Sergej Ćetković, jedan od najomiljenijih muzičara u Crnoj Gori i regionu, nastupiće na KotorArt Don Brankovim danima muzike, udružen sa orkestrom muzičkih škola „Vida Matjan” iz Kotora i „Mokranjac” iz Beograda.
Koncert pod nazivom „Sergej predstavlja Orkestar mladih talenata” zakazan je za večeras 31. jul u 22 sata, na Ljetnjoj pozornici u Kotoru.
Visoko cijenjena pop-rok zvijezda u Mađarskoj, Ildiko Keresteš, nastupa na XVIII KotorArt Don Brankovim danima muzike u četvrtak, 1. avgusta, sa početkom u 21h u Luštici Bay. Ova svestrana umjetnica, poznata i kao mađarska Tina Tarner, publici će se predstaviti ne samo svojim hitovima, već i onim svijetskim, poput hitova grupe AC/DC, Tine Tarner i drugih pop i rock izvođača. Koncert se organizuje u saradnji sa festivalskim dugogodišnjim prijateljima, Lušticom Bay, a dio je programa Nedjelje Mađarske kulture u Crnoj Gori, projekta Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Mađarske.
Besplatan prevoz na dvočasovni koncert za sve zainteresovane je obezbijeđen iz Kotora (zgrada Zavoda za zapošljavanje) i Tivta (stara autobuska) sa polascima iz oba grada u 20 sati, i povratkom po završetku koncerta.
Ildiko Keresteš na sceni je preko 25 godina. Ona je pjevačica, autorka pjesama, a radi kao glumica u pozorištu, na filmu i televiziji. Kao pjevačica, snimila je šest albuma za koje je dobila brojne nagrade, a na svakom od njih nalazi se niz poznatih hitova. Doprinijela je realizaciji više od pedeset albuma, od kojih je polovina u rangu zlatnih, dok su neki od njih i platinasti. Svako ko jednom čuje njen dubok i oštar glas, nikada ga neće zaboraviti. Njen specifičan umjetnički izraz nije karakterističan samo po izvanrednoj boji glasa, već i po njenom stavu, dramatičnoj snazi, ličnosti i talentu koji publika prepoznaje i za koji se zauvijek vezuje.
Ususret Gospi od Anđela, i ove će se godine na Krapnju održati tradicionalno veslanje u gajetama. Manifestacija je to koja prikazuje tradiciju otoka Krapnja i način života Krapljanki, piše Šibenski portal.
– Kao i svaku tradiciju, i ovu je bitno održavati, te je s ponosom prezentirati turistima i posjetiteljima. Stoga Vas pozivamo da nam se pridružite 1.kolovoza na otoku Krapnju
Utrka žena počinje u 20 sati, a nakon utrke pobjednike očekuje dodjela nagrada, zakuska za posjetitelje, te nastup KUD-a ‘Spužvar’ i Klapa Brodarica Šibenik – poručuju iz Turističke zajednice Krapanj-Brodarica.
Krapanj je najniži naseljeni otok, poznat je po spugama i ronilaštvu, no težak život krapanjskih žena koje su svojim radom uzdržavale polja, vrtle, kuću i obitelj poznat je samo Krapljanima. Upravo se ovom regatim želi skrenuti pozornost šire javnosti na Krapanjku, ženu koja se ustajala u dva sata u jutro, brodima na vesla veslala do polja u Jadrtovcu, Grebaštici, Donjem polju, tamo radila, veslala nazad kući gdje su je čekala djeca, kućni poslovi, vrt…Krapljani su odlazili na spuge u leutima na vesla i idra od Brijuna do Mljeta. To je bilo izuzetno naporno i opasno, mnogi se nikada nisu na žalost ni vratili. Upravo svjesne tog teškog i opasnog posla krapanjske žene su svoje muževe, očeve, braću oslobađale teških poslova ukazujući im time svoje poštovanje, uvažavanje, ljubav.
Tradicionalna Lastovska fešta koja se održava po 45. put biće održana u subotu, 3. avgusta od 21 sat ispred crkve i Doma kulture „Ilija Marković” u Gornjoj Lastvi.
Fešta se održava prve subote mjeseca avgusta i uvijek počinje kolom Bokeljske mornarice koje plešu članovi Tivatske podružnice uz muzičku pratnju Glazbeno prosvetnog društva Tivat.
U programu će učestvovati muzički bend „Next band“ iz Omiša, a biće otvorena i izložba „Plakati lastovskih fešti“.
Lastovska fešta 2017.
Lastovska fešta već godinama izaziva veliko interesovanje mještana i turista koji se zabavljaju do duboko u noć.
Opušci od cigareta predstavljaju veliki problem na plažama, kako primarno ekološki tako i vizualni. Upravo kao rješenje tog problema, Udruga Vlašići s otoka Paga prošle godine postavila je besplatne papirnate pepeljare na plažama i na najjednostavniji način riješila ovaj veliki problem.
Sada se ovaj odličan projekt širi i na grad Hvar.
Prema konceptu paške udruge Volim Vlašići i projektu “Molimo ne bacajte opuške, naše ribe i ptice ne puše”, Grad Hvar postavio je biorazgradive kartonske pepeljare s ciljem smanjenja ekološkog i vizualnog problema ostavljanja opušaka na plažama.
pepeljara
“Nadamo se da će i ostale općine, gradovi, županije i turističke zajednice slijediti njihov pozitivan primjer” ističu iz Udruge Volim Vlašić.
pepeljara
Pepeljare mogu biti jednokratne ili višekratne, izrađene su od papira (kartona), biorazgradive su te na sebi imaju upute za sastavljanje. Koriste se na način da se unutra stavi pijesak, a pepeljare zabodu u pijesak da mogu nesmetano stajati.
Nakon korištenja pepeljara se izvadi iz pijeska a pijesak koji je unutra izađe kroz rupice na pepeljari.
Opušci s pepeljarom bacaju se u obližnju kantu za smeće.
Sedam godina i osamdeset epizoda TV serije „Na veslu priča“, u kojoj književni autori veslajući pričaju originalne priče o prirodi i mentalitetu, na RTS je vratilo direktnu komunikaciju sa autorima, duhom i prirodom, i povratak dokumentarističkoj tradiciji direktog bilježenja kulturne i prirodne baštine koja nestaje.
U četvrtoj sezoni, koja se upravo emituje, nakon Novog Sada i Budve, autorski tim „Šta hoćeš“ vodi nas u Budvu u šest epizoda, koje se na nacionalnom kanalu kulture RTS 3 i satelitskom programu RTS Svet emituju od četvrtka, 1. avgusta 2019.
Po riječima autora koncepta i reditelja serije: „Upoznali smo i zavirili u svaki ćošak grada Kotora pod zaštitom UNESKO-a. Danas on više liči na šetaonicu za radoznale furešte sa gigantskih kruzera koji bacaju senku na zidine i palače prastarog gradskog jezgra. Suvenirnice i usluge u prolazu dominiraju u jednom od centara kulture regiona. Uostalom, statistika kaže da 70% kulturnog blaga Crne Gore leži u Kotoru. I taj se duh oseti, pomalo karnevalski. Radost je bila upoznati se sa činjenicom da tri kulturne organizacije iz 19. veka i dalje deluju. Da je Trg od oružja je bio Pozorišni. Nedostaju oriđinali. Ali, Kotor je još živ. Duhom i kamenom, lukavstvom se brani. Kako se uvek branio. Snimili smo sjajne ljude, divna mesta sa kopna, vazduha i iz vode. U političkom trenutku nepotrebnih zategnutosti između Titograda i Beograda, važno je da saradnja na nivou duha ima vitalnost.“
O Kotoru govore stvaraoci Kotorani Dejan Dedović Deda, polovina hiphop dvojca Who See, razmatra legendu o Tri sorele u priči „3 u 1 ljubav“ (1. 8.), a kustoskinja i spisateljica Radojka Abramović sudbinu porodice Buća u epizodi „A duše pričaju“ (2. 8.), profesor FDU na Cetinju Darko Antović pripoveda o Filipu J. Kovačeviću u „Idealisao“ (5. 8.), doktorka filologije i kantautorka Isidora Milivojević pjesmom i poetskom pričom „Izvor svevremenosti“ (6. 8.) govori o ljubavi, a Dragan Đurčić, dugogodišnji jugoslovenski vaterpolo poslenik i generalni sekretar Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“, osnovanog 1839. godine, ispreda legendu „Primorac“ (7. 8.) vaterpola u Kotoru. U zajedničkoj epizodi „Kako se može“ (8. 8.) svi akteri serije iz Kotora sučeljavaju mišljenja o modernom svijetu, stvaralaštvu, ekologiji i mentalitetu.
Savjet za kulturu Opštine Tivat na današnjoj sjednici prihvatio je inicijativu NVU “Djeca Tivta” da se dio malog parka u centru grada posveti Draganu Raduloviću, poznatom dječijem piscu.
Savjet će, kao savjetodavno tijelo, inicijativu dostaviti predsjedniku Opštine Tivat dr Siniši Kusovcu- saopšteno je iz lokalne uprave Tivta. Savjeta za kulturu inače, čine Milica Krivokapić, Sonja Štilet, Dražen Jovanović, Zoran Kruta i mr Bruna Matijević .
Inicijativa za davanje naziva dijelu malog parka na Trgu Dara Petkovića po imenu Dragana Radulovića zahtijevaće određene zakonske i administrativne procedure.
NVU “Djeca Tivta” podnijela je prijedlog da se dio malog parka u centru grada posveti poznatom dječijem piscu koji je svoje pjesničko stvaralaštvo posvetio djeci i omladini, a čije se pjesme o Tivtu i danas izvode.
Događaj koji će obilježiti ljetnji kalendar u Porto Montenegru i na tivatskoj rivijeri, po produkciji i atraktivnoj agendi je „Polo u marini“, o ova neuobičajena sportsko-turistička manifestacija održaće se od 1. do 3. avgusta, na novouređenom kompleksu Porto Montenegro Arena.
„Polo u marini“ Porto Montenegro okupiće svjetsku i nautičku javnost i ljubitelje pola, crnogorsku publiku i goste koji žele da provedu dan sa porodicom i prijateljima uživajući u ovom spektaklu, uz zanimljivu agendu, piće i sjajnu muziku – najavila je juče Krstinina Škanata, PR koordinatiorka Porto Montenegra.
Gradska muzika Tivta i mažoretke predvodiće sprektakularna konjičku povorku sa igračima pola, koja kreće od gradske rive Pine kroz promenadu nautičkog naselja Porto Montenegro, u četvrtak 1. avgusta, sa početkom od 19.30 sati.
Polo mečevi zakazani su za petak 2. avgust i subotu 3. avgust od 17.15 časova na velikoj Porto Montenegro Areni, kada će zaigrati najveća svjetska polo imena. Četiri sjajne ekipe odmjeriće znanje, iskustvo i spretnost, a među njima su i maharadža Savai Padmanabh Singh (Pacho) od Džajpura koji je jedan od nauglednijih predstavnika svjetskog pola; član reprezentacije pola u Velikoj Britaniji i vlasnik Royal Berkshire Polo kluba Jamie Morrison; višestruki pobjednik turnira „Polo in the Park“ i velikog polo turnira na snijegu Charlie Wooldridge,i mnogi drugi.
U sklopu „Polo u marini događaja“, zanimljiva je agenda i pratećih zabavnih sadržaja – u petak 2. avgusta će nastupiti Kic Pop hor, na platou ispred podmornice „Heroj“ u 21 sat, dok će veliku „Polo white“ žurka nakon polo finala, biti održanau subotu 3. avgusta na bazenu Jahting kluba Porto Montenegra od 21 čas. Za sjajnu muzičku energiju na toj fešti biće zadužene globalno prepoznatljive Natalia Baruligh i Ester Anaya.
„Polo u marini“ biće prilika da se po prvi put u istoriji Crne Gore na njenoj teritoriji odigra jedna polo utakmica.č Polo je inače, jedan od najstarijih timskih sportova na svijetu i razvio se u 6.vijeku prije Hrista u drevnoj Persiji iz vježbi koje su, obučavajući se za borbu, sprovodili pripadnici elitne persijske konjičke garde. Dva tima koje čine po četiri jahača na konjima, igraju jedan protiv drugog sa ciljem da daju što više, odnosno prime što manje golova. Igrači loptu sa kojom se polo igra, udaraju dugačkim drvenim palicama dok jašu na konjima, a varijanta polo-a koja će se igrati u Porto Montenegru odvija se na terenu dimenzija 91 sa 46 metara. Igra je podijeljena u četiri ili osam 7-minutnih perioda koji se nazivaju čukasi, a poslije kojih timovi mijenjaju strane igrališta.
Novi multifunkcionalni centar za razvoj malih i srednjih preduzeća u crnogorskoj poljoprivredi i ribarstvu, biće jedan od rezultata prekograničnog projekta Food4Health (hrana za zdravlje), čija realizacija je počela u junu, a trajaće do kraja 2022. godine.
Slični centri biće izgrađeni i u Italiji i Albaniji, jer je riječ o prekograničnom projektu koji Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore realizuje u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, ministarstvima poljoprivrede Albanije i Italije, kao i još tri naučnoistraživačke institucije sa područja Italije i Albanije.
Rukovodilac projekta dr Milica Mandić, iz Instituta za biologiju mora, objašnava da je ovaj projekat odobren u okviru IPA Interreg poziva za tematske projekte prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru.
„Projektom je planirana dogradnja zgrade Instituta za biologiju mora u ukupnoj površini od oko 260m2, za izgradnju moderne, kompletno opremljene laboratorije za inovativna istraživanja iz oblasti marikulture, sprovođenje obuka i transfera znanja i tehnologija, proizvodnje hrane, sa svim naučnim, tehničkim i tehnološkim kapacitetima koji će parirati regionalnim centrima sličnih djelatnosti“, kazala je Mandić.
Ova multifunkcionalna laboratorija će biti i u funkciji pružanja pomoći uzgajivačima školjki i ribe, kao i svim onima koji su zainteresovani za proizvodnju hrane iz mora.
IBM
„Osnovni cilj projekta, jeste transfer znanja između sektora visokog obrazovanja – istraživanja iz oblasti morske akvakulture i privrednog sektora – sektora proizvodnje visoko-kvalitetne hrane u moru“, objašnjava Mandić.
Ovaj projekat omogućiće i međunarodno povezivanje i razvoj tržišta, brendiranje lokalnih tradicionalnih proizvoda, a sve kroz razvoj nauke i povezivanje sektora visokog obrazovanja sa sektorom privrede.
„Najveći doprinos će biti postignut formiranjem mrijestilišta kamenica (Ostrea edulis) u laboratorisjkim uslovima koje će se sastojati od dva dijela – dijela za uzgoj mikroalgi i dijela za kondicioniranje matičnog jata i proizvodnju mlađi kamenica“, navodi Mandić.
Turistička organizacija Opštine Kotor organizator je manifestacije „Rimska noć 2019“ koja se ove godine, po prvi put održava, u nedelju, 28. jula sa početkom u 20 sati na šetalištu u Risnu i na risanskoj pjaci.
Manifestacija je zamišljena kao festival antičkog Risna koji će javnosti približiti važnost arheologije u turizmu te obogatiti kulturnu i turističku ponudu Risna i Boke Kotorske. Cilj manifestacije je bolje povezavanje sadržaja koji će se razvijati od opuštajućih zabavnih aktivnosti (hrana, piće, prodaja suvenira, pedagoške radionice) preko aktivnijeg učenja i upoznavanja svakodnevice antičke kolonije (kultura odijevanja, izrada frizura) pa sve do izvođenja profesionalnih učesnika (borbe gladijatora, prodaja robova, ples s vatrom).
Zamišljeno je da ima više tema: zabava, nakit, odjeća, gastronomija, zanati, igre. Program će biti podijeljen na: animacije za djecu, zabavni i gastro dio.
Kroz program za djecu, uz angažovanje animatоrа “Event Montenegro” realizovaćemo rimske igre kao što su borbe sa mačevima i štitovima, povlačenje užeta, ubacivanje oraha u amforu itd. Najmlađe učesnike očekuje veliki broj poklona i iznenađenja,Takođe je planirano za sve učesnike pravljenje rimskih frizura kao i odijevanje u rimske odore sa lovorovim listom na glavi. Značajno mjesto zauzeće i mala škola gladijatora koju će organizovati Medieval Kotor, grupa u okviru nevladine organizacije za očuvanje kulturne baštine Kotora i Crne Gore, koja se bavi istorijskim konstrukcijama zanata, alata, odjeće, oružja i oruđa, tehnologija i drugih segmenata života sa ciljem da spozna svakodnevicu ljudi iz prošlosti i pomogne očuvanju nematerijalne kulturne baštine.
Sajam starih zanata Risan
Za predstavljanje rimskih mačeva tipa “gladijus” i “spata” zadužen je Andrija Ramadanović iz Kotora, vlasnik “Romada” kolekcije koja broji preko 200 primjeraka hladnog oružja ručne izrade iz perioda 8. vj p.n.e do 20.vj.n.e. Za ovu priliku izvojeno je 9 primjeraka mačeva.
Iste večeri predstaviće se i Petar i Eva Martinović, osnivači ateljea starih zanata koji 15 godina uspješno plasiraju keramički ručno rađene proizvode. Na Rimskoj noći predstaviće se sa unikatnom keramikom koju stvaraju po sjećanju i po mašti.
Gosti večeri biće i predstavnici arheološkog muzeja “Narona” iz Metkovića koji će pred muzeja predstaviti i rimski nakit a ujedno i prikazati film “Rimska noć u Naroni”.Ovaj muzej sagrađen je na ostacima rimskog hrama a jedinsten je po specifičnim nalazima koji se u njemu mogu doživjeti, mramorne skulpture kojih ima 17. Pored brojnih nagrada koje posjeduju, muzej je posebno nagrađen za doprinos obogaćivanju turističke ponude Hrvatske.
Rimski mozaici Risan foto Boka News
Na Rimskoj noci predstaviće se 16 izvođača koji će u autentičnoj odori centuriona, barjaktara i rimskih legionara izvesti performans, nakon čega će biti izvedene gladijatorske borbe sa adekvatnom gladijatorskom opremom, gdje će učestvovati 4 uvježbana gladijatora. Opisani program izvesti će Dioklecijanova legija, Udruženje iz Hrvatske.
Vatreni show će biti organizovan sa malim rekvizitima (svijeće, orb, poi), zatim sa velikim rekvizitima (štap, lepeze, zmije), bljuvanje vatre kao i izvođenje vulkana, pirotehnika u sredini podijuma sa performansom koji pršti nekoliko metara u prečniku i obogaćuje program. Za ovu tačku biće angažovani Haos animatori iz Srbije.
Istog dana biće organizovano predavanje o Rimskoj kulturi koje će održati arheolog, Vilma Kovačević nakon čega će biti organizovan i mini kviz.
Za gastro dio pobrinuće se udruženje “Žene Risna” kao i NVU “Karampana” iz Kotora gdje će posjetioci uživati u rimskim delicijama.
Projekat je podržan od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma.