Gradnja bespravih objekata se intezivno nastavlja, geneira ih novi Zakona o planiranju prostora i izgradnji. Ništa nije bolje kada su u pitanju ponte koje niču kao pečurke poslije kiše.
Čitaoci našeg portala upozorili su nas na gradnju nove ponte u Dobroti u dijelu koji mještani zovu Opareni brijeg. Pontu kako pretpostavljaju gradi novi vlasnik stare kuće koja se renovira.
Fotografije koje smo snimili juče, pokazuju da su radovi u toku, a inspekcija nema kao po običaju, dok se posao ne završi…
Manifestacija „Ljubišini dani“ biće zaokružena otvaranjem dokumentarne izložbe „Svadbeni spomenar Paštrovića“ večeras od 19 časova u petrovačkom Spomen domu “Crvena komuna”.
Riječ je o izložba starih fotografija „Svadbeni spomenar Paštrovića“, koju je osmislila i koncipirala dr Mila Medigović Stefanović, kulturna istoriografkinja paštrovskog porijekla iz Beograda, u produkciji Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni pijesak“, a uz podršku JU Muzeji i galerije Budve.
Izložbu će u galeriji “Marko Krstov Gregović” u petrovačkom Spomen domu “Crvena komuna” otvoriti Jelena Đurović, dugogodišnja direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.
U muzičkom dijelu programa učešće će imati Ženska vokalna grupa „Harmonija“ iz Budve, koja će otpjevati obrade tri tradicionalne paštrovske svadbe pjesme.
Najvaći investicioni projekat u turizmu Crne Gore, izgradnja turističkog kompleksa Luštica Bay na istoimenom poluostrvu nadomak Tivta, predstaviće se na 26. međunarodnom sajmu nautike Dubai International Boat Show /DIBS/ koji se u prijestonici Ujedinjenih Arapskih Emirata održava do 3. marta.
Učesnicima i posjetiocima sajma, predstavnici kompanije Luštica Development prezentovaće karakteristike i plan otvaranja glavne marine u Luštici Bay koje je planirano na ljeto.
„Na sajmu će takođe biti predstavljena i stambena ponuda Luštice Bay, luksuzni hotel Čedi, pa očekujemo i pojačano interesovanje sa ovog tržišta. Naše prvo predstavljanje na DIBS-u je upriličeno prošle godine kada se zapravo i pojavilo značajnije zanimanje sa ovog tržišta za Crnu Goru, uspostavljanjem prvih avio letova ka Tivtu. Od početka godine već smo učestvovali i na sajmovima u Londonu, Dizeldorfu i Stokholmu“, saopštila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development.
DIBS okuplja najveće i najuticajnije brendove elitnog jahting industrije, ali i oblasti vodenih sportova, luksuzne opreme i usluga i svih aktivnosti povezanih sa morem. Učešće uzimaju i luksuzni brendovi iz drugih oblasti, a ove godine se očekuje da će više od 29 hiljada posjetilaca iz više od 120 zemalja obići petodnevni sajam. Najavljeno je da će tokom sajma biti predstavljeno 450 primjeraka najluksuznijih superjahti.
Kao integrisana turistička destinacija sa dvije marine, sedam hotela, profesionalnim šampionskim golf terenom i nekretninama, Luštica Bay se gradi na oko sedam miliona metara kvadratnih nerazvijenog područja tivatskog dijela poluostrva Luštica.
Planira se da novoizgrađena marina u Luštici Bay-u bude i luka za međunarodni saobraćaj te da ima stanice za snabdijevanje gorivom u zoni sekundarne marine. Ovaj objekat nautičkog turizma sa 176 mjesta za brodove od šest do 35 metara dužine je dizajniran da, u stilu tradicionalnih crnogorskih naselja uz obalu, bude centralna tačka u naselju u marini.
Glavna marina u Luštica Bay-u nudiće opcije za kratkoročni i dugoročni zakup vezova, a u ponudi će biti i sportski klub, 24-časovna podrška multilingvalnog tima, usluge popravke i održavanja, jaht klub i prostorije za posadu, 24-časovno obezbjeđenje i video nadzor, Wi-Fi internet pristup i neophodna vodovodna i infrastruktura za snabdijevanje električnom energijom.
Mada je podružnica Bokeškog Foruma na Luštici sa radom počela tek prije nekoliko dana brojni mještani javljaju nam se kako bi istakli svoje probleme. Kao osnovni prepoznat je onaj da na Luštici ne postoji škola što djeci i roditeljima stvara velike poteškoće.
Naime, svakoga jutra oko 25 osnovaca putuje u OŠ u Radovićima, a još njih desetak bi naredne godine trebalo da postanu prvaci. Kako nam mještani kažu problem su vezani i za autobuski prevoz al ii za visoke cijene mjesečnih karata. Manji razredi i po dva sata čekaju autobus kako bi se vratili kući, amjesečna karta iznosi 20 eura. To je poseban problem porodicama sa više djece koje i onako jedva sastavljaju krak sa krajem.
Bokeški forum
Da podsjetimo da su nekad na poluostrvu Luštic postojale dvije škole (u Marovićima i u Klincima. Jedna je sada pretvorena u glasačko mjesto i montažnu zgradu , a druga u Dom kulture.
Mještani Luštice istrajni su u nastojanjima da dobiju školu, a sve dodatne informacije i pomoć mogu potražiti i u podružnici Bokeškog Foruma u Luštici. Ili se obratiti direktno sekretaru naše kancelarije na Luštici Sandri Janković na telefon 068/000-257.
Prvi dan manifestacije „Ljubišini dani“ (27. februar 2018), održan u budvanskoj Modernoj galeriji, u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve, protekao uspješno, veoma zapaženo i uz veliki broj zainteresovanih posjetilaca, kako iz našeg, tako iz ostalih gradova.
Na samom početku programa, Dušan Medin iz JU Muzeji i galerije Budve, poželio je dobrodošlicu u Budvu učesnicima programa, i tom prilikom, između ostalog, kazao: „ovaj grad i ova ustanova danas i tokom sjutrašnjeg dana imaju izuzetnu priliku i čast da ugoste vrhunske poznavaoce literarnog opusa Stefana Mitrova Ljubiše, književnog, društvenog i političkog poslenika, rodom upravo iz Budve, i obližnjih Paštrovića. „Ljubišini dani“ su prigodna manifestacija kojom naša Ustnova tradicionalno, godinama unazad, podsjeća na ličnost i djelo Stefana Mitrova Ljubiše, i to upravo u ovo doba godine – kada je rođen – prije tačno 196. godina – davne 1822, u kamenoj kući u neposrednoj blizini, koja je danas spomen-dom koji s ponosom nosi njegovo svijetlo ime.“ Medin je, u ime domaćina, javno zahvalio sponzorima i donatorima ove manifestaije: osnivaču naše ustanove – Opštini Budva, Turističkoj organizaciji opštine Budva, lokalnim preduzećima Mediteran reklame d.o.o., Komunalno i Parking servis, restoranu „Jadran kod Krsta“, kao i hotelima „Splendid“, „Adrija“ i „Budva“, te brojnim medijima.
U nastavku programa obratio se dr Amfilohije Radović, mitropolit crnogorsko-primorski, koji je čestitao organizatoru na realizaciji ovog programa i podsjetio na značaj i važnost Ljubišinog djela iz mnogih aspekata. Istakao je da je Ljubiša jedan od najznačajnijih ljudi Budve, Boke i mnogo šire, u našoj novijoj istoriji, zajedno sa prethodnicima Petrom II Petrovićem Njegošem, kao i Vukom Stefanovićem Karadžićem. Takođe, ukazao je na hrišćansku tradiciju ovog prostora od srednjeg vijeka naovamo, posebno se osvrnuvši na manastirski kompleks na Miholjskoj prevlaci, o čemu je Ljubiša pisao u svom djelu „Prokleti kam“.
U ime Minstarstva kulture Crne Gore, državna sekretarka Sandra Đurbuzović, likovna umjetnica iz Budve, koja je istakla: „iako je odavno književna istorija Ljubiši dala izuzetno značajno mjesto u književnom kanonu južnoslovenskih jezika, razbijajući sve dileme između književnog i folklornog statusa djelova njegovog opusa, ovakvi naučni skupovi dodatno potvrđuju književnu i kulturnu aktuelnost cjelokupnog djela Stefana Mitrova Ljubiše. Događaji kojima se njegovo djelo aktuelizuje, uz stalno otkrivanje novih značenjskih slojeva, nezapostavljajući ni njegove jezičke i formalno-stilske vrijednosti, jesu obaveza kako Budve i Paštrovića, tako i savremene Crne Gore u čijim temeljima Ljubišino djelo zauzima posebno mjesto.“
Potpredsjednik Opštine Budva, Veselin Marković, osvrnuo se na detalje iz Ljubišine biografije, s posebnim osvrtom na njegov javni i društveno-politički angažman: „U svom djelovanju poslu, bio je i ostao neraskidivo vezan za svoj rodni kraj – za Budvu i Boku Kotorsku, potom i za Dalmaciju, a naročito za visoku državnu politiku austrijske, odnosno austrougarske monarhije, u čijem je sastavu tada bilo naše primorje. Svoju punu političku afirmaciju Ljubiša stiče na poznatoj Bokeškoj skupštini u Prčanju, 13. juna 1848, kada javno inosi svoj politički program, kojem ostaje dosljedan i kasnije. Možemo reći da su mu glavni postupati i ciljevi bili i ostali: borba za ravnopravnost jezika u Monarhiji, uvođenje srpskohrvatskog jezika u školama, administraciji i sudstvu, ravnopravnost vjeroispovjesti, stipendije za pravoslavnu đecu da se mogu školovati u Beču, kao i sveopšti ekonomski razvoj bokokotorskog kraja i cijele Dalmacije. U svemu navedenom, kao i mnoštvu drugih oblasti, ostvario je zavidan uspjeh.“
Posjetioci
Direktorica JU Muzeji i galerije Budve, mr Lucija Đurašković, u svom obraćanju skrenula je pažnju na to da se kultura grada, između ostalog, može vrednovati i odnosom koji njegovi žitelji imaju prema njegovanju spomena najznačajnijih lokalnih istorijskih ličnosti. „Grad bez kulture u prošlosti jedva da se može nadati kulturi u budućnosti. Naša savremena kultura proishodi iz dijaloga sa prošlim, a u prebogatoj kulturnoj istoriji Budve Stefanu Mitrovu Ljubiši pripada sasvim posebno mjesto. Ovaj dijalog sa velikim Budvaninom posebno se intenzivno odvija u okviru kulturne manifestacije „Ljubišini dani“, u kojima se ili neposredno reaktualizuje Ljubišino stvaralašto, ili se kroz različite kulturne programe afirmiše sama kultura, čiji je on neraskidivi dio. Posebna nam je čast i zadovoljstvo što se ovaj program realizuje u godini Evropske kulturne baštine (2018), čime se i naša Ustanova, sa Spomen domom „Stefan Mitrov Ljubiša“, kao i grad Budva, na prikladan način pozicioniraju u evropski kulturni kontekst, kojem je naš prostor oduvijek pripadao, a čemu je Ljubiša umnogome doprinio, ulažući napore da se naš kraj modernizuje i kulturno uzvisi“ – istakla je Đurašković.
U muzičkom dijelu programa na svečanom otvaranju manifestacije „Ljubišini dani“ nastupilo je Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“ iz Kotora, osnovano 1839, čiji je Ljubiša bio počasni član i poštovalac.
Prvi dan simpozijuma
Ovogodišnji, treći po redu, međunarodni i multidisciplinarni naučni simpozijum „Stefan Mitrov Ljubiša: intertekstualna interpretacija“, već tokom prvog dana dao je značajan doprinos tumačenju i razumijevanju Ljubišine svestranosti i kompleksnosti u okvirima savremene naučne misli, prema saopštenim radovima učesnika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore tokom prvog dana (prva i druga sesija): akad. Zlata Bojović – Metatekst i međutekstualno nadovezivanje u prozi Stefana Mitrovog Ljubiše, prof. dr Duško Pevulja – „Pričanja Vuka Dojčevića“ i pričanja Simeuna đaka: izvori i razlozi pričalačke strasti, dr Zoran Živković – Kanjoš Macedonović – junak naših dana, mr Perivoje Popović – Sveto trojstvo književne Crne Gore – Njegoš, Marko i Ljubiša – između klasike i totalmodernizma, prof. dr Marko Nedić – Stefan Mitrov Ljubiša / Danilo Kiš – intertekstualne paralele (saopštenje čitala Stanka Rađenović Stanojević), prof. dr Radmilo Marojević – Stefan Mitrov Ljubiša kao priređivač i komentator „Gorskog vijenca“, prof. dr Marija Letić – O prevodilačkom radu Stefana Mitrova Ljubiše, i prof. dr Gojko Čelebić – Stefan M. Ljubiša – diplomata. Prvom sesijom je predsjedavala prof. mr Vida Ognjenović, a drugom akad. SANU Zlata Bojović. Na kraju sesija, uslijedila je diskusija u kojoj su učešće uzeli mnogi učesnici simpozijuma, sa ciljem dodatnog osvjetljavanja ličnosti i djela ovog značajnog književnika.
Predstavljanje knjige
Nakon diskusije, u 19.30 časova, takođe u Modernoj galeriji, održano je predstavljanje novog izdanja Ljubišine pripovijesti „Skočidjevojka“, koje je priredila dr Mila Medigović Stefanović, a prošle godine objavila beogradska „Prosveta“. Ovom prilikom govorile su prof. mr Vida Ognjenović i mr Božena Jelušić, odlomke je čitala dramska umjetnica Radmila Knežević, a moderatorka je bila književnica Stanka Rađenović Stanojević.
Današnji program
Rad simpozijuma odvijaće se i 28. februara, kroz treću i četvrtu tematsku sesiju, koje će se odvijati u Spomen domu „Reževići“ u Reževićima, odnosno u Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu. Nakon završetka simpozijuma, dokumentarnu izložbu fotografija „Svadbeni spomenar Paštrovića“ koju je koncipirala dr Mila Medigović Stefanović, u 19 časova u galeriji „Marko Krstov Gregović“ u „Crvenoj komuni“ otvoriće Jelena Đurović, dugogodišnja direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. U muzičkom dijelu programa otvaranja izložbe učestvovaće Ženska vokalna grupa „Harmonija“ iz Budve.
“Značaj turizma u evropskim integracijama”, naziv je tribine koja če biti održana u subotu u Tivtu u organizaciji Crnogorske Panevropske Unije.
Tribina se održava u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat u subotu od 18 sati.
Na temu “Podsticaji turističkoj privredi sa aspekta EU integracija, sa osvrtom na ulogu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore” govoriće Željka Radak-Kukavičić, direktorica NTO Crne Gore.
“Strategijski razvoj turizma i iskustva zemalja iz regiona sa posebnim osvrtom na Master plan i kvalitativnim promjenama u smještajnim kapacitetima”, tema je dr Iva Županovića a “Destinacijski menadžment”, mr Đorđija Brajovića.
Članovi udruge “Stonski školjkari Ston” nalaze se, može se slobodno reći, pred povijesnim uspjehom: dobivanje europske oznake kvalitete proizvoda putem oznake zaštićene izvornosti. Ministarstvo poljoprivrede RH je upravo na svojoj internetskoj stranici objavilo specifikaciju malostonskih kamenica, što je preduvjet davanja nacionalne oznake izvornosti kvalitete.
– Da bi odradili ovaj prvi korak angažirali smo stručnjaka za marikulturu dr. sc. Valtera Kožula koji je izradio specifikaciju koju smo poslali zasebnom Odjelu za oznaku kvalitete hrane pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Dali su nam neke primjedbe na temelju kojih smo već korigirali sve što treba te je specifikacija usuglašena s Ministarstvom poljoprivrede RH i upravo objavljena na webu tog ministarstva. Ujedno je u Narodnim novinama objavljeno da je specifikacija gotova, te već teče zakonski rok od dva mjeseca za ulaganje mogućih prigovara.
Iskreno: ne očekujemo ih jer smo glede proizvodnje jedna od najuređenijih hrvatskih udruga, čijih 39 članova odnosno proizvođača tržištu daju 92 posto ukupne proizvodnje malostonskih kamenica. Mogu se žaliti samo proizvođači izvan udruge školjkara, što jer, realno, teško očekivati – kaže donedavni predsjednik udruge “Stonski školjkari Ston” i član Izvršnog odbora udruge Vedran Kunica koji je odlučan dovesti taj projekt do kraja.
Ministarstvo bi za dva mjeseca trebalo izdati rješenje o zaštiti kvalitete malostonske kamenice na nacionalnoj razini, nakon čega Udruga školjkara i nadležno Ministarstvo svu dokumentaciju zajednički prosljeđuju Europskoj komisiji u Bruxelles. Školjkari očekuju da bi u Bruxellesu svemoglo biti riješeno za godinu dana te da će se željena oznaka kvalitete i zaštite izvornosti malostonske kamenice na razini Europske unije izdati na proljeće iduće godine. Tako će malostonska kamenica (Ostrea edulis) biti prva plosnata europska kamenica iz uzgoja koja je zaštićena oznakom kvalitete.
Takva je procedura utvrđena i EU regulativom, a valja reći da su tijekom 2016. godine članovi udruge “Stonski školjkari Ston” proizveli odnosno tržištu isporučili ukupno 964.323 komada kamenica. Zajedno s proizvođačima koji nisu članovi udruge na području Malostonskog zaljeva proizvedeno je 1.071.415 komada kamenica. Za one znatiželjnije tu je i podatak kako je vrijednost proizvodnje članova udruge u 2016. iznosila 3,972.698,23 kuna.
U srijedu rano ujutro na cijelom području Dalmacije izmjerene su najniže temperature ovog tjedna, a obzirom na prognoze možemo ih smatrati vrhuncem tzv. ledenog vala. Dodatan osjećaj hladnoće stvara i umjerena do jaka bura.
Evo temperatura izmjerenih u 7 sati (DHMZ):
Zadar: -6,4 Knin: -8,5
Sinj: -7,7 Šibenik: -7,6
Split – Marjan: -4,8 Imotski: -7,8
Hvar: -2,8 Metković: -4,3
Dubrovnik: -0,5
Po podacima na stranici Pljusak.com, na Paklenici je izmjereno -3,7C, na Dinari je čak -20,1, a na vrhu Biokova -18,6 stupnjeva. Jedine tempereture iznad nule na području Dalmacije zabilježene su jutros na Prevlaci (1,2 stupnja) i na Palagruži (0,3)…
U četvrtak još hladno, pa toplije
Uz dosta vedrine najniža temperatura zraka u mnogim će kopnenim krajevima biti u četvrtak. Zatim će se naoblačiti i krajem četvrtka ponovno će biti snijega, a zbog pritjecanja toplijeg zraka po visini u petak je moguća i kiša koja se smrzava na tlu. Oborine na granici kiše i snijega bit će i u subotu, ali će biti manje hladno.
Na Jadranu će se već u četvrtak ujutro naoblačiti, uz povremene oborine na granici kiše i snijega. Zapuhat će jugo, pa će od petka biti i toplije, ali uz pretežno oblačno vrijeme i povremenu kišu, koja na jugu može biti i obilnija. Promjenljive naoblake uz povremenu kišu bit će i u nedjelju i ponedjeljak.
Ukoliko Vlada Crne Gore u nominacionom dokumentu za UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva ne naznači da je Bokeljska mornarica nasljeđe hrvatskog naroda vezano za kult svetog Tripuna, Hrvatska građanska inicijativa (HGI) napušta vladajuću koaliciju, kazao je za Kotor TV visoko pozicionirani član ove stranke, insistirajući na anonimnosti.
‘Kako vlada i pored brojnih negodovanja hrvatskih udruženja i Katoličke crkve i dalje insistira na nečemu što je prekrajanje istorijskih činjenica, a što za posljedicu ima oduzimanje najsnažnije identitetske prepoznatljivosti autohtonog hrvatskog naroda u Crnoj Gori, izlazak iz vlasti u ovom se trenutku čini sasvim realnim potezom’, istakao je on.
Napuštanje koalicije značilo bi, objasnio je, ostvavku predsjednice stranke Marije Vučinović na ministarsku poziciju, te izlazak poslanika Adrijana Vuksanovića iz parlamentarne većine koju čine Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate i stranke manjinskih naroda.
HGI bi u tom slučaju napustila i lokalnu vlast u Tivtu, gdje ima potpredsjednika opštine, a izostala bi, naglasio je, i podrška kandidatu DPS-a na predsjedničkim izborima koji slijede.
‘Zbog zadatog evropskog i razvojnog puta Crne Gore svjesni smo potrebe održavanja stabilne političke većine, no taj put nikako ne može da ide na štetu hrvatskog niti bilo kog drugog naroda. Naša je moralna i statutarna obaveza štititi interese hrvatskog naroda i sasvim je jasno da nećemo prihvatiti izuzimanje Bokeljske mornarice iz hrvatskog duhovnog i kulturnog nasljeđa’, kazao je ovaj neimenovani izvor, naglasivši kako bi nominaciju, u skladu sa dobrosusjedskim odnosima i evropskom praksom, Crna Gora i Hrvatska morale zajedno da podnesu.
Bokeljska mornarica
Za zajedničku kandidaturu je i poslanik ove partije Adrijan Vuksanović, koji je, obraćajući se u parlamentu premijeru Dušku Markoviću, kazao kako ‘onaj koji briše hrvatsko ime iz Bokeljske mornarice nije prijatelj ni Hrvata, ni Crnogoraca, ni Crne Gore.’
O mogućem izlasku iz vlasti zbog nominacije Bokeljske mornarice, predsjednica HGI-a Marija Vučinović kazala je kako ne bi da prejudicira stvari.
‘U toku je definisanje nominacije, stoga, u ovom trenutku, ne bih govorila o konkretnim potezima Hrvatske građanske inicijative u narednom periodu. Nakon što bude gotov tekst, naš središnji odbor zauzeće konačan stav’, kazala je Vučinović za Kotor TV.
Nakon rasprave o ovom pitanju koja se vodila u crnogorskom, ali i u hrvatskom parlamentu, o slučaju Bokeljske mornarice razgovaraće se i u Briselu, nakon što je hrvatska europarlamentarka Marijana Petir upitala Evropsku komisiju hoće li i na koji način reagovati prema Crnoj Gori kao zemlji kandidatkinji da zajedno s Hrvatskom nominuje Bokeljsku mornaricu za UNESCO, uvažavajući, kako je kazala, pripadnost mornarice katoličkoj tradiciji i hrvatskom narodu.
‘Evropskoj komisiji uputila sam zastupničko pitanje upoznajući ih s činjenicama i tražeći njihovo izjašnjavanje, jer ovdje je riječ o tome da Crna Gora kao zemlja kandidatkinja za EU grubo krši temeljne vrijednosti EU uključujući vladavinu prava i prava nacionalnih manjina’ rekla je Petir, pozvavši hrvatsku vladu da upotrijebi mehanizme koji Hrvatskoj kao državi članici Evropske unije stoje na raspolaganju kako bi se prestala zatirati prava hrvatskog naroda koji živi u Crnoj Gori.
Hrvatska bi mogla da zakomplikuje evropski put Crne Gore, a da je ovo pitanje zvaničnom Zagrebu jako važno potvrđuje nedavni dolazak ministrice kulture NineObuljen Koržinek, koja je o Bokeljskoj mornarici sa kolegom Aleksandrom Bogadanovićem vodila razgovor zatvoren za javnost.
Snijeg je danas na kraće vrijeme padao i u Tivtu, ali se nije zadržao na tlu, osim u visočijim predjelima poput sela Gornja Lastva gdje je napadalo oko 5 centimetara bijelog pokrivača.
Iako je malo snijega bilo ujutro i na aerodromu Tivat, svi planirani letovi za Beograd i Moskvu kompanija Montenegro Airlines i Pobeda su realizovani.
Gornja Lastva pod snijegom
Ipak, zbog lošeg vremena i prvenstveno slabe vidljivosti uzrokovane niskim sniježnim oblacima, popodnevni avion kompanije Air Serbia iz Beograda, nije sletio na tivatski,ali ni aerodrom Podgorica, jer je kapetan tog vazduhoplova odlučio da sevrati nazad za Beograd.
