Učenici IX razreda osnovnih škola „Drago Milović“ iz Tivta i „Branko Brinić“ iz Radovića proslavili su u petak malu maturu u hotelu „Kamelija“.
Proslavi polumaturske večeri prethodio je defile ulicama Tivta.
„Osnovna škola je najbezbrižnije doba na koje treba da nadogradite znanje, vrline i vrijednosti ljudske koje su iznad znanja. Budite srećni i zadovoljni, upišite školu koju volite i ostanite dobri drugovi“, poručila je učenicima direktorica OŠ „Drago Milović“, Ružica Lazarević.
Predstava „Jami distrikt“ u koprodukciji Centra za kulturu Tivat, Bitef teatra Beograd, Festivala Maszk iz Sefenina i Think Thank Studija iz Novog Sada, proglašena je za najbolju predstavu 63.festivala „Sterijino pozorje“ u Novom Sadu.
Komadu koji je po tekstu Milene Bogavac režirao Kokan Mladenović pripalo je ukupno čak sedam nagrada. Pored priznanja za najbolju predstavu, „Jami distrukt“ dobio je nagrade za najbolji tekst (Milena Bogavac) i najbolju režiju (Koakan Mladenović) i nagradu za najbolje kostimografsko riješenje (Ivana Nestorović). Sve tri glumice koje igraju u ovom sjajnom komadu takođe su se okitile nagradama – nagrada za glumačko ostvarenje pripala je kako Jeleni Graovac tako i Nini Nešković, dok je nagrada za najbolju mladu glumicu dodijeljena Isidori Simijonović.
Odluke o nagradama od kojih je „Jami distrikt“ pokupio daleko najviše od svih devet predstava u takmičarskoj konkurencii ovogodišnjeg „Szerijinog pozorja“, donio je žiri u sastavu Maja Mirković (kostimografkinja) – predsjednica žirija, Tanja Šljivar (dramska spisateljica), Branislava Ilić (dramaturškinja i dranska spisateljica), Ksenija Krnajski (rediteljka) i Novak Bilbija (glumac).
„Jami distrikt“ premijeru je imao aprila prošle godine u Tivtu od kada je ova predstava igrama četrdesetak puta u osam država u kojima je, prije svog apsolutnog trijumfa na upravo okončanom „Sterijinom pozorju“, ovaj komad na raznim festivalima osvojio čak 12 nagrada.
„Deset godina Arheološkog muzeja Narona” naziv je izložbe koja je danas otvorena na lokalitetu „Rimski mozaici” u Risnu. Organizatori izložbe su Turistička organizacija opštine Kotor i Arheološki muzej „Narona” iz Vida (Metković).
Izložbom je predstavljen istorijat lokaliteta, istraživanja, muzejski projekti i aktivnosti, kao i vizija budućeg razvoja Arheološkog muzeja Narona na 10 panoa te video projekcija ovog značajnog arhološkog nalazišta.
Na otvaranju izložbe je nastupila klapa KUD-a Župa Gospe Snježne iz Vida.
Posjetioce i goste iz Vida u ime domaćina TO Kotor pozdravio je Zoran Živković, koji je istakao da ova izložba predstavlja inicijativni element za saradnju na drugim nivoma između Risna i Opštine Kotor odnosno Vida i Metkovića koji imaju potrebu da svoje kulturološko nasleđe značajnije turistički valorizuju.
Direktor Arheološkog muzeja „Narona“ Toni Gličina, istako je da je izložba rezultat uspješne saradnje sa Rimskim mozaiciima u Risnu, koje između ostalog vezuje i deseta obljetnica uspješnog rada.
„Izložba koja je pred vama govori o povjesti Narone kroz tri razdoblja. Rimsko repulikansko razdoblje, Rimsko carsko razdoblje i kasno Antičko doba, kada je ona funkcionirala kao urbano središte i grad. Međutim, novci i numizmatika govori drugačije, da je kontinuirano naseljena od antičkog doba do danas, kao jedan značajan lokalitet, urbano selo, danas sa oko 700 stanovnika u mjestu Vid. Razdoblja su nam veoma bitna, to je jedna velika poveznica sa Risnom, Teutinim gradom. Grčki pisci kada o našoj obali govore spominju Naronu već u 4. stoljeću prije Krista. Nažalost, mi taj arheološki materijal još nismo pronašli, nismo ga potvrdili na lokalitetu, ali moram naglasit da je smo pet posto Narone iskopano, istraženo. Očekujem da ćemo daljim istraživanjima potvrditi taj podatak, kao što vi ovdje u Risnu u saradnji sa Poljacima otkrivate senzacionalne stvari koje rasvjetljuju povjest tog doba, ilirskog kraljevstva.
Narona je bila najznačajnija u prvom stoljeću prije Krista kada je bila Rimski grad, kada je tu bila prisutna vojska, koja je imala novaca uslijed čega se izgradila i taj materijal koji se može djelimično vidjeti na Rimskim mozacima je veoma sličan i korenspodira sa Risnom kao važnim trgovačkim gradom koji je komunicirao sa zaleđem. U Vidu je pronađena najbrojnija skupina carskih kipova u Rimskom carstvu od Škotske do Sirije od Dunava i Rajne do Sahare. Dakle, nigdje nema pronađeno toliko kipova na jedno mjesto, što je i bio razlog da Ministrstvo kulture RH odlučilo graditi muzej u jednom mlom mjestu daleko od turističkih centara. Istaraživanja se provode još od 1877. godine kada je Arheološki muzej iz Splita prvi počeo kopati i godina skrbili o lokalitetu na čemu im zahvaljujem. Uspostavom novog muzeja sada sami skrbimo o sebi “ – kazao je između ostalog direktor Muzeja Narona, Toni Gličina.
Letovi na liniji sa Podgoricom obavljaće se avionima tipa Embraer 170 i 175. U zavisnosti od tipa aviona, kapacitet je 70 – 82 sjedišta, uz tri raspoložive klase putovanja – biznis, ekonomska plus klasa i ekonomska klasa.
“Naši putnici su već prošlog ljeta uživali povoljnosti direktne linije između Podgorice i Varšave, koja je bila sezonskog karaktera. Uočili smo rast tražnje za letovima prema i iz Crne Gore koja se ne zadržava samo na periodu trajanja sezone. Srećni smo da sada, tokom cijele godine, na našim letovima možemo dočekivati putnike iz oba pravca. Zadovoljstvo nam je da putnicima iz Crne Gore otvorimo široke mogućnosti koje pružaju LOT-ovi najkomforniji redovni letovi prema daljim destinacijama u Zapadnoj Evropi, Skandinaviji, kao i našim habovima u SAD-u i Kanadi. Sa druge strane, uspostavljanje reodne linije sa šest letova nedeljno će znatno pospiješiti promet turista u Podgorici i zemlji. Takođe, ovo je još jedan korak ka daljem osnaživanju LOT-a na Balkanu. Uvjeren sam da ćemo novom ponudom ispuniti očekivanja poslovnih putnika i turista”, Adrian Kubicki, direktor za korporativne komunikacije LOT-a.
“Poljska kompanija LOT je još jedna od kompanija u nizu, koja se nakon uspješnih sezonskih letova,odlučila na uspostavljanje redovne linije ka Crnoj Gori. Tome je značajno doprinjela naša poslovna politika i stimulativna šema koju imamo za sve nove kompanije. Suvišno je govoriti koliko je poljsko tržište važno za crnogorski turizam a broj letova koje će LOT imati dovoljno govori o interesovanju za našu zemlju. Istakao bih ipak da je uspostavljanje ove linije važno I za naše gradjane koji će moći preko LOT-a da stižu do brojnih svjetskih destinacija. Nastavićemo da širimo mrežu naših poslovnih partnera i na taj način doprinosimo crnogorskom turizmu.”,rekao je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Danilo Orlandić.
Redovi letenja su osmišljeni na način da putnici iz Podgorice sa aerodroma Šopen mogu lako i jednostavno nastaviti putovanje do drugih destinacija, među kojima se izdvajaju one u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Zapadnoj Evropi (npr. Skandinavija). LOT-ovi transferi posredstvom haba u Varšavi za putnike iz Crne Gore podrazumijevaju vrijeme čekanja od 80 minuta na konekciju za letove do npr. Čikaga ili JFK (ukupno vrijeme putovanja iz Podgorice je približno 12 sati).
Za 2018. godinu, LOT je najavio uvođenje 27 konekcija, uključujući letove iz Varšave prema: Los Anđelesu, Njuarku, Astani i Singapuru, iz Budimpešte prema Njujorku i Čikagu, na liniji Krakov – Čikago i Rzeszów – Njujork. LOT je 2017. godine prevezao ukupno 6.8 miliona putnika, zabilježivši rast od skoro 1.5 miliona putnika u odnosu na prethodnu godinu. U tom periodu su LOT-u isporučena četiri nova aviona tipa Boeing: dva B787 Dreamliner i dva B737 MAX. Aviokompanija će ove godine uvećati flotu sa još 12 letjelica: tri B787-9 (veća verzija Dreamliner-a), tri B737 MAX 8 i šest EMBRAER 195.
Karte aviokompanije LOT za letove na liniji sa Podgoricom, dostupne su putem LOT-ovog kontakt centra, na www.lot.com i kod agenata prodaje.
Primjenom razmih metoda od kojih se tzv. ukapavanje insekticida direktno u krošnju stabla pokazalo najefikasnijim, Komunalno preduzeće Tivat do sada je od ukupno 210 velikih palmi vrste kanarska datula na javnim zelenim povrpinama u tom gradu, uspjelo da od štetnog insekta – crvenog palminog surlaša, odbrani i spasi 125 stabala.
„Spasili smo 125 palmi, a postoji dobra šansa da spasimo još 75 stabala koja su napadnuta surlašem i na kojima primjenjujemo sve mjere u skladu sa savjetima stručnjaka“- kazao je direktor Komunalnog Vlado Đukić.
On je dodao da je u toku treće ovogodišnje tretiranje palmi insekticidom koji se uz pomoć pumpe i posebne mlaznice ukapava direktno u krošnju stabla odakle dospijeva duboko u unutrašnjost debla palme i djeluje na larve insekata. Ugroženih 75 stabala je pod pojačanim tretmanom, a prema Đukićevim riječima, tek na jesen u septembu ili okrobru, bile jasno koliko se od tih stabala uspjelo spasiti. Do sada se taj posao obavljao u saradnji s Komunalnim preduzećem iz Kotora, ali su se Tivćani u međuvremenu obučili primjeni metode ukapavanja i nabavili adekvatnu opremu pa će sami taj posao nastaviti od kraja septembra kada ističe ugovor sa JKP Kotor.
Đukić je istakao da je Opština kupila devet novih velikih stabala kanarskih palmi predviđenih da se posade na gradskoj rivi i šetaluštu Pine umjesto istog tolikog broja od surlaša uništenih i već posječenih palmi. Naglasio je međutim, da nije siguran hoće li se uspjeti posaditi više od šest komada zamjenskih palmi jer su neka od posječenih stabala rasla na vrlo nezgodnim mjestima gdje je njihov koren bio u neposrednoj blizini podzemnih elektro, vodovodnih i telekomunikacionih instalacija, koje bi se mogle oštetiti sadnjom novih palmi na tim mjestima.
Gastro manifestacija koja promoviše i čuva od zaborava tradicionalni recept kotorske krempite “Kotorska pašta 4” održana je u subotu u Kotoru na Pjaci od kina.
Na fešti je posluženo oko 900 krempita po staroj kotorskoj recepturi, a za dobro raspoloženje pobrinuo se kotorski bend „Tri kvarta“.
,,Sa zadovoljstvom mogu konstatovati da već četvrtu godinu zaredom organizujemo manifestaciju „Kotorska pašta“. Imamo podršku Turističke organizacije i Opštine Kotor, Nacionalne turističke organizacije i kulturnih organizacija. Krempite su radile Melita Nikolić, Branka Radenović i pekara „Drašković“ iz Kotora ” – kazala je organizatorica i predsjednica MZ Stari grad Dragana Knežević.
Na istorijat krempite u Kotoru, kako je stigao recept, u kojim lokalima se mogla degustirati, kako se spremala, podsjetila je voditeljica programa Slađana Vučetić.
„Gastro manifestacije privlače turiste na neku destinaciju, odnosno gradovi i mjesta su po njima prepoznatljivi. Bez obzira na to dali mi mislimo da je krempita nastala u Kotoru, ili je ona originalni recept ili je pozamljena iz neke kuhinje, činjenica je da se ona ovdje čuva vjekovima. Upravo zahvaljujući ovakvim događajima turisti saznaju, otkrivaju što je ovdje tradicionalno, autentično, otkrivaju gastro ponudu i prepoznaju ovo kao nešto autentično. Svi restorani u Kotoru u svojoj ponudi imaju kotorsku krempitu. Ova manifestacija se tradicionalno se organizuje u predsezoni, na ovaj način želimo pokazati da Grad već sada živi, da imamo posjećenost i da nudimo sadržaje za turiste i u ovo doba godine“ kazala je za naš portal Ana Nives Radović direktorica TO Kotor.
Pokrovitelj manifestacije je Opština Kotor, a sponzor Turistička organizacija Kotor.
Više fotografija na našoj facebook strani.
Nakon prošlogodišnjih požara koji su zadesili naš grad i okruženje, a u kojima je veliku štetu pretrpjelo poluostrvo Luštica, Opština Herceg Novi, Služba zaštite i spasavanja i mještani Luštice inicirali su osnivanje Dobrovoljnog vatrogasnog društva Luštica. Tim povodom, a sa namjerom da Društvo bude što bolje opremljeno i spremno na reagovanje u slučaju potrebe, u četvrtak 7. juna će na Žanjicama biti organizovano donatorsko veče.
Podsjećamo, prošlog ljeta su više od dva mjeseca bjesnili požari širom naše opštine, a najveću štetu pretrpjelo je poluostrvo Luštica. Veća materijalna šteta izbjegnuta je i nije bilo ljudskih žrtava zahvaljujući nadljudskim naporima profesionalnih pripadnika bokeških službi zaštite i spašavanja, asistenciji službi iz drugih opština i država, nesebičnoj i hrabroj pomoći nemalog broja dobrovoljaca i mještana.
Imajući sve ovo u vidu, a sa ciljem da se u budućnosti djeluje spremnije u vanrednim okolnostima, Opština Herceg Novi, Služba zaštite i spasavanja i mještani ujedinili su se oko ideje osnivanja DVD Luštica.
Da bismo odgovorili predstojećim izazovima i smanjili rizike, Luštici je bilo neophodno vatrogasno društvo. Sada, kada je ovaj uslov ispunjen i formirano Društvo koje broji dvadesetak članova, potrebna su sredstva za osposobljavanje i stručno obučavanje kadra, nabavku lične i kolektivne opreme, adekvatan specijalizovani vozni park, kao i prostorije koje zadovoljavaju potrebe Vatrogasnog doma. Dio navedenog je već obezbjeđen zahvaljujući Opštini i određenim lokalnim privrednicima, dio je u procesu nabavke, ali neke stavke i dalje nedostaju.
Imajući sve ovo u vidu, u četvrtak, 07. juna na Žanjicama će biti organizovano donatorsko veče čiji je cilj prikupljanje sredstava za dodatno opremanje DVD Luštica. Pozivamo sve koji su u mogućnosti da podrže rad DVD Luštica, da prisustvuju donatorskoj večeri u restoranu „Porto“, od 17 sati.
Podsjećamo, ovo je drugo dobrovoljno vatrogasno društvo koje Herceg Novi dobija za samo godinu dana. U januaru ove godine osnovan je DVD Bijela, čime je realizovana ideja stara gotovo deceniju, a u namjeri da bude unaprijeđena civilna zaštita Herceg Novog i svih koji u njemu borave.
Nacrt Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore predviđa čak 15 lokacija za golf klubove, kao i prostor za regionalni ronilački centar, dok je jedrenje kao tradicionalni primorski sport potpuno izostavljeno.
Tim povodom regaovali su iz Jedrilčarskog kluba “Jugole Grakalić” – Herceg Novi u primjedbi upućenoj resornom ministru, Pavlu Raduloviću – Ministarstvo odživog razvoja i turizma poručili:
“Niste upućeni u to da prenošenje vještine jedrenja sa starijih na mlađe u Boki Kotorskoj nije samo tradicija, već i pomorski običaj koji traje 20 vijekova, te da su jedriličarski klubovi u Boki Kotorskoj, koji taj posao rade već 70 godina, nosioci opstanka tog sporta i održavanja tradicije koja je prerasla u običaj domicilnog stanovništva. Niste uzeli u obzir da je vještina jedrenja pomoraca iz Boke koja se vijekovima prenosi sa starijih na mlađe izgradila i napravila Boku Kotorsku onakvom kakva je ona danas u kulturnom, etičkom, građevinskom i svakom drugom smislu, što je dovelo do toga da Kotorski zaliv i Boka budu pod zaštitom UNESCO-a”, navodi se u primjedbi JK “Jugole Grakalić”.
Okrenutost ka moru, jedrenju, veslanju ima u Boki kotorskoj viševjekovnu tradiciju čuvenih bokeških trgovačkih i ratnih jedrenjaka, koji su plovili po svim morima vođeni čuvenim kapetanima. Oslanjajući se na dugu tradiciju jedrenja, u Herceg Novom je 1948. godine osnovano Brodarsko društvo “Jugole Grakalić”. Tada je krenuo veliki uspon jedrenja u Herceg Novom koji traje do dan danas.
Keramička lula i keramička posuda za proizvodnju šećera neki su od ekskluzivnih nalaza pronađenih u podmorju kod punte sv. Nikole u Paškoj uvali, gdje se provode podvodna arheološka istraživanja.
Dr. sc. Hrvoje Manenica, viši kustos Arheološkog muzeja Zadar i arheolog Mario Radaljac, kustos Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Zadar su, gostujući u programu Radio Paga rekli kako se s istraživanjima počelo nakon što su pronađeni neki ostaci koji su upućivali na mogućnost postojanja zanimljivog i vrijednog podmorskog arheološkog lokaliteta. Istakli su kako Grad Pag financijski pomaže istraživanja, te kako je kod punte sv. Nikole postavljen ponton i napravljena je sonda. Arheolozi svakodnevno istražuju arheološki lokalitet tražeći u pijesku nove pronalaske.
“U podmorju nedaleko rta sv. Nikole otkrili smo luksuzno stolno posuđe, finu keramiku, ostake koji spadaju u kategoriju luksuza kakav je bio prisutan u značajnijim gradovima u Dalmaciji,” rekao je dr. sc. Hrvoje Manenica, viši kustos Arheološkog muzeja Zadar. “Na tom području se mogao nalaziti mul ili se radi o ostacima potonulog teretnog broda. Nalaze vežemo za razdoblje između 14. i 16. stoljeća, što se podudara s vremenom izgradnje novog grada Paga.”
Podvodna arheološka istraživanja vodi arheolog Mario Radaljac koji je rekako kako će se, kada se sakupi dovoljno materijala, arheološki lokalitet i pronalasci predstaviti javnosti.
“Organizirat ćemo predstavljanje pronalazaka i predavanje i vjerujem kako će to predavanje izazvati pozornost javnosti,” rekao je arheolog Radaljac.
– Poteškoće su iza nas, bespovratna sredstva smo osigurali, a izvođač je odabran. Izvođač je u fazi pripreme kako bi započeo s radovima oko istraživanja i svih ostalih ugovornih aktivnosti. Hrvatske ceste su odabrale ozbiljnog izvođača i mi ćemo nakon tri godine imati jedan od najljepših i najvećih mostova u Europi. Nastavlja se i s ostalim fazama projekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom. Za drugu fazu, gradnju pristupnih cesta mostu s kopnene i pelješke strane, u tijeku je natječaj vrijedan oko 400 milijuna kuna i za koji dan bit će predaja ponuda. Do kraja godine očekuje nas raspisivanje natječaja i za ostale dvije, odnosno treći i četvrtu fazu, rekao je Butković za Jutarnji list.
Nakon što most i nova cesta preko Pelješca budu završeni, ima li smisla nastaviti gradnju autoceste prema Dubrovniku?
– S mostom Pelješac spojit ćemo svoj teritorij i djelomično riješiti i prometne probleme krajnjeg juga Hrvatske. S obzirom na stanje duga u cestovnom sektoru, gradnja autocesta je malo usporena, ali to je razumljivo. Jadranko-jonski koridor definitivno treba spojiti i tu nam ostaje dio Križišće – Žuta Lokva i Ploče – Dubrovnik. To Hrvatskoj treba i to treba gurati.
Znači, išli bi u to?
– Teško mi je reći kad će to biti, ali gradnjom Pelješkog mosta preostaje sagraditi autocestu od Ploča do Dubrovnika.
© BokaNews, 2021
