Saradnja između kotorskog sudstva i tužilaštva sa novinarima na visokoj razini

0
Pavićević i Čelanović

U organizaciji CEDEM-a (Centra za demokratiju i ljudska prava) i Ambasade SAD-a, danas je u Kotoru održan sastanak na temu poboljšanja komunikacije i saradnje između službi za odnose sa javnošću sudstva, tužilaštva i predstavnika medija.

PR Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević i PR Osnovnog državnog tužilaštva Tijana Čelanović, predstavili su novinarima postojeću praksu i instrumente komunikacije sa medijima.

“Kada smo otpočeli pisanje ovog projekta, „Unapređivanje praksi lokalnih medija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala“, uvidjeli smo nedostatak saradnje potencijalnog povjerenja koje vlada između predstavnika medija i sistema pravosuđa. Ovakvi sastanci su veoma važni kako bi poboljšali saradnju novinara, sudstva i tužilaštva“ – kazao je u ime organizatora skupa Marko Pejović iz CEDEM-a.

PR Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević je istakao dobru saradnju sa medijima, koja traje već nekoliko godina.

„Nikada nisam imao neku lošu situaciju. Ono što je karakteristično za postupanje sudova i tužioca je da moramo da saopštimo pravu informaciju u pravom trenutku. Komunikacija sa medijima obavljamo neposredno, vajberom, telefonom ili putem maila. Novinari moraju da razumiju da mi želimo da kažemo, da nam je to obaveza, ali da u datom trenutku ne možemo momentalno sve da kažemo. Potrebno je da izvršimo uvid u spisak predmeta da bismo dali pravi informaciju. Osim toga, ponekad je potrebno da se konsultujemo i sa kolegom sudijom, odnosno tužiocem, koji radi taj predmet. Onda zajedno vidimo šta se može saopštiti za javnost. Takođe mi baratamo terminom osnovana sumnja. To znači da osoba nje izvršila ili napravila neko krivično djelo, već da postoji osnovana sumnja. Stoga pritvor predstavlja procjenu mjera, a ne zatvor ili kaznu” – kazao je između ostalog Pavićević.

PR Osnovnog državnog tužilaštva Tijana Čelanović pojasnila je proces iznošenja podataka u javnost, te istakla da danas u tužilaštvu radi osam tužioca, što u znatnoj mjeri olakšava i ubrzava proces rada.

“Nama se postavljaju pitanja najčešće kada taj predmet fizički još uvijek nije došao do nas. Vi dobijete informaciju iz policije. Mi imamo šest sati da utvrdimo da li je lice počinilo neko krivično djelo, da li imamo dokaze… Zatim imamo 24 sata, ako odlučimo da ima osnova, da ga lišimo slobode. U tih 24 sata ako vi postavite pitanje da li je to lice zadržano, ja nemam prostora da vam to kažem dok dežurni tužilac ne sasluša lice i ne donese riješenje o zadržavanju. Od tog momenta, ima još 72 sata koji trebaju da prođu da bi predmet došao kod sudije za istragu. Tek kada predmet dođe kod sudije za istragu, možemo ga smatrati formiranim predmetom…” – objasnila je Čelanović.

Novinari su izrazili zadovoljstvo saradnjom sa PR Osnovnog suda u Kotoru Špirom Pavićevićemi, koji je samoinicijativno u više slučajeva kontaktirao novinare te im dostavio informacije za koje je smatrao da su značajne za javnost, kao i PR Osnovnog državnog tužilaštva Tijanom Čelanović.

Na sastanku je obostrano sugerisano na koji način sudstvo i tužilaštvo može dodatno unaprediti saradnju sa medijima, češćim ažuriranjem portala sa novim informacijama o predmetima, a koje novinari mogu da koriste kao zvanične informacije, a otvorena su i pitanja da li tužilaštvo po službenoj dužnosti nalazi u medijima osnove za pokretanje postupaka, postoji li zakonski rok u okviru kojeg treba da se sprovede faza izviđanja, ukazano je i na potrebu poštovanja prezumpcije nevinosti optuženih u izvještavanju, kao i poštovanje adekvatne terminologije u izvještavanju iz domena rada tužilaštva i sudova.

Jednodnevna likovna kolonija učenika SMŠ “Mladost” u Tivtu

0
Kolonija

Jednodnevna likovna kolonija tokom koje je 12 učenika Javne ustanove srednje mješovite škole “Mladost” slikalo kompleks Buća-Luković održana je danas u organizaciji Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Tivat.

U saradnji sa Javnom ustanovom Muzej i galerija Tivat učenici predvođeni mentorkom Milicom Krivokapić, profesoricom likovne kulture prenijeće na platno lični doživljaj muzejskog kompleksa. Kolonija je organizovana u susret obilježavanju “Novembarskih dana” –
manifestacije posvećene Danu opštine Tivat.

Slike učenika, sa literarnim radovima učenika ove škole, biće predstavljeni šestog novembra u Gornjoj Lastvi ispred crkve Sveti Vid, kao dio aktivnosti “Dječiji karavan kroz kulturnubaštinu” koji takođe organizuje Sekretarijat.

Bijela – zagađenja ima više nego što se očekivalo, Vladi treba više vremena

2
Aktuelni izgled brodogradilista u Bijeloj foto S.L

Ni četiri godine od kada je formalno započet proces čišćenja i ekološke reemdijacije prostora brodogradilipta Bijela, ne nazire se kraj toj aktivnosti, niti momemtu kada će konačno tamo početi da se realizuje dugo obećavani projekat izgradnje remontnog centra za mega i super jahte.

Naime, Vlada je na sjendici 18.okobra usvojila  „Informaciju o sprovođenju istraživanja preostalog neispitanog kopnenog dijela i akvatorijuma koncesionog područja Brodogradilišta Bijela“ u kojoj piše da pored područja koje je za čišćenje u Bijeloj predviđeno po ugovoru sa francuskom kompanijom Valgo, u Bijeloj postoji još najmanje sedam lokacija zagađenih raznim vrstama štetnih materija, kao i još neutvrđena kolilina naslaga grita u podmorju oko nekadašnjih plutajućih dokova i operativne obale brodogradilišta.

Vlada je još u oktobru 2014. potpisala ugovor sa Svjetskom bankom za kreditiranje projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ za  četiri tzv. crne tačke u Crnoj Gori od kojih je najznačajnija brodogradilište Bijela. Nakon komplikovanih i dugotrajnih istraživanja i pripremnih radnji i uprkos obećanjima tadašnjeg ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića (DPS) da će „tender biti raspisanu junu 2015. i da će lokacija biti sanirana u narednih nekoliko mjeseci”, tek u spetembru prošle godine raspisan je tender za izbor izvođača sanacionih radova koji podrazumijevaju uklanjanje oko 150 hiljada tona grita i zagađenog zemkjišta iz Bijele.

Ugovor vrijedan 22 miliona eura koje će vraćati crnogorski poreski obveznici je u maju ove godine potpisan sa francuskom kompanijom Valgo, a koja ima rok od 21 mjesec da završi taj posao, ali se sada ispostavilo da zagađenje u Bijeloj ima još na nekoliko drugih lokacija.

Bijela Brodogradilište – grit – foto Boka News

Uklanjenje svog zagađenja kao nuspojave višedecenijske brodoremontne djelatnosti u Bijeloj, jedan je od uslova konzorcijuma tivatske kompanije Adriatic Marinas-Porto Montenegro i holandske brodograđevne korporacije Damen, da preuzmu Bijelu i na dijelu površine bivšeg brodogradilišta podignu moderan servisni centar za remont i održavanje super i maga jahti.

„Za dalje razmatranje opcije uključivanja novih lokacija u program sanacije kroz projekat “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, neophodno je uraditi detaljniju procjenu/istraživanja, kako bi se definisale mjere remedijacije, odnosno donijela odluka da li je i na kojim djelovima istraživane lokacije potrebno pristupiti čišćenju, kao i precizirali troškovi ove aktivnosti. Ova dodatna istraživanja neophodno je sprovesti kako bi se: utvrdilo tzv. „nulto stanje na cjelokupnoj lokaciji Brodogradilišta Bijela“, ostvarila dugoročna održivost višemilionskih sanacionih mjera koje se sprovode u okviru Faze I (tj. već ugovorenih radova sa kompanijom Valgo S.A Francuska), a sve u cilju pripreme lokacije za preuzimanje od strane budućeg koncesionara”- stoji u Informaciji koju je Vlada razmatrala na sjednici 18.oktobra.

Mapa Bijele sa lokacijama koje te treba ispitati i ocistiti (crnom bojom označene)

Vlada je prihvatila predlog konzorcijuma Porto Montenegro-Damen da oni o svom trošku sprovedu neophodna ispitivanja koja koštaju skoro 127 hiljada eura bez PDV.a i da im se taj iznos kasnije odbije od iznosa koncesione naknade za Bijelu. Analizu podataka prikupljenih iz tih istraživanja obaviće CETI,  taj posao koštaće dodatnih skoro 60 hiljada eura sa PDV-om i platiće ga Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Tek nakon okončanja tih ispitivanja i analiza Vlada i konzorcijim Porto Montenegro-Damen moći će, kako se navodi u Informaciji,  da “odrede mogući Plan remedijacije za Fazu Il, pripreme sprovođenje Plana remedijacije za Fazu Il paralelno sa remedijacijom Faze I(uključujući troškove i period trajanja) i ažuriraju lzvještaj o nultom stanju, koji će biti sastavni dio Dodataka koje treba priložiti u usaglašenoj formi uz Koncesioni ugovor za brodogradilišnu luku Bijela.”

To u suštini  znači da će se realizacija dugo obećavanog servisnog centra za mega i super jahte u Bijeloj, sigurno odložiti za još nedefinisano dug vremenski period. Vlada je inače, da bi sprovela u djelo takvu zamisao na kojoj je godinama insistirao Porto Montenegro, polovinom 2015. uvela stečaj u kompaniju Jadransko brodograduilište Bijela i uništila tu državn firmu sa nekoliko stotina zaposlenih.

Dio brodgradilista gdje Valgo uklanja grit

Porto i Damen su još na ljeto prošle godine kupili dio infrastrukture bivšeg brodogradilišta, a premijer Duško Marković je prilikom posjete Tivatu 25.jula prošle godine izjavio da se privode kraju pregovori sa tim konzorcijumom oko koncesionog ugovora kojim bi Damenu bila ustupljeno gazdovanje brodogradilišnom lukom Bijela na 90 godina.

“U toku su završni pregovori oko tendera za dobijanje koncesije koja treba da obezbjedi početak rada nove kompanije koja će se baviti remontom i izgradnjom jahti. To je investicija koja treba  da u naredne tri godine iznese oko 20 miliona eura i obezbjedi nova zapošljavanja za ljude iz ovog kraja. Znate što Damen znači u svojoj branši u svijeti i imati ga u Crnoj Gori nije samo šansa, već i privilegija, U ove tri godine razvijaće se nova kompanija sa ozbiljnim potecijalom, sa zapošljavanjem velikog broja ljudi i vjerujem da će ta investicija biti šansa za više desetina novozaposlenih koji sebe vide u  jahting industriji. Ta kompanija donijeće ozbiljne benefite“- istakao je jula prošle godine Marković, dodajući da će Vlada ubrzati administrativnu proceduru kako bi nova kompanija što prije započela sa radom, a to podrazumijeva i izmiještanje otpadnog grita iz Bijele. Do danas međutim, nije započeto ozbiljnije izmještanje otpadnog grita, niti je još potpisan koncesioni ugovor sa Porto Montenegrom i Damenom.

Prema planovima tog konzorcijuma, novi servisni centar na mjestu dijela kapaciteta bivšeg brodogradilišta u Bijeloj moći da generalno remontuje jahte dužine do 120 metra i imaće veliki sinhro-lift, par travel liftova većeg kapacitetatei četiri moderne remontne radionice među kojima je i potpuno zatvorena radionica za farbanje jahti.

Otkrivena bista slavnom admiralu Marku Vojnoviću

0

U Herceg Novom je danas otkriveno spomen obilježje grofu Marku Vojnoviću hercegnovskom, admiralu carske Crnomorske flote, u ulici Starog grada koja nosi njegovo ime.

Bistu koja je postavljena na incijativu Matice Boke otkrili su predsjednik Opštine Stevan Katić i Kiril Džajev iz Ambasade Ruske Federacije u Crnoj Gori.

„Ovim reprezentativnim spomen obilježjem mi na dostojan način odražavamo istorijski značaj i kontekst admiralove ličnosti i odužujemo se znamenitom Novljaninu, istorijskoj ličnosti koja je vještinom ratovanja i blistavom karijerom zavrijedila poštovanje u očima savremenika i potomaka, proslavila rodnu Crnu Goru i svoju drugu otadžbinu Rusiju.  Ovim spomen obilježjem mi slavimo jaku osu koja je povezivala Marka sa Njegošem, Vojnoviće sa Petrovićima, Crnu Goru sa Rusijom. Admiral Marko Vojnović je, stvarajući istoriju, snažno povezao naš i ruski narod, a mi nastavljamo da ispisujemo  stranice tog prijateljstva“, poručio je predsjednik Opštine Stevan Katić.

Kako je kazao, lokacija je birana pažljivo, da bude „dostojna imena Marka Vojnovića – rođenog Novljanina, jednog od osnivača i prvog admirala ruske Crnomorske flote, legendarnog vladara Crnog mora, borca u najvećim pomorskim bitkama svog vremena pod čuvenom Svetoandrejskom zastavom, hrabrog i smjelog dvostrukog nosioca ordena Svetog Georgija.“

„Herceg Novi podizanjem obilježja u čast admirala Vojnovića još jednom pokazuje da je odgovoran prema svojoj istoriji, važnim ličnostima i događajima za naš grad i narod“, istakao je Katić.

Zahvalio se Matici Boke koja je inicirala podizanje ovog obilježja, autoru bronzane biste – vajaru Nikoli Nikši Kosiću, autoru  arhitektonsko-konzervatorskog projekta – arhitekti-konzervatoru Srđanu Marloviću, klesarskoj radionici Mirka Franovića koja je izradila elemente kamene plastike, Upravi za zaštitu kulturnih dobara na kvalitetnoj saradnji i porodici Lepetić koja je odobrila postavljanje biste na svom zidu.

Bista Admiralu Vojnoviću

„Marko Vojnović je čovjek koji je služio Rusiji, novoj otadžbini, ali nikad nije zaboravio na svoj rodni grad, svoj zavičaj, Herceg Novi. U duši i srcu on je ostao Bokelj, i mi to znamo i cijenimo. Za nas je on kao ličnost značajan jer je doprinio  boljem razumjevanju naših naroda“, kazao je Kiril Džajev iz Ambasade Ruske Federacije u Crnoj Gori.

Kako je dodao, admiral Vojnović je odavno ušao u ruske udžbenike, mornari na vojnim akademijama uče na primjerima njegovog ratnog iskustva i načina na koji je vodio rusku flotu tokom ratova u 18. vijeku.

„Događaji poput ovog mnogo znače za razvijanje odnosa naroda Crne Gore i Rusije. Ovo je nastavak kontinuiranog prijateljstva i odnose ćemo razvijati i dalje, pogotovo kroz kulturne i humanitarne projekte koje ćemo mi kao ambasada prihvatati i podržavati“, istakao je Džajev.

Komnenović: Vratili Admirala svom rodnom mjestu
Otkrivanje biste Marku Vojnoviću

 „U vremenu kada zaboravljamo stara prijateljstva i pokušavamo da nađemo nova gdje ih nikad nije bilo, Matica Boke u saradnji sa hercegnovskom opštinom i ovaj put je uspjela da istoriju grada vrati Herceg Novom, a još jednu znamenitu istorijsku ličnost svom rodnom mjestu“, kazao je predsjednik Upravnog odbora Matice Boke Željko Komnenović.

Zahvalio se svima bez kojih ovaj projekat ne bi zaživio: osnivaču Matice Boke Zoranu Šabanoviću i Aleksandru Beljakovom iz Slovenske alijanske, autorima biste i projekta, kao i odbornicima lokalne Skupštine i Opštini Herceg Novi.

Podsjećajući na istorijske podatke, Komnenović je kazao da su Bokelji imali sadržajno učešće u ruskoj ratnoj i trgovačkoj mornarici tokom 17. 18. i 19. vijeka, a tokom boravka u Rusiji ispoljavali su opšteslovenski patriotizam, smatrajući da će radeći i boreći se za ‘majku Rusiju’ služiti i svojim dugoročnim interesima.

„Bista ruskog carskog admirala Marka Vojnovića u njegovoj ulici u starom gradu čijim se sjenima klanjao i sam Njegoš, je simbol istorijske vertikale i trajanja, ali i vraćanja duga ljudima koji su našu zajedničku istoriju stvarali“, kazao je Komnenović i zaključio: „Neka bista grofa Marka Vojnovića u njegovom rodnom Herceg Novom ostane zalog budućim naraštajima i trajno podsjećanje na velike Bokelje i njihova neprolazna djela koje ne može da nagrize ni zub vremena ni nepouzdano ljudsko sjećanje“.

Otkrivanju biste su prisustvovali: konzul Republike Srbije Zoran Dojčinović, članovi Matice Boke, odbornici Skupštine opštine Herceg Novi, predstavnici lokalne uprave i građani. Po otkrivanju bista admirala Vojnovića je osveštana.

Bista admirala Marka Vojnovića postavljena je nedaleko od kuće u kojoj je, prema podacima, bila rezidencija Vojnovića, u ulici koja nosi ime Marka Vojnovića.  Kompletna arhitektonsko-skulptorska kompozicija je visoka 3, široka 1,5 metar, sastoji se od kamene klesane niše definisane kamenim elementima klesanim u plitkoj plastici, ploče sa natpisom i bronzane biste sa  pripadajućim kamenim postamentom. Prostor će biti na specifičan način osvjetljen noću.

Ministarstvo ekonomije podržalo izradu Strateškog plana razvoja opštine Tivat

0
Tivat – mikophotography montenegro

Ministarstvo ekonomije pruža tehničku podršku svim lokalnim upravama prilikom izrade novog Strateškog plana razvoja, koje su za ovaj vid podrške iskazale potrebu, navela je Milena Jovetić, savjetnica u Direktoratu za razvoj, juče na sastanku koji se održao u opštini Tivat povodom finalizacije Strateškog plana razvoja ove opštine.

Pred opštinom Tivat u prethodnom periodu bio je zahtjevan zadatak, proces strateškog planiranja razvoja opštine, tj. izrada Strateškog plana razvoja za naredni period 2019-2022. godina, koji je realizovan uz tehničku podršku Ministarstva ekonomije.

Sastanak u opštini Tivat je organizovan sa tijelima koja su bila zadužena za izradu Plana, uz prisustvo predstavnika Ministarstva ekonomije i Zajednice opština Crne Gore. Dokument je prošao Javnu raspravu, a pozitivno je što je zabilježeno značajno interesovanje više interesnih grupa, koje su svojim sugestijama i komentarima doprinijele unapređenju Strateškog plana razvoja. Nastavak procedure u smislu donošenja Plana, planiran je za novembar mjesec.
Tokom 2017 i 2018. godine uspješno je finalizovana izrada Strateških planova razvoja u 4 jedinice lokalne samouprave, a trenutno je pored saradnje sa opštinom Tivat, aktuelna podrška za još 7 jedinica lokalne samouprave: Glavni grad Podgorica, prijestonica Cetinje, Berane, Herceg Novi, Plav, Plužine i Šavnik, dok je za opštinu Petnjica obezbijeđen ekspert za izradu Plana, s obzirom na ograničene kapacitete lokalne uprave.
U okviru politike regionalnog razvoja, posebno je važna koordinacija strateškog planiranja razvoja lokalnih samouprava u Crnoj Gori. S tim u vezi, Ministarstvo ekonomije kontinuirano prati, kako realizaciju važećih Strateških planova razvoja, tako i izradu novih.
S obzirom da je u najvećem broju jedinica lokalne samouprave Strateški plan razvoja donešen 2012/2013. godine i to na period od 4 godine, Ministarstvo ekonomije je širokom konsultacijom sa lokalnim samoupravama krajem 2016. godine inoviralo Pravilnik o metodlogiji za izradu ovih strateških dokumenata, u cilju unapređenja kvaliteta istih, kao i praktičnije primjene i praćenja realizacije Plana, naglasila je Jovetić na sastanku.

Donošenje Stratepških planova razvoja u lokalnim samoupravama, očekuje se do kraja II kvartala 2019. godine.

Tehnička podrška za strateško planiranje lokalnog razvoja obezbijeđena je kroz projekat Unapređenje konkurentnosti privrede u Crnoj Gori, koji Ministarstvo ekonomije finansira i implementira u saradnji sa Programom ujedinjenih nacija za razvoj.

Njemačka donirala najsavremeniju opremu graničnoj policiji vrijednu 344.000 eura

0
Uručenje donacije

Crnogorska policija je od kolega iz Njemačke primila donaciju vrijednu skoro 344.000 eura a u pitanju je najsavremenija oprema koju će za poslove graničnih provjera i nadzora zelene granice koristiti službenici Sektora granične policije. Vrijedna oprema, koja će biti korišćena na graničnim prelazima, će službenicima granične policije omogućiti brže i efikasnije provjere na graničnim prelazima i u dijelu teritorije zelene granice, u cilju postizanja još boljih rezultata u borbi protiv svih oblika prekograničnog kriminala.

Opremu koja je donirana danas, a koju koriste i policije zemalja Evropske unije, čine 60 graničnih štambilja, 56 specijalnih lupa za otkrivanje falsifikovanih putnih isprava, tri termovizijske kamere za detekciju kretanja lica i vozila na većoj udaljenosti, 10 mobilnih čitača dokumenta koji očitavaju dokumenta prilikom provjera putnih isprava u autobusima, šest videoskopa za pregled i pretres svih skrivenih bunkera u vozilima i četiri uređaja za drugu liniju grani;nih provjera.

Ukupna vrijednost danas donirane opreme je 343.800,40 eura. Ukupna vrijednost opreme koju je Savezna policija SR Njemačke u više navrata donirala Sektoru granične policije Uprave policije MUP-a Crne Gore od početka ove godine je 543.800,40 eura, dok će vrijednost donirane opreme od strane kolega iz Njemačke, sa realizacijom još jedne donacije koja je planirana do kraja ove godine, na kraju 2018. godine za ovu godinu iznositi 922.079,92 eura.

Protokol o primopredaji donirane opreme potpisali su pomoćnik direktora Uprave policije MUP-a Crne Gore za Sektor granične policije Vesko Damjanović i oficir za vezu Savezne policije Njemačke Oliver Has.

Pomoćnik direktora Uprave policije Vesko Damjanović izrazio je zahvalnost oficiru za vezu Oliveru Hasu na vrijednoj donaciji. Pomoćnik Damjanović je kazao da je i ova donacija potvrda da granična policija Crne Gore ima izuzetnu saradnju sa policijom Njemačke, ne samo u dijelu koji se tiče podrške u dostizanju standarda u tehničko – materijalnoj opremljenosti već i u u dijelu koji se odnosi na razmjenu informacija i obuke koje SR Njemačka obezbjeđuje službenicima Sektora granične policije. On je istakao da vjeruje će ova donacija značajno doprinijeti bržoj i efikasnoj graničnoj kontroli, kao što su i prethodne donacije Savezne policije SR Njemačke doprinjele postizanju mjerljivih rezultata iz oblasti graničnih poslova a koji su inače na visokom nivou. Oprema će posebno biti značajna za prevenciju i suzbijanje prekograničnog kriminala i svih vrsta nezakonitosti, saopšteno je iz UP.

Stručnjak s Pomorskog fakulteta iznio tačan proračun: Valovi u Jadranu dosezat će i 14 metara!

0
vjetra – valovi

U Temi dana HTV-a gosti su govorili o orkanskom jugu koje je dva dana divljalo na jadranu, a iz splitskog studija javio se oceanograf Nenad Leder s Pomorskog fakulteta u Splitu.

– Imali smo klasičan prolaz ciklone u kojem je bila orkanska i olujna bura koja je generirala valove visine oko 7 metara. Nakon toga je zapuhao vrlo jak jugozapadnjak, pa je bila poplavljena i hvarska riva – rekao je Leder.

Komentirajući što je kulminiralo da su se stvorili tako visoki valovi, Leder je kazao da što se tiče valova, nije ekstremna situacija, dva puta su izmjerili valove u sjevernom Jadranu koji su bili viši od 10 metara.

Procjenjuje da je riječ o pojavi koja se javlja svakih 10-ak godina, proračunali su da bi se u idućih 100 godina mogao pojaviti i val od 14 m.

Leder  uvjeren je da je to tačan proračun zbog klimatskih promjena i ekstremnih ciklona.

CIJELU EMISIJU MOŽETE POGLEDATI OVDJE

Kotorska kompanija traži od Opštine da joj se isplati 95.000 eura kao nadoknada za pretrpljenu štetu

3
Kotor – foto Boka News

Privredni sud Crne Gore, rješavajući po tužbi kotorske kompanije YU Briv protiv Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i opštine Kotor, donio je međupresudu kojom se utvrđuje da postoji osnovani zahtjev preduzeća YU Briv za naknadu štete.

Kotorska kompanija je tražila da joj se isplati 95.000 eura kao nadoknada za pretrpljenu štetu.

Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić je 27. marta 2017. godine, na sjednici lokalne Skupštine kazao da je izvjesno da “ove godine nova vlast neće ulaziti u izgradnju pothodnika, jer to nije investicija koja na bilo koji način može da popravi stanje saobraćajnog kolapsa u Kotoru“.

Dodao je da će pitanje saobraćaja već tog ljeta biti značajno poboljšano, a da će do kraja mandata taj problem biti riješen u potpunosti.

Jokić je na čelo kotorske opštine došao 21. februara 2017. godine glasovima odbornika DF-a, Demokrata, SDP-a, URE, uz podrku SNP-a. Prethodna vlast, koju je činila koalicija DPS, SDP, LP i HGI je pokrenula inicijativu da se realizuje ideja o izgradnji pothodnika koji bi premostio magistralu od Lučke kapetanije do fontane s druge strane saobraćajnice.

Urađena je projektna dokumentacija i raspisan tender. Kompanija YU Briv je dobila posao i kada je trebalo da otpočne sa radovima, uslijedila je odluka nove vlasti da odustaju od izgradnje i da će oni drugačije riješiti pitanje saobraćajnih gužvi. Ljiljana Moškov (URA), potpredsjednica opštine, kazala je na istoj sjednici SO daje pothodnik bio predviđen u iznosu od 300.000 eura, a da je konačna cijena narasla na enormnih 1,5 miliona eura i da su razlozi zbog kojih se neće graditi podzemni prolaz za pješake čisto ekonomske prirode.

Privredni sud je ustanovio da Direkcija za izgradnju i uređenje Kotora i opština nijesu odluku o obustavljanju donijeli u skladu sa ovlašćenjima propisanim zakonom, što znači da nijesu imali uporište u članu 105 sr.3 Zakona o javnim nabavkama.

“Nakon provedenih dokaza utvrđeno je da su Direkcija i opština rješenje o obustavljanju postupka javne nabavke donijeli nakon proteklog roka koji je bio obavezujući za obje strane. Sud je ustanovio da postoji građanskopravna odgovornost Direkcije i opštine za nastalu štetu YU Brivu. Zbog toga je, u smislu člana 336 ZPP-a donio presudu samo po osnovu tužbenog zahtjeva, dok će o visini tužbenog zahtjeva koji se odnosi na traženu finansijsku naknadu štete, odlučiti nakon pravosnažnosti međupresude i obavljenog vještačenja”, navedeno je u obrazloženju.

Uskoro 3D seizmička istraživanja nafte u podmorju

0
Eksploatacija nafte u CG

Tokom novembra će otpočeti 3D seizmička istraživanja nafte i gasa u podmorju, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike. Kompanija Šeravoter sa svojim brodom “Polar empres“ će obaviti snimanje u podmorju.

“Seizmičkim istraživanjima biće obuhvaćena teritorija od 1.200 kilometara kvadratnih u dijelu blokova za koje je dobio koncesiju za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika konzorcijum Eni-Novatek. Krajnji cilj istraživanja je precizno definisanje lokacije istražne bušotine, čije će bušenje započeti krajem naredne ili početkom 2020. godine”, kazali su Pobjedi iz Uprave za ugljovodonike.

Predstavnici Uprave su naveli da su dosadašnja snimanja i ispitivanja pokazala da ima uslova za postojanje ugljovodonika u podmorju.

“Iako nam dosadašnje analize daju povod za optimizam, moramo sačekati sa konkretnim rezultatima koje će nam dati istražne bušotine da li postoje komercijalne rezerve ugljovodonika”, rekli su iz Uprave i dodali da će o proizvodnji moći da se govori nakon bušenja prve istražne bušotine, koja se može očekivati krajem 2019. ili početkom 2020. godine, u zavisnosti od dinamike obrade 3D seizmičkih podataka i pripremnih aktivnosti.

Kada je riječ o prihodima koje će Crna Gora da ima od eventualne eksploatacije ugljovodonika iz podmorja, udio države u tim prihodima definisan je Zakonom o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika.

“Država će sav prihod od eksploatacije nafte ubirati kroz naknade za površinu, naknadu za proizvedenu naftu i gas i porez koji iznosi 54 odsto. U konačnom, procjena je da bi državi, u zavisnosti od obima eksploatacije, pripalo između 62 i 68 odsto ukupnog prihoda od tih aktivnosti”, poručeno je iz Uprave.

Titov povratak Titogradu

0
Podgorica se 47 godina zvala Titograd – foto Savo Prelević RSE

Odlukom Skupštine Glavnog grada Crne Gore, jugoslovenski revolucionar i državnik Josip Broz Tito koji je bio i ratni vođa, vrhovni komandant partizanskih jedinica i Jugoslovenske narodne armije, te doživotni predsjednik SFRJ, uskoro će dobiti spomenik u Podgorici.

Podršku predlogu gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića dali su odbornici vladajuće većine i dvojica poslanika opozicije. Većina smatra da se podizanjem spomenika Titu čuva simbolika slobode i borbe protiv fašizma, a protivnici ovakve odluke problematizovali su ulogu Tita tokom njegove višedecenijeske vladavine.

U obrazloženju odluke, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković navodi i da se “podizanjem spomenika Josipu Brozu Titu, trajno čuvaju uspomene na istaknutu ličnost, revolucionara, borca protiv fašizma, jednog od najvećih svjetskih državnika XX vijeka, čije je djelo od međunarodnog značaja i predstavlja doprinos u borbi za mir, razumijevanje i saradnju naroda u svijetu”.

Kada je riječ o Crnoj Gori, u obrazloženju prijedloga se kaže da je “Tito uradio sve da se nacionalna prava Crnogoraca poštuju jednako kao nacionalna prava ostalih naroda, a crnogorskoj kulturi pruži ravnopravan odnos sa svima ostalima”.

Josip Broz Tito je bio državnik i revolucionar, pobjednik u Drugom svjetskom ratu, lider Komunističke partije i antifašističkog oslobodilačkog pokreta.

Prema riječima istoričara Dragutina Papovića koji je ujedno i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) koja je predložila izgradnju spomenika, Tito je istorijska ličnost kojoj treba ukazati poštovanje.

“Josip Broz Tito je bio čovjek koga su jednako uvažavali lideri sva tri tadašnja bloka – Istočni, Zapadni i Nesvrstani. To je čovjek koji je zaista svojim političkim, državnim, ideološkim i opštevizionarskim potezima oblikovao istoriju Balkana, Jugoslavije i Crne Gore”, kaže Papović.

Dio političke javnosti nema razumijevanja za podizanje spomenika Josipu Brozu Titu.

Oštri protivnici ovog prijedloga su poslanici i odbornici opozicionog Demokratskog fronta koji smatraju da je Josip Broz Tito bio antisrpski i antiruski orijentisan.

Poslanik i profesor Budimir Aleksić smatra da je izgradnja spomenika u Podgorici u skladu sa idologijom nepromjenjive vlasti u Crnoj Gori.

“Ta inicijativa koja dolazi od strane Demokratske partije socijalista koja baštini Titovo antisrpsko, antirusko i eminentno totalitarno nasljeđe, nije me uopšte iznenadila. To je režim kontinuiteta, sa najgorim tradicijama komunizma, titoizma, antisrpske i antiruske politike”, kaže Aleksić naglašavajući tezu da je, kako kaže, upravo Tito naredio da Britanska avijacija bombarduje Podgoricu 1944 godine.

“Po Brozovom naređenju bombardovana je Podgorica i to je odavno rasvijetljeno u istoriografiji. I tu treba da mu se podigne spomenik, a naredio je bombardovanje tog grada”, dodaje Aleksić.

Za predlagače podizanje spomenika Titu prevashodno naglašava antifašističke vrijednosti na kojima počiva današnja Crna Gora, kaže Dragutin Papović poručujući da se time šalje poruka onim partijama koje promovišu ideologije koje su poražene u Drugom svjetskom ratu.

“Podizanje spomenika afirmiše ono što su, prije svega, univerzalne vrijednosti i ja mislim da se time šalje poruka da se suprotstavljamo svim onim političkim snagama i partijama koje žele da promovišu one ideologije i ideje koje su u Drugom svjetskom ratu poražene kao fašističke i nacionalističke ili kao one koje su bile su saradnji sa fašističkim i nacističkim okupatorom”, ocjenjuje Dragutin Papović.

Kako građani Podgorice komentarišu najavu podizanja spomenika Josipu Brozu Titu?

Podgorica je 13. jula 1946. kada je postala glavni grad Crne Gore, promijenila ime u Titograd i taj naziv je nosila do referenduma 1992. godine. Za 46 godina koliko je nosila njegovo ime. Tito je u njoj boravio 15 puta.

Tito

Nakon revizije naziva gradova i ulica koje su, početkom ’90-ih, zahvatile cijeli jugoslovenski prostor, u Crnoj Gori je od simboličke Titove zaostavštine ostala Osnovna škola “Maršal Tito” u Ulcinju i poneka ulica, među kojima je i podgorički bulevar Josipa Broza.

Iza Tita, međutim, nijesu ostali samo simboli i kulturno-istorijsko naslijeđe, već i materijalna dobra od kojih neka u Crnoj Gori.

Najmarkantniji je Titov 117 metara dug brod Galeb koji je bio maršalova ploveća rezidencija kojom je obišao četiri kontinenta i u kojoj je ugostio brojne svjetske lidere.

Vlada Crne Gore ga je 2.000 prodala grčkom biznismenu Džonu Polu Papanikolau za 750.000 eura od koga ga je kasnije kupila Hrvatska.

Jahta Primorka je prodata 2007. godine za 104.000 eura Kotoraninu Smiljanu Samardžiću koji je planirao da je koristi u komercijalne svrhe.

Treće Titovo reprezentativno plovilo je unikatna jahta Jadranka koju mnogi smatraju najatraktivnijim Titovim plovilom. Časopis Vojske Crne Gore – Partner iz maja 2009. navodi da je imala tri salona za dnevni boravak, dva apartmana i dvije pomoćne kabine za smještaj gostiju – osmoro za noćenje i do 20 za dnevni boravak, a opsluživalo je deset članova posade.

Ministarstvo odbrane je, početkom oktobra, oglasilo prodaju jahte Jadranka za 80.000 eura.

Komandant mornarice Vojske Crne Gore, kapetan bojnog broda, Vesko Tomanović za Radio Slobodna Evropa kaže da je brod u prilično lošem stanju.

“Jadranka se nalazi na barskom sidrištu, nije u plovnom stanju i izvađena je iz vode. Nakon detaljnog sagledavanja stanja i procjene, došlo se do zaključka da je nerentabilno taj brod vraćati u prvobitno stanje. To se nije radilo napamet, već je angažovan sudski vještak i ta procjena je trajala skoro mjesec dana”, rekao je Tomanović koji je dodao da je brod proglašen neperspektivnim za mornaricu i da je dat na prodaju.

“Ministarstvo odbrane je objavilo tender, a cijena je 80.000 eura. O njegovoj daljoj sudbini ne mogu ništa reći, jer zavisi od toga da li će se naći investitor koji želi da ga kupi. Mada, tu su potrebna ogromna ulaganja. Sve se mora iznova raditi”, kaže Tomanović.

Pored brodova, Tito je u Crnoj Gori, u Igalu imao i vilu Galeb.

Vila od 5.500 kvadrata, okružena parkom od 70.000 kvadratnih metara sagrađena je 1976 godine. Tito je u njoj boravio četiri puta, a posljednji put 1979. godine, kada je Crnu Goru zadesio razorni zemljotres.

“Vila je otvorena za razgledanje, ali ne i za boravak u njoj”, rekao je za Radio Slobodna Evropa Nikola Mračević, direktor marketinga Instituta Dr Simo Milošević u Igalu, u čijem je vlasništvu vila Galeb.

“Vila Galeb nije u funkciji za duži boravak. Redovno se održava i otvorena je za obilaske tokom sezone – od sredine juna do početka novembra. Imamo redovne obilaske četiri puta nedjeljno, sa vodičem, na više jezika”, kaže Mračević koji, govoreći o budućnosti vile Galeb, kaže da će, ako dođe do promjene vlasničke strukture Instituta koji je sada u većinskom državnom vlasništvu, u istom paketu i vila dobiti novog vlasnika.

/Srđan Janković/