“Kada neko oprosti više od 5 i po miliona eura duga inostranom “partneru”, a nije riješio osnovne probleme u sopstvenoj kući onda je taj neko: ili neznalica, ili nepošten ili lud.
Tivatska infrastruktura naročito ona koja je od vitalnog značaja ne da nije na nivou elitnog, nego nije ni na nivou hostelskog turizma Š kategorije. Sem ako niste Rošild ili neki drugi multimilijarder, pa znajući u kakvu nedođiju idete, sve svoje nosite sa sobom. Ostali, naravno trpe. I, na žalost, još uvijek ćute.
Najdrastičnija situacija je u tivatskom Domu zdravlja gdje se osoblje i pacijenti suočavaju sa nemogućim uslovima. U špicu sezone. Zbog katastrofalnih uslova doktori daju otkaze, pacijenti se žale na neadekvatan tretman, a radnici ove ustanove ( ne može im se ništa zamjeriti na trudu) suočavaju se iz dana u dan sa sve većim poteškoćama. I pitanje je do kad će i oni koji su ostali da rade izdržati, jer nisu objektivno u mogućnosti da svoju dužnost izvršavaju u skladu sa iole prihvatljivim standardima.
U lokalnoj vlasti od ovog gorućeg problema, kao i od svega do sad, okreću glavu. Može im se… Njihova destinacija su ionako skupe privatne klinike.
Baš zbog toga situacija nije bolja ni u drugim opštinama, kao ni na nivou Crne Gore. Jednostavno živimo u društvu prepunom socijalnih anomalija u kojima su istinske vrijednosti odavno prepustile mjesto kvazieliti koja diktira uslove na svim poljima. Tako je u obrazovanju, tako je u zdravstvu, tako je i u frižideru”, kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma, koje potpisuje Damir Nikolić.
Jedan od trenutno najpoznatijih svjetskih strip autora, sjajni irski umjetnik, tvorac vizuelnog stila najpopularnije tv serije na svijetu, Igra prestola (Game of Thrones), Vilijam Simpson (William Simpson) je i zvanično prvi ambasador Hercegnovskog strip festivala u svijetu od koji će se održati u Herceg Novom od 7 – 12. septembra.
„Udurženje ljubitelja stripa HSF, zbog ogromnog doprinosa popularizaciji naše manifestacije u svijetu i nesebičnog doprinosa napretku festivala, jednoglasnom odlukom Skupštine udruženja donijelo je odluku da se uvede ova titula i da se ponudi Vilu da on bude prvi titular. Sa neizmjernim zadovoljstvom i ponosom konstatujemo da je poznati umjetnik odmah i sa oduševljenjem prihvatio da bude naš ambasador u svijetu uz konstataciju da ćemo ga razmaziti količinom časti koju mu ukazujemo“, kažu iz HSF-a.
Vilijam Simpson će ambasadorsku povelju primiti na otvaranju ovogodišnjeg, dvanesetog izdanja Hercegnovskog strip festivala koji je na programu od 7. do 12. septembra. Simpson se tako priključuje listi specijalnih, ranije najavljenih gostiju, pa popis svetskih zvijezda stripa koji su potvrdili svoj dolazak na 12. HSF izgleda ovako: Fernando Dagnino, Juanan Ramirez, Giada Perissinotto, Chris Thompson, Walter Venturi, Joevito Nuccio, Dan Verlinden, Mirko Čolak, Davide de Cubelis, Alessandro Patrovicchio, Lorenzo Pastrovicchio, Jovan Ukropina, Robert Solanović, William Simpson (sve biografije dostupne na našem sajtu http://stripfestival.me/ ). Pored 14 specijalnih gostiju, na ovogodišnji HSF iz regiona stižu u Herceg Novi: Milorad Vicanović Maza, Fran Strukan, Valentina Briški, Vladimir Laci Krstić, Iztok Sitar, Tihomir Tico Tikulin, Filip Andronik, Enis Čišić, Aleksa Gajić, Stevan Subić, Luka Cakić, Vladimir Vesović, Bora Grbić, Dragana Kuprešanin, Milica Mastelica, Rajko Čučak, Stefan Katanić.
Ovogodišnji HSF počinje 7. septembra svečanim otvaranjem na trgu Belavista u starom gradu, nakon čega slijedi obilazak izložbi u galerijama Sue Ryder i Josip Bepo Benković, da bi se sektakluarno otvaranje zaokružilo na tvrđavi Forte Mare koncertom poznatog bokeljskog hip-hop benda Who See. Tokom šest dana festivala posjetioci će imati priliku da gledaju uživo crtanje svjetskih majstora stripa, da dobiju i svoj primjerak crteža sa posvetom, ali i da prisustvuju strip radionicima, berzi stripa, školi crtanja, promocijama najnovijih izdanja, predavanjima, predstavljanjima gostojućih festivala. Takođe ove godine se nastavlja saradnja sa osnonvim školama, praksa započeta na prethodnom izdanju HSF-a u okviru koje će gostojući umjetnici-pedagozi održati po čas crtanja u hercegnovskim obrazovnim ustanovama. Radovi koji budu nastali tokom tih časova biće potom izloženi u bašti Gradskog muzeja Mirko Komnenović. Bogati program podrazumijeva i već čuvene HSF žurke, te krstarenje zalivom i posjetu Luštici. Dvanaesto izdanje HSF-a se završava 12. septembra koncertom jednog od trenutno najpopularnijih regionalnih bendova, beogradskog noise-pop sastava Artan Lili koji će nastupiti na Peoples Beach baru. Svi programi na HSF-u su besplatni za posjetioce, pa i ulazi na koncerte Who see i Artan Lili.
HSF
XII HERCEGNOVSKI STRIP FESTIVAL
7 – 12. septembar 2018.
Specijalni gosti
Chris Thompson, Robert Solanović, Walter Venturi, Joevito Nuccio, Mirko Čolak, Davide de Cubelis, Alessandro Patrovicchio, Lorenzo Pastrovicchio, Giada Perissinotto, Jovan Ukropina, Dan Verlinden, Juanan Ramirez, Fernando Dagnino, Ambasador HSF u svijetu William Simpson.
Gosti
Milorad Vicanović Maza, Fran Strukan, Valentina Briški, Vladimir Laci Krstić, Iztok Sitar, Tihomir Tico Tikulin, Filip Andronik, Enis Čišić, Aleksa Gajić, Stevan Subić, Luka Cakić, Vladimir Vesović, Bora Grbić, Dragana Kuprešanin, Milica Mastelica, Rajko Čučak, Stefan Katanić, Aleksandar Zograf, Ivan Šainović, Siniša Banović, Milan Mišić.
– Otvaranje izložbi – Josip Bepo Benković i Sue ryder
– koncert grupe Who See – Forte Mare
8. septembar, subota
– crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa, radionice, DJ-ing – trg Nikole Đurkovića
– HSF žurka – Got
9. septembar, nedjelja
– crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa, radionice, predavanja, predstavljanje gostujućih festivala, performansi viteških družina – Škver
– HSF žurka – Prostorija
10. septembar, ponedjeljak
– crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa, radionice, predavanja u saradnji sa osnovnim školama, performansi viteških družina – Gradska kafana, Dvorana Park, Park Boke
– izložba radova sa radionica u osnovnim školama – Gradski muzej Mirko Komnenović
– HSF žurka – Atelier
11. septembar, utorak
– obilazak muzeja i izložbe radova učenika osnovnih škola – Gradski muzej Mirko Komnenović
– obilazak zaliva, crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa, radionice, predavanja – Klinci Luštica
– performansi viteških grupa, berza stripa – Park Boke
– HSF salsa party – Park Boke
12. septembar, srijeda
– crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa, radionice – Peoples Beach club
U Herceg Novom je povodom Međunarodnog dana mladih, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa KK AS iz Herceg Novog, proteklog vikenda organizovalo tradicionalni međunarodni košarkaški turnir za pionire „Herceg Novi 2018”.
Pored obilježavanja Međunarodnog dana mladih čiji je moto ove godine na globalnom nivou: „Bezbjedni prostori za mlade” – („Safe spaces for youth”), ovo predstavljajedan od načina na koji se u Društvu borimo da djeca uz zdrave stilove života i sport budu zdrava i aktivna, a ne misle na pušenje i ostale bolesti zavisnosti.
Stoga međunarodni košarkaški turnir „Herceg Novi 2018” predstavlja jedan vid borbe i dio naših stalnih aktivnosti u borbi protiv pušenja, kao jednog od glavnih uzroka nastanka kancera, ali i drugih teških bolesti. Na tradicionalnom međunarodnom košarkaškom turniru pored KK AS iz Herceg Novog, učestvovali su KK Grbalj iz Radanovića (Kotor), KK Montenegro iz Nikšića i KK Leotar iz Trebinja, sa igračima rođenim 2005. godine. Turnir je održan u SC „Igalo” u Herceg Novom, gdje je u polufinalnim susretima KK Montenegro savladao KK Grbalj sa 60:36, a KK Leotar ekipu KK AS 37:31. U borbi za treće mjesto KK Grbalj je pobijedio KK AS sa 48:36, dok su u finalnoj utakmici turnira u borbi za
pehar snage odmjerile ekipe KK Montenegro i KK Leotar. Susret je nakon velike borbe i neizvjesnosti, završen trijumfom KK Montenegro sa 38:31.
Na kraju, CDPR je pobjednika turnira nagradilo velikim peharom koji im ostaje u trajno vlasništvo, dok su i drugoplasirana i trećeplasirana ekipa takođe dobile prigodne pehare u trajno vlasništvo. Najbolji igrač turnira je Mitar Sarić iz KK Montenegro, dok je najbolji strijelac Nikola Đuričić iz KK AS. Najbolju petorku turnira po ocjeni trenera ekipa koje su učestvovale na turniru sačinjavaju: Balša Caković i Mitar Sarić iz pobjedničke ekipe KK
Montenegro, Milan Batinić i Veljko Ivanković iz KK Leotar i Vasilije Lukšić iz KK Grbalj.
Sajmom starih zanata na risanskoj pijaci, ispod stare trgovačke ulice Gabela, danas su u Risnu završeni “Dani kraljice Teute u Rizinijumu”, koju je organizovana po prvi put NVO ,,Bocche di Cattaro“.
Petnaestak izlagača podsjetili su na stara vremena, brodogradnje u drvetu, kamenorezci, duborez, tkanja, nakit, izložene su i prćije Risanska i Orahovačka (ono što su djevojke nosile sa sobom kada su se udavale).
Svakako interesantna je bila tezga kapetana Mihaila Ognjenovića koji je izložio sertifikate o završenim zanatima svoga oca, tačno ispred kuće u kojoj je nekada bila radionica u kojoj je radio.
Sajam starih zanata Risan
Tokom nekoliko dana u sklopu originalne manifestacije ,,Dani kraljice Teute u Rizinijumu” posjetioci su bili u prilici vidjeti izložbu slika koja je proistekla tokom sedmodnevene slikarske kolonije, bogati kulturno-edukativni program na Rimskim mozaicima pod naslovom ,,Kultura u vrijeme Ilira“ i muzički program.
Manifestaciju je uspješno organizovala NVO ,,Bocche di Cattaro“ iz Risna uz sponzorstvo TO Kotor.
Pripadnici ophodnog broda Obalne straže RH OB-03 Cavtat danas su pronašli i spasili nestalu žensku osobu, britansku državljanku, koja je pala u more s kruzera Norwegian Star u području ZERP-a Republike Hrvatske, sinoć oko 23:45, izvijestili su iz MORH-a.
Snage Obalne straže RH, i to ophodni brod OB-03 Cavtat i zrakoplov PC-9, u potragu su krenuli u svitanje, oko 6:30, na zahtjev Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru Rijeka (MRCC – Maritime Rescue Coordination Centre).
Foto: NCL.com, MORH, Obalna straža RH
Posada broda Hrvatske ratne mornarice je na temelju dobivenih podataka o stanju vjetra i mora u trenutku nesreće, kao i preciznog izračuna o mogućoj poziciji nestale osobe u trenutku dolaska broda u područje traganja, oko 9:40 uočila osobu u moru te je brzom akcijom plivača spasioca u 9:45 žena spašena te ukrcana na brod Obalne straže RH.
Preduzeće „Čistoća“ Herceg Novi radi punom parom, što je na terenu vidljivo. Centralne hercegnovske ulice redovno se peru, otpad se odvozi tri puta dnevno, a na terenu je preko 100 radnika preduzeća „Čistoća“ koji su zaduženi za sve aktivnosti.
U Herceg-Novom trenutno boravi 34.307 turista ili 21 odsto više nego prošle godine, dnevno se prikuplja oko 100 tona otpada, trostruko više nego u zimskom dijelu godine, i to svakog dana u tri navrata, primjera radi, samo kartona je u reciklažnom dvorištu ove godine prikupljeno duplo više nego lani. Urađeno je pranje i dezinfekcija krečenjem na svih 250 kontejnerskih mjesta.
Sinhronizovan, efikasniji rad koji je uspostavljen u proteklih mjesec dana rezultirao je značajno boljom čistoćom u cijelom gradu, što su primijetili i građani i turisti.
Dinamika poslova na održavanju čistoće grada najbolje se vidi na konkretnim primjerima i aktuelnim fotografijama, snimljenim u protekla dva dana, kaže direktor ”Čistoće” Vladimir Arsić.
Čistoća HN
Svih devet kamiona u voznom parku „Čistoće“ su u funkciji i svakodnevno na ulicama Herceg Novog.
Centralne gradske ulice se redovno peru i to: svakog jutra Stari grad u kojem je pojačana hidrantska mreža (Belavista, Trg Mića Pavlovića, Ulica Marka Cara, Trg Nikole Đurkovića, pješečka zona Njegoševe ulice), kao i Stepenište 28. oktobra, Šetalište Pet Danica od tvrđave Citadela do hotela „Sun Resort“, zatim na svaka dva-tri dana Šetalište od „Galeba“ do Tople i hercegnovska rivijera, redovno se održava i Njegoševa ulica na potezu od „Novljanke“ do centra grada.
Na terenu je svakodnevno oko 100 radnika – čistača, radnika na specijalizovanim vozilima, radnika na uređenju površina i održavanju opreme.
Povećana je produktivnost rada na način što je bolje organizovano odvoženje otpada (pretovar se sada obavlja u reciklažnom centru, odakle samo dva do tri najveća kamiona voze ka deponiji, dok su ostali angažovani u gradu), kao i preraspodijelom kadrova unutar preduzeća.
Svakodnevna, intenzivna saradnja sa gradskim preduzećima „Vodovod i kanalizacija“ i „Komunalno-stambeno“, Službom zaštite i spasavanja, kao i najvećim turističko-privrednim subjektima u našem gradu, kao što su Institut Igalo, kompleks „Lazure“, hoteli „ACD“, „Park“ i drugi.
Bolja je naplata inkasantske službe – tokom ovog ljeta naplata će biti između 30 i 40% veća nego u istom periodu prošle godine.
Ažurira se baza podataka korisnika usluga preduzeća „Čistoća“ što će za rezultat imati značajno povećanje broja korisnika usluga, koje se sada procjenjuje na preko 20%, kazao je Arsić.
Centar za kulturu Tivat i producentska kuća “Boka F”, premijerno će prikazati novi dugometražni dokumentarni film “Kotorski Misal”, autora dr Gojka Čelebića, u ponedjeljak 20. Avgusta sa početkom u 21 sat u Luštici Bay kod Tivta.
Radi se o radnoj projekciji za prijatelje, koja će biti ponovljena i 22.avgusta u ambijentu Atrijuma ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu.
“Kotorski Misal” posvećen je pronalasku jedne od najstarijih knjiga koje su bile u upotrebi na području današnje Crne Gore, koja se čuva u Berlinu, a sastoji se od 348 strana pergamenta sa iluminacijama izvanredne ljepote. Svojom tematikom, značajem i naučno kulturnim vrednovanjem, Misal predstavlja neosporni dio svjetske kulturne baštine.
Film je rađen u dokumentarno-igranom maniru, a djelovi su snimani širom Evrope, regije i na ostrvu Mamula.
Situacija sa smiljem krenula se lagano oporavljati, ali to nije ni blizu kako su mnogi očekivali. Nedostaje sistematičnosti i državne podrške, ali ohrabruje otvaranje novih tržišta.
Dekan Agromediteranskog fakulteta u Mostaru, Ahmed Džubur, kaže kako se smilje u Hercegovini masovno sadilo prije dvije-tri godine što je za posljedicu imalo enormnu plantažnu proizvodnju koje je procjenjena na blizu dvije hiljade hektara. Na ovaj način je BiH postala najveći plantažni proizvođač smilja na globalnom planu.
“Istovremeno je nabavljeno i instalirano oko pedeset manjih i većih destilerija u cilju proizvode eteričnih ulja i hidrolata smilja, ali i drugih ljekovitih i aromatičnih biljaka. Razlozi za ovakvom intenzivnom proizvodnjom smilja su bili u evidentnoj potrebi svjetske farmaceutske i kozmetičke industrije za produktima destiliranja smilja. Cijena svježe mase smilja u godini koja je prethodila nagloj pojavi plantažnih nasada je dostigla iznos od 5,20 KM po kilogramu. Prošle godine je cijena kilograma svježe mase iznosila 1,00 KM, a ove godine se počela lagano oporavljati te je iznosila 1,40 KM. Cijena eteričnog ulja smilja je pala sa iznosa od otprilike tri hiljade eura koliko je iznosila prije tri ili četiri godine na današnjih 800 eura”, naveo je Džubur za Klix.ba.
Razlozi su brojni, kaže profesor, kao što je upitna kvaliteta proizvedenih eteričnih ulja budući da su neki plantažni proizvođači u procesu proizvodnje koristili hemijska zaštitna sredstva protiv bolesti i štetočina.
“Osim toga, korove su tretirali hemijskim sredstvima što je uticalo na hemijske karakteristike proizvedenih produkata destilacije smilja. Bilo je nekoliko slučajeva vraćanja naručenih kontigenata eteričnih ulja zbog otkrivenih rezidua pesticide, teških metala i drugih nedopustivih tvari. Sve ovo je eterično ulje smilja iz BiH, ali i Hrvatske, Crne Gore i Albanije, deklarisalo problematičnim i nepouzdanim. Negativno se naravno održava i nerad zvaničnih institucija, privrednih komora, ekonomskih odjela ambasada, …, koje se po definiciji trebaju baviti promocijom i plasmanom u inostranstvo domaćih proizvoda, a nedostaje i zaštite domaće proizvodnje i odgovarajućih poticajnih mjera”, kazao je.
Džubur je upoznat kako je i ove godine je značajna količina plantažiranog smilja ostala neubrana zbog nemogućnosti odgovarajućeg plasmana eteričnih ulja i hidrolata.
“Ipak, u posljednjih par mjeseci su zabilježeni primjeri plasmana eteričnog ulja smilja, prije svega na prostor Kine, što ukazuje na mogućnost bolje situacije sa ovom biljnom vrstom u narednim godinama. U međuvremenu su odustali od uzgoja i prerade smilje neki proizvođači što je, evidentno, sudbina mnogih biljnih kultura, breskve, nektarina, kornišoni, lubenice, maline, trešnje… Budući da u Bosni i Hercegovini ne postoji normalan ambijent za poljoprivrednu proizvodnju i prerađivački sektor. Nema odgovarajućih stimulativnih državnih mjera za razvoj poljoprivredne proizvodnje niti zaštite domaće proizvodnje od visokosubvencioniranih poljoprivrednih kultura iz drugih zemalja. Sve ovo obeshrabruje kako individualne poljoprivrednike, tako i firme, zadruge, udruženja koja u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi ne vide budućnost. Ovo su ozbiljni razlozi i za iseljavanje iz BiH i traženje perspektive u drugim, uređenim državama”, zaključio je Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić”.
Povodom proslave 85. godišnjce “Jadrana” juče je u akvatorijumu Tivatskog zaliva održana jedriličarska regata, koju je dronom i fotoaparatom zabilježio Stevan Kordić.
Pobjednik regate je jedrilica „Sinji galeb“.
Osim što je bio najbrži brod regate, „Sinji galeb“ je pobijedio i u svojoj klasi 5 ispred krstaša „Oxygen“ i „Vesna“. U klasi jedan trijumfovala je jedrilica „Prelo“, u klasi 3 najbrži broh bila je „Stara“, u klasi 4 „Vega“, klasi 6 „Vila Dana“ dok je u klasi 7 pobijedio krstaš MVCG, jedrilica „Milena“. U klasi ojedrenih barki najbolji je bio „Andamento lento“, dok je u klasi J 70 trijumfovao „Mohito“.
Nagrade najboljima na svečanosti organizovanoj na palubi „Jadrana“, dodijelio je komandant tog školskog broda, kapetan korvete Zoran Ivanovski.
Regatu u kojoj su učešća uzela 24 broda sa cijelog Crogorskog primorja, organizovao je Jedriličarski klub MVCG „Mornar“ iz Tivta.
Centralna proslava 85. godišnjice našeg najljepšeg broda, biće upriličena 20. avgusta, kojoj će pored brojnih zvanica prisustvovati i ministar odbrane, mr Predrag Bošković.
Školski brod „Jadran“ je jedrenjak tipa „barkantin“ deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara.
Izgrađen je u Hamburgu, u Njemačkoj, 1933. godine. Mornarica Kraljevine Jugoslavije potpisala je ugovor za gradnju broda sa njemačakim brodogradlištem “H.C. Stulcken Sohn” 4. septembra 1930. godine.
Brod je porinut 25. juna 1931. godine, dobivši ime “Jadran”. Gradnja i završno opremanje broda okončano je u junu 1933, kada je brod zaplovio za domovinu. U svoju tadašnju i sadašnju luku Tivat, uz svečani doček, uplovio je 16. jula iste godine, u 10 časova.
Školski brod “Jadran” u flotnu listu ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije upisan je 19. avgusta 1933. godine, što se obilježava kao Dan broda.
Brod je do sada prevalio preko 400.000 morskih milja, obišao gotovo sve luke u Evropi, od Crnog do Baltičkog mora.
Fešta nad feštama, tradicionalna Bokeljska noć 2018. stara dva vijeka, održana je sinoć u akvatoriju kotorskog zaliva podno zidina drevnog Kotora pred oko deset hiljada posjetilaca.
Gradska muzika Kotor, i jedrilice Jedrličarskog kluba “Lahor” najavili su defile ukrašenih barki koje su se u tri đira predstavile publici.
U povorci je učestvovalo 42 barki iz Kotora, Tivta, Herceg-Novog.
