Auto moto sportski klub „PODI – Herceg Novi”, u okviru 50. jubilarnog Praznika mimoze, 23. i 24. februara organizuje zimsku trku “Mimoza KUP – memorijal Rajko Prlainović” na Vrbanju.
Trka se boduje za Winter kup, a ujedno je i prvo takmičenje, te vrste, u okviru Praznika mimoze i Herceg Novog uopšte.
Direktor trke Božidar – Boško Radović je kazao da očekuju oko 40 takmičara i da će i na ovoj stazi mjere sigurnosti biti na visokom nivou, a sve u skladu sa standardima.
“ Staza je duga 1.460 metara sa makadam podlogom, a voziće se na potezu od restorana Konak do Avantursitičkog parka Vrbanj. Nadamo se snijegu, kako bi imali potpune zimske uslove na stazi. Takođe, vjerujemo da će trka proći u najboljem redu kako za same učesnike tako i za gledaoce, ali i nas organizatore”, dodao je Radović.
trka
Pored organizatora trke AMSK “Podi” suorganizator je Avanturistički park Vrbanj, a pokrovitelj Opština Herceg Novi.
Režim saobraćaja od mesta Kruševice do Vrbanja, kao i satnica takmičenja biće blagovremeno objavljeni.
Atlas grupa reagovala je povodom tvrdnji Privrednog suda da su garancije za Meljine kompleks, koje su dali osnivači deponujući novac za izmirenje svih obaveza na poseban račun, nezakonit. Zbog, kako kažu, upornog odbijanja Privrednog suda da ukine stečaj u Meljine kompleksu doo, Atlas grupa ukazuje da Privredni sud iznosi netačne i neargumentovane navode.
“Radi ukidanja rješenja o stečaju u Meljine Kompleksu, kompanija Atlas Cap d.o.o, koja je vlasnik 99,00% udjela u kompaniji Meljine Kompleks d.o.o, deponovala je 13. novembra 2018. sredstva na notarskom računu posebne namjene, a za svrhe izmirenja obaveza. Neposredno prije deponovanja 536.000 eura, Atlas Cap d.o.o. je pred nadležnim notarom dao izjavu o isključivoj namjeni sredstava. Istovremeno, potpisnici izjave su i banke – Atlas i Invest Banka, ali isključivo u svojstvu suosnivača, i bez bilo kakvih obaveza po ovom osnovu, a sa ciljem da se izrazi usaglašen stav suosnivača da su saglasni da se zatvori stečaj u Meljine Kompleksu”, navode iz Atlas grupe.
Normalno je, kažu, da suosnivači, Atlas i Invest Banka, u izmirenju obaveza stečajnog dužnika vide interes, a posebno onda kada one nemaju nikakvih finansijskih obaveza, već te obaveze izmiruje većinski suosnivač.
“Atlas Banka i Invest Banka Montenegro su osnivači Meljine Kompleksa sa 0,50% i 0,49% udjela, nijesu učestvovale u transakciji, niti su obezbjeđivale sredstva za izmirenje obaveza Meljine Kompleksa. Banke nijesu bile nikakav garant, niti su izdavale garancije za izmirenje obaveza, već su u svojstu suosnivača Meljine Kompleksa dale saglasnost da većinski suosnivač položi novac koji je bio namijenjen za izmirenje obaveza Meljine Kompleksa prema povjeriocima. Da se to realizovalo, Atlas Cap bi za uplaceni iznos uvećao svoj osnivački ulog, a sa ciljem da se društvo Meljine Kompleks ne zadužuje nego da se osnivački ulog jednog od osnivača uveća, kako se nikakva šteta ne bi nanjela Meljine Kompleksu, niti bilo kom drugom privrednom društvu”, saopštila je Atlas grupa.
U tom cilju su se, kako su se pojasnili, banke u svojstvu suosnivača usaglasile i bile potpisnice te izjave. To je, kako navode, sve precizno navedeno u dokumentu pod nazivom “Izjava o deponovanju sredstava”, koja je u posjedu banke i notara.
“Članice Atlas Grupe su, što se vidi iz dokumenta, obezbijedile novac da Meljine komleks, čiji dio je bolnica Meljine, funkcioniše redovno, da se nastave pregovori sa Vladom oko poravnanja i trajnog rješenja za bolnicu, ali je očigledno da je nastupila sabotaža od Privrednog suda.
Cilj predsjednika tog suda Blaža Jovanića je da se vještački, po svaku cijenu, nastavlja stečaj, bez obzira na odluke viših sudskih instanci”, zaključuje se u saopštenju Atlas grupe.
Svetosavske gramate i prigodne nagrade najbolji učenicima i sportistima iz Grblja uručene su sinoć na Savindanskom prijemu, a koji su u prisustvu velikog broja gostiju održan u PC Vukšić na Radanovićima.
Prijemu koji su organizovali MZ Gornji Grbalj i gornjogrbaljska pravoslavna parohija, prisustvovali su brojne poznate ličnosti iz javnog i društvenog života Boke među kojima su bili generalni konzul Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović, predsjednik opštine Budva Marko Bato Carević, predsjednici SO Kotor i Budva, Dragica Perović i Krsto Radović, poslanik Mijomir Pejović, direktor Opšte bolnice Kotor, dr Ivan Ilić.
Savindanski prijem – Grbalj
Gornjogrbaljski paroh Miajlo Backović gramate je uručio učenicama 9.razreda OŠ „Nikola Đurković“ u Radanovićima, Jovani Ljepavić i Aleksandri Raković, Lidiji Mijović studentkinji Fakulteta za saobraćaj, komunikacije i logistiku u Budvi, Neđeljku Tujkoviću mladom vaterpolisti kotorskog „Primorca“, teniseru Branku Đuriću koji je reprezentativac Srbije do 12 i 14 godina i prvak Evrope u tom uzrastu.
U muzičkom programu nastupila Anastasija Mršulja uz muzičku pratnju Boška Tujkovića na harmonici kao i mala vokalna solistinja Nastasja Spalević.
Sa Svetosavskog prijema u Grblju
Savindan je po tradiciji, obilježila i Crkvena opština krtoljska, Svetosavskom akademijom u Domu kulture u Radovićima. Igrom, pjesmom i recitacijom pred brojnom publikom predstavili su se đaci vjeronauke iz Krtola, učenici OŠ „Branko Brinić“ i članovi Kulturno umjetničkog centra „Kadena“. Predsjednik crkvene opštine Savo Klakor uručio je učenicima nagrade za likovni i literarni konkurs čija je tema bila „Sveti Sava školska slava“. Za najbolje literarne radove nagrađeni su Gabrijela Lakičević i Lina Đinović, a za likovne radove Adrijana Radović i Nikolina Nina Petrović.
Otvaranje izložbe pod nazivom RENAISSANCE THROUGH REMINISCENCE dr Mie Lukovac Arsenijević u Gradskoj galeriji Kotor zakazano je za četvrtak 31. januar u 19 sati.
„Dr Mia Arsenijević rođena je 1985. godine u Kragujevcu. Diplomirala je 2007. godine na likovnom departmanu Akademije umetnosti u Novom Sadu, odsjek slikarstvo, u klasi profesora Jovana Rakidžića. Master studije slikarstva završila je 2010. godine na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi istog profesora. Doktorirala je 2015. godine na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, odsjek Teorija umetnosti i medija, odbranivši disertaciju pod nazivom „Odnos privatnog i javnog u savremenoj umetnosti”. Mentor doktorske disertacije bila je prof. dr Jasmina Čubrilo.
Zaposlena je na Fakultetu pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu od 2008. godine. U zvanje docenta za užu stručno-umjetničku oblast Likovna umetnost sa metodikom nastave izabrana je 2016. godine. Angažovana je i kao predavač na predmetu Metodika likovnog obrazovanja na Fakultetu umetnosti u Nišu. Član je ULUS-a od 2008. godine. Aktivno se bavi umjetničkim, kustoskim i naučnim radom.
Samostalno je izlagala 10 puta, a tri puta je nagrađena za svoj umjetnički rad.
Izlagala je kolektivno preko 30 puta u zemlji i inostranstvu.
Autor je i Interdisciplinarnog kulturnog projekta „Iluminacije” održanog u Univerzitetskoj galeriji u Kragujevcu 2013. godine.
Do sada je objavila više stručnih i naučnih radova iz oblasti teorije kulture i umjetnosti i likovne pedagogije. Prvi put izlaže u Crnoj Gori. Autorka u uvodnom tekstu u katalogu koji prati ovu izložbu, između ostalog kaže: ,,Želja da se u nekim mikrorazmjerama, koje bi proizvela jedna umjetnička izložba, utiče na javno (društveno, političko) ponašanje pojedinca kroz njegovo privatno (sjećanja, modeli ponašanja) jeste osnovna ideja projekta’ ‘RENAISSANCE THROUGH REMINISCENCE”. Centralno mjesto na slikama, odnosno crtežima nastalim u tehnici veza na platnu u kombinaciji sa kolažom, akvarelom i raznim drugim crtačkim tehnikama, zauzimaju djeca. Lica širokog osmjeha, djetinji pogledi, svijet koji je djetetu tako nov, dominiraju radovima. Daje li djetinji osmjeh nadu?” – stoji u najavi izložbe iz Gradske galerije Kotor.
Predstavnici kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), iza kojih stoji vladajuća kraljevska porodica Al Nahijan, doći će tokom ove sedmice u posjetu predstavnicima Vlade Crne Gore, a sve u vezi sa interesovanjem za privatizaciju Luke Bar.
Tokom posjete planiran je, tvrde izvori iz Luke, i dolazak dva arapska inženjera u barsku kompaniju.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nedavno je boravio u UAE gdje je razgovarao tim povodom sa onima koji su iskazali interesovanje za Luku Bar.
Najskuplje nekretnine na prostoru bivše Jugoslavije su u Dubrovniku.
Projsečan kvadratni metar košta nevjerovatnih 3.370 eura. Nekretnine su skupe i u Ljubljani gdje je kvadratni metar stana u prosjeku prodavan za 3.000 eura.
U Rovinju i Splitu kvadrat je 2.500 eura. U Zagrebu, prethodnih godinu dana kvadratni metar prodavao se u proseku za 1.800 eura. Toliku vrijednost imaju i nekretnine u Budvi.
Istraživanja tržišta nekretnina pokazalo je da je cijena kvadrata u Sarajevu i Podgorici kreće u proseku oko 1.020 eura. Međutim i ova vrednost kvadrata je klizna. Stanovi oko Baščaršije (centar Sarajeva) koštaju i do 1.600-1.700 eura. Tako je i sa urbanom zonom Podgorice, gdje se kvadrat na šetalištu plaća do 1.500 eura. Cijene stanova u Skoplju se kreću od 1.100 do 1.500 eura, u zavisnosti na poziciju stana u odnosu na reku Vardar.
Najjeftiniji kvadrat od zemalja Evropske unije u Bugarskoj – u prosjeku košta 1.305 eura. U Sofiji prosječna vrijednost kvadrata je od 1.100 do 1.400 eura.
U Mađarskoj je kvadrat je 2.215, a na Malti 4.576 eura. Cijena kvadrata stana u većim gradovima Turske je 4.581 euro, u Švedskoj 6.991 euro, Sloveniji 2.922, Italiji 8.439.
U Njemačkoj stambeno pitanje može da se riješi za, u prosjeku, 5.907 eura po kvadratu, a u Danskoj za 4.279 eura. U Austriji kvadrat stana košta nevjerovatnih 11.559 eura.
Skupština Turističke organizacije Herceg Novi dala je saglasnost za podizanje kredita u iznosu od 120.000 eura za otkup i rekonstrukciju kuće Laforest u kojoj je nekada radio fotografski studio.
Ideja TO Herceg Novi je da nekadašnji fotografski studio bude rekonstruisan i adaptiran u svojevrsnu spomen sobu o čemu su se saglasili i nasljednici porodice Laforest.
Foto studio otvoren je 1928. godine, a radio je do 1979. godine.
Laforest – Herceg Novi
Laforest je sačinio kolekciju od preko 40.000 fotografija, koje predstavljaju svojevrsnu gradsku istoriju. Sačuvano je i 15.000 negativa. Feliks Laforest je za fotografiju 1932. godine dobio Grand Prix u Parizu.
Herceg-Novi danas je bio u znaku narandžastožute boje. Manifestacija Mala fešta od naranče održana po peti put u organizaciji NVO Ruke, okupila je velik broj Novljana i njihovih gostiju.
Na lijepo uređenim štandovima 35 izlagača izložilo je gastro delicije spremljene od naranče, suvenire, rukotvorine i domaće proizvode.
U ponudi su bili džemovi od pitome i ljute naranče, mandarine, arancini, likeri, kolači, bilo je suvenira, kozmetike na bazi naranče, sadnica …
Na 15 donatorskih stolova ponuđene su gastro delicije iz hotela, restorana, organizacija, pojedinaca. Prikupljen sredstva biće donirana djeci sa invaliditetom, kroz projekat “Patronaža u sistemu obrazovanja” koji realizuje Kolo srpskih sestara u Herceg Novom.
„Mala fešta od naranče je najomiljenija fešta u našem Udruženju. To je fešta sa kojom smo 2015. započeli ciklus stađunskih fešti. Ova manifestacija je od samog početka izazvala veliko interesovanje, naših sugrađanki kada su počele da rade džemove, sokove, arancine, torte…
Danas je sa nama 35 izlagača na temu naranče, koji osim iz Herceg Novog i Boke dolaze iz Bara, Budve, Nikšića, Podgorice. Organizovali i gastro radionicu o specijalitetima koji se mogu spremiti od naranče, koju vodi naša Novljanka poznata gasto blogerka Mira Marttineti, koja se aktivno bavi istraživanjem u oblasti gastronomije. Ona je osim tradicionalnih predstavila i neke svoje nove inovativne recepte“ – kazala nam je Milina Kovačević predsjednica NVO Ruke.
Nakon obavljenih testiranja, službeno je započelo čišćenje gomile smeća u Tihom oceanu, nažalost ne toliko uspješno kako su se nadali u The Ocean Cleanup-u – neprofitnoj organizaciji na čelu s nizozemskim 24-godišnjim znanstvenikom hrvatskog porijekla, Boyanom Slatom (Bojanom Šlatom), piše Novi list.
Procjenjuje se da 1,15 do 2,41 milijuna tona plastike svake godine ulazi u ocean, većinom je riječ o otpadu koji u more stiže iz rijeka, ali i ribarskoj i nautičkoj opremi poput dijelova mreža i užadi.
Velike nakupine smeća podijeljene su u pet akumulacijskih područja, a najveće (Great Pacific Garbage Patch) se nalazi na pola puta između Havaja i Kalifornije.
Nakupine otpada u Tihom oceanu teške su otprilike 80.000 tona. Cilj organizacije je u predstojećih pet godina isprazniti polovinu GPGP-a odnosno ukloniti oko 40.000 tona smeća.
Plutajući sistem postavljen je na obali San Francisca, brod Maersk Launcher za sobom vuče goleme plutajuće cijevi ispunjene zrakom i duge oko 600 metara, koje čine najveću dosad napravljenu barijeru na moru nazvanu System 001. Otpad bi se u sistemu trebao zgusnuti u kompaktnu masu te bi svakih šest do osam tjedana pristizali brodovi koji bi pokupljeni otpad odveli na reciklažu.
System 001
Sistem pokreću isključivo obnovljivi izvori energije – vjetar i valovi kako bi kretanjem hvatao smeće poput Pac Mana. Ovaj sustav ujedno vrši i prikupljanje podataka te ih komunicira prema satelitu putem senzora i kamera sa solarnim napajanjem.
Prva zapažanja u listopadu prošle godine pokazala su da su i vrlo mali komadići plastike ˝uhvaćeni˝ te da nema interakcija s morskim životom, ono što je također uočeno je da plastika povremeno izlazi iz sistema te pokušavaju pronaći uzrok takvog ponašanja sistema, no iz Ocean Cleanupa kažu da su očekivali neočekivano te da ostaju pozitivni.
29. prosinca 2018. godine, tijekom redovite inspekcije sistema čišćenja, posada u moru je otkrila da je 18-metarski krajnji odjeljak bio odvojen od ostatka sistema. Zbog strukturalnog kvara odlučili su se vratiti u luku ranije nego je bilo planirano.
Prikaz sistema s točkom prijeloma
-Prerano je znati točno što se dogodilo, očekujemo da ćemo imati te detalje kad budemo mogli detaljnije proučiti područje prijeloma kad stignemo do luke ili čak i na obali. Naša radna hipoteza je da zamor materijala (uzrokovan oko 106 ciklusa opterećenja), u kombinaciji s lokalnom koncentracijom naprezanja, uzrokuje lom HDPE plutajuće cijevi. Kada se dogodio prijelom, mnogo manji dio počeo se polako udaljavati od ostatka sistema. Zbog činjenice da je cijev za plovidbu podijeljena na mnoge vodonepropusne odjeljke, svi dijelovi su ostali na površini, a manji dio mogao je nakon nekoliko sati rada sigurno biti pričvršćen na promatračku brodicu. Najveći dio sustava je zadržan u operativnom U-obliku bez ikakvih daljnjih problema, sve dok vremenske prilike nisu omogućile posadi da postave sistem u potpuno ispravan oblik za vuču, saznajemo od Ocean Cleanup tima.
Dodali su da vjeruju kako će potpuno operativnim sustavom moći dokazati da je tehnologija koju koriste ispravna.
-Briga o svjetskom problemu s otpadom u oceanu jedan je od najvećih ekoloških izazova s kojima se čovječanstvo danas suočava. Milijuni tona plastike neprestano prodiru u oceane, oštećuju ekosustave i na kraju prodiru u lanac hrane. Iako je neophodno spriječiti ulazak više plastike u oceane, plastika koja je već zarobljena u strujama oceana pokazala je da sama po sebi neće nestati. Upravo sada, većina plastike u oceanima je veliki otpad. Veliki otpad je poput “mina” za mikroplastiku. Zbog UV zračenja, valova i morskog života veliki se otpadi razbijaju na mnogo opasnije sitne čestice. Ako bismo čekali nekoliko desetljeća prije početka čišćenja, količina mikroplastike bi se povećala 50 puta. Tada bi problem bio mnogo ozbiljniji i puno teže bi se bilo nositi s njim, zaključio je voditelj i osnivač tima Boyan Slat.
Boyan je problema otpada u moru postao svjestan iste godine na ljetovanju u Grčkoj. Roneći s prijateljem primijetio je da plastičnih vrećica u moru ima više nego riba. To ga je ponukalo da osmisli sustav s kojim bi se oceani mogli sami čistiti od nerazgradive plastike.
-Imali smo kameno, bakreno, brončano i željezno doba, a danas živimo u “plastičnom dobu”, vremenu kad proizvodimo 300 milijuna tona plastike svake godine, istaknuo je 2011. godine u svom izlaganju na TEDx konferenciji u Delftu gdje je održao predavanje “Kako natjerati oceane da sami sebe čiste”.
2013. godine napustio je studij aeronautike na Sveučilištu Delft u Nizozemskoj kako bi se potpuno posvetio osnivanju istraživačke, razvojne i neprofitne zaklade Ocean Cleanup.
Sa samo 200 eura ušteđevine obratio se predstavnicima oko 300 kompanija za pomoć pri skupljanju potrebnih početnih 10.000 dolara za istraživanje. Nije uspio, ali ga to nije obeshrabrilo te je u tri mjeseca preko ˝crowdfunding˝ platforme skupio 1,8 milijuna dolara.
Kao da ekološko onečišćenje nije problem svijeta, i dalje potpuno ovise o volji bogatih pojedinaca.
-Još uvijek imamo dovoljno sredstava za nastavak našeg rada i vraćanje System-a 001 u operativno stanje. Neprofitna smo organizacija i potpuno ovisna o donacijama trećih osoba. Uvijek otvoreni za primanje novih donacija, rekao je glasnogovornik The Ocean Cleanup tima.
Podrške iz Hrvatske nema. Na projektu ne radi niti jedan Hrvat, bilo je nekoliko ljudi koji su aplicirali za radno mjesto, ali nije bilo interesa znanstvenika, dodao je glasnogovornik.
Hrvatski hotelijeri su od kraja prošle godine započeli potragu za oko 30 hiljada sezonskih radnika iz Slavonije, Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, koji su im potrebni za ovogodišnju turističku sezonu.
Najveće hrvatske hotelske kompanije, u želji da na vrijeme osiguraju stručno osoblje, kao što su kuvari, konobari i slastičari, nude veće plaće od 10 do 20 posto, a sezoncima obezbjeđuju i besplatni smještaj i hranu.
Na hrvatskom tržištu rada prošle godine nedostajali su kuvari, konobari, recepcioneri, trgovci, higijeničari i ostali radnici u pripremi hrane i usluga.
Tokom ovog perioda bilo je potrebno 23.652 sezonskih radnika, a radilo ih je manje. Za 2019. godinu procjenjuje se da će biti potrebno deset hiljada sezonskih radnika, jer se ove godine završavaju velike investicije u turizmu.
Vlada Republike Hrvatske odredila je godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca, koja za 2019. godinu iznosi 65.100 dozvola, dok je za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu predviđeno pet hiljada dozvola. Kvota za nova zapošljavanja stranaca za ovu godinu u oblasti turizma i ugostiteljstva je 10.611 dozvola, što znači da je hrvatskim hotelijerima i ugostiteljima potrebno oko 15.000 radnika iz inostranstva.
