Festival Male morske pjesme i priče u Budvi

0
Male morske priče

U saradnji NVO “Dramski studio Budva” i JU “Narodna biblioteka Budve” peti festival Male morske pjesme i priče biće realizovan u periodu od 26. do 31. marta.

Šestodnevnom programu Festivala prethodile su radionice kreativnog pisanja, a konkurs na temu “Glavni junak moje priče/pjesme” završen je 15.marta za osnovce dok je za srednjoškolce otvoren do 23.marta. Na konkurs je pristiglo vise od 200 dječijih radova iz zemlje ali i iz regiona, a odluku o najboljima donijeće žiri dječijeg književnog festivala.

Ovogodišnji, peti po redu Festival počeće u ponedjeljak 26.marta u 17h ekološkom radionicom nakon čega u 19h slijedi zvanično otvaranje i promocija Zbornika Festivala. Književnim kvizom kao i radionicom pisanja scenarija, program Festivala nastavlja u utorak od 16h do 19h i u srijedu u istom terminu, kada će, nakon radionice pisanja scenarija biti odigrana dječija predstava Dramskog studija Budva “Uspavanja ljepotica” u Cadmus sineplexu.

U četvrtak, 29. marta u terminima od 16h do 18h planirane su radionica crtanja, te radionica pisanja koje će voditi likovni umjetnik Simon Vučković i dječiji pisac Jasminka Petrović, a od 19h biće priređen okrugli sto na temu “Značaj drame u razvoju djeteta” – program koji je namijenjen odraslima.

Radionicom lutkarstva u petak od 15h nastavlja program festival “Male morske pjesme i priče”. Nakon radionice lutkarstva, u 17h biće priređena knjževna žurka i druženje sa piscima, gostima Festivala, a nakon toga uslijediće svečana dodjela nagrada – Mali od palube.

Posljednjeg dana festivala, u subotu, 31. marta povodom petogodišnjice Festivala u Cadmus sineplexu biće otvorena izložba fotografija koje su zabilježile sve važne trenutke u proteklih pet godina, a nakon toga gosti Festivala, nagrađeni učenici i organizatori ići će na tradicionalni književni izlet čime se okončava peti festival “Male morske pjesme i priče”.

Male morske priče program

U ovogodišnjem Festivalu će pored učenika, takmičara i organizatora učestvovati dječiji pisci Jasminka Petrović, Slobodan i Aleksandar Obradović, Vera Mačić i pisci Radinko Krulanović, Sanja Vilus, zatim dramaturzi Stela Mišković i Miloš Boreta, dr Siniša Jelušić, likovni umjetnici Simon Vučković i Sandra Đurbuzović, profesori Biljana Komarica, Sanja Vojinović, Mirjana Dajičić, Milena Radović Savić, Zorica Joksimović i Tanja Vujačić, zatim producent Mirela Adrović Šofranac, predsjednica OKB Katarina Vukadinović, biolog Nemanja Malovrazić i Anastasija Knežević, pobjednica srednjoškolskog kviza znanja.

Program Festivala će se odvijati u JU Narodna biblioteka Budve, u amfiteatru Akademije znanja, Cadmus sineplexu i Omladinskom klubu Budva.

Boneti uvodi putnički saobraćaj brodovima na elektro i hibridni pogon u Boki ?

Animacija većeg hibridnog trimarana

Kompanija „International Grants and Conuslting“ (IGC) registrovana u Podgorici, iza koje stoji italijanski biznismen Rikardo Boneti, pokrenuće biznis prevoza putnika brodovima na hibridni pogon unutar zaliva Boke Kotorske.

Boneti je za taj projekat već dobio podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma koje je u uvođenje redovnog brodskih tramsporta putnika unutar zaliva Boke brodovima na električni ili kombinovani dizel-električni pogon, prepoznalo mogućnost da Crna Gora ispuni dio svojih obaveza iz EU agende a koje se tiču ekologije i smanjenja emitovanja gasova kojj doprinose efektu staklene bašte.

Pilot projekat na koji je saglasnost dao resor ministra Pavla Radulovića (DPS) podrazumijeva da IGC finansira izgradnju ukupno devet novih trimarana na hibridni pogon, a koje će po sopstvenom projektu i konstrukciji, izgraditi brodogradilište Monte Marine Yachting iz Kotora.

Izgradiće se četiri veća trimarana dužine 23 i širine 6,8 metara, koje pogone po dva dizel motora snage 120 kilovata i dva elektromotora snage po 12 kilovata. Brodovi imaju i 30 fotonaponskih panela kojima će energiju sunca pretvarati u električnu za dopunjavanje svoja dva seta od po 16 kristal-polimernih baterija kapaciteta po 200 amper-sati. Baterije će bez dopunjavanja energijom sunca ili sa elektro mreže preko ukupno 4 stanice za dopunjavanje (Kotor, Tivat, Herceg Novi i Risan), brod kapaciteta 60 putnika i dva člana posade, moći da neprekidno pokreću čak 10 sati.

Sličan sistem pogona samo bez dizel-agregata i sa baterijama nešto manjih performansi predviđen je i za ukupno 5 manjih trimarana kapaciteta 30 putnika sa jendim članom posade. Ovi elektro-brodovi dužine po 16,5 i širine 5,6 metara, saobraćaće na liniji Kotor-Sveti Stasija-Muo-Dobrota- Stoliv-Perast kao i na liniji Perast-Morinj-Risan. Veći hibridni trimarani voziće na liniji Herceg Novi-Tivat-Lepetane-Perast. Projekat koji će realizovati Bonetijev ICG podrazumijeva i izgradnju i opremanje ukupno 13 pristaništa u raznim mjestima duž obale Boke.

Opština Tivat je već sa tom kompanijom potpisala memorandum o saradnji za realizaciju prijekta „Održivi vodeni transport“, a po kome će IGC obezbjediti sredstva, dok će lokalna uprava pomoći u dobijanju svih potrebnih dozvola i saglasnosti državnih organa za njegovu implementaciju, te podržati promociju prijekta na lokalnom i međunarodnom nivou.

TO Tivat predstavila ponudu na sajmu turizma u Berlinu i Moskvi – nove avio linije dovode dodatne goste

0

Turistička organizacija Tivat ovog mjesecaje predstavila ponudu grada Tivta na dva značajna sajma turizma,,ITB” u Berlinu koji se održavaood 7. do 11. marta i ,,MITT” u Moskvi od 13. do 15. marta 2018.godine.

Predstavnici TO Tivat na oba sajmasu nastupiliu u sklopu prezentacije Nacionalne Turističke organizacije zajedno sa drugim LTO primorja i Podgorice, kao i sa ostalom turističkom privredom CG,  a od privredegrada Tivta bili su prisutni takođe i predstavnici hotela visoke kategorije „Regent Porto Montenegro“, i „The Chedi Luštica Bay” u na Berlinskom sajmu, kao i predstavnici,,La Roche” hotela na sajmu turizma u Moskvi.

Turistička organizacija Tivat nudila je bogat izbor promotivnog materijala koji je privukao mnogobrojne posjetioce. Najviše interesovanja posjetioci su pokazali za visoko kategorisane hotele u Tivtu, a TO Tivat je za inostrana tržišta pripremila objedinjen katalog hotelskog smještaja sa cjenovnicima za 2018.godinu u okviru kojeg su se posjetioci mogli informisati i o brojnim ponudama jako kvalitetnog privatnog smještaja. Na Berlinskom sajmu individualni turisti su tražili informacije o kampovima, dok su tur.agencije većinom  bile  zainteresovane za hotele niže kategorije.

Na sajmu turizma u Moskvi, gdje turisti iz Rusije zauzimaju značajno mjesto među tri vodeća,u posjetama grada Tivta, pokazano je najviše interesovanja za ponudu izletničkog turizma i aranžmana, u prosjeku za period boravka od 5- 7 dana. Naši interpretatori, koji su na štandu TO Tivat davali informacije na ruskom jeziku, dijelili su posjetiocima i mape grada, pješačkih staza, kao i update verziju aktuelnog Gastro kataloga.

Inače, sa ovog prostora koje je ujedno i omiljena destinacija za odmor ruskih turista bilježimo povećanje u broju dolazakaza 32 %, kao i 26 % više ostvarenih noćenja u odnosu na 2016.godinu.

Pozitivne informacije stižu od i nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines-a, koji ove godine najavljuje povećan broj letova iz Moskve i Sankt Peterburga ka Tivtu, u periodu od 25.marta do 28.oktobra, gdje će od 1.juna do 30. septembra letove obavljati svakodnevno i do 3 puta. Takodje 10 ruskih avioprevoznika najavljuje i dodatne  rotacije ka Crnoj Gori tokom ljetnje turističke sezone, u periodu od 26. maja do 30. septembra.

Kada su u pitanju konekcije sa njemačkim tržištem, Montenegro Airlines pored već postojećih linija za Frankfurt i Dizeldorf, uvodi nove linije iz Tivta za Lajpcig i Minhen. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air leti za Memingen, a Ryan Air za Berlin, preko cijele godine i to dva puta nedeljno. Takođe imamo informaciju da je Njemačka avio kompanija Lufthansa zainteresovana da otvori cjelogodišnju redovnu liniju iz Frankfurta odnosno iz Minhena za Tivat.

Sa ovog tržišta takođe bilježimo povećenje od 29 % u broju dolazaka njemačkih turista koji su ostvarili 11 % više noćenja u odnosu na prethodnu godinu.

Posjetioci oživjeli Uble makar na kratko…

0

Selo Ubli, vjekovnu važnu tačku ekonomske snage bokeljskog zaleđa, obišli smo, uz odličan odziv, protekle nedelje u okviru zajedničkog programa “Orjen, planina kraj mora”, poručili su iz Agencije za zaštitu i razvoj Orjena.

Čak sedamdesetak prisutnih, predvođenih organizatorima – Oliverom Doklestić, kao predstavnicom NVO “Eko Boka” i ljudima iz Savjeta MZ Ubli, obišli su u višesatnom razgledanju najzanimljivije lokacije u selu: ublove, crkve, nekadašnju školu i praktično sve zaseoke ovog, do sredine prošlog vijeka, dobro naseljenog i naprednog sela. U centru Ubala, na Zabrežju, vrijedne domaćice pripremile su posluženje, a predah je iskorišćen za oprobati se na seoskom zogu sa sad već raritetnim drvenim bućama, kao i za upoznavanje sa trenutnim smještajnim mogućnostima Ubala i planovima za njihovo poboljšanje.

Mijesna zajednica planira da tokom ove godine organizuje krčenje staza koje vode sa mora do sela, kao i staze za ulazak dublje u Orjen, u prostor Ubaljske planine. Sa tim će se stvoriti početni uslovi za razvoj aktivnog turizma, naravno, uz neophodnost prethodnog rješavanja gradske deponije, još uvijek smještene u širem okruženju sela. Prethodno obavljeno uređenje Crkve Sv. Ilije, na istoimenom vrhu-vidikovcu sa odličnim pogledom na Boku Kotorsku, pristupnom stazom i odmorištem u šumskom hladu primjer je uspješne valorizacije ljepota i znamenitosti ovog kraja. Stoga smo mjesto posjetili i ovom prilikom, uživajući u dramatičnim smjenama oblaka i nezaboravnih otvorenih vidika.

Nadamo se da smo ovim događajem dodatno skrenuli pažnju javnosti na potrebu za osmišljavanje i razvoj novih programa razvoja i konsolidacije života na  Ublima, selu koje čini važan dio prostora našeg jedinstvenog zaleđa. Uostalom, ukazivanje na važnost i vrijednost zaleđa i podsticanje posjete je i poenta zajedničkog programa, u kojeg se svake godine uključuje sve veći broj subjekata, tako da su sada to, uz Agenciju za razvoj i zaštitu Orjena, kao koordinatora: PK „Subra“, NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, Sekretarijat za komunalne poslove i ekologiju, MZ Kameno-Žlijebi, MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, MZ Ubli, NVO „Orka“, konoba Sikimić , NVO ”Eko Boka”, HPD „Dubrovnik“ i paraglajding klub “Adriafly”. Narednog vikenda je u planu posjeta još jednom značajnom podorjenskom selu, Kruševicama, uz izlazak do njihovog tradicionalnog katuna, Vučjeg dola, smještenom pod obroncima uvijek fascinantne Subre.

Komunalno Tivat očistilo veći dio staza i puteva u zaleđu

2
vrmac – tivat

Komunalno preduzeće Tivat od 1. marta do juče prokrčilo je i očistilo oko 45% od svih planiranih staza i puteva u zaleđu Tivta. Ova aktivnost obavlja se u sklopu sprovođenja preventivnih mjera zaštite od požara- saopšteno je danas iz lokalne uprave.

Na sastanku Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje, koji je održan u decembru prošle godine, krčenje staza i puteva koje se više ne koriste ili su rijetko u upotrebi, a koji okružuju naselja i predstavljaju pristup ka pošumljenom dijelu teritorije, utvrđeno je kao jedan od prioriteta.

Iz Komunalnog su kazali da  su očišćene dvije veće staze u Gošićima, pri kraju je čišćenje staze u Mrčevcu, odnosno Matijevićima. Pri kraju je čišćenje staze i Sv. Agata-Peani, te staza u reonu Brština, Sv. Šimuna i Mažine. Prije nekoliko dana otpočelo je čišćenje puta Gornja Lastva – Plavda. U planu je čišćenje još 4-5 staza u Lepetanima i u Krtolima.

komunalci ciscenje staza

Nakon prve faze, odnosno čišćenja, u planu je i druga faza radova, odnosno nasipanje puteva, kako bi se ovim trasama, u slučaju nužde, mogla kretati vozila i vatrogasna oprema.

JP Morsko dobro poziva lokalne NVO na saradnju

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom pozivali su zainteresovane lokalne NVO da predlože aktivnosti za zajedničku realizaciju povodom promovisanja međunarodne manifestacije “Dan Planete Zemlje” 2018. godine.

Pravo učešća na ovom Pozivu imaju lokalne nevladine organizacije registrovane u Crnoj Gori, isključivo sa sjedištem u primorskim opštinama (Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj), odnosno opštinama obuhvaćenim zonom morskog dobra.

Kako navode iz JP Morsko dobro, cilj ovog Poziva je saradnja sa nevladinim organizacijama i dobijanje najboljeg predloga za realizaciju lokalnih aktivnosti povodom obilježavanja 22. aprila, Dana Planete Zemlje u svakoj od 6 primorskih opština, a koje imaju za cilj zaštitu obale, mora i podmorja.
Morsko dobro
Ovim pozivom je planirana dodjela finansijskih sredstava za najbolje ponuđeno riješenje promovisanja Dana Planete Zemlje i to, za po jednu aktivnost u svakoj opštini pojedinačno, u iznosu od bruto 500 eura,

Prijava aktivnosti se podnosi na predviđenom formularu koji se može dobiti u Javnom preduzeću ili na web site-u www.morskodobro.com, gdje možete pročitati opširnije o ovom Pozivu.

Prijave na Poziv sa Projektom i pratećom dokumentacijom podnose se na Arhivu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zaključno sa 02. aprilom 2018. godine do 16 sati.

Otvorena sezona velikih brodova – pristao ‘Viking Star’

0
Kruzer u Dubrovniku-Željko Tutnjević

Sunčanu nedjelju mnogi su Dubrovčani iskoristili za šetnju, a na Stradunu dočekale su ih grupe gostiju sa prvog velikog kruzera koji je ove godine pristao u Dubrovnik. Putnički brod “Viking Star” može primiti 928 putnika, a sagrađen je i plovi od 2015. godine.

Dok su putnici uživali u osunčanom Gradu za ovu prigodu je i naš trubadur Mirso otvorio turističku sezonu, na svom uobičajenom ljetnom mjestu, kod Velike Onofrijeve fontane.

Poslije 140 godina tradicije gasi se uzgoj duvana u Ljubinju

0
Duvan

Poslije 140 godina tradicije, gasi se uzgoj duvana u Ljubinju. Prije dvadeset-trideset godina, duvan je bio uzgajan na oko stotinu šezdeset hektara, a ovoga proljeća površine za sadnju će, prema svemu sudeći, biti četiri puta manje.

Proizvođači godinama skladište duvan, bez izgleda da će imati siguran otkup.

“Ovo ne može više čekati, ako niko ne dođe za mjesec-dva, moraću ga upaliti”, rekao je proizvođač duvana Zdravko Klimenta.

Među rijetkim Ljubinjcima, koji je pristao na razgovor, Zdravko Klimenta kaže da je uzgoj duvana više od tradicije. S gorčinom priča da je prinuđen da ga skladišti, jer je najbliži otkupljivač u Bijeljini.

“Duvan ne može niko da proda, nego fabrika. Mislim da je akciza na duvan stotinu maraka na kilogram”, dodao je Klimenta.

Stvaranje zaliha, kaže Zdravko, najgori je ishod, a nazad se ne može. Zbog klime, mali broj poljoprivrednika se odlučuje za neku drugu proizvodnju. Rijetki su i duvanski rasadnici, a o “sirotinjskoj majci”, kako Ljubinjci još nazivaju duvan, malo ko je želio da govori.

“Ljudi ne mogu da se odluče da prekinu sadnju. Već nekoliko godina nema otkupa, nema ugovora, nema regulisane otkupne cijene”, naveo je referent za poljoprivredu opštine Ljubinje Dragoljub Sorajić.

Cijena u otkupu je oko četiri marke, a posljednjih godina, nasade su desetkovale i biljne bolesti. Improvizovane sušare postaju prošlost.

U odnosu na neke ranije godine, prema nepotvrđenim procjenama, ove godine biće zasađeno svega jedna četvrtina predviđenih parcela.

Zbog pooštrenih kontrola, i rezani duvan rijetko se može naći u prodaji. Koliko uzgajivači čuvaju duvana u skladištima, niko ne zna.

“Ovaj duvan stoji već nekoliko godina. Čovjek nije u mogućnosti da ga proda. Ne smije ići u prodaju. Nije zakonom dozvoljeno da se prodaje na ovakav način”, istakao je Sorajić.

Ovogodišnje površine pod duvanom biće poznate u maju. O drugim informacijama vezanim za duvan, tvrde naši sagovornici, sve ostalo je nepoznato.

Omladinsko prvenstvo Kotora u šahu

0
Omladinski turnir u šahu Kotor

Šahovski klub Kotor proteklog vikenda organzovao je omladinsko prvenstvo grada. Turnir je realizovan u saradnji sa Domom učenika i studenata “Spasić–Mašera”, koji je stavio na raspolaganje svoj prostor i šahovsku opremu.

Učestvovalo je 10 omladinaca, dok je ženski turnir otkazan jer nije bilo dovoljno prijavljenih takmičarki.

Bergerov sistem takmičenja i pravila ubrzanog šaha dali su osnovu za atraktivna i neizvjesna nadmetanja mladih šahista. Neizvjesnost je ipak kratko trajala, jer se sigurnom igrom izdvojio Todor Raičević, učenik Srednje pomorske škole, koji je s lakoćom pobjeđivao protivnike. Na kraju je s maksimalnim učinkom od 9 poena (9 pobjeda) zasluženo osvojio pobjednički pehar.

Sa dva poena zaostatka drugo mjesto osvojio je Dragan Šćekić iz Resursnog centra za sluh i govor. Treće mjesto zauzeo je njegov kolega iz Resursnog centra Marko Vukosavljević, koji je sa 6 poena bio treći.

Ulogu sudije, uz druge organizacione poslove, uspješno je obavio Antun Vih iz šahovskog kluba Kotor.

Raičević (1. mjesto ) – Šćekić (2. mjesto)

OMLADINSKO  ŠAHOVSKO  PRVENSTVO KOTORA  2018

(Dom učenika i studenata “Spasić-Mašera” – Kotor)

 

17–18 mart  2018 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Poeni Plasman
1.    RAIČEVIĆ  TODOR ֎  

 

1

 

 

1

 

 

1

 

 

1

 

 

1

 

 

1

 

 

1

 

 

1

 

 

1

9 I.
2.    ŠĆEKIĆ  DRAGAN 0 ֎  

0

 

1

 

1

 

1

 

1

 

1

 

1

1 7 II.
3.    VUKOSAVLJEVIĆ  MARKO 0  

1

֎  

1

 

1

 

0 K

 

0 K

 

1

 

1

1 6 III.
4.    STIJOVIĆ  VUK 0  

0

 

0

֎  

1

 

1

 

1 K

 

½

 

1

1 5,5 IV.
5.    DOBRILOVIĆ  JOVAN 0  

0

 

0

 

0

֎  

1

 

1 K

 

1

 

1

1 5 V.
6.    OBRADOVIĆ  VASILIJE 0  

0

 

1 K

 

0

 

0

֎  

1 K

 

1

 

1

½ 4,5 VI.
7.    PETROV  PETAR 0  

0

 

1 K

 

0 K

 

0 K

 

0 K

֎  

1

 

1

1 4 VII.
8.    MARIĆ  GORAN 0  

0

 

0

 

½

 

0

 

0

 

0

֎  

1

1 2,5 VIII.
9.    BOGDANOVIĆ  JOVAN 0  

0

 

0

 

0

 

0

 

0

 

0

 

0

֎ 1 4 IX.
10.  KARADŽIĆ  STEFAN 0  

0

 

0

 

0

 

0

 

½

 

0

 

0

 

0

֎ 0,5 IV.

 

 

Veliko priznanje za mladu gitaristkinju Nađu Janković

0
Nađa Janković

Nakon brojnih uspjeha sa prestižnih takmičenja širom svijeta, mladoj gitaristkinji Nađi Janković potvrđen je, još jednom, njen neizmjeran talenat.

Svjetski priznati profesort Stefan Šmit iz Njemačke, koji je mentor mladoj Kotoranki, toliko se oduševio njenim izvođenjem Paganinija da je angažavao profesionalni tim da snimi spot.

“Sedamnaestogodišnja Nađa iz Crne Gore jedan je od najtalentovanijih gitarista s kojima sam ikada radio. Njena virtuoznost te njen posebni muzički talenat veliki su izazov za mene kao profesora”, napisao je objavljujući spot Šmit, koji se smatra jednim od najinovativnijih gitarista današnjice.

Nađa je nastupala je u Sloveniji, Španiji, Hrvatskoj, Italiji, Crnoj Gori, Rumuniji, Sjedinjenim američkim državama, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji, Grčkoj, Austriji, Albaniji, Bugarskoj i Njemačkoj.

Dobitnica je brojnih prvih nagrada na prestižnim međunarodnim takmičenjima, a od 2016. godine član je “D’Addario porodice”.

Preporučujemo da pogledate Nađino izvođenje Paganinija.