Četvrto po redu humanitarno plesno vece na rivi Muo održano u utorak 28. avgusta. Ovogodisnji humanitarni dogadjaj po odluci organizatora MZ Muo i NVO Nasa akcija bilo je organizovano u čast Andrije Maurovica, slavnog strip crtača sa namjerom da se donacija usmjeri ka postavljanju spomen ploče na njegovoj rodnoj kući u ovom mjestu. Sakupljeno je 321 euro.
Plesno vece je okupilo mnogobrojne gradjane svih generacije, jugonostalgicare i one koji to nisu ali su svi uzivali u performansu Gradske muzike, fenomelanog Ansambl Toc i plesovima mladih volontera, kao i gurmanskoj ponudi paste sa morskim plodovima. Pokrovitelj dogadjaja je MZ Muo i Opstina Kotor kroz projekat NVO Nasa akcija pod nazivom “Edukacijom i aktivizmom za ljepsi grad i bolju buducnost”. Kroz ovu aktivnost mladi su naucili kako organizovati humanitarni dogadjaj kao i nesto o istoriji i ljudima ovog malog ribarskog mjesta.
Čanovi kotorskog moto kluba Lavovi će u saradnji sa Resurnim centrom “dr Peruta Ivanović”, opremiti za početak nove školske godine dvadest školaraca ove ustanove.
Lavovi će učenicima donirati komplet školski pribor i materijal kako bi djeca nesmetano počela školsku godinu.
“S obzirom da su polaznici ove školske ustanove djeca iz čitave zemlje, želimo im dobrodošlicu u drevni grad, te takođe da pošaljemo poruku porodicama da ta djeca nisu sama, da će o toj djeci misliti kotorski Lavovi i njihovi prijateji. Kotorski moto klub i resurni centar već duže vrijeme sarađaju i na taj način pokazuju pažnju djeci sa oštećenjem sluha i govora”- kazao nam je osnivač i menadžer moto kluba Lavovi Kašćelan Nenad.
Gradska galerija Kotor priprema još jednu likovnu manifestaciju. Riječ je o izložbi pod nazivom ,,Tabačina”, akademske vajarke Lane Bokan iz Kotora, koja će biti otvorena u petak 31.avgusta u 20 sati.
Lana Bokan je rođena 1965. godine u Kotoru. Diplomirala je 2015. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek skulptura, u klasi profesora mr Peđe Milačića. Magistrirala je 2017. godine na ALU Sarajevo, odsjek skulptura, u klasi profesora dr Besima Spahića i mr Darka Šobota. Član je ULUCG od 2017. godine. Učesnik je više kolektivnih izložbi, kao i Social plastic programa za Crnu Goru. Dobitnik je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru 2017. godine.
Izložba “Tabačina” je njena druga samostalna prezentacija.
Na području hercegnovske opštine do sada je uklonjeno oko sto palmi koje je napao crveni (palmin) surlaš (Rhynchophorus ferrugineus).
Najveća koncentracija surlaša je evidentirana kod Dječjeg doma Mladost u Bijeloj, u Meljinama, Parku Boka, Zelenici i Savini, u krugu Instituta Igalo. U krugu Bolnice u Meljinama propalo je preko 40 palmi, koje je uništio surlaš ili su stradale u nedavnom nevremenu kada je pijavica poharala taj kompleks.
To je utvrđeno nakon pregleda feromonskih klopki čiji je cilj praćenje leta, dinamike populacije surlaša radi pravovremenog sprovođenja mjera tretiranja palmi i praćenja efikasnosti primijenjenih mjera.
Dendrohirurgija kao jedna od mjera u borbi sa crvenim surlašem nije dala rezultate i sve te palme moraće biti uklonjene nakon ljetne sezone. Između ostalih biće uklonjena stabla četiri palme kod Crkve Svetog Mihaila na trgu Belavista u Starom gradu.
Na drugoj strani hemijsko tretiranje za sada se pokazalo uspješnijim. Preko 360 palmi na javnim površinama je pet puta hemijski tretirano, saopšteno je iz lokalne uprave.
Kao prevencija i zaštita zdravih palmi koristi se injektiranje – ubrizgavanje insekticida u srž palme.
Cijena injektiranja jedne palme iznosi 130 eura. Ovom metodom tretirano je oko 130 zdravih palmi: u Parku Boke, luci Škver, kod zgrade Carine u Zelenici, Omladinskom parku u Igalu, kod kružnog toka u Meljinama i na drugim mjestima. Jednokratni tretman ovom metodom košta oko 130 eura po palmi.
Palmin surlaš
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja putem tendera, posao injektiranja palmi povjerilo je kompaniji “Zožeta” iz Herceg Novog .
Podsjećamo da crveni surlaš, opaki štetni oganizam živi u unutrašnjosti palme. Larve se hrane u tkivu najmlađeg lišća, a u stablu prave tunele i šupljine. Liječenje je moguće, ističu stručnjaci, samo ako se stabla hemijski tretiraju u najranijem stadijumu razvoja ovog parazita.
Na području opštine je oko 2.500 palmi kojima prijeti napad crvenog surlaša, koji posljednjih godina hara Mediteranom.
Kompanija “Carine” Čeda Popovića počinje izgradnju trećeg hotela na hercegnovskoj rivijeri. Pripremni radovi u Kumboru na parceli Carina i susjednoj, za koju je kompanija potpisala sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom ugovor o dugogodišnjem zakupu i zajedničkoj investiciji, po riječima Popovića, počinju u ponedjeljak.
Na placu Mitropolije, odnosno Crkvenog odbora Kumbor, površine dvije hiljade kvadrata još je kamp “Šumadija” u kome su bile 32 kamp kućice, vlasnika većinom iz Srbije. Njih je krajem prošle godine CO Kumbor obavijestio da treba da se isele. Do sada je razmontirana trećina kućica, a dio vlasnika je angažovao advokata iz Bara, preko kog traže nadoknadu štete za 50 godina ulaganja, odnosno odgovarajuće placeve na koje bi premjestili kućice iz kampa.
Jedan od njih, prof. dr Dragan Uskoković obratio se, kaže, svim nadležnim institucijama u Crnoj Gori, a juče i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i ministru spoljnih poslova Ivici Dačiću, da “apeluju na odgovarajuće organe u Crnoj Gori da se spriječi nezakonito rušenje kućica u kampu”.
“Prije 14 godina bili smo prinuđeni da potpišemo ugovore sa SPC o finansiranju i postavljanju tipskih kućica, koje su upisane u katastru, a za koje sada kažu da su nelegalne. Za te kućice plaćamo porez na imovinu 50 godina, turističku taksu i sve druge dažbine koje plaća bilo koji vlasnik nepokretnosti u Crnoj Gori”, kaže Uskoković i tvrdi da “kompanija Carine sada primjenjuje sve represivne mjere, kako bi natjerala ljude da se što prije isele, bez bilo kakve nadoknade ili rješenja”.
Sa druge strane, Popović kaže da su imali dosta razumijevanja i da su rokove za iseljenje produžavali od januara do kraja avgusta.
“Svi su na vrijeme obaviješteni o rokovima za iseljenje i većina je to uradila, a do kraja sedmice će biti uklonjeno još nekoliko kućica. U pitanju je jedan čovjek, koji ne želi da ode i koji zloupotrebljava ostale vlasnike kuća. Činjenica je da njima nije produžen ugovor, da je kamp bio nelegalan, a da smo mi potpisali sa Mitropolijom ugovor”, kazao je Popović, ističući da u ponedjeljak počinje pripremne radove za gradnju hotela visoke kategorije sa 200 soba, koji bi trebalo da počne da radi sljedećeg ljeta.
Viški koraljar i ronilac Lorenz Marović je na talijanskoj oklopnjači “Re d’Italia”, koja je potopljena u Viškoj bitki 1866. godine, pronašao sef visok nešto više od dva metra, dug oko metar i pol, te dubok 60-ak centimetara, u kojem se po legendi nalazi – blago.
– Prema bajkama i legendama, tamo je bilo ukrcano 250 tisuća talijanskih lira u američkim zlatnim dukatima za otvaranje bankarskog sustava na ovom dijelu Dalmacije. Uskoro će na površinu isplivati je li to istina – kaže Marović.
Dodaje da od Ministarstva kulture traži da mu dopuste još dva zarona da bi neupitno utvrdio da je riječ o sefu.
Zanimljivo je da je “Re d’Italiju” pronašao još prije 13 godina.
– Kada sam 2005. godine Ministarstvu kulture prijavio da sam pronašao moguće dijelove broda iz Viške bitke, umjesto inspektora, koji je poslan na ekoakciju na dubrovačkom području, sutradan je na Vis stigla francuska ekspedicija pod vodstvom šefa našeg Restauratorskog odjela, koji je kasnije postao ministar kulture, a koja ekspedicija je nakon 10 dana objavila isti pronalazak.
Kad je nalaz prijavljen, normalno je da se on zaštiti, te je proglašen kulturnim dobrom. To znači da je do toga brod bilo nemoguće roniti bez odobrenja Ministarstva kulture – veli naš sugovornik.
No, prošle godine su takvu dozvolu dobile grupe ronilaca, a ove godine i svi ronilački centri u Komiži.
– Dobili smo mogućnost obaviti četiri zarona s grupom gostiju koji su sposobni ići na 120 metara dubine, odnosno koji su za to certificirani, imaju opremu, iskustvo i znanje. Obveza je bila da snimimo dio broda i te snimke smo dali Konzervatorskom odjelu radi procjene stanja olupine i dokumentiranja materijala. Pri kraju zadnjeg zarona 19. kolovoza, na krmenom dijelu broda smo naišli na objekt koji potpuno podsjeća na – kasu. Zato sam od Konzervatorskog odjela tražio da nam dopusti još dva zarona.
Jučer je radi toga bio na razgovoru u Konzervatorskom odjelu.
– Prvo će pregledati snimke. Zamisao je da se dopuste zaroni tako da to i daje bude u pratnji ronilačkih centara radi kontrole, no prije bi se s tih olupina, uz pomoć ronilačkih centara i u organizaciji Ministarstva kulture, uklonili predmeti koji su manje veličine da ih netko ne bi otuđio, te bi se izvadio sef.
Evo kako je prije 13 godina pronašao “Re d’Italiju”.
– Kao dugogodišnji koraljar, 2005. godine sam Ministarstvu kulture prezentirao da uz pomoć bočnog sonara mogu pretraživati morsko dno i pronaći moguća kulturna dobra. Na proljeće iste godine sam krenuo u potragu po moru i sedam milja od Visa sam pronašao “Re d’Italiju” i to sam kao lojalni građanin prijavio Ministarstvu. Onda je nastalo ludilo jer je sutradan u višku luku uplovila francuska ekspedicija.
Marović je pokrenuo tužbu da bi ga se proglasilo prvonalaznikom jer mu prema zakonu pripada 10 posto vrijednosti pronađenoga. Na hrvatskom sudu je izgubio, ali bitku nastavlja na europskom sudu.
Kaže da je to jedini slučaj gdje je država stvarala probleme.
– Za primjer, kad sam u studenome 2005. pronašao “SS Zagreb”, parobrod koji je vozio putničku liniju između Trsta i Metkovića, i na isti način to prijavio. Tada je došla ekipa iz Ministarstva kulture koja je zatim u proljeće 2006. godine napravila zaron.
Za kraj dodaje što smatra presudnim u cijelom slučaju.
– Ono što je u ovome slučaju zaista bitno jest da se zaštiti ono što smo našli, da naša djeca o tome mogu pričati, da se po tome snime filmovi…
Interesovanje za izgradnju solarne elektrane na Možuri, koja će se graditi u Ulcinju na lokalitetu Briska gora, najveće je među ponuđačima iz zemalja Evropske unije, sa Bliskog istoka i iz Kine, a do sada je tendersku dokumentaciju za taj projekat otkupilo 11 kompanija, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva ekonomije.
Tenderska komisija će, po zatvaranju javne ponude u ponedjeljak, izvršiti vrjednovanje zainteresovanih kompanija i u skladu sa kriterijumima propisanim tenderom, napraviti rang listu.
“Sa prvorangiranim ponuđačem uslijediće potpisivanje ugovora, čime će se stvoriti uslovi za početak izgradnje solarne elektrane”, kazali su iz Ministarstva.
Procijenjena vrijednost izgradnje solara na Briskoj gori je 300 miliona eura, a stvarna vrijednost radova biće poznata nakon što bude izabrana kompanija koja će graditi energetski objekat u Ulcinju.
Plan je da radovi na solaru najduže traju 36 mjeseci.
“U prvoj fazi radova, koji će trajati 18 mjeseci od potpisivanja ugovora sa izabranom kompanijom, izgradiće se 50 megavati elektrane. Izgradnja preostalog dijela elektrane do ukupne planirane instalisane snage od 200 megavati, trajaće tri godine od potpisivanja ugovora”, istaknuto je u tenderu o davanju u zakup zemljišta u državnoj svojini na lokalitetu Briska gora u ulcinjskoj opštini.
U incidentu koji se jutros oko 6 sati desio na lokalnom putu Tivat- Prčanj-Kotor u Verigama kod Lepetana, na sreću nije ozbiljnije povrijeđen niko od pet osoba koje su se zatekle u „audiju A 4“ budvanskih tablica, koji je sletio sa ceste.
Iz još zvanično neutvrđenih razloga „audi“ (BD BD 513), sletio je sa puta u blizini popularnog plažnog bara „Verige“ i nakon tumbanja niz strminu, zaustavio se u šljunku plaže između bara i obližnje crkvice Gospa od Snijega, na samoj ivici mora.
Osobe koje su bile u vozilu, na sreću zadobile su samo lakše povrede, a u evakuaciji putnika automobila i njegovom izvlačenju sa plaže učestvovali su pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat.
Pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ izu Radovića, ugasili su požar koji je nešto prije 19 sati, iz za sada neutvrđenih razloga, uzbio na automobilu marke „foksvagen vento“, podgoričkih tablica, parkiranom u centru Radovića.
Vatra je zahvatila putničku kabinu automobila, parkiranog uz kuću mještanina Vuka Vukovića. Brzom intercencijom osam dovrovoljnih vatrogasaca,spriječeno je da požar zahvati kuću, ali i više drugih skupih automobila kojji su bili parkirani u neposrednoj blizini.
Povodom teksta „Nesreće na moru posljedica neobučenosti“ obajvljenog dana 28. avgusta 2018. godine na portalu Boka News JP Morsko dobro dostavilo je reagovanje
“Imajući u vidu da smo na više održanih sastanka sa predstavnicima Sportskog Moto nautičkog saveza Crne Gore vrlo precizno objasnili nadležnosti JP Morskog dobora, odnosno da isto nije organ uprave i nema upravnih nadležnosti u dijelu regulacije priobalnog pomorskog saobraćaja (čemu pripada i vožnja plovila na mlazni pogon) ovim putem još jednom upućujemo SMSCG da se po pitanju nadležnosti u oblasti obavljanja sportskih aktivnosti moraju obratiti Ministarstvu sporta, a po pitanju odvijanja priobalnog saobraćaja Ministarstvu saobraćaja i pomorstva. Dalje, shodno zakonskoj regulativi sve korisnike plovila kontrolišu resorne inspekcije.
JP Morsko dobro, kroz prenijetu nadležnost od strane resornog Ministarstva, izdaje rješenja za korišćenje privremenih lokacija (postavljanje privremenih objekata) prema Planu objekata privremenog karaktera- dakle bavi se regulacijom objekata, a ne djelatnostima za čije odvijanje se koriste ti objekti.”
