Male lađe impresionirale na festivalu mora u Francuskoj

0
Escale-a-Sète-tall-ships-festival-27-March-2018-traditional-greeting-and-welcome-by-locals

Drugi dan Uskrsa je i zadnji dan predstavljanja hrvatske maritimne baštine na velikom festivalu mora u francuskom gradu Sete, najvećoj ribarskoj luci Mediterana.

U dva praznična dana središte grada bilo je praktički neprohodno od sve sile, stotina tisuća posjetitelja koji su se slili iz cijelog toga dijela Francuske, a bogme i susjednih zemalja. Kad kažemo da je budžet toga maritimnog slavlja milijun eura, dočarali smo tek brojčani dio – bila je tu sva sila brodova, a naročito velikih svjetskih jedrenjaka, “rasprodanih” za ovakve prilike i po četiri godine unaprijed. A gradom su kružile povorke sudionika, predstavljajući nošnjom i glazbom svoje krajeve i mjesta s kojih dolaze.

Zvona svetog Roka

Tačno po sredini rive i svih događanja, počasno mjesto između golemih jedrenjaka, ruskog “Kruzenšterna” i francuskog Le Galeona, hrvatsko je selo. Nedaleko je bio vezan najveći francuski jedrenjak, rekonstrukcija Hetmionea, koji je davno s legendarnim zapovjednikom Lafayetteom osvajao sjevernoameričke obale. Mi smo ovaj put došli s malim plovilima, jer tko u domovini ima smisla i spoznaja što znače baš ovakva predstavljanja nautičkom svijetu onih koji vole ploviti, kao što su to Francuzi, a da bi taj odrišio kesu i financirao odlazak više i većih brodova na druga mora – čisto da pokažemo što imamo osim komiških sandula i gundula, lošinjske regatne pasare, kvarnerskog guca, neretvanske lađe i povijesne condura Croatice… A baš su te nevelike lađe osvjetlale hrvatski obraz ovdje u Francuskoj!
Evo zanimljivosti: naši su za Uskrs odlučili posjetiti mjesto svetoga Roka, sveca zaštitnika, koji i dolazi iz obližnjeg grada Montpelliera. Ali i sveca zaštitnika Sutivana na otoku Braču, i sveca zaštitnika Drniša u Zagori, i još niza naših mjesta na kopnu i na moru, i otocima Dalmacije – skoro pa dalmatinskog sveca! Iskrcali se iz vlaka, lako pronašli veliku i lijepu crkvu Saint Rochea, kako se ovdje zove “naš” sveti Roko, odslušali misu s impresivnim orguljama, a onda je bogme Suzana Bavčević iz Sutivana uzela jedan konop, a remeta crkve drugi, pa su odjeknula zvona njihovog i našeg Svetog Roka o blagdanu Uskrsa… Mogli bi i oni zvoniti na struju, lakše je i manje plaćaju nego mi u Hrvatskoj, ali, eto, ljepše zvuče prava zvona, pa još kad zvoni Suzi s crvenom majicom na kojoj piše “Sv. Roko – Stivan, Brač”.
Paljenje barke

Uvečer je na simboličan način prikazan komiški običaj paljenja barke o jednom drugom blagdanu, o Svetome Niki, ali Francuze je impresionirala ta nevelika lomača, ali i cijela priča u kojoj je u maritimni raj otišla ovaj put jedna sićušna maketa gondule, da bi iz tog plama, kako se to kod nas već zna, bila rođena nova. Naši su ovdje imali status posebno počašćenog gosta, pa je na paljenje gondule došao i direktor Escale a Sete Wolfgang Idiri, usprkos moru obaveza. Jer taj događaj, ovdje u Francuskoj, teško da se dade usporediti bilo s kojom našom manifestacijom, a nekom na moru, na obali… nikako i nipošto!

Već danas dok čitate ovaj tekst šleper s našom malom ali srčanom flotom putovat će europskim autoputovima i cestama, prvo u Mošćeničku Dragu, pa Mali Lošinj, pa u Zadar, Split, da iskrca pjevače Šetimane, Opuzen… i tako sve do trajekta za Vis.

“Jami distrikt” ide u Makedoniju i Rumuniju

0
Jami

Pozorišna predstava “Jami distrikt” u koprodukciji Ceentra za kulturu Tivat, nastavlja da dobija pozive za učestvovanje na pozorišnim festivalima u regionu. Tako će već 12.aprila učestvovati na Internacionalnom festivalu  “Faces without masks” u Skoplju, a 21.maja na Festivalu “Teszt” u Temišvaru.

Svoju turneju po festivalima predstava koja je radjena po tekstu Milene Bogavac a u režiji Kokana Mladenovića nastavlja s28.maja na Sterijinom pozoriju u Novom Sadu. “Jami distrikt” će  učestvovati 12. i 13. februara 2019. na festivalu “Festival de Liege” u Liježu – Belgija.

Pored gostovanja na Festivalima predstava će se igrati i u Beogradu i Tivtu, a u toku su  pregovori oko gostovanja u Ljubljani, Baru, Kotoru i drugim gradovima – saopšteno je juče iz Centra za kulturu Tivat koji je producirao ovaj veoma uspjeli komad zajedno sa Bitef teatrom, Beograd i Festivalom Maszk iz Segedin, te Think Tank Studiom iz Novog Sada.

Komad “Jami distrikt” je urnebesna ali i bijesno angažovana komedija, vrstan primer pozorišne satire, kako na planu teksta, tako i režije i glume. Fantazmagorija o otkriću ostataka praistorijskih stanovnika na području na koje plediraju tri susjedne balkanske države, opterećene vlastitim mitomanijama i uvjerenjima o tačnom toku istorije, pored naših vlastitih gluposti uključuje i međunarodnu zajednicu pozvanu da presudi. U “Jami distriktu”  igraju Isidora Simijonović, Jelena Graovac i Nina Nešković. Muziku  koju na sceni direktno izvodi sastav “Vroom” je napisao Marko Grubić, a kostime uradila Ivana Nestorović. Ova predstava je za godinu dana postojanja, izvedena 36 puta. Igrana je u osam država i dobila je devet nagrada.

Ugledni magazin preporučio Dalmaciju za savršen ljetni odmor

0
Foto Zvonimir Barišin / arhiva / HANZA MEDIA

Jedan od utjecajnijih globalnih magazina za turistička putovanja, Conde Nast (CN) Traveller uvrstio je ove godine Hrvatsku među sedam evropskih zemalja za najbolji odmor uz plaže, preporučujući turistima istraživanje i posjetu plažama na udaljenijim hrvatskim otocima.

U članku na svom portalu CN Traveller ističe da je Europa “blagoslovljena nekim od najsenzacionalnijih svjetskih obala” te da se “malo tropskih rajeva može natjecati s magnetskom kulturom, poviješću, gastronomijom i zabavom europskih ‘enklava’ na moru”.

Također, izdvaja zemlje u Evropi u kojima se to, kako smatra, najbolje može iskusiti, a turistima preporuča i plaže u tim zemljama – Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Portugalu, Grčkoj, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Za Hrvatsku napominje, iako se nautičari i ‘jahtaši’ svakog ljeta na dalmatinskoj obali u potrazi za noćnom zabavom na plažama upućuju ponajviše na otoke Pag i Hvar, da bi ipak za otkrivanje najboljih plaža na trebalo otploviti dalje od obale.
“Drevni primorski gradovi Zadar, Split i Dubrovnik imaju vrlo lijepe, ali prilično zauzete i napučene plaže, no ti su gradovi vrata za hrvatske tajne otoke”, kažu iz Condea, navodeći pritom da se za samo sat vožnje trajektom iz Dubrovnika dolazi do osamljene plaže Sunj na otoku Lopudu.
Vrijednim za posjetu preporučuju i najudaljeniji otok Vis, gdje se nalazi, kako kažu, spektakularna plaža Stiniva, nedavno proglašena najboljom u Europi, uz napomenu da se do Visa dolazi za samo tri sata trajektom iz Splita.
Ističu i da nikako ne bi trebalo zaobići izvanrednu plažu Zlatni rat u Bolu na otoku Braču.

Od ostalih šest europskih zemalja za najbolji odmor uz plaže, u Francuskoj tako primjerice izdvajaju plaže uz obale Atlantskog oceana, na Francuskoj rivijeri i Korzici, u Španjolskoj plaže u Kataloniji, na Ibizi, Mallorci i Kanarimama, a u Italiji na Sardiniji i Siciliji te u blizinama Kalabrije i Toskane i druge.

U Portugalu preporučuju odmor uz plaže Algarve, na zapadnoj obali zemlji i otocima Azori te Cape Verde, u Grčkoj na brojnim otocima poput Mykonosa, Milosa, Krete i drugih, a u Crnoj Gori plaže na Svetom Stefanu i Budvi uz obvezan posjet bokotorskom zalivu.

Morsko dobro: Zaključiti ugovore i staviti kupališata u funkciju za turističku sezonu

0
Plaža Seljanovo
Plaža Seljanovo – foto Boka News

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore poziva izabrane ponuđače po tenderu za zakup kupališta za 2018. godinu, raspisanom shodno Izmjenama Plana objekata privremenog karaktera za period od 2016-2018 godine, da pristupe zaključenju Ugovora, kako bi blagovremeno otpočeli sa radovima na organizaciji i satvljanju u funkciju kupališta za turističku sezonu.

Poziv za organizaciju kupališta odnosi se i na dosadašnje korisnike morskog dobra da zakupljena kupališta stave u funkciju u svemu prema Uslovima za uređenje i opremanje kupališta koji su sastvani dio Ugovora o zakupu morskog dobra, najkasnije 1. maja 2018. godine.

Za zakup kupališta za koja na prethodnom tenderu nije bilo interesovanja ili je tenderska dokumentacija bila nepotpuna, Javno preduzeće će u najkraćem roku objaviti ponovljeni javni poziv.

Od ukupno 40 kupališta za koje je tokom marta sprovedeno javno nadmetanje, iz prethodno navedenih razloga tenderi će biti ponovljeni za budvansku plažu Pizana, dio plaže na Svetom Stefanu, djelove plaže u Buljarici, za desetak manjih kupališta u opštini Herceg Novi i nekoliko manjih kupališta u opštini Tivat.

Odali počast posadi „San Juana“ i svim umrlim i stradalim podmorničarima

0

 

Okruglim stolom u Porto Montenegru na temu podmorničarstva na prostorima bivše Jugoslavije, u Tivtu je danas završena dvodnevna ceremonija proslave 90-te godišnjice dolaska prvih jugoslovenskih podmornica „Hrabri“ i „Nebojša“ iz Velike Britanije u Kraljevinu SHS, 8.aprila 1928.

Izlaganja o tom jubileju, specifilnostima podmorničke djelatnosti, ali i razvoju i izgradji podmornica u bivšoj SFRJ, imali su predavači iz udruženja podmorničkih veterana Crne Gore, Srbije i Hrvatske. Predstavnici ta tri Udruženja zajedno sa kolegama iz Slovenije prethodno su juče uz prisustvo gostiju – bivših podmorničara iz Albanije, Velike Britanije i Rusije, položili vijenac na spomenik mornaričkim oficirima Kraljevine Jugoslavije – nariodim herojima SFRJ Milanu Spasiću i SergejuMašeri u velikom Gradskom parku u Tivtu.

Podmorničari odali počast

Potom je stotinjak učesnika skupa krstarilo Bokom Kotorskom na školksom brodu MVCG – jedrenjaku „Jadran“.

Podmorničari odali počast

Uz tradicionalni vojno-pomorski ceremonijal, tom je prilikom sa broda koji se zaustavio u Tivatskom zalivu, u more spušten vijenac i odata počast posadi argentinske podmornice „San Juan“ koja je bez traga nestala sredinom novembra prošle godine u južnom Atlantiku, kao i svim umrlim i stradalim podmorničarima svijeta.

Ivanović: Ključni prioritet u 2018. godini za Luku Kotor je ostvarivanje prava na koncesiju

1
Predsjednik OD Branko Baćo Ivanović

Odbor Direktora „Luka  Kotor“ A.D. Kotor je jednoglasno odobrio finansijske iskaze za 2017.godinu, usvojio Izvještaj menadžmenta zajedno sa Izvještajem o upravljanju rizicima, utvrdio Izvještaj o poslovanju za 2017.godinu i donio Odluku o sazivanju Redovne Skupštinu akcionara za 18.maj 2018.godine. Iskazano je posebno zadovoljstvo izuzetno dobrim poslovnim rezultatima za 2017.godinu koji su  ostvareni i pored niza otežavajućih okolnosti, što je još jedna potvrda da je menadžment „Luke Kotor“ rukovodio stručno, odgovorno, savjesno i sa pažnjom dobrog privrednika i na taj način ostvario značajan uspjeh u poslovanju.

Na osnovu svih nefinansijskih podataka i finansijske analize za 2017. – tu godinu Odbor direktora obavještava javnost da je „Luka Kotor“ A.D. Kotor ostvarila :

Značajnu neto dobitu iznosu od 925.958€, što je približno rekordnoj 2016 – toj godini  čija je neto dobit iznosila 936.293€.

Dakle, iako je u 2016.godini bilo rekordnih 488 brodova, a u 2017.godini 430 brodova odnosno 58 manje, neto dobit „Luke Kotor“ je za samo 10.335 eura manja od  prethodne.

Napominjemo da je 2016.godina bila rekordna po broju brodova zbog globalnih problema koji su se dešavali tokom te godine na drugim područjim a i nametali našu destinaciju kao najbolju alternativu.

Iz tih razloga poslovne rezultate u 2017.godini koji su skoro istovjetni  sa prethodnom rekordnom godinom smatramo izuzetnim uspjehom. Ovakav poslovni rezultat posledica je racionalnog i domaćinskog poslovanja kojim je  postignuto smanjenje ukupnih troškova u iznosu od 155.850 € u odnosu na prethodnu  godinu,

Kao i povećanjem prihoda od jahti za  108.141 euro u odnosu na prethodnu godinu.

Značajno je povećana likvidnost i solventnost društva „Luka Kotor“ A.D. Stanje novčanih sredstava na dan 31.12.2017. godine iznosi 2.117.392 € što je za 881.896 eura  odnosno za 71,38% više u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarena je mnogo efikasnija naplata potraživanja koja  se manifestuje u činjenici da je u kalendarskoj 2017. – oj godini postignut bolji stepen naplate potraživanja za 24.3%.

Luka kotor foto Boka News

Osim navedenih poslovnih karakteristika koje jasno pokazuju da je“Luka Kotor“ A.D.  Kotor na dan 31.12.2017. godine ekonomski zdravo i stabilno preduzeće, sa visokim  stepenom rentabilnosti i likvidnosti ukazano je na neophodne preduslove za još značajnije uvećanje dobiti i unapređenje poslovanja.

Luka Kotor
Luka Kotor foto Boka news

Ključni pritoritet u 2018.godini za „Luku Kotor“ A.D. Kotor je ostvarivanje prava na Prvenstvenu koncesiju na lučko područje luke Kotor, jer dobijanje dugoročne koncesije  stvara preduslove za realizaciju investicija u infrastrukturne projekte. Menadžment Luke je, u saradnji sa Opštinom Kotor, kao i nadležnim državnim organima,  naročito Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, Ministarstvom održivog razvoja i turizma  i Ministarstvom unutrašnjih poslova preduzeo niz mjera i aktivnosti za podizanje kvaliteta usluga, podizanje nivoa bezbjednosti, i planiranje važnih investicionih aktivnosti koje bi  značajno proširile i poboljšale kapacitet i kvalitet pružanja usluga, kao i dalje promovisanje Kotora kao rastuće kruzing destinacije

Pomorski muzej Kotor – nova oprema za biblioteku

0

Biblioteka Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru koja broji 17.000 jedinica dobila je novu opremu

Biblioteka Pomorskog muzeja – stara

Biblioteka Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru formirana je uporedo sa osnivanjem muzeja 1952. godine. Većina inventara depoa biblioteke datira od samog početka rada muzeja iz pomenute godine.

Prva velika zbirka stručnih knjiga formirana je od donacije Pomorskog tehnikuma iz Kotora (bivša Nautika), osnovanog 1849. godine. Danas biblioteka posjeduje preko 17.000 knjižnih jedinica. Biblioteka je otvorenog tipa, sačinjavaju je čitaonica, pomorski arhiv, stručna pomorska literatura kao i ostala stručna literatura iz oblasti društvenih i prirodnih nauka. Bibliotečki fond formiran je putem donacija, razmjene i kupovine potrebnih publikacija. Pored donacija državnih institucija biblioteka sadrži i donacije privatnih lica.

Biblioteka Pomorskog muzeja ima i bogatu razmjenu publikacija sa svim relevantnim institucijama kulture i nauke sa područja Crne Gore kao i država sa područja bivše SFR Jugoslavije i sličnih institucija iz inostranstva.

Nova oprema za biblioteku – nova operema

Biblioteka pomorskog muzeja od 2017. godine je član COBISS-a – Kooperativnog online bibliografskog sistema tj. organizacionog modela povezivanja biblioteka u nacionalni bibliotečko-informacioni sistem za uzajamnu katalogizaciju i povezivanje biblioteka putem računarske i komunikacione mreže i ujednačeno vođenje kataloga i bibliografija a za sve to su potrebni adekvatno obučeni katalogizatori. Jedan naš bibliotekar je već završio pomenutu obuku za ove poslove.

Pomorski muzej Crne Gore Kotor je tokom 2017. pristupio izradi projekta i nabavci nove opreme – vitrina i polica u skladu sa najsavremenijim normativama i pravilnicima iz ove oblasti.

U toku je postavljanje nove bibliotečke opreme, koja čini 55 knjižnih specijalizovanih metalnih ormara ,,Sysco“. Ukupna vrijednost opremanja biblioteke iznosi 12 000 eura, od čega je polovinu sredstava obezbijedio Pomorski muzej iz sopstvenih sredstava a drugu polovinu Ministarstvo kulture Crne Gore. Ovom nabavkom Pomorski muzej značajno će unaprediti čuvanje ove vrijedne i zaštićene bibliotečke građe.

Uspješno saniran most u Meljinama

0
Most u Meljinama, završena sanacija

Most u Meljinama, preko Nemile uspješno je saniran i nakon niza godina njime je opet moguće saobraćanje.

Radovi su uspješno izvedeni na osnovu ugovora između Opštine Herceg Novi i kompanije „Imperio Holdings Limited“, koja je gradu donirala sanaciju mosta.

U kvalitet urađenog posla danas su se uvjerili čelnici Opštine, predsjednik Stevan Katić i potpredsjednici Danijela Đurović i Miloš Konjević, tokom obilaska terena sa predstavnicima ove kompanije, investitora kompleksa „Lazure Marina&Hotel“.

Uspješnim završetkom projekta Meljine je poslije niza godina dobilo obnovljenu kolsku komunikaciju između Jadranske magistrale i ulice Braće Pedišića, istakao je predsjednik Opštine Stevan Katić.

“Zahvaljujući kompaniji „Imperio Holdings Limited“ danas smo ovdje i imamo mogućnost da pustimo ovaj most za saobraćaj. Želim da izrazim zahvalnost ovoj kompaniji za društvenu odgovornost koju su pokazali“, rekao je predsjednik Opštine Stevan Katić nakon obilaska mosta. On je istakao dobru saradnju lokalne uprave i investitora, te da je uprkos lošim vremenskim prilikama posao završen u dogovorenom roku.

Katić je dodao da Opština nastavlja sa projektima u ovom dijelu grada – ranije je saniran havarisani kolektor u gornjem dijelu toka potoka Nemila, a u narednih petnaestak dana slijedi i otvaranje staze koja će povezati Meljine i Zeleniku kroz stari željeznički tunel, te tako omogućiti mještanima bezbjednu pješačku komunikaciju.

Most u Meljinama, završena sanacija

„Drago nam je da poslije mnogo godina otvaramo ovaj most za saobraćaj i nadam se da će on dobro poslužiti stanovnicama Meljina i turistima. Želim da kažem i da će uskoro, čim radovi završe, biti otvoren i dio ulice Braće Pedišić, koji je sada zatvoren zbog građevinskih radova“, kazala je projekt menadžerka kompleksa Lazure Marina&Hotel Ana Martinova.

Martinova je posebno istakla je da će cijeli kompleks biti otvorenog tipa jer žele da privuku stanovnike i goste Herceg Novog i Meljina da posjete istorijsku zgradu Lazareta koja je vraćena u život.

Ona i kolege su sa rukovodstvom Opštine obišli radove na kompleksu. Informisali su da će datum otvaranja biti malo pomjeren, ali radovi dobro napreduju i svakako će hotel i marina biti otvoreni ove ljetnje sezone.

Suprotno zakonu: Školska sala za promociju DPS-a, traže smjenu direktora

0
Fiskulturna sala Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru

Direktor Srednje pomorske škole u Kotoru, Veljko Botica izdao je dvoranu školskog centra u Dobroti za današnji skup predsjedničkog kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, iako su zakonom zabranjeni partijski skupovi u školskim ustanovama, pišu Vijesti.

Dok iz Sindikata prosvjete i Centra za građansko obrazovanje (CG) smatraju da zbog toga treba da reaguje Ministarstvo prosvjete, Botica tvrdi da je salu izdao iz ekonomskih razloga. On je rekao da u Kotoru zbog renoviranja bazena nema drugog prostora za održavanje velikih skupova, navodeći da mu je Vlada dozvolila da izdaje salu. Iz DPS-a su kazali da su za zakup sale platili 943 eura.

“Nemam nikakav politički odnos prema tome, već isključivo ekonomski, jer u salu je uloženo 120 hiljada eura našeg novca i treba od nje da zarađujemo. S obzirom da u Kotoru trenutno nema prostora na kojem bi se mogao odražati veći skup, kao društveno odgovorna osoba izašao sam u susret njihovom zahtjevu, kao što ću učiniti i u slučaju svakog drugog”, kazao je Botica, navodeći da “nije član ni DPS-a ni Socijaldemokrata”.

Veljko Botica – foto Boka News

U članu 6 Zakona o obrazovanju i vaspitanju navodi se da je obrazovna ustanova autonomna u obavljanju svoje djelatnosti, u skladu sa zakonom, kao i da u njoj nije dozvoljeno političko (stranačko) organizovanje i djelovanje i korišćenje prostora ustanove u te svrhe. Iz Sindikata prosvjete tražili su da ministarstvo utvrdi da li je bilo kršenja zakona i, ukoliko jeste, pokrene postupak protiv direktora.

“Đukanović ovim šalje poruku koliko je njegovo nepoštovanje zakona koji su očigledno selektivno obavezujući prema građanima i političkim subjektima. Pozivamo ministra Damira Šehovića da smijeni direktora te ustanove zbog nepoštovanja zakona o obrazovanju”, navode iz CGO.

Kamerni orkestar Bitola i Vlatko Stefanovski na KotorArtu

0
Kamerni orkestar Bitola

Na 17. KotorArt Don Brankovim danima muzike nastupiće makedonski gitarista Vlatko Stefanovski. On će se 23. jula publici predstaviti sa Kamernim orkestrom Bitola.

Regionalno popularni muzičar i slavni makedonski gitarista Vlatko Stefanovski nastupiće na ovogodišnjim Don Brankovim danima muzike, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt.

Kako su saopštili organizatori, Stefanovski će se publici predstaviti na koncertu pod nazivom “Rock Symphony”, koji će održati sa Kamernim orkestrom Bitola.

Taj makedonski ansambl, kako su kazali, broji preko 20 muzičara i izvešće najveće svjetske pop i rok hitove, 23. jula u Kotoru.

“Nastup Stefanovskog je svakako jedan od najznačajnijih programa koje smo pripremili za predstojeći Festival. Vjerujemo da će koncert Rock Symphony zaista biti pravo uživanje za publiku i sve posjetioce Kotora”, saopštila je Sara Lakičević, PR festivala KotorArt.

Organizatori ističu da je gitarista Vlatko Stefanovski poznat po posebnom stilu fuzione muzike – mješavini makedonskih tradicionalnih nepravilnih ritmova i savremenog roka.

Vlatko Stefanovski

“Osnivač je grupe Leb i sol, jednog od najznačajnih sastava muzičke scene bivše Jugoslavije, sa kojim je objavio 14 albuma i nastupao širom svijeta. Tokom solističke karijere sarađivao je sa vrhunskim umjetnicima kao što su: Tommy Emmanuel, Stochelo Rosenberg, Gibonni, Jan Akkerman, Theodosii Spassov, Stefan Milenković, Kudsi Erguner, Bojan Zulfikarpašić, Manu Katche, Toni Levin, i brojnim orkestrima i ansamblima. Autor je muzike za više filmova, baleta i pozorišnih predstava”, podsjećaju.

Kamerni orkestar Bitola, dodaju, osnovan prije nekoliko decenija, čine profesionalni muzičari.

“Repertoar tog makedonskog gudačkog orkestra obuhvata širok dijapazon muzičkih žanrova, od klasične pa sve do popularne muzike. Dosadašnji rad obilježili su koncerti u zemljama regiona, učestvovanje na brojnim festivalima klasične muzike, kao i saradnja sa mnogim solistima i dirigentima iz zemlje i inostranstva”, kazali su organizatori festivala.