Aerodrom Tivat u srijedu poslijepodne je posjetio jedan neuobičajeni vazduhoplov – „Aerosmurf“, kako se zvanično zove specijalno ukrašeni „airbus A-320“ kompanije „Brusssels Airlines“. Vazduhoplov belgijske kompanije koji je juče letio na direktnoj liniji Brisel- Tivat-Brisel, nosi poseban tzv. livery – dizajn spoljašnjosti, posvećen poznatim crtanim junacima Štrumfovima.
Avion registracije OO-SND ofarban je prije par mjeseci u ovu specijalnu kolor-šemu, u spomen na jubilej – 60 godina nastanka Štrumfova čiji je autor belgijski animator Peyo, a koji su jedan od globalno najprepoznatljivijih simbola Belgije. Čak je i unutrašnjost ovog aviona specijalno dizajnirana u „štrumf-fazonu“, a na donjem dijelu trupa letjelice iscrtani su u položaju kao da se žele ušunjati u avion, i antagonisti simpatičnih malih plavih stvorenja- zli čarobnjak Gargamel i njegov mačak Azrael.
Da bi se napravilo ovi svojevrsno leteće umjetničko djelo, trebalo je 14 dana rada majstora-farbara koji su pritom potrošili ukupno 420 litara farbe 28 raznih boja, 4.500 kvadrata papira za zaštitu prilikom farbanja i 24 kilometra selotejpa za njegovo fiksiranje na podlogu.
Dizajn „Aerosmurfa“ (Aeroštrumfa) koji u ovakvom izgledu leti od 28.marta, potpisuje umjetnica Marta Maskelani, a on je izabran u avgustu prošle godine, na konkursu koji je raspisao „Brussels Airlines“ i koji je privukao više od 1.400 radova raznih umjetnika i dizajnera.
Aerosmurf u Tivtu
Dolazak „Aerosmurfa“ iz Brisela pobrao je nepodijeljene simpatije među osobljem , ali i putnicima na tivatskom aerodromu.
Bliži se kraj još jedne školske godine koju je redakcija lista „EHO“ ispratila riječima i slikama koje predstavljaju školski život, grad u kome žive, pojedince koji su krenuli božijim putem umjetnosti i nauke. Na stranicama možete pročitati zašto je Držićev dundo Maroje bio ponovo među nama, kako su se naši učenici predstavili na Festivalu nauke u Kragujevcu, čijim se uspjesima ponosimo, kako se tradicija čuva poznavanjem narodnih igara, pjesama, dobrotske čipke i torte. Posebnu pažnju privlače, kao i do sada, poetski i prozni uzleti nadarenih učenika, njihovi crteži i fotografije. Nismo zaboravili ni stranice istorije koje su opomena za budućnost, najnovije domete i istraživanja u fizici i matematici, istraživanja iz oblasti medicine. Ostalo ostavljamo čitaocima da sami otkriju.
U vremenu „internet“ generacija koje nemaju dovoljno vremena da se posvete obrazovanju, niti su svjesne njegove važnosti, članovi redakcije koju su sačinjavali: Maria Rajman – glavni urednik, Katarina Živković, Martin Krivokapić, Stefan Lazarević i Ivana Lučev, sastajali su se od početka školske godine svake sedmice, satima tehnički osmišljavajući tekstove, razmjenjujući znanja i ideje koje su se rađale u trenutku. To su simbolično predstavili na naslovnoj strani na kojoj se vidi kako, poput Bokačovih mladića i djevojaka iz „Dekamerona“ čitaju, razgovaraju,druže se, u renesansnom ambijentu primorskog dvorišta. Njihov rad je pratila i usmjeravala profesorica maternjeg jezika i književnosti Sonja Golub-Klenak, glavni urednik lista.
Eho
O smislu i vrijednosti ovakvog stvaralačkog rada, najbolje govore uvodne riječi učenice Marie Rajman koje potvrđujuda biti učenik ne znači samo sjedjeti u klupi, već ispoljiti i druga svoja interesovanja i talente, učiniti nešto dobro za druge.
Časopis ima sedamdeset dvije strane i štampan je u hiljadu primjeraka.
Kulturna saradnja Kotora i Kijeva - Donacija muzeja Taras Ševčenko iz Kijeva - foto Boka News
1 od 8
Donacija muzeja Taras Ševčenko iz Kijeva
Donacija muzeja Taras Ševčenko iz Kijeva
Donacija muzeja Taras Ševčenko iz Kijeva
Donacija muzeja Taras Ševčenko iz Kijeva
Donacija muzeja Taras Ševčenko iz Kijeva
Donacija muzeja Taras Ševčenko iz Kijeva
Donacija muzeja Taras Ševčenko iz Kijeva
Donacija muzeja Taras Ševčenko iz Kijeva
Na prigodnoj svečanosti predstavnici muzeja “Taras Ševčenko” iz Kijeva, u srijedu su u kotorskoj Galeriji solidarnosti poklonili rad poznatog kijevskog slikara i grafičara Sergija Gnojovija.
Ovaj kulturni događaj označio je početak partnerstva i razmjene u oblasti kulture, koju će u narednom periodu imati gradovi Kijev i Kotor.
„Ovo je prvi korak u kulturnoj saradnji Kotora i Kijeva, zapravo je najava nekih novih projekata, nastavka saradnje u smislu svega onoga što će obrazovni, kulturni, umjetnički i naučni dio nositi. Zahvaljujem na inicijativi i donaciji. Inicijativu za ovu saradnju pokrenula je Tatjana Koliščenko koja već nekoliko godina dolazi u Crnu Goru i prati kulturno umjetnička dešavanja…“ – kazala je između ostalog Ana Nives Radović, direktorica TO Kotor, koja je bila organizator susreta.
Menadžerka muzeja “Taras Ševčenko” iz Kijeva Julija Perestova izrazila je zahvalnost na prijemu i zadovoljostvo na budućoj kulturnoj saradnji. Ona je kazala da će muzej naredne godine proslaviti 70 godina postojanja i obilježiti 90.000-tu izložbu.
„Kada smo odlučili da se uključimo u ovaj projekat predstavnici muzeja “Taras Ševčenko” odlučili su da doniraju, poklone sliku „Molitva“ kotorskoj galeriji“ – kazala je Perestova.
Predstavljajući muzej i bogatu muzejsku aktivnost ona je kazala da je Taras Ševčenko jedan od najvećih ukrajinskih slikara i pjesnika modernog doba, čijih je 200 godina od rođenja obilježeno nastankom ove slike, koja je jedan od eksponata koje je kijevski muzej poklonio partnerskim gradovima muzejima i institucijama.
„ Kotor, grad koji čuva preko 70 posto kulturne baštine Crne Gore zaslužuje da bude mjesto odakle će krenuti kulturna saradnja dvije države, dva grada. Velko hvala predstavnicima muzeja “Taras Ševčenko” iz Kijeva, TO Kotor i direktorici Radović, OJU Muzeji i galerije Kotor, direktoru Kovačeviću“ – kazao je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.
Opština Herceg Novi je, preko Kancelarije za međunarodnu saradnju, iz projekta „Jadranska mreža za morski ekosistem – ADRINET“ obezbjedila 203.915 eura za mapiranje ribolovne aktivnosti i određivanje mjesta na kojima ima najviše izgubljenog ribolovnog alata.
Otvaranje projekta zakazano je za 17. maj u Herceg Novom, u hotelu „Lighthouse“. Tokom dva dana, partneri će predstaviti svoje vizije, dogovoriti dalje aktivnosti i zadatke.
Projektom će, radi čišćenja takvih oblasti, biti određene lokacije sa najvećim brojem ostavljenih i napuštenih mreža. Njime je obuhvaćena i nabavka opreme – čipovi koji će biti instalirani na ribolovne alate, odnosno mreže i vrše, pa ukoliko dođe do gubljenja alata, signal će ih locirati. Istovremeno, projekat će obezbijediti izradu i usvajanje važnih lokalnih planova za očuvanje biodiverziteta i zaštite životne sredine.
Kancelarija za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi će ove aktivnosti ostvariti u saradnji sa Institutom za biologiju mora iz Kotora, kao i partnerima iz Italije i Albanije: Univerzitetima iz Barija i Tirane, te opštinama Kastro i Valona.
Cilj projekta je uključivanje lokalnih zajednica i povezivanje ribara prekograničnog područja radi smanjenja negativnih uticaja i zaštite morskog biodiverziteta, naročito morskog dna.
Kočarica – Foto:Boka News
Projekat „Jadranska mreža za morski ekosistem – ADRINET“ odobren je u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Italija-Albanija-Crna Gora. Ovaj Program prekogranične saradnje uspostavljen je radi pružanja dodatne podrške saradnji u regiji južnog Jadrana, a kroz podsticanje pametnog, inkluzivnog i održivog razvoja. Zajednički cilj svih projekata je i prenos znanja u regionu između različitih institucija i stvaranje kontakata.
Montiranjem posljednjeg čeličnog rasponskog segmenta od srijede je grad Trogir novim mostom spojen sa Čiovom, a završetak radova na mostu najavljuje se za srpanj.
Plovećom Brodosplitovom dizalicom “Marjanka” do Trogira je dotegljen posljednji od ukupno 14 rasponskih čeličnih segmenata, a nakon postavljanja tog posljednjeg sklopa treba ugraditi hidraulički mehanizam za podizanje središnjeg dijela mosta.
U Trogiru, ali i na Čiovu puštanjem u promet tog mosta, što je najavljeno za nešto manje od dva mjeseca, očekuju da će se uvelike smanjiti gužve koje opterećuju promet na tom području, pogotovo tijekom ljeta.
I sam gradonačelnik Trogira Ante Bilić kaže kako očekuju da će se puštanjem u promet novog mosta prometne gužve na starom mostu smanjiti.
Po njegovim riječima, izračuni pokazuju da da će se 60 posto sadašnjeg prometa odvijati preko tog novog mosta, a preostali promet će ići starim mostom.
“Poslije pola stoljeća čekanja napokon vidimo kraj. Uistinu kako su investitori i izvođači i obećali u srpnju će Čiovo i kopno biti povezani novim mostom što će smanjiti gužve, ali i otvoriti nove investicijske mogućnosti na Čiovu. Nakon ovoga samo možemo reći kako konačno imamo most. Smanjit će se gužve, rasteretiti pristupne ceste, imat ćemo novu prometnu sliku grada, novi most, ali i novu trajektnu luku”, izjavio je gradonačelnik Bilić.
Most kopno-otok Čiovo dug je 547 metara i vrijednost mu premašuje 207 milijuna kuna. Ušao je među projekte europskog financiranja, pri čemu se 176,7 milijuna kuna ili 85 posto financira iz EU-ovih fondova.
Most je počeo graditi Viadukt, no Hrvatske ceste su u ožujku prošle godine raskinule ugovor s tom tvrtkom zbog, kako je objašnjeno, nemogućnosti upravljanja tim projektom te kašnjenja i problema u kojima se našla ta građevinska tvrtka.
Nakon novog natječaja, Hrvatske ceste su u listopadu prošle godine odabrale zajednicu ponuditelja Poduzeće za ceste Split i Strabag za izgradnju mosta kopno-otok Čiovo.
Nacrt Državne studije lokalcije DCL „Sektor 20 i sektor 21“ (Lepetane i Donja Lastva) koji je na prošloj sjednici donijela Vlada Crne Gore, predviđa nastavak narastajućeg trenda nasipanja i mijenjanja prirodne obalne linije u zalivu Boke Kotorske.
Ovaj planski dokument koji je izradio Republički zavod za urbanizam i projektovanje u vlasništvu bioznismena Aca Đukanovića, odnosi se na prostor od rta Gospa od Anđela na sjevernom kraju tjesnaca Verige, do ušća potoka Seljanovo na jugu, a obuhvata samu obalnu liniju, ograničenu sa gornje strane trasama Jadranske magistrale, odnosno obalnog puta Lepetane-Stoliv-Kotor, te obalnog puta kroz Donju Lastvu. DSL zahvata i morski prostor u širini od 100 metara od obale, pa je ukupna površina njenog zahvata na kopnu i moru preko 63 hektara. Ovaj planski dokunet kako se navodi, bliže definiše namjenu površina u zoni koja obuhvata neizgrađenu stjenovitu obalu tjesnaca Verige, izgrađenu obalu i naseljsku strukturu u Lepetanima, buduću lungo mare pješačku stazu, trajektno pristanište u Lepetanima, te izgrađenu obalu i šetalište uz more u Donjoj Lastvi.
Iako sama DSL ne donosi više detajha u vezi moguće izgradnje mosta Verige kojim bi se napravio drumski prelaz preko zaliva na relaciji rt Sveta Nedjelja-Rt Opatovo, obrađivači iz RZUP-a indirektno forsiraju takvo riješenje. Na mnogim mjestima u tekstualnom dijelu DSL mogu se naći pohvale na račun izgradnje mosta i brze obalne saobraćajnice na padinama Vrmca iznad teritorije koju tretira DSL, pa tako pored ostaloga, u nacrtu DSL piše da će “kopneno povezivanje Bokokotorskog zaliva, planiranim mostom u određenim segmentima nesumnjivo doprinjeti novom kvalitetu prostora”. Izgradnji mosta Verige inače, odlučno se protivi UNESCO smatrajući da će taj objekat drastčno narušiti vizure Boke Kotorske, posebno tzv. bafer zone zaštičenog podrulja svjetske prirodne i kulturne baštine u zalivu.
tivat – foto mikophotography montenegro
Planeri RZUP-a međutim, gradnju mosta vide kao gotovu stvar pa su se stoga koncentrisali na razradu potencijala obalnog područja Lepetana i Donje Lastve koje će, kao oni smatraju, dodatno potencirati preusmjeravanje dobrog dijela drumskog saobraćaja sa aktuelne magistrale, na novu zaobilaznicu i most. Tako su planeri prionuli da “valorizuju” aktuelnu neizgrađenu ili usku morsku obalu uz magistralu, predviđajući gradnju 4,8 kilometara lungo mare pješačke i biciklističke staze sa odmorištima i vidikovcima, te nizom novih ponti i pristaništa, kao i formiranjem novih vještačkih plaža na mjestima gdje one nisu nikada postojale.
“Nedostatak prirodnh plaža koji je evidentan duž cijele zone zahvata plana, pod velikim pritiskom broja korisnika u zaleđu, tj.kontaktnim zonama plana, treba nadomjestiti formiranjem novih šljunkovitih plaža uz obavezno ispunjenje smjernica PPPN MD i važećih pravilnika za tu vrstu kupališta. Uz ovaj uski pojas prirodnih plaža na koje se nadovezuju postojeća i planirana pristaništa – ponte i mandraci potrebno je provesti neprekidno obalno šetalište – tzv “lungomare”- piše u nacrtu DSL.
tivat – foto mikophotography montenegro
O kojem obimu zahvata na obali se se radi, pokazuju podaci da po planerima iz RZUP-a, na području Lepetana, Luke, Opatova i Donje Lsstve, može se napraviti ukupno 14.504 kvadrata uređenih i 1.361 kvadrat djelimično uređenih kupališta, na kojima se može smjestiti čak 991 plažni set od po dvije ležaljke i jednog suncobrana, odnosno istovremeno smjestiti skoro 2.000 kupača! Uz to, planeri su predvidjeli i niz novih ili proširenih postojećih kapaciteta za pristajanje jahti i manjih plovila. Zanimljivo je međutim, da iao je to bio zahtjev od jednog korisnika prostora, planeri nisu ucrtali traženi “poslovno-turistički kompleks” na obali u Lepetanima blizu trajektnog pristaništa a koji je po zahtjevu, trebao da ima 4.000 kvadrata objekata i marinu što bi zahvatala 5.250 kvadrata mora.
Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta Bijela objavila je juče novi tender za prodaju preostalog dijela imovine preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 3,6 miliona. U cijenu nijesu uključene zalihe alata i materijala.
Na prodaju su, pored ostalog, ponuđena dva poslovna prostora površine 671 i 368 metara kvadratnih, po početnim cijenama od 760.910 eura, odnosno 393.010 eura.
“Prodaje se i kancelarijski namještaj i oprema po početnoj cijeni od 29.080 eura. U ponudi su i portalne okretne dizalice po početnoj cijeni od 525.300 eura i Hammelman pumpa sa opremom za 31.800 eura“, navedeno je u oglasu.
Ponude za kupovinu mogu se dostavljati Privrednom sudu do 18. juna.
Najveći i najstariji hrvatski drveni jedrenjak s tri jarbola, 45-metara duga Adria, potonula je uz rivu trogirskog brodogradilišta u utorak ujutro nešto prije deset sati!
Ponos creskih kalafata gdje je prije 65 godina porinut prošao je teška vremena, a hoće li ga iz najnovije “gabule” netko spasiti, ostaje vidjeti. Brod je od 2016. godine napušten od vlasnika te je od tada bio na vezu u Brodotrogiru, gdje su ga radnici škvera održavali na površini.
– Drvene je građe, jako star i u lošem stanju. Ima prodore kroz oplatu koja je drvena, a iako ima automatsku pumpu s plovkom, električnu pumpu koja izbacuje vodu, jutros je došlo do većeg prodora mora. Tolika količina se nije mogla “ispumpati” u kratkom vremenu te je brod u roku dvadeset minuta potonuo – doznajemo iz trogirskog škvera.
Voditeljica Ureda za odnose s javnošću Brodotrogira Ivana Mitar potvrdila nam je kako je odmah postavljena zaštitna brana kako bi se spriječilo i najmanje zagađenje.
– U brodu nema ni nafte ni drugih potencijalnih zagađivača. Ronioci će pregledati stanje broda i prema njihovom nalazu poduzet će se potrebne akcije u suradnji sa stečajnim upraviteljem.
Adria je inače 2015. godine bila na remontu u Brodotrogiru te je nakon četiri mjeseca vlasnik drveni jedrenjak odveo prema Zadru gdje je proveo jednu sezonu. S devet metara širine, oplatom od pola metra i 17 turističkih kabina, Adria je jedan od najpoznatijih hrvatskih drvenih jedrenjaka na cijelom Mediteranu.
Prije dvadeset godina je iz propalog Dalmacijaturista “spasio” splitski poduzetnik Slobodan Matenda, obnovio je, a 2014. godine brod je kupio hrvatski pomorac. Remont je obavljen, luka upisa Split je zamijenjena sa Zadrom, no Adria je brodila tek jednu sezonu.
U međuvremenu je i vlasnik upao u probleme sa zakonom: lako što je prije pola godine imao oko 800 tisuća kuna duga prema državi (što je objavljeno na stranicama Porezne uprave), nego je bio i jedan od uhićenih u Uskokovoj akciji Nikita.
Tada je uhićeno 11 ljudi zbog krijumčarenja 806 kilograma marihuane iz Albanije u Hrvatsku ribarskom brodicom. Većina je priznala krivnju i nagodila se s tužiteljstvom, dok je upravo vlasnik jedrilice od početka tvrdio kako je nevin te protiv njega još uvijek traje sudski postupak pred zagrebačkim Županijskim sudom.
Među velikim brojem kruzera i jahti koji svakodnevno dolaze u Boku danas se izdvojio jedan nesvakidašnji brod – trojarbolni malteški jedrenjak „Running on Waves“. Ovaj 64 metra dugi premijum mini-kruzer izgrađen je 2011. u Poljskoj i Rusiji po zamisli ruskog biznismena Rubena Khokrijakova koji je želio da stvaro modernu reinkarnaciju nekadašnjih klasičnih jedrenjaka, primjenjujući tehnologiju 21.vijeka.
Tako „Running on Waves“ (Trčanje po valovima) ima tri jarbola sa snasti jedrenjaka tipa barkantina, a njegovih 13 jedara ukupne površine 1.120 kvadrata kontrolišu i pokreću elektrohidraulična vitla.
U 18 luksuznih kabina ovaj brod od 700 tona deplsamana, može primiti do 42 putnika, o kojima se brine 21 član posade. Kad ne vozi na jedra, „Running on Waves“ brzinom od 10 čvorova, pokreće dizel motor „Volvo“ snage 650 konja.
Ovu ljetnju kruzing sezonu „Running on Waves“ provodi na Jadranu, Egeju i Jonskom moru, a prosječna cijena sedmodnevnog krstarenja na tom brodu zavisno od smještaja, iznosi od 1.850 do 5.600 eura po osobi.
Predsjednik najuticajnije lokalne opozicione stranke – Tivatske akcije, profesor Mirko Kovačević, je nezaposlen i mjesečno zarađuje 160 eura kao odbornik
Tivat -foto A. Marković
Za razliku od svojih kolega – prvaka opštinskih odbora partija članica vladajuće koalicije (DPS, SD i HGI) koji većinom vrlo pristojno zarađuju na funkcijama u lokalnoj upravi ili državnim preduzećima gdje su članovi organa rukovođenja, opozicionari u Tivtu gotovo da jedva preživljavaju. Pokazuju to podaci iz imovinskih kartoma čelnika opozicionih partija ili grupa birača, objavljeni na sajtu Agencije za spriječavanje korupcije.
Tako je naprimjer, predsjednik najuticajnije lokalne opozicione stranke – Tivatske Akcije, profesor Mirko Kovačević nezaposlen i osim odborničke nadoknade od 160 eura mjesečno, nema drugih zvaničnih primanja. Kovačević je lani kao odbornik u SO Tivat zaradio ukupno 1.920 eura, što je tačno deset puta manje nego što je naprimjer, lani na ime plate iz opštinske kase primila gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS). Za razliku od nje koja lično ili preko supruga raspolaže značajnim nekretninama među kojima su kuća i dva stana, Kovačević na svoje ime ima samo polovinu porodične kuće od 144 kvadrata koju je naslijedio.
Slično je i sa Kovačevićevim partijskim kolegom – drugim odbornikom TA, dr Miomirom Abovićem koji na svoje ime nema upisanih nekretnina, a živi u majčinom stanu od 81 kvadrat. Abović je profesor na Fakultetu za crnogorski jezik na Cetinju gdje je lani radio za platu koja se kretala od 500 do 752 eura mjesečno. Obojica odbornika TA nemaju nikakvu značajniju pokretnu imovinu osim bogatih biblioteka.
Predsjednik i odbornik Bokeškog Foruma Andrija Petković radi ko novinar u lokalnom javnom servisu Radio Tivat za platu od 582 eura. Na sebe nema upisanh nekretnina, posjeduje automobil „hjundai“ iz 2004. i vraća gotovinski kredit od 18.000 eura. Predsjednik OO DSS Dejan Risančić prima platu od 300 eura u svojoj privatnoj firmi u kojoj je zaposlen, a toliko iznosi i mjesečno primanje nejgove supruge. Risančić je vlasnik dvije kuće od po 126 kvadrata, dvije ruševine od 71 i 54 kvadrata, te skoro 30 hiljada kvadrata šume i livada, što je sve naslijedio. Naslijedio je i automobil „foksvagen pasat“ iz 1999., kupio je morocikl „aprilia“ iz 2008., a supruga mu vozi „reno klio“ star 22 godine. Donedavni čelnik OO SNP Tivat Nebojša Vukasović na svoje ime nema upisanih nekretnina a pored odbornilke nadoknade od 160 eura mjesečno, jedini prihod mu je bilo 150 eura koliko je mjesečno dobijao kao predsjednik OO SNP Tivta. Na suprugu su upisani stan od 55 i polovina poslovnog prostora od 30 kvadrata, a Vukasovići voze „opel zafiru“ i „mercedes A klase“, oba iz 2002.
Predsjednik grupe birača „Arsebal za Tivat“ Budimir Cupara u Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora prima platu od 795 eura, a u privrednom druptvu „E-projekt“ iz Kotora još i mjesečnu naknadu od 63 eura. Pored redovne odborničke nadonkade, Cupara je lani kao član Odbora za statut i propise SO Tivat ukupno za godinu dana primio nepunih 176 eura. Vlasnica stana od nepuna 53 kvadrata je njegova supruga, a na Budiimira Cuparu se vodi građevinsko zemljište površine 511 kvadrata. On vozi reno megan iz 2009. i ladu 110 iz 2001., a prijavio je da posjeduje i lovački karabin i revolver „crvena zastava“. Cupara vraća dva stambena i jedan gotovinski kredit u ukupnom iznosu od skoro 10.000 eura.
Predsjednik OO SDP Tivta Krsto Bošković od 2016. nije javni funkcioner. On je do maja prošle godine primao platu u Opštini kao bivši predsjednik lokalnog parlamenta na što je imao zakonsko pravu u roku od 12 mjeseci od odlaska sa funkcije. Od tada, Boškovič je već 12 mjeseci na evidenciji Biroa rada gdje prima naknadu za nezaposlene jer mu lokalna DPS-SD-HGI vlast nije dozvolila da se vrati na nekadašnje svoje radno mjesto u tivatskom Vodovodu, odakle je dok je SDP bio u lokalnoj vlasti, Bošković svojevremeno prešao u Opštinu. On je vlasnik kuće u izgradnji od 260 kvdrata i placa od 960 kvadrata, dok se na suprugu vodi stan od 56 kvadrata i četvrtina kuće od 180 kvadrata. Bokovići imaju „forda“ iz 2010 i „pasata“ uz 2004. Te motornu brodicu „ beneto antares“ iz 2010. a vraćaju ukupno četiri stambena i potrošačka kredita u vfijednosti od skoro 46 hiljada eura.
VLAST DOBRO ŽIVI OD OPŠTINSKE I DRŽAVNE KASE
Predsjednik OO DPS Tivta Siniša Kusovac kao potpredsjednik Opštine lani je mjesečno zarađivao 1.135 eura. Prijavio je stambeni kredit od 52.000 eura, iako će u skladu sa odlukom opštinske stambene komisije koja mu je dala kredit, morati da u narednih 20 godina u gradsku kasu od toga vrati samo 14.560 eura. Iako je lani, po osnovu dokumentacije koju je priložio za dobijanje opštinskog stambenog kredita, Kusovac postao zvanični vlasnik „stana u izgradnji“ od 80 kvadrata u Mažini, on tu nepokretnost nije evidentirao u kartonu koji je predao ASK. Njegova supruga sa platom od 270 eura, svaki mjesec izdvaja po 220 eura za vraćanje gotovinskog kredita od 3.000 eura, a na njeno ime upisan je i automobil „fiat panda“ iz 2007.
Predsjednik OO HGI Ilija janovič kao potpredsjednik Opštine zarađuje 1.187 eura i još 250 eura mjesečno kao član Predsjedniptva HGI. Njegova supruga radi za platu od 300 eura u doo „Perla“ iz Herceg Novog. Janovići nemaju upisanih nekretnina na sebe, ušteđevine ili kreditnih obaveza, a posleduju tri automobila –„fuat punto“ iz 1995., te „seat altea“ i „suzuki svift“ iz 2007, kao i akcije u više crnogorsjih preduzeća.
Čelnik OO SD Tivta Zdravko Mitrović član je Odbora direktora državnog preduzeća „Aerodromi Crne Gore“ gdje mjesečno zarađuje 750 eura. On je kao „ukovodilac električne komande“ zaposlen u CGES-u gdje prima 960 eura mjesečno, a supruga mu radi u neimenovanom privrednom društvu za platu od 240 eura. Mitrović ima stan od 81 kvadrat, privatnu firmu „M.M. Beauty Company“, vozi „pežo 207“ iz 2008. i vraća dva kredita od ukupno 43 hiljade eura.
