Četiri petine krši propise, inspekcija najavljuje i plijenidbu glisera

3
Kroz Verige maksimalno 6 čvorova

Sva plovila koja prevoze putnike na Crnogorskom primorju moraju biti registrovana za prevoz putnika. U suprotnom, biče isključena iz pomorskog saobraćaja, a njihovi vlansici novčano kažnjeni.

Kod ponovljenih prkeršaja ta plovila će biti oduzimana i predavana lukama na čuvanje, do okončanja prekršajnog postupka protiv njihovih vlasnika. Najavio je to inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije u Kotoru, Željko Lompar.

On i njegiove kolege inspektori nadziru sigurnost pomorskog saobraćaja u zalivu Boke koji je ljeti daleko najopterećeniji dio crnogorskog akvatorijuma. Pored brojnih kruzera i jahti koje uplovljavaju u Kotori i razne bokeljske marine, u zalivu saobraćaju i na desetine manjih ili većih izletničkih i plovila za prevoz turista od kojih mnoga nisu registrovana za obavljanje te privredne djelatnosti. Ove ezone pravi bum doživjela su manja brza plovila za tzv.ekskurzije i prevoz turista po zalivu do raznih bokelsjkih atrakcija, a agencija i preduzetnika koji nude tu vrstu usluga čamcima dužine od 5 do 12 metara sve je više.

„Više od 50 odsto brzih plovila-glisera  nije registrovano za prevoz putbika, ali se njihovi vlasnici i pored toga bave tom djelatnošću. Pritom 80 odsto njih plovi zalivom brzinama znatno većim od maksimalno dozvoljenih“- kazao je Lompar dodajući da će prema svim prekršiocima propisa inspekcija striktno primjenjivati zakonom predviđene sankcije. On je dodao da se do sada u prosjeku tek kod tek svakog trećeg kontrolisanog plovila  pokazalo da je sve regularno što se tiče posjedovanja adekvatnih sertofikata za plovilo i posadu, osiguranja i posjedovanja propisane opreme.

Lompar je dodao da inspekcija osim kontrole putničkih plovila, akcenat stavlja i na kontrolu poštovanja ograničenja brzine plovidbe u zalivu koja iznosi 10  čvorova, odnosno 6 čvorova u Kumborskom i tjesnacu Verige.

Mnogo plovila za prevoz turista u Boki

„Radasrko snimanje brzine plovidbe biće fokusirano na tejsance Verige i Kumbor, ali će nadzoru generalno preko VTMIS sistema Uprave pomorske sigurnosti na Obosniku, biti podvrgnuta i sva plovila u drugim djelovima zaliva.“- kazao je Lompar dodajući da ionako gust promet na moru ovih dana u Boki nerijetko dodatno otežava pojava nenajavljivanja organizacije i održavanja raznih sportskih manifestacija na vodi, a koje po zakonu, Inspekciji sigurnosti plovidbe i nadležnoj Lučkoj kapetaniji, moraju biti najavljene  najmanje 48 sati prije održavanja.

Investirali skoro 70 miliona, a nije izgrađeno ništa ?

0
Kompleks u zaleđu uvale Pržna

Katarski državni investicioni fond Qatari Diar koji je od 2010. vlasnik oko 270.000 kvadrata zemljišta u zaleđu uvale Pržna u Krtolima kod Tivta do sada je u realizaciju projekta izgradnje tzv. mješovitog turističkog rizorta na toj lokaciji uložio 67,1 milion eura. To tvrdi Vlada Crne Gor eu posljednjoj Informaciji o realizaciji prioritetnih projekata u oblasti turizma za period januar-jun 2018.

U tom intervalu Qatari Diar je navodno, investirao 1,4 miliona eura. Iako je kompleks u Krolima taj fond za 25 miliona eura kupio od tivatskog HTP „Primorje“ još prije osam godina i obećao da će za sezonu 2014. otvoriti novi rizorta sa hotelom ranga pet plus zvjezdica, Qatari Diar je do danas samo srušio stari hotel „Plavi horizont“ i nije podigao niti jedan novi objekat. Prema urbanističkim planovima koji su do sada u više navrata mijenjani i prilagođavani željama Kataraca, na ovom prostoru treba da nikne nivi rizort vrijedan 270 miliona eura, sa luksuznim hotelom, rezidencijalnim vilama, apartmanima, SPA centrom, bazenima, sportskim i drugim ugostiteljskim sadržajima. Do danas zbog niza problema, prvenstveno imovinsko-pravne prirode, Qatari Diar međutim nije sagradio niti jedan novi objekat u zaleđu jedne od najljepših uvala na Crnogorskom primorju.

U Vladinoj Informaciji stoji da su „otvorena pitanja koja mogu uticati na dinamiku relizacije projekta“ i dalje pretvaranje prava korišćenja nad tri velike parcele u okviru kompleksa koje je HTP „Primorje“ prodalo Qatari Diaru u pravo svojine katarskog fonda, a za što se postupak još vodi kod tivatskog odjeljenja Uprave za nekretnine Crbne Gore. Problem je i “okončanje sudskih sporova sa fizičkim licima koja imaju suvlasništvo na parcelama 460/3 i 417/2” jer su mještani Krtola čiju je djedovinu Vlada krenula da eksproipiiše da bi je ustupila Qatari Diaru, izjavili žalbu na prvoistepena riješenja o izuzimanju njihove zemlje.

Vlada navodi da kompanija “Qatari Diar Hotel & Property Investment Montenegro” koja treba da realizuje izgradnju 270 miliona eura vrijednog kompleksa trenutno ima sedam stalno zaposlenih radnika. U aprilu ove godine toj firmi Ministarsto održivog razvoja i turizma izdalo je građevinske dozvole za izgradnju hotela ranga pet plus zvjezdica, 9 rezidencijalnih vila, podzemnih garaža, uređenje terena i izgradnju prateće infrastrukture, kao i za izgradnju plažnog bara, teniskog terena i ulazne kapije u cijeli kompleks.

Alarmantni podaci o otpadu u Jadranskom moru

0
green sail

Inicijativa Green Sail iz Hrvatske napravila je infografiku kako bi ukazala na problem onečišćenja Jadranskog mora i pokušala da osvijesti nautičare, turiste i lokalnu zajednicu o tom rastućem problem, piše u saoštenju dostavljenom medijima.

U infografici je prikazano šta se sve baca u more i koliko je vrijeme raspada toga otpada.

Green Sail je neprofitna organizacija koja promoviša održivi turizam s naglaskom na ekološki odgovorno korišćenje Jadranskog mora te recikliranje otpada.

Luka Kotor – „Izazovi i buduće perspektive“

0
Luka kotor foto Boka News

U sklopu AI-NURECC programa koji predstavlja mrežu univerziteta i privrednih komora na jadransko-jonskom području održana je konferencija „Izazovi i buduće perspektive“ kruz sektora EUSAIR oblasti.

Na konferenciji je predstavnica „Luke Kotor“ AD Kotor  Maja Danilović predstavila praksu naše destinacije i perspektivu razvoja luke Kotor kao jedne od najznačajnijih i najfrekventnijih luka u regionu.

U okviru dva panela vodila se diskusija o aktuelnoj problematici masovnog turizma u oblasti i programi koji daju preporuku optimalizacije potražnje i podrške lokalnih politika.

Maja Danilović

Pored luke Kotor na konferenciji su učestvovali prestavnici luka Dubrovnik, Kopar, Venezia, Ancona i luke Katakolon iz Grče. U aktivnim raspravama i pojedinačnim izlaganjima moglo se zaključiti da svi predstavnici smatraju da je kruzing industrija jedna od najrazvijenijih industrija jadransko-jonske oblasti i svakako perspektiva da se strategija lokalnih i nacionalnih nivoa opredjeli za aktivan tretman u ovoj oblasti, saopšteno je iz Luke Kotor.

Festival oldtajmera u Baru – od Skadarskog jezera do Jadranskog mora

1
Kad oldtajmeri voze od Skadarskog jezera do Jadranskog mora

Izborom najljepših automobila, u Baru je danas okončan dvodnevni II Međunarodni festival starovremenskih vozila koji su organizovali NVO Oldtimer club Bar i Turistička organizacija Bar.

Milija Šćepanović, direktor Oldtimer club Bar, ocijenio je da je manifestacija postigla izuzetan uspjeh u svim parametrima, te da su i organizatori i gosti-učesnici prezadovoljni rezultatima.

“Na izložbi oldtajmera u ulici Vladimira Rolovića imali smo 87 vozila, reli “Između dvije čarobne obale” od Skadarskog jezera do Jadranskog mora vozilo je 67 automobila starih preko 40 godina. Prezadovoljni smo jer smo porasli u svakom smislu, i več sada se možemo nositi sa čuvenim regionalnim oldtajmer skupovima kao što su Novi Sad u Srbiji i Imotski u Hrvatskoj. Imali smo dosta učesnika iz inostranstva-ćetiri vozila iz Italije, po šest iz Hrvatske i Srbije, bili su svi značajniji oldtajmeri iz Crne Gore”, kaže Šćepanović.

On je istakao da je i ove godine, kao i lani, uz pomoć TO Bar i podršku vlasnika kafića iz ulice Vladimira Rolovića , skup imao i prateći koncertni program—svirali su IRIEFM iz Beograda i kotorski Toć. Cilj je, dodaje, da ovo bude događaj koji će privući i mlađe posjetioce, otud i multimedijalni karakter-defile, koncerti, reli, promocija preko društvenih mreža…

Kad oldtajmeri voze od Skadarskog jezera do Jadranskog mora

“Svake godine iskoristimo reli da pokažemo da je Bar grad na dvije obale, lani smo išli od Virpazara do Bara preko Murića i Štegvaša, a sada preko petrovačkih strana. Bilo bi lijepo ako bi se jednom moglo preći preko Sutormana, a želja nam je i da zbog gostiju iz inostranstva koji prelaze veliki put, festival produžimo na tri dana, jer želimo da ovo bude jedan od najreprezentativnijih susreta te vrste u regionu “, zaključio je Šćepanović.

Najljepši automobil Festivala odlukom žirija bio je Mercedes 280s Zdenka Kratofila iz Virovitice, a glas publike dobio je BMW Iseta Dragana Lakovića iz Podgorice. Automobil sa najvećom kubikažom bio je Mercedes 560 SL Enrika Sforce iz Italije, najbrojniji klub učesnik bio je Mini klub Srbija sa šest Mini Morisa, a najduži put do Bara prevezao je Vilijam Krt iz Adria classic Koper kluba.

Crna Gora je jedina zemlja u rehgionu koja nema Zakon o oldtajmerima, o njihovi vlasnici ih registruju kao i svi ostali vozači.

/R.P/

IX Festivala gudača završava se koncertom u crkvi Svetog Pavla

0
Festival gudača

Nakon osam dana intenzivnog i posvećenog rada u radionicama za gudače, mladi muzičari, učesnici IX Festivala gudača, predstavili su svoj talenat. Koncerti su održani u  Muzeju grada Perasta,  a brojna publika je uživala uz nadarene mlade i perspektivne umjetnike.

Na tri koncerta nastupilo je ukupno 40 polaznika a najmladja polaznica iz Austrije, osmogodišnja Lilly Ann Haas odsvirala je popularnu kompoziciju Monti – Čardaš, što je izazvalo ovacije publike i posjetilaca. Na programu su bila djela klasične muzike u izvodjenju solista i različitih kamernih sastava. Festival je, kao i prethodnih godina, pokazao  da spajanjem različitih kultura, iskustava i znanja, rezultira kvalitetom programa, ukupnog sadržaja  i podizanjem nivoa znanja. IX Festival gudača ove godine se organizuje pod sloganom ,,Čujte nas” jer mladi muzičari žele da  predstave svoje sposobnosti  i učine i druge ljude sretnima vodeći ih kroz čaroliju zvanu MUZIKA , IX Festival gudača i Kotorski festival pozorišta za djecu.
Festival gudača
Festival završava večeras koncertom u crkvi sv Pavla u 21 sat na kojem će se predstaviti Gudački kvartet Beogradske filharmonije .

Ljepotica koja uzima dah – Jahta Ocean Victory, duga 140 metara

0
Ocean Victory Foto Luka Gerlanc/HANZA MEDIA

Ispred zadarskog predjela Diklo u nedjelju navečer se usidrila jahta koja je na popisu deset najvećih superjahti na svijetu. Radi se o jahti Ocean Victory u vlasništvu ruskog milijardera Viktora Rashnikova, jednog od najbogatijih ljudi na svijetu koji je svoje bogatstvo stekao u industriji željeza.

To je najveća ikada izgrađena u talijanskom brodogradilištu Fincantieri Yachts u Muggianu, a izgradnja je koštala 300 milijuna dolara.

Jahta je duga 140 metara, na prednjem dijelu broda vidljiv je helikopter, ima sedam paluba, na brodu se nalazi šest bazena dugih 8 metara, jacuzzi, teretana, kino, tender duljine 14 metara…

Jahta prima 26 gostiju u 13 kabina i ima 56 članova posade, a izgledom se sasvim lijepo uklopila u zadarski akvatorij, usidrena uz sam Zadar.

Kako doznajemo, zadnja luka joj je bila Mali Lošinj, odakle je zaplovila prema dikljanskim ‘vodama’.

Kotor – ključni planiranje i moratorijum na gradnju

0
Dobrota 2018.

Monitoring misija UNESCO-a posjetiće Crnu Goru i Kotor u septembru, čime će se ispuniti jedan od zahtjeva upućenih našoj zemlji na posljednjem zasijedanju. Ta organizacija traži od Crne Gore da održi moratorijum na bilo koju novu gradnju, analizira slabosti postojećih planskih dokumenata, dostavi procjenu uticaja na baštinu za Verige i Glavate i napusti projekat žičare Kotor – tvrđava Sv.Ivan.

Od naše zemlje zahtijeva se i da pozove monitoring misiju UNESCO-a, te da im do 1. februara 2019. godine dostavi ažurirani izvještaj o stanju očuvanosti dobara.

Aleksandar Dajković iz ministarstva kulture potvrđuje da je država spremna da ispuni sve preporuke.

“Mogu da vas uvjerim da će ta saradnja i taj napor države da zaštitimo ne samo taj status UNESCO mjesta nego da adekvatno planiramo prostor u Boki Kotorskoj, da će to biti i dalja politika države kada imamo u pitanju dakle, Kotor”, kazao je Dajković.

Predsjednik opštine Kotor, Vladimir Jokić ipak nije siguran da će država da poštuje odluke UNESCO-a.

“Ukoliko postoji politička volja u Crnoj Gori, onda nema nikakvog straha. Ukoliko se procesi budu fingirali i ukoliko umjesto prave zaštite budemo gradili Potemkinova sela, onda nama nikakav UNESCO neće pomoći”, kazao je Jokić.

Misija UNESCO-a doći će u Crnu Goru već u septembru kada će se riješiti i pitanje sprovođenja moratorijuma, navodi Dajković. Decidan je da se u prostoru neće desiti nijedna intervencija suprotna očuvanju kulturnih dobara.

Kotor – panorama – foto Boka News

“Uporedo sa tim ćemo napraviti dodatnu analizu i harmonizaciju postojećih planskih dokumenat kako bismo bili sigurni da u narednom periodu neće doći do određenih promjena u prostoru koje bi ugrozile izuzetne univerzalne vrijednosti područja”, kazao je Dajković.

Jokić podsjeća da su razne uprave planovima dovele do ugrožavanja baštine i da za to treba da odgovaraju. Poziva državu da za područje Bokokotorskog zaliva uvede posebne mjere nadzora.

“Ne može teritoriju opštine Kotor da opslužuje 4 urbanističko gradjevinska inspektora. 4 osobe na teritoriji od Jaza do Nikšića, pa to je nemoguće ispratiti”, kazao je Jokić.

Aleksandra Kapetanović iz NVO Expeditio i Društva prijatelja bokeške baštine kaže da odluke UNESCO potvrđuju zabrinjavajuće stanje u kojem se nalazi područje Kotora, o čemu, kako kaže, svjedoči i njihov zahtjev da Crna Gora pozove monitoring misiju.

“Sve to ukazuje zaista na ozbiljnost situacije i na to da je krajnji trenutak da uradimo nešto kako bi se spriječili ovi negativni trendovi koji traju već dugo”, kazala je Kapetanović.

Kapetanović zaključuje da je najveći problem planiranje koje je dovelo do prekomjerne i neadekvatne urbanizacije.

/D.P./

45. Memorijal kapetana Marka i Joza Ivanovića

0
memorijal kapetana Marka i Joza Ivanovića
Proteklog vikenda je održan 45. po redu memorijal kapetana Marka i Joza Ivanovića. Na regati je učestvovalo 35 Optimista i  10 Lasera iz klubova “Delfin” iz Tivta, “Jugole Grakalić” iz Herceg Novog, “Jovo Dabović” iz Baošića i “Lahor” iz Kotora.

Prvog dana nije bilo jedrenja zbog lošeg vremena. Drugog dana je odjedreno tri jedenja.
memorijal kapetana Marka i Joza Ivanovića
Rezultati memorijala Braće Ivanović:
Klasa Laser 4.7:
1. Danilo Jončić, Delfin
2. Nikola Golubović, Delfin
3. Stefan Anđelić, Delfin
Laser Radial:
1. Petar Kovačević, Lahor
2. Luka Ognjanović Lahor
Optimist ukupno i do 12 godina je isti poredak:
1. Pavle Musić, Delfin
2. Romina Racković, Lahor
3. Andrej Drakulović, Lahor
Optimist djevojčice:
1. Romina Racković, Lahor
2. Nina Strahinja, Lahor
3. Tea Čelanović, Delfin
Prvo jedrenje se bodovalo za 11. Spinel kup. Razultati Spinel kupa:
Klasa Laser 4.7:
1. Nikola Golubović, Delfin
2. Danilo Jončić, Delfin
3. Stefan Anđelić, Delfin
Laser Radial:
1. Petar Kovačević, Lahor
2. Luka Ognjanović Lahor
Optimist ukupno i do 12 godina je isti poredak:
1. Pavle Musić, Delfin
2. Vasilije Kurbanović, Delfin
3. Andrej Drakulović, Lahor
Optimist djevojčice:
1. Romina Racković, Lahor
2. Nina Strahinja, Lahor
3. Tea Čelanović, Delfin
memorijal kapetana Marka i Joza Ivanovića
Hvala prijateljima iz Delfina, Grakalića i Dabovića što su uljepšali ovaj događaj. Veliku zahvalnost dugujemo Spinelu što već jedanaest godina podržava našu najstariju i najbitniju regatu, poručuju iz JK Lahor – Kotor.

Dr Olivera Elez: “Bolnica Meljine redovno pruža zdravstvenu zaštitu za 30.000 građana i turista”

0
Bolnica Meljine

Opšta bolnica Meljine redovno obezbjeđuje sekundarnu zdravstvenu zaštitu za oko 30.000 građana Herceg Novog, za više desetina hiljada turista, kao i za Institut Igalo, koji se pri prijemu svojih pacijenata u potpunosti oslanja na bolnicu u slučaju potrebe za hitnim liječenjem, izjavila je dr Olivera Elez, direktorica PZU Opšta Bolnica Meljine.

Elez je napomenula da je Prostornim planom Opštine Herceg Novi na prostoru Bolnice Meljine predviđena bolnička namjena pored zdravstvenog turizma i da je zato čudna atmosfera koja se stvara da bolnicu treba zatvoriti.

„To mišljenje može da ima samo neko ko ne živi u Hereg Novom. Da bolnica mora da bude bolja, niko ne spori jer svaka bolnica mora da teži da uvijek bude bolja. Zato i za Opštu Bolnicu Meljine treba obezbijediti rješenje da se razvija“, naglasila je dr Elez.

Ona je rekla da se oglašava zato što se već duže o Bolnici Meljine govori i piše samo u negativnom kontekstu, što kod pacijenata i građana stvara pogrešnu sliku da bolnica nije u mogućnosti da pruži uluge za koje je predviđena.

„Nakon nedavnog nevremena to je posebno bilo naglašeno, iako smo u svim obraćanjima naglasili da bolnica nesmetano funkcioniše. Dobijamo pitanja da li radi baro komora, možemo li provoditi fizikalnu terapiju i sl. Sva odjeljenja – hirurško, interno, porodilište sa ginekologijom, ORL, očno i prateće službe funkcionišu. Sve potrebne lijekove i sanitetski materijal dobijamo redovno u sedmičnim isporukama iz Montefarma, a Zavod za trasfuziju nam redovno isporučuje potrebne količine krvi i krvnih derivata. Imamo redovno snadbijevanje reagensima, dezinfekcionim i higijenskim sredstavima. U Odjeljenju za fizikalnu medicinu smješteno je preko 100 osoba, a kada se izuzmu pacijenti za baro komoru, smješteno je 82 gosta, od kojih je najviše iz Saveza sindikata CG. Oni su naši redovni gosti više godina, kao i penzioneri iz Saveza penzionera CG, sa kojima takođe imamo ugovor koji je obnovljen prije nekoliko dana“, kazala je dr Elez.

Ona je dodala da su od ove godine tu i članovi Sindikata prosvjetnih radnika.

dr Olivera Eelez direktorica bolnice

„Svi oni su gosti i plaćaju svoje usluge. Samim tim što su tu svake godine, zadovoljni su uslovima u OB Meljine. Prije nedelju dana su započeti građevinski radovi na sanaciji oštećenih objekata u poslednjem nevremnu koji će vrlo brzo biti završeni. Radove izvodi građevinska
firma koja je angazovana od strane Atlas Grupe, a nakon procjene pričinjene štete“, rekla je dr Elez.

Ona je istakla da je u ovoj godini zarada zaposlenima u bolnici splaćena u januaru, martu, aprilu, maju, junu i poslednja 6. jula.

„Sa Fondom zdravstva imamo korektnu saradnju jer Fond uplaćuje svaku mjesečnu fakturu bez odlaganja. Zaposlenima se duguju četiri zarade, što je dug koji je nastao kroz duže vrijeme. Zaposleni obavljaju odgovorno svoje poslove, iako postoji određeno dugovanje zaostalih zarada za koje očekujemo da će biti riješeno tokom ljetnje turističke sezone. Kao što je poznato, u čitavoj Crnoj Gori je deficit zdravstvenog kadra i OB Meljine je svjesna da kadar može zadržati, između ostalog, i redovnim obezbjeđivanjem zarada. U bolesti svaki čovjek je do kraja ogoljen i ranjiv, pa zato u obezbjeđivanju liječenja i zdravstvene zaštite nema mjesta za lične interese, politiku i slično, već samo za dogovor i hitno rješenje problema“, rekla je dr Elez.