WWF: Sredozemno more u opasnosti da postane more plastike

0
Plastika u moru foto Greenpeace

U povodu Svjetskog dana okeana, novi izvještaj Svjetski fond za prirodu (WWF) upozorava na rekordnu razinu zagađenosti od mikroplastike koja prijeti morskim vrstama i ljudskom zdravlju,  te poziva vlade, kompanije i pojedince da usvoje niz mjera za smanjenje zagađenja plastičnim otpadom u urbanim, obalnim i morskim sredinama na Sredozemlju i na globalnoj razini.

Izvještaj ukazuje na dramatične posljedice koje pretjerano korištenje plastike, loše gospodarenje otpadom i masovni turizam imaju na jednu od najposjećenijih regija u svijetu. Prikupljanjem najnovijih podataka i znanstvenih dokaza o upotrebi plastike u Evropi i mnogih načina kako plastika utječe na morske ekosustave, izvješće predstavlja hitne mjere koje institucije, tvrtke i građani moraju poduzeti kako bi spriječili da plastični otpad stigne u more, navodi WWF u saopštenju.

Morski otpad se svako ljeto povećava za 40 posto

Proizvodi od plastike danas čine 95 posto otpada koji pluta Sredozemnim morem ili leži na plažama. Većina plastičnog otpada u moru dolazi iz Turske i Španjolske, a slijede ih Italija, Egipat i Francuska. Zbog povećanog turizma, količina morskog otpada svako ljeto povećava se za čak 40 posto.

Veliki plastični dijelovi ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući i zaštićene i ugrožene vrste kao što su morske kornjače i sredozemne medvjedice.

Upravo je mikroplastika, manja i podmuklija, dosegnula rekordne razine koncentracije od 1,25 milijuna komada po kvadratnom kilometru u Sredozemnom moru, gotovo četiri puta više nego na “plastičnom otoku” pronađenom u Sjevernom Tihom oceanu. Ulaskom u prehrambeni lanac, fragmenti mirkoplastike ugrožavaju sve veći broj životinjskih vrsta, kao i ljudi, upozorava WWF.

Prema izvješću, kašnjenja i rupe u gospodarenju plastičnim otpadom u većini sredozemnih zemalja su među glavnim uzrocima plastičnog onečišćenja.

Plastika u moru

Samo trećina plastičnog otpada se reciklira

Od 27 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog svake godine u Evropi samo trećina se reciklira; polovica plastičnog otpada u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj završava na odlagalištima. Reciklirana plastika trenutno iznosi samo šest posto potražnje za plastikom u Europi.

Stoga WWF poziva vlade, tvrtke i pojedince da usvoje niz mjera za smanjenje zagađenja plastičnim otpadom u urbanim, obalnim i morskim sredinama na Sredozemlju i na globalnoj razini.

To uključuje usvajanje zakonski obvezujućeg međunarodnog sporazuma o uklanjanju plastičnog otpada iz mora, uz potporu snažnih nacionalnih ciljeva radi postizanja sto posto recikliranog i obnovljivog plastičnog otpada do 2030. godine, te nacionalnih zabrana za jednokratne plastične predmete kao što su vrećice.

Takođe, pozivaju tvrtke da investiraju u inovacije i dizajn u smjeru učinkovitije i održivije upotrebe plastike.

Opština Kotor: poziv na „Bokeljski vremeplov” i „Otvoreni kotorski trgovi”

0
Kotorski vremeplov

Opština Kotor je Budžetom za 2018. godinu opredijelila sredstva u iznosu 20.000 eura za organizaciju manifestacije „Bokeljski vremeplov” i 20.000 eura za organizaciju manifestacije „Otvorenih kotorski trgovi”.

„Bokeljski vremepolov” je multimedijalni program posvećen gradskom životu Kotora tokom proteklih vjekova dok su „Otvoreni kotorski trgovi” program koji na scenu vraća desetine kotorskih klapa, orkestara, horova, folklornih i pjevačkih društava, dramskih trupa, karnevalskih grupa, likovnih, strip i drugih sličnih udruženja u namjeri da promoviše dobre običaje u kulturi našeg grada.

Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti i Kulturni centar „Nikola Đurković” na učešće poziva:

Bokeljski vremeplov

1. zainteresovane građane/ke da predlaganjem programa i učešćem u njihovoj realizaciji daju doprinos manifestaciji „Bokeljski vremeplov” i

2. djelatnike/ce na polju kulture registrovane u Sekretarijatu (Registar amaterizma) i akademske umjetnike/ce koji žele da se publici predstave u okviru „Otvorenih kotorskih trgova”.

Bokeljski vremeplov

Prijava se podnosi najkasnije do 4. juna ove godine i predaje u Građanskom birou Opštine Kotor (Stari grad 317), sa naznakom „Za Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djalatnosti-Prijava po Javnom pozivu za manifestacije „Bokeljski vremeplov” / „Otvoreni kotorski trgovi”.

Skočio broj migranata na novoj balkanskoj ruti

0
Migranti

Broj migranata koji se preko Albanije pokušavaju dokopati zapadne Evrope ove je godine naglo porastao, a krijumčari ljudima otvorili su novu balkansku rutu za one koji zbog sukoba ili neimaštine napuštaju Bliski istok, sjevernu Afriku i Aziju, prenosi Reuters.

Priliv migranata preko Albanije i susjedne Crne Gore do najnovije članice EU-a Hrvatske, i dalje je skroman u odnosu na stotine tisuća ljudi u vrijeme vrhunca europske migrantske krize 2015.

No, broj migranata ove godine raste brzo. Albanski dužnosnici su u prvih pet mjeseci zaustavili 2.311 migranata, dok ih je u istom razdoblju 2017. uhvaćeno tek 162 i dvostruko više nego u cijeloj prošloj godini.

Tokom krize 2015., migranti su putovali iz Grčke, preko Makedonije i Srbije u Mađarsku, koja je članica EU-a, sve dok tu rutu nisu Mađari zatvorili ogradom i stražarima.

S toplijim vremenom migranti se sve više odvažuju na put iz pretrpanih izbjegličkih logora u Grčkoj, iako tamošnja vlada smatra da je do sada dobro kontrolirala kretanje migranata. No, sada je siromašna Albanija oglasila zvono na uzbunu i prošli mjesec zatražila pomoć od Austrije, čija je desna vlada stroža po pitanju migracije.

Ove sedmice su se u BiH sastali policijski dužnosnici i pripadnici ostalih službi sigurnosti kako bi razgovarali o odgovoru na sve veći pritisak migranata na novu balkansku ratu. Ove godine je u BiH ušlo više od 5.500 izbjeglica i migranata.

Albanska policija uhitila je nekolicinu krijumčara ljudima, uključujući i dva Alžirca koji su ovaj tjedan uhićeni u blizini granice Crne Gore. Vlada u Tirani pozdravila je odluku Europske agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) da pošalje svoje snage za borbu protiv kriminala i suzbijanje ilegalne imigracije.

Migranti sada sve više pokušavaju ući u EU preko nove balkanske rute, no njihova iskustva se ne mijenjaju. Sirijac Faisal Grdawe, iz Homsa, želi doći do Malte ili Italije, gdje mu se nalaze prijatelji i članovi obitelji.

Grdawe i tri njegova prijatelja su dio skupine od 30 ljudi koji su napustili Siriju, no život u azilantskim centrima nije “sloboda koju traže”.

“A hrana je gora nego u sirijskom zatvoru”, kazao je njegov prijatelj Mahir.

Migranti iz Maroka, Alžira i Pakistana savjetuju da se ide u Italiju jer se tamo odmah dobiju papiri. Uz jedan savjet: “pazite se hrvatske policije, znaju gadno tući”.

Hrvatska policija tvrdi da sve radi u okviru zakona, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je objavio da je ove godine zbog šverca ljudima uhićeno 144 ljudi.

Sjeverna ruta, prepričava 29-godišnji Hichem Boussadia, je zahtjevna i teška. On je išao iz Turske u Grčku pa u Crnu Goru, ali su ga tamo već dva puta uhvatili.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz i albanski premijer Edi Rama složili su se da problem treba rješavati sada, u začetku, prije nego preraste u veliki problem, kao 2015. i 2017.

Kurz je također ponudio financijsku potporu Tirani.

Kamenari oštećene 34 kuće – Tivat, padali bilbordi, stabla, voda ušla u podrume…

0

Veliko nevrijeme sa jakim vjetrom i obilnim padavimana, pričinilo je sinoć i danas dosta problema u Tivtu. Oluja je oborila više stabala u raznim djelovima grada, od kojih su neka blikorala i saobraćajnice pa su intervenisale ekipe Komunalnog preduzeća Tivat, koje su raščišćavale puteve. Tramontana je oborila i jedna veliki reklamni bilbord na magistrali u blizini aerodroma Tivat pa su tri radnika i bager Komunalnog morali da uklone metalnu konstrukciju sa kolovoza.

Oluja je oštetila i dosta krovova na objektima, a vatrogasci su imali više intervencija u crpljenju vode iz poplavljenih podrumskih prostorija u zgradama u više tivatskih naselja. Obilne padavine na više mjesta nanijele i nanose smeća i pijeska na Jadransku magistralu koje su komunalci odmah čistili, a odmah su se ponovno javile i neuralgične tačke na magistrali gdje se voda zbog loših ili začepljenih odvoda redovno zadržava, pa su prava jezera i manje poplave na cesti bili u Lepetanima, Donjoj Lastvi i Vrijesu.

Kamenari oštećene 34 kuće – Velika šteta pričinjena Bolnici Meljine
Oluja – foto RHN

Prihvatni centar za sve porodice kojima su tokom nevremena oštećeni  domovi organizovan je u dvorani Sportskog centra Igalo. Sve koji imaju  problem sa smještajem ekipe će raspoređivati u hotele koji su na  raspolaganju: Institut Igalo, Plaža i Park.

Prema dosadašnjim prijavama, u nevrijemenu protekle noći oštećeno  je pedesetak kuća na teritoriji opštine Herceg Novi, od kojih 34 u  naselju Kamenari, rečeno je na sastanku tima za vanredne situacije  u Opštini Herceg Novi. Članovi tima – predstavnici lokalne uprave, Službe zaštite i  spasavanja, Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, Centra  bezbjednosti Herceg Novi, Direktorata za vanredne situacije i Crvenog  krsta – sumirali su do sada prijavljene štete, aktivnosti na  otklanjanju posledica nevremena i dogovorili se u vezi sa daljim  koracima.

Ekipe Službe komunalne policije, Službe zaštite i spasavanja i  javnih preduzeća na terenu su i nastavljaju intenzivan rad na  popisivanju štete i saniranju posledica sinoćnje oluje.

Velika šteta pričinjena je Bolnici Meljine, gdje je oštećen krov  rentgenskog odeljenja, polomljena stakla, porušena stabla u parku.  Ekipe Komunalno-stambenog preduzeća upućene su da pomognu sanaciju, te osiguraju oštećene dijelove objekkta kako bi spriječili prodiranje  vode u prostor gdje se nalazi oprema za rad.

Još jednom se apeluje na sve građane kojima je tokom nevremena  oštećena imovina da štetu prijave kol-centru Službe komunalne  policije i inspekcijskog nadzora, pozivom na broj telefona 19800, sopšteno je iz Opštine Herceg Novi.

Plavo stablo Vaska Lipovca bit će postavljeno na zelenu površinu pored Doma mladih u Splitu

0
Plavo stablo V. Lipovca – foto Dalmacija News
Grad Split preuzet će od Udruge “Plavo stablo“ u svrhu postavljanja, prezentacije, čuvanja i održavanja.
Zahvaljujući saradnji Grada Splita i Udruge “Vasko Lipovac“ skulptura Vaska Lipovca “Plavo stablo“ bit će postavljena u srijedu, 13. juna 2018. godine na travnjak uz križanje Ulice slobode i Mažuranićevog šetališta pokraj Doma mladeži.
Grad Split preuzet će od Udruge “Plavo stablo“ u svrhu postavljanja, prezentacije, čuvanja i održavanja. Početak je to zajedničkog djelovanja na jačanju prisutnosti djela Vaska Lipovca u Splitu, ali i ostalih umjetnika ovog grada.
Isti dan, 13. juna 2018. godine u 20.30 sati bit će obavljen simboličan čin postavljanja stabla uz glazbeno druženje u organizaciji Udruge i prijatelja.

UPS spasila austrijsku jahtu i šest ljudi, ima povrijeđenih nautičara

Mamula – Foto Boka News

Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore i firma Boka Pilot iz Bijele, spasili su rano jutros jahtu „Mamula“ i šest ljudi na njoj. Jahta pod asutrijskom zastavom bila je vezana za plutaču u uvali Rose na ulazu u Boku, na oko 50-70 metara udaljenosti od obale. Veliko nevrijeme koje je sinoć zahvatilo taj dio zaliva, olujni vjetar i valovi zaprijetili su da jahtu bace na obalu, pa su sa „Mamule“ uputili poziv u pomoć i zatražili evakuaciju.

„Poziv u pomoć naš Pomorski operativni centar dobio je u 3 sata i 3 minuta i odmah smo reagovali zajedno sa Željkom Malovićem iz kompanije Boka Pilot iz Bijele. Njihovim plovilom uspjeli smo doći do jahte i sa nje evakuisati  šest osoba – četiri žene i dva muškarca, sve državljana Austrije. Pošto je među njima bilo i povrijeđenih, o svemu su obaviješteni policija i Hitna pomoć koji su preuzeli Austrijance nakon što smo ih iskrcali u luci Zelenika. Povrijeđenima je pružena medicinska pomoć, a jedna od žena je zbog ozbiljnijih povreda hospitalizivana u bolnici Meljine“- kazao nam je jutros direktor Uprave pomorse sigurnosti Crne Gore, Safet Kočan.

Oštećena austrijska jahta  ostala je u Rosama, ali joj ne prijeti opasnost od potonuća. O svemu je obaviještena Lučka kapetanija Kotor od čije Inspekcije sigurnosti plovidbe se očekuje da preuzme dalje korake u vezi ovog incidenta.

Nevrijeme napravilo haos u Herceg Novom

0

Najviše stradale Meljine

Nevrijeme – perionica automobila foto S.Kosić

Olujni vjetar koji je protekle noći duvao brzinom od preko 100 kilometara na sat nanio je veliku štetu na hercegnovskoj rivijeri.

Dvije osobe su povrijeđene, a jedna je zadržana u Bolnici Meljine.

Najviiše su stradale Meljine. Demolirane su benzinska pumpa, perionica automobila, kvantaška pijaca, raskriven je dio krova Vatrogasnog doma, ograda Bolnice.

Oluja je prevrtala automobile, čak i kombi vozila i kamione, oštetila dosta zelenila, padala su stabla na Savini.

Nevrijeme Boka foto S.Kosić

Oštećenja su i na Podima, Brajkovini, i u Kamenarima, kazala je načelnica Komunalne policije, Marija Andrić.

Ekipe komunalne policije su na terenu od tri sata poslije ponoći i popisuju štetu.

Vanredna vijest: Nevreme oštetilo dva manja aviona na Aerodromu Tivat

2

Donosimo eksluzivne snimke iz Tivta, kojeg je noćas zahvatilo kratkotrajno jako nevrijeme koje je oštetilo dva manja aviona koja su bila parkirana na platformi Aerodroma Tivat.

Naime, pijavica- meteorološka pojava koju zovu i manji tornado, zahvatila je taj dio grada i prvrnula je na bok avion tipa „Piaggio P-180 Avanti“ oznake N 977 RS te ga je u znatnoj mjeri oštetila. Na avionu je slomljena lijeva glavna noga stajnog trapa, a oštećen je i dio trupa i vjerovatno elisa na lijevom motoru.

Drugi veći avion manje je oštećen. Snaga pijavice uspjela ga je okrenuti za 180 stepeni.

U incidentu nije bilo povrijeđenih, a nije oštećen ni jedan od susjednih vazduhoplova koji su bili parkirani u blizini dva „Piaggia“ koje je pijavica podigla. Kako nezvanično saznajemo, oba aviona bila su parkirana i obezbjeđena podmetaččma ispod točkova u skladu sa svim propisima, a njihova težina od 6 tona nije nalagala potrebu da eventualno dodatnim kaiševima i sajlama, oni budu ankerisani – privezani za podlogu. Ankerisan nije bio nijedan od okolnih vazduhoplova, uključujući i mnogo lakši, oko 2 tone težak helikopter, a koje oluja nije pomjerila. Osim same putanje kretanja pijavice koja je „prešla“ preko dva „Piaggia“, stručnjaci smatraju da je u tome prrsudnu ulogu imala jedinstvena aerodinamička forma aviona tipa „Piaggion Avanti“ koji imaju tzv.patka-sistem, odnosno glavne horizontalne upravljačke površine su im smještene na nosu, umjesto na repu. Stoga prednji dio ovog aviona ima značajno veći uzgon, pa je jakom vjetru bilo i lakše da „podigne“ parkirani vazduhoplov i zarotira ga. O snazi pijavice koja je suinoć prople tim dijelom aerodroma govori i nekoliko iz zemlje počupanih i oborenih velikih reklamnih bilborda uz obličnju magistralu.

Na Aerodromu Tivat je vanredni sastanak i uviđaj oko nastale situacije i pričinjene štete.

Izjava direktora ACG Danila Orlandića u vezi incidenta na aerodromu Tivat

„U noći između petka i subote, u 2:59 sati uslijed velikog nevremena koje je zahvatilo Crnu Goru, oštećena su dva aviona generalne avijacije tipa P-180 koji su bili propisno parkirani na aerodromu Tivat na svojim pozicijama. Riječ je o aviionima teškim preko 6 tona koje je zahvatila pijavica, što dovoljno govori o jačini nevremena. U toku je uviđaj“ – kazao je generalni direktor ACG Danilo Orlandić koji je sa saradnicima došao u Tivat i prisustvuje uviđaju na mjestu incidenta.

On je dodao da će uskoro na lice mjesta izaći i predstavnici osiguravajućih kuća kako bi procijenili nastalu štetu.

Podsjetimo, Direktorat za vanredne situacije MUP-a juče je upozorio nadležne službe da podignu nivo spremnosti zbog očekivanog ciklona na primorju.

Kotor – postavljena mehanička dizalica za jednostavniji pristup moru licima sa invaliditetom

0
Mehanička dizalica za jednostavniji pristup moru lica sa invaliditetom

Mehanička dizalica za jednostavniji pristup moru lica sa invaliditetom i lica sa smanjenom pokretljivošću postavljena je juče na pristaništu Žute plaže u Kotoru.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore izvršilo je nabavku dizalice krajem prošle godine sa namjerom da je stavi u funkciju za predstojeću sezonu. Ukupna vrijednost ove investicije iznosila je 3.000 eura.

Na istoj lokaciji biće postavljeni toaleti i specijalne kabine za presvlačenje, adaptirane za lica sa smanjenom pokretljivošću i lica sa invaliditetom.

Podsjećamo da je Javno preduzeće za uprvljanje morskim dobrom Crne Gore pred početak turističke sezone 2017. godine izgradilo i pristupnu rampu za potrebe lica sa smanjenom pokretljivošću i lica sa invaliditetom na Slovenskoj plaži u Budvi (gradska plaža ispred Hotela Park), koja je tokom ljetnjih mjeseci bila na raspolaganju mještanima, turistima i posjetiocima kojima je bila neophodna za pristup moru.

Ove sezone u funkciji će biti i pristupne rampe na Topolici u Baru i na Ponti Seljanovo u Tivtu.

Navedene aktivnosti Javno preduzeće ralizuje u saglasnosti sa Savezom udruženja paraplegičara Crne Gore i Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagodjavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, navodi se u saopštenju Javnog preduzeća za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore.

Radionica “Održivo ribarstvo – borba protiv nelegalnog ribolova”

0
Kočarica
Koča- Foto:Boka News

Radionica “Održivo ribarstvo – borba protiv nelegalnog ribolova” koja će se održati u utorak 12.06.2018. godine u Institutu za biologiju mora u okviru projekta MonteAqua, temelji se na EU direktivi 1005/2008 uspostavljanju sistema Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova (Council Regulation (EC) No. 1005/2008 establishing a Community system to prevent, deter and eliminate illegal, unreported and unregulated fishing – IUU Regulation)

Na žalost, svi smo svjedoci da je u poslednje vrijeme u Crnoj Gori veoma izražen nelegalni ribolov koji se vrši bez dozvole i uz upotrebu eksplozivnih i električnih naprava (dinamita i agregata). Nezakonit i neprijavljen ribolov nije problem sa kojim se suočava samo Crna Gora, već predstavlja globalni problem koji izaziva niz negativnih ekonomskih, socijalnih, ekoloških i pravnih posljedica. Ova aktivnost često je povezana sa drugim kriminalnim aktivnostima i ugrožava bezbjednost ljudi i hrane. Pored direktne ugroženosti ljudskih života, negativnog uticaja na ovu privrednu djelatnost, upotreba dinamita i agregata i drugih nedozvoljenih aktivnosti u ribolovu značajno utiče na cjelokupnu životnu sredinu, čime se biodiverzitetu nanosi trajna i nepopravljiva šteta.

Upotreba dinamita, ribolov nedozvoljenim alatima i u zabranjenim područjima, veoma destruktivno djeluje i na livade morske trave – Posidonia oceanica, koje predstavljaju odraz vitalnosti morskog ekosistema i koje imaju nekoliko ključnih uloga u funkcionisanju morskog ekosistema: proizvode i oslobađaju velike količine kiseonika, grade kompleksne ekosisteme koji daju utočište i mjesto oporavka mnogim ribama i beskičmenjacima od komercijalnog značaja, stabilizuju morsko dno i redukuju eroziju obale. Zbog važnosti livada ove morske cvjetnice te osjetljivosti i ugroženosti koja im prijeti, posidonija je u Crnoj Gori strogo zaštićena vrsta Rješenjem o stavljanjem pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta („Sl.list CG“, br. 76/06), dok je kroz evropsko zakonodavstvo štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije (92/43/EEZ).

Do suzbijanja krivolova ili njegovog smanjena potrebna je dugoročna borba. Pored zakonskih mjera, neophodno je i koordinisano djelovanje državnih institucija i organa, korisnika ili upravljača ribolovnim vodama ili ribljeg fonda, NVO sektora, sportsko rekreatnivnih ribolovaca i građana, kao i podizanje svijesti o svim negativnim efektima ovakvih aktivnosti, što je i tema i cilj najavljene radionice.