Plesno veče na Muljanskoj rivi – donatorsko veče za spomen ploču slavnom Andriji Mauroviću

0
Muo

Mjesna zajednica Muo i NVO “Naša akcija” organizuju četvrto po redu humanitarno plesno veče na Muljanskoj rivi. Manifestacija će biti održana u utorak 28.avgusta sa početkom u 20 sati.

“Prikupljene donacije ove godine će biti usmjerene za izradu spomen ploče slavnom Muljaninu Andriji Mauroviću (Muo, 29. marta, 1901. – Zagreb, 2. septembra 1981.), crtač stripova” – poručuju organizatori.

Organizatori podsjećaju da je prethodnih godina ova manifestacija podržala projekat male biblioteke na otvorenom, prikupljene su donacije za socijalno ugrožene porodice u našoj zajednici kao i donacije za Zajednicu Italijana Crne Gore – kada su sredstva usmjerena stanovništvu u Italiji koje je ugroženo usljed zemljotresa.

Aktivnost se realizuje kroz projekat “Edukacijom i aktivizmom za ljepši grad i bolju budućnost” čiji je pokrovitelj Opština Kotor.

” Uz ples, tanjir paste, vino i dobro druženje, dođite da uživate u nastupu Gradske muzike. Zatim će vas zabaviti ansambl Toć, a potom i omladina i to zumba i salsa plesom. U gastronomskoj ponudi je pasta sa plodovima mora po cijeni od dva eura kao i domaće vino. Dođite, podržite i uživajte u divnoj noći pod zvijezdama i darovanju, druženju i plesu. Sve generacije su dobrodošle” – kaže se u pozivu organizatora.

Vozač iz Kotora Lamborghinijem vozio 211 km/h autoputem …

0
Brzina na putu

Na dijelu autoputa A-1 kroz tunel Šubir, jučer, 26. avgusta, oko 16,10 sati, policijski službenici Policijske stanice Metković, zaustavili su 25-godišnjeg državljanina Crne Gore, vozača osobnog vozila marke Lamborghini, koji se spomenutim tunelom kretao brzinom od 211 km/h (umanjeno za 10%-190 km/h), a gdje je dozvoljena brzina kretanja 100 km/h.

Vozač se kretao u pravcu Splita, a zbog prekoračenja brzine za čak 90 km/h kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 5.000 kuna i zaštitnom mjerom vremenskog ograničenja korištenja inozemne vozačke dozvole na teritoriju RH, saopšteno je iz Policijske uprave dubrovacko-neretvanske.

Vozač je iz Kotora, a Lamborghini je imao njemacke tablice.

Imotski turizam niže uspjehe:

0
Imotski foto Braco Ćosi

Prije deset godina, tačnije krajem 2008., podaci iz Turističke zajednice grada Imotskog o broju noćenja, posebno onih stranih gostiju, na području grada i Imotske krajine bili su zapanjujući.

Tada je broj noćenja bio nešto veći od pet tisuća. Bijaše to rekordna turistička godina. Deset godina poslije, tačnije u srijedu 22. avgusta, prema službenim podacima Turističke zajednice, ostvareno je 58 tisuća noćenja, čime je premašen broj cijele lanjske 2017. koja je također bila rekordna s 57.950 noćenja.

Do kraja ove kalendarske godine turistički djelatnici Imotskog predviđaju da bi se ta brojka mogla zaustaviti negdje na 70 hiljada noćenja. Od toga je više od 90 posto stranih.

Možda su ove brojke nekim poznatim turističkim destinacijama na našoj jadranskoj obali i smiješne, no one su za Imotski i Imotsku krajinu fantastične jer se u samo deset godina broj noćenja povećao za 65 hiljada.

Trenutačno je u gradu Imotskom i Imotskoj krajini evidentirano oko 1100 gostiju koji se odmaraju u 220 kuća za odmor. Devedeset i pet posto njih ima bazen i popratne rekreacijske sadržaje, vanjske sportske terene, markirane biciklističke i pješačke staze.

Najveći broj gostiju u Imotski dolazi iz Njemačke, potom Poljske, Engleske, Francuske, a domaći gosti tek su na petome mjestu. Prije deset godina noćenja domaćih gostiju iznosila su 90 posto, a ove godine samo deset posto.

Ovdje je vrijedno napomenuti da se broj francuskih turista povećao za tri puta više od prošle godine. Zahvaliti je to i izvrsnoj televizijskoj promidžbi imotskog Modrog, a posebno Crvenog jezera, nakon što je poznati francuski ronilac Frederic Swierczynski prvi zaronio na njegovo dno u dubinu od 235 metara. Treba napomenuti da već početkom rujna kreće s radom međunarodna stručna istraživačka ekspedicija u Crveno jezero kako bi se doznale tajne flore i faune toga kraškog bisera.

Promovisana Popadićeva zbirka poezije „Svakodnevno kada mrem“

3

„Svakodnevno kada mrem“ naziv je zbirke poezije Dragana Popadića koja je promovisana u nedjelju u u Atrijumu Buća Luković.

O knjizi su govorili Neven Staničić, direktor Centra za kulturu Tivat, novinar, publicista Mašo Čekić i autor.

„Popadić je sabrao svoje dosadašnje ponajbolje pjesme i stavio ih je u formu kobajagi, kao misaone, kao ljubavne, kao o sebi. To on nas začikava, da bismo mi rekli da je pravo, a ne kao, ne kao kobajagi. Ispravno je identifikovati i razumjeti ga kao autora koji i vidi i govori i koji u odnosu na stanja i događaje u svojim pjesmama može zauzeti unutrašnju, ali i spoljnu tačku gledišta, kada stih a ne stav postaje mjerom. To bi mogao biti ključ za izbjegavanje mogućih zabluda oko odnosa sa njegovom poezijom“ – kazao je Neven Staničić.

„U ovoj knjizi je 57 pjesama, koliko Dragan ima i godina. Treperi ova poezija kao nemiri ljudski, kao damari, a riječi se igraju sa Draganom, njegovim osjećanjima, ali i sa svima nama. U toj igri ponekad se Dragan prepoznaje, ima dosta biografskog. Ali, ima pjesama u kojima Dragana nema. E to je taj pjesnik koji vidi za druge, čuje za druge, osjeća za druge“ – istakao je Mašo Čekić.

„U ovoj  zbirci su moje pjesme napisane posljednjih dvadeset godina. Interesantno je da se promocija održava na moj rođendan, a da je u zbirci onoliko pjesama koliko ja imam godina. Ja sam poslao 47 pjesama, ali ne znam, zašto je Neven ubacio još deset, pa zbirka sad ima 57 pjesama.

Promocija knjige D. Popadič

Ja cijeli život sanjam. Poezija je i meni došla kasnije, spontano. I to kad uhvati – ne pušta. Neven je dobro primjetio, dosad sam pisao pjesme, sada već sebe mogu nazvati pjesnikom. Ne samo zbog zbirke, nego zbog svog unutrašnjeg osjećanja sigurnosti i  vjere u sebe i svoje mogućnosti.

Ja pišem dosta lako i brzo, ali dugo nosim u sebi temu. Uvijek mi treba neki „okidač“, nešto što me povuče, asocira, da pjesma izađe iz mene. Nekada je to nečija druga pjesma, nekad pjesnici i pisci, nekad  gradovi, nekad zvjezdano nebo, nekad prolaznost vremena. Nemam pjesničkih uzora“ – kazao je Popadić.

Stihove je čitao student glume Vladan Vuksanović a u muzičkom dijelu programa nastupila je Mia Kružić.

Nakon borbe s olujnim morem, nasukano sedam brodova

0
Foto Maritime and Port Bureau, Taiwan

Sedam brodova nasukano je ispred luke Kaohsiung u Tajvanu nakon što ih je zahvatilo nevrijeme s jakim vjetrovima i valovima, uzrokovano jakom olujom koja je pogodila to područje.

Prema izvješćima Tajvanskog pomorskog i lučkog ureda svih 88 članova posade sa sedam brodova je sigurno.

Lokalne vlasti očekuju poboljšanje vremena kako bi mogli pokrenuti operacije i izbjeći potencijalno izlijevanje nafte.

Nasukani brodovi uključuju kontejneraš „Jin Hua“, koji se nasukao na desnoj strani. Na temelju početne procjene, 12 članova posade na brodu je sigurno i nije došlo do izlijevanja nafte ili prodora vode.

Nasukavanje nije utjecalo na brodski sustav napajanja, prenosi Pomorac.net

Na kontejnerskom brodu pod panamskom zastavom „Unlimited 2“ prilikom nasukavanja došlo je do oštećenja trupa, a deset članova posade je evakuirano. Prema informacijama brod je stabilan i ne prijeti mu potonuće ili izlijevanje nafte.

Brodovi koji su imali sličnu sudbinu su „Changlong 68“, „Feilong 68“, „Tai Chang Hu I“, „An Li 699“ i „Shun Yu“.

Jaka kiša uzrokovala je poplave u gradu Tainan i evakuaciju ljudi diljem brojnih okruga nakon što je tropska oluja 23. kolovoza zahvatila Tajvan.

Radnici Uljanika i danas na ulicama Pule

1
štrajk
Radnici pulskog brodogradilišta Uljanik u štrajku i u ponedjeljak su izašli na gradske ulice i transparentima i povicima ‘Lopovi!’, ‘Di su pare?’, ‘IDS mafijo!’, ‘Uprava, odlazi!’ iskazali ogorčenje zbog stanja u Uljaniku i zbog toga što još nisu dobili plaće za srpanj.
Po izlasku iz brodogradilišta radnici su krenuli na Forum, a usput su im se pridružili građani, tako da je pred pulsku gradsku upravu stiglo gotovo tisuću prosvjednika, tražeći da im se obrati gradonačelnik Boris Miletić. Umjesto gradonačelnika radnicima se obratio predstojnik njegova ureda Aleksandar Matić, koji ih je izvijestio da su čelnici grada u Zagrebu.

Prosvjednici su pred gradskom upravom ostali desetak minuta i nastvljaju mimohod.

Neslužbeno se doznaje kako su radnici samonicijativno izašli iz kruga brodogradilišta premda su im sindikati savjetovali da ostanu u krugu i čekaju rasplet u Zagrebu, u koji su u osam autobusa iz Pule i 10 iz Rijeke krenuli radnici brodogradilišta Uljanik grupe iz Pule i Rijeke. Sindikati su naime najavili da će se štrajk u Puli u ponedjeljak, zbog odlaska na prosvjed u Zagreb, vjerojatno odvijati unutar brodogradilišta i da neće biti prosvjeda po ulicama.

Jutros je iz Pule na prosvjed pred sjedištem Vlade u Zagreb iz Pule autobusima krenulo oko 400, a iz 3. maja u Rijeci oko 500 radnika. Očekuju od premijera Andreja Plenkovića i ministra gospodarstva Darka Horvata da se pod hitno pronađe rješenje za isplatu plata, očuvanje radnih mjesta i održivost brodogradnje.

Opći štrajk u brodogradilištima Uljanik grupe, Uljaniku u Puli i 3. maju u Rijeci počeo je u srijedu, 22. avgusta zato što radnicima nisu isplaćene plate za srpanj. Štrajkaški odbor najavio je da će štrajk trajati do ispunjenja zahtjeva.

Izvođač ni za dvije godine nije napravio 450 metara puta, Opština ga čeka da se vrati sa godišnjeg odmora

4
Cacovo

Opština Tivat ne zna kada će biti završeni radovi na drugoj fazi izgradnje saobraćajnice u Cacovu koja je izazvala ogromne probleme žiteljima tog naselja u Donjoj Lastvi kod Tivta. Lokalna uprava nije se izjasnila ni da li je spremna da se suoči sa opasnošću da, zbog činjenice da već 40 godina čekaju na put koji su platili Opštini kroz komunalije što su ih izmirili kada su dobili građevinske dozvole za svoje kuće, mještani Cacova tuže Opštinu i gradonačelnika dr Siniša Kusovca kao lice odgovorno za zakonit rad lokalne uprave i zatraže pozamašne novčene odštete.

Opština je prije dvije godine počela izgradnju saobraćajnice u Cacovu duge oko 450 metara, a prema najnovijem DUP-u Donja Lastva. Tendere vrijedne ukupno oko 350 hiljada eura koje su raspisani za prvu, a potom i drugu fazu ove ulice dobila je podgorička firma Civil Engineer, ali ona do danas nije završila taj posao.

Mještani Cacova ogorčeni su činjenicom da i danas nisu ni izdaleka završeni radovi što ih je Civil Engineer započeo još u novembru 2016, pa žitelji tog naselja imaju samo prekopanu usku i neasflatiranu cestu kojom se ne može proći automobilima, razvaljenje potporne zideove, stepeništa i međe i aktivirana klizišta. U međuvremenu od izvođača i Opštine samo su dobijali niz opravdanja u vidu trvdi o teškoj konfuguraciji i lošem sastavu tla, podzemnim vodama, manjakvoj projektnoj dokumentaciji….ali put nikako da bude napravljen.

Cacovo

Žitelji Cacova zbog toga ne mogu prići svojim kućama, pa su automobile prinuđeni da ostavljaju na dijelu trotoara na Jadranskoj magistrali ispod tog naselja. Prošle sedmice intervenisala je Komunalna policija koja je, na poziv osuđenog člana budvanske kriminalne grupe Branislava Savića-Gugija koji ovdje ima luksuznu vilu, pokušala „paukom“ da sa trotoara odnese parkirane automobile mještana na koje se Savić žalio, pa je umalo došlo do incidenta. Nakon pobune mještana koji su podjetili da im je dozvolu da tu ostavljaju automobile dok im se ne izgradi prilaz kućama dala bivša gradonačelnica dr Snežana Matijević, Komunalna policija se povukla neobavljenog posla, a mještani su potom išli na razgovor kod aktuelnog gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) i zaprijetili mu da će, ukoliko se u najskorije vrijeme ne okončaju radovi i oni ne dobiju put, Opština i Kusovac lično biti tuženi za značajne iznose odštete.

Kusovac im tom prilikom, kako su nam kazali mještani, nije mogao reći kada će se radovi na putu nastaviti jer je izvođač  – vlasnik kompainje Civil Engineer na godišnjem odmoru pa će sa njim moći stupiti u kontakt tek u utorak, 27.avgusta. Posljednji put kada je lokalna uprava javno govorila o ovom poslu – na pres konferenciji bivše gradinačelnice održanoj 1.juna, rečeno je da su poslovi na prve dvije faze saobraćajnice u Cacovu završeni 80 odsto i da će čitav posao biti gotov do kraja jula, nakon čega će se odmah raspisati tender i za završnu, treću fazu tih radova. Do danas međutim, niti se na gradilištu odmaklo išta dalje od stanja kakvo je bilo početkom juna, niti je raspisan tender za treću fazu.

Iz kabineta Kusovca do danas nije odgovoreno na pitanja koja su mu poslale 21.avgusta – zbog čega drastično kasni završetak druge faze radova na saobraćajnici Cacovo i kada se može očekivati njen završetak  i početak radova na trećoj i završnoj fazi te ulice. Izostao je i odgovor na pitanje ko je odgovoran što radovi toliko kasne i odvijaju se vrlo usporeno, te što je Opština Tivat do sada tim povodom preduzela protiv projektanta, odnosno očito nesavjesnog izvođača radova i da li se razmišlja o raskidu ugovora i naplaćivanju penala. Kusovac nije odgovorio zašto i na čiji poziv je Komunalna policija pokušala da ukloni parkirane automobile mještana Cacova sa trotoara uz magistralu, te zbog čega je tako postupljeno imajući u vidu činjenicu da ti građani baš zbog neodgovornosti i nesposobnosti Opštine Tivat da im izgradi DUP-om predviđeni put, nemaju kolski pristup svojim kućama, a time ni mogućnost da na svom posjedu parkiraju svoja vozila.

Bokeljskoj mornarici uručene nove odore

0
Odore

U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru krajem prošle sedmice realizovan je prvi dio vrlo začajnog projekta za Bokeljsku Mornaricu Kotor. Radi se o projektu izrade odora i djelova odora kao i nabavke replika starinskog oružija, koji je finansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore, u iznosu od 30.000 eura, a posredstvom Pomorskog muzeja u Kotoru.

U prostorijama biblioteke Muzeja izvršena je primopredaja završenih odora kao i djelova odora u ukupnom broju od 189 komada.

Izradu odora i djelova odora sa velikim umijećem uradili su Vaid i Nevina Turusković iz Tuzi, koji su poštujući, do tančina stare uzorke nošnji postigli visoki kvalitet izrade kao i ugradnje materijala. Turuskovići su predali odore i djelove odora predstavniku Pomorskog muzeja direktoru Andru Raduloviću uz prisustvo predstavnika Bokeljske mornarice, koji su preuzeli završene komade nošnji visokog kvaliteta izrade. Drugi dio projekta nabavke kvalitetnih replika starinskog oružja biće realizovan do kraja 2018. godine.

Pomorski muzej Crne Gore nastao je iz prvobitne zbirke Bokeljske Mornarice, stoga je i u obavezi da baštini tradiciju očuvanja ove 12 vjekova stare organizacije pomoraca, pa će u dobroj saradnji sa Upravom ove starodrevne organizacije i ubuduće realizovati važne projekte za očuvanje kulturne baštine.

Nove odore i kvalitetne replike starinskog oružja krasit će  svakog mornara i oficira ove najstarije organizacije pomoraca na svijetu.

Pada interneta uzrokovao višesatnu blokadu granice između Hrvatske i Crne Gore

0
Granični prelaz Karasović foto Boka News

Na graničnim prelazima Hrvatske sa Crnom Gorom, Karasović i Vitaljina uslijed pada sistema-interneta noćas je više od tri sata bio blokiran promet prelaska državne granice, kako ulaz tako i izlaz iz Hrvatske.

Višesatni zastoj uzrokovao je kilometarsku kolonu na ulaz u Hrvatsku – prelaz Karasović, koja se protezala do granice sa Crnom Gorom – Debeli Brijeg.

Do pada sistema-interneta došlo je uslijed jakog nevremena, grmljavinskog pražnjenja, koje je oko ponoći zahvatilo to područije.

Saobraćaj je normalizovan jutros oko pet sati.

Dodjeljene nagrade najboljima na regati “Memorijal Spasić i Mašera 2018.”

0

Finalni dan regate “Memorijal Spasić i Mašera”, koja ima višedecenijsku tradiciju jedren je u nedjelju, u organizaciji Jedriličarski klub „Delfin“ iz Tivta. Pored jedriličara organizatora učestvovali su jedriličari iz JK Lahor iz Kotora, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog i JK Jovo Dabović iz Baošića. U klasama Laser Standard, Laser Radial, Laser 4.7 i Optimist nadmetalo se oko 60 crnogorskih jedriličara.

U klasi Optimist u generalnom poretku prvo mjesto je zauzeo Pavle Musić iz JK Delfin, a njegovi klupski drugari Petar Klakor drugo i Vasilije Kurbanović treće mjesto. Njih trojica su i najbolji u konkurenciji Optimista do 12 godina. Nina Strahinja je prva u konkurenciji djevojčica, druga je Romina Racković, obije članice kotorskog JK Lahor, a Tea Čelanović iz Delfina je treća.

U klasi Laser Standard za prva tri mjesta su se izborili Delfinovi jedriličari. Ilija Marković je prvi, Matija Grabić drugi i treći je Frano Tripović. Danilo Jončić je prvi u klasi Laser 4.7, Stefan Anđelić je drugi, obojica iz JK Delfin, a treći je Rober Moris, član JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog. U klasi Laser Radial jedriličari JK Delfina drže prve tri mjesta. Irina Kusovac je prva, Tatjana Kusovac je druga, a treći je Jan Spirin.

Nakon poslednje regate na mulu JK Delfin održana je ceremonija dodijele nagrada najboljim jedriličarima. Nagrade su dodijelili Kristina Škanata, PR Porto Montenegra, Nikola Krsmanović ispred Sekretarijata sporta Opštine Tivat, kapetan Lučke kapetanije Bruno Brkanović i Dražen Jovanović, kustos Muzeja pomosrkog nasleđa.

Regata “Memorijal Spasić i Mašera” se organizuje u čast oficira Milana Spasića i Sergeja Mašere, koji su tokom Drugog svetskog rata, odlučili da vojni brod, razarač “Zagreb” potope 17. aprila 1941. godine, kako ne bi pao u ruke italijanskoj mornarici koja se već nalazila na ulazu u Boku Kotorsku o čemu je prisutnima govorio kustos Jovanović i istakao “Oficiri Spasić i Mašera su svojim herojskim podvigom  htjeli da pošalju najjaču i najsnažniju poruku da se za ideale slobode, pravde i poštenja u svakom trenutku treba boriti.” Predstavnici JK Delfin zahvalili su se na podršci Opštini Tivat, Ministarstvu sporta Crne Gore, kao i prijateljima kluba i lokalnim preduzećima.

Prvi dan takmičenja je bio spektakularan. Po izuzetno lijepim uslovima, 6 do 10 čvorova oštrijala i suncu, odjedrene su 3 regate. Planirano je bilo da se odjedre još dvije regate u nedelju, ali osvanuo je kišan dan. Jedriličari su strpljivo čekali vjetar, te u 14 časova izašli na more i po jugozapadnom vjetru odjedrili još jednu regatu.

Takođe u organizaciji JK Delfin, u akvatorijumu Tivatskog zaliva održaće se i Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju u periodu od 14. do 16. septembra 2018.. Pored jedriličara iz domaćih klubova JK Delfin, JK Lahor, JK Jugole Grakalić i JK Jovo Dabović, očekujemo i jedriličare iz Splita, Dubrovnika i Beograda, te će prvenstvo i ovog puta imati međunarodni karakter.

U međuvremenu, jedriličari JK Delfin iz Tivta će predstavljati Crnu Goru na 51. Balkanskom prvenstvu koje se održava u Grčkoj od 3. do 8. septembra.