U srijedu navečer u 18:20 sati dogodila se pomorska nesreća u akvatoriju Vodica kod otoka Prvića. Sudarili su se Jadrolinijin putnički brod Tijat i motorni teretni brod Plavi Jadran, nakon čega je za samo nekoliko minuta teretnjak potonuo na morsko dno.
Kako doznajemo od očevidaca ove nesreće, mještana Šepurina, oba člana posade potonulog broda su spašena. Jednog su iz mora izvukli članovi posade Tijata, a drugi je uspio doplivati do obale te su ga prihvatili i zbrinuli mještani Šepurina.
Na brodu Tijat nema ozljeđenih ni među posadom, ni među desetak putnika koji su iz Šepurina putovali za Šibenik.
Do sudara je došlo u blizini rta sv. Frane stotinjak metara od obale.
Vapor Tijat isplovio je iz luke Šepurine prema Prvić Luci i kad je dosegnuo punu brzinu naletio je na brod Plavi Jadran, koji je zadobio velika oštećenja i uslijed prodora mora potonuo. Tijat je pretrpio manja oštećenja te će prenoćiti na vezu u Prvić Šepurini.
– Mogu samo potvrditi da je došlo do sudara brodova kod Prvića i da nema ozlijeđenih. Istragu je preuzela Lučka kapetanija koja će utvrditi uzroke sudara – kazala nam je Marica Kosor, glasnogovornica šibenske policije.
Prema pričanju mještana Šepurina, navodno je Plavi Jadran bio slabo osvijetljen pa ga kormilar Tijata nije na vrijeme mogao spaziti.
Inače, vapor Tijat najpopularniji je ovdašnji brod iz Jadrolinije linije i već 60 godina plovi na ruti Šibenik – Zlarin – Prvić Luka – Prvić Šepurina – Vodice i obrnuto. Brod Plavi Jadran dug je 35 metara, u vlasništvu je Tonka Jureška s otoka Pašmana, a specijalizirao se za prijevoz građevinskog materijala i rasutog tereta po otocima.
S navoza pulskog Uljanika porinut je Scenic Eclipse, polarni istraživački kruzer koji pulski brodograditelji grade za jednu od tvrtki u sklopu australske Scenic Grupe. Riječ je o luksuznom brodu sa šest zvjezdica za istraživanje polarnih područja, prvom takvom u svijetu.
Riječ je o luksuznom putničkom brodu za prijevoz 237 putnika za oceansku plovidbu. Namijenjen je plovidbi svim morima, uključujući polarna i tropska područja, za što je i specijalno opremljen. Posebno je ojačan ne bi li se prilagodio plovidbi u otežanim vremenskim uvjetima i zaleđenim morima te zadovoljava visoke ekološke standarde. Brod dužine 168 i širine 21,5 metara sagrađen je u skladu s najnovijim ekološkim zahtjevima. Vrijedan je oko 200 milijuna eura, a s istim je naručiteljem potpisan ugovor za još jedan sličan brod.
Dom za stare pri samostanu jedini je na tom dijelu primorja i u njemu su smješteni nemoćni stari ljudi, bez obzira na vjersku pripadnost.
Petrovac – Dom za stare – Franjevke foto Boka News
Sekretarijat za urbanizam Opštine Budva izdao je Crnogorskoj provinciji franjevskog bezgrešnog začeća Cetinje građevinsku dozvolu za gradnju doma za stare u okviru samostana časnih sestara u Petrovcu “Sveti Vid“.
Planom investicija za 2018. godinu, lokalna uprava opredijelila 100.000 eura učešća Opštine za gradnju doma u okviru franjevačkog samostana.
Franjevke su 2016. godine proslavile 70 godina od dolaksa u Crnu Goru i pola vijeka od kada su se u Petrovcu posvetile brizi i njegovanju starih i nemoćnih mještana, ali i stanovnika iz ostalih djelova Crne Gore.
U okviru samostana postoji dom za stare, ali su uslovi i kapaciteti ograničeni, pa već duži niz godina postoji ideja da se izgradi novi.
“Odobrava se gradnja objekta socijalne zaštite čija ukupna brutograđevinska površina iznosi 829 kvadrata i tehničkih prostorija od 248 kvadrata. Dom će imati podrum, suteren, prizemlje i dva sprata. Objekat mora biti završen u roku od tri godine od pravosnažnosti dozvole“, piše u dozvoli Sekretarijata.
Jubilej Franjevki, reda Bezgrešnog začeća u Petrovcu – foto Boka News
Časne setre su u nekoliko navrata tokom prethodnih godina saopštavale da postoji projekat izgradnje novog objekta za smještaj i njegu starih lica, s obzirom na to da postojeći kapaciteti ne ispunjavaju zahtjeve i potrebe sa kojima se susreću.
Opština je, već preduzela određene korake u cilju brzog i efikasnog rješavanja infrastrukturnih problema sa kojima se samostan susreće. Navode da će pomoći i kako bi se pronašao način da se sestre oslobode plaćanja komunalnih taksi za izgradnju novog doma, čime bi se omogućio veći broj smještajnih jedinica.
Karavan mimoze je u svakom gradu koji je posjetio protekle i ove sedmice dočekan na najbolji mogući način, a procjenjuje se da je Karavan vidjelo oko 20 hiljada ljudi u svojim gradovima. Hercegnovske mažoretke, Gradska muzika, trombonjeri i klovnovi su sa Karavanom obišli šest gradova, na najbolji mogući način predstavili Herceg Novi i 49. Praznik mimoze, te performansima na gradskim trgovima pozvali građane da tokom februara dođu u naš grad.
Za očekivati je više hiljada gostiju tokom februara, a samo za sportski program Praznika mimoze Herceg Novi će ugostiti preko sedam hiljada posjetilaca, saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare u foajeu dvorane Park, na kojoj su govorili predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, Dalibor Vuković ispred Turističke organizacije, kao i kapelnica Gradske muzike Valentina Kulinović.
Troškovi organizacije Karavana mimoze, koji je tokom protekle i ove sedmice prešao preko 1300 kilometara, te obišao šest gradova – Zlatibor, Jagodinu, Beograd, Bijeljinu, Banja Luku i Podgoricu, bili su minimalni, dok su na teret lokalne Turističke organizacije pale samo dnevnice za učesnike defilea, kazao je Katić i dodao da su funkcioneri lokalne uprave na Karavanu boravili o svom trošku i bez dnevnica, što je u skladu sa mjerama štednje uvedenim u lokalnoj upravi, a uslijed naslijeđenih dugovanja. On je posebno zahvalio i kompaniji „Blue line“, koja je sponzorisala troškove prevoza Karavana.
-Efekti Karavana mimoze bili su višestruko veći od uloženih sredstava. Ako samo pomislite da cijene minuta na televiziji iznose stotine eura, a onda pogledate koliko su prostora u svim medijima dobili Praznik mimoze i Herceg Novi, račun je jasan. Dodatno, ovakav način promocije je jedinstven, što ga odmah čini i efektnijim, kazao je Katić i naglasio da je namjera lokalne uprave da Karavan mimoze 2019. godine bude još sadržajniji.
Kao aktivnost koja će najaviti veliki jubilej – 50. Praznik Mimoze, namjera je da Karavan krene ranije i prođe kroz veći broj gradova.
-Već sada razmišljamo i planiramo, a kao moguće lokacije vidimo i Novi Sad, Sarajevo, Budimpeštu i Beč, najavio je prvi čovjek Opštine Herceg Novi.
Prema procjenama, Karavan je tokom proteklih dana vidjelo oko 20 hiljada ljudi. U ovaj broj nije uračunat ogroman broj onih koji su putem gostovanja na regionalnim medijima, priloga i brojnih objava u različitim sredstvima informisanja upoznati sa programom ovogodišnjeg Praznika i pozvani da dođu u Herceg Novi.
-Kao neko ko je prisustvovao četiri defilea, moram istaći da sam veoma ponosan i zadovoljan načinom na koji su naša Gradska muzika, mažoretke, trombonjeri i klovnovi, kao i organizacioni tim realizovali ovogodišnji Karavan. Nastupi su bili pripremljeni i izvedeni bez greške, što su nam potvrdili i domaćini. Osim predstavljanja Praznika mimoze i promocije Herceg Novog na način koji je oduševio brojne građane, tokom Karavana su upriličeni i zvanični susreti sa upravama gradova-domaćina. Oni su nam potvrdili da u regionu postoji interesovanje za saradnju sa Herceg Novim, posebno u oblastima turizma, kulture i kreiranja zajedničkih prekograničnih projekata, napomenuo je Katić.
Mimoza HN
Kako je kazao Dalibor Vuković iz Turističke organizacije Herceg Novi, posebno raduju pozitivni komentari građana koji su u svojim gradovima ispratili Karavan mimoze, mažoretke i Gradsku muziku.
On je ukazao i na intenzivnu promotivnu kampanju koja je trajala poslednjih par mjeseci, uz osvrt na kampanju digitalnog marketinga, koja je dala veliku efikasnost, a nije koštala puno. Već sada su turističke agencije u u našem gradu potvrdile dolazak dva ili više autobusa po posjećenom gradu.
-Što se tiče sportskih manifestacija koje će se održati tokom Praznika mimoze, očekujemo preko sedam hiljada posjetilaca koji su već bukirali svoje smještaje u hotelima i privatnom smještaju, napomenuo je Vuković.
Konferenciji za novinare prisustvovali potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, Sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo i vd direktora JUK Herceg fest Gordana Porobić Krcunović.
Svečana akademija povodom 100. godina od pobune mornara u Boki Kotorskoj biće održana u četvrtak, 01. februara u dvorani “Park”, od 18 sati.
Akademija je dio programa obilježavanja ovog jubileja u Herceg Novom, koji počinje u 16 sati, u Đenovićima.
U umjetničkom dijelu programa prisutni će imati priliku da pogledaju jednočinku pod nazivom “Pobuna”. Ovo je dramska etida kombinovana sa igranim video blokovima, u kojoj će nastupiti: Julija Milačić, Danilo Čelebić, Goran Slavić, Dejan Đonović i Danilo Babović. Učestvovaće i klapa Stari kapetan. Autor je dramski pisac Stevan Koprivica.
Ulaz na svečanu akademiju je besplatan i pozivamo sve zainteresovane građane da joj prisustvuju.
Organizaciju svečane akademije podržali su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i “Portonovi”.
Klimatske promjene u Jadranskom moru sve su više očite. Utjecaj klimatskih promjena na ulazak novih vrsta riba u Jadranu je vidljiv u ulovima ribara i ribolovaca. U zadnjih sedam godina pojavilo se 16 novih vrsta riba. Unos novih vrsta moguć je putem bijega iz akvakulture ili akvarija, putem balastnih voda, aktivne migracije ili riba koje prate brodove i slučajno zalutaju, piše portal Oko.
Pagrus major je jedan primjer bijega iz marikulture. Ova vrsta potječe iz sjeverozapadnog Pacifika, gdje se uzgaja. Slična je našem zubacu i pagru ali brže raste pa se pokušala uzgajati kod nas. Na sreću nije uspjela uspostaviti populaciju, te ne predstavlja nikakvu prijetnju ekosustavu u Jadranu.
Čak 14 vrsta je tzv. lesepsijskih migranata, što znači da su u Sredozemlje dospjele kroz Suez iz Crvenog mora, od kojih su plavotočkasta trumpetača (Fistularia commersonii), tamna mramornica (Siganus luridus) i srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus), već izgleda uspostavile populacije u južnom Jadranu.
Lesepsijski sprinter Fistularia commersonii je izrazit grabežljivac gospodarski važnih vrsta poput bukve, gire, trlje te inćuna i srdele, pa su moguće negativne posljedice na lokalne populacije tih riba.
Tamna mramornica Siganus luridus i bodljikava mramornica Siganus rivulatus su vrste koje su u ekološkom i biološkom smislu (herbivorne vrste), u istočnom dijelu Mediterana potisnule autohtonu vrstu salpu Sarpa salpa te smanjile njezinu brojnost kao i vertikalnu distribuciju uslijed kompeticije za hranom.
Srebrnopruga napuhača Lagocephalus sceleratus, ima visoku stopu razmnožavanja te negativno utječe na ribarstvo u Sredozemnom moru. Kida ribarske mreže te grize ulovljene ribe u mrežama. Ova vrsta je više poznata kao fugu, otrovna je, sadrži tetraodotoksin, otrov 1250 puta jači od cijanida.
Oštrozubi gušter Saurida undosquamis i trozubi morski gušter Saurida lessepsianus, isto su lesepsijski migranti. Ako uspostave populaciju mogle bi imati i određenog utjecaja (moguće negativnog) na stanje nekih pelagijskih vrsta u Jadranu jer su izraziti grabežljivci.
U Jadranu su se pojavile i neke nove vrste kirnje, to su Epinephelus aeneus (kirnja bjelica), Epinephelus coioides (narančasto-pjegasta kirnja) i Mycteroperca rubra (češljasta kirnja). Njihov sveukupni učinak na komercijalno ribarstvo bio bi pozitivan: one su skupocjena i tražena riba. Međutim, s ekološkog stajališta, postoje negativni učinci.
Tupousna barakuda Sphyraena chrysotaenia i žutousna barakuda Sphyraena viridensis su srodne vrste domaćeg škarama Sphyraena sphyraena. Ove vrste su uspostavile populaciju u južnom Jadranu, a njihov gospodarski značaj bi mogao biti lokalnog karaktera i to prije svega zbog vrlo ukusnog mesa.
Afrički kostorog Stephanolepis diaspros je isto lesepsijski migrant. Može se naći na kamenitim dnima prekrivenim vegetacijom blizu obale. Do sada su u Jadranu zabilježena dva primjerka (i u južnom i sjevernom dijelu). Može narasti do 25 cm ukupne dužine.
U Jadranu su pronađene i druge vrste kao morski vepar Plectorhinchus mediterraneus, čarobni patkokljunčić Facciolella oxyrhyncha, patuljasti patkoglavac Elates ransonnettii, prugasti kljunaš Oplegnathus fasciatus, trorepan Lobotes surinamensis.
Ove i druge vrste prijete ekološkoj ravnoteži Jadrankog mora, jer mogu ugroziti populacije autohtonih riba i drugih organizama zato što se hrane njima ili se nadmeću za stanište. Ulazak alohtonih riba može imati socio-ekonomski utjecaj. Moguće je gospodarsko iskorištavanje novopridošlih vrsta, utjecaj na zdravlje (otrovnih vrsta), na ribolov kao posljedica utjecaja na populacije autohtonih vrsta i povećanje populacije novopridošlih gospodarski nezanimljivih vrsta.
Herceg Novi će tokom narednih dana biti domaćin događajima koji prevazilaze granice grada i države. Sutra, 01. februara obilježava se 100. godina od pobune mornara u Boki Kotorskoj, a već dan kasnije počinje 49. Praznik mimoze.
Da grad tokom ovih programa bude uređen pobrinula su se opštinska komunalna preduzeća, istakla je tokom obilaska terena potpredsjednica Opštine i predsjedavajuća Koordinacionog tijela lokalne uprave, Danijela Đurović.
Ona je sa saradnicima i predstavnicima „Čistoće“, „Komunalno stambenog“, Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora i mjesnih zajednica juče obišla rivijeru, odnosno trasu kojom će 01. februara proći povorka predvođena Bokeljskom mornaricom, a 03. februara ona koju vode Gradska muzika i mažoretke.
Radnici „Komunalno stambenog“ pobrinuli su se da zelenilo bude uređeno, kanali očišćeni, a „Čistoća“ da ulice i plaže budu čiste. Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora redovno obilazi teren i spremna je za obezbjeđenje svih manifestacija koje predstoje. Obilasku priobalnog puta prisustvovali su i predstavnici kompanije „Ćeltikoćoglu“ koji su u proteklom periodu izveli neophodne sanacije, a ukazano im je na još nekoliko lokacija koje je potrebno sanirati tokom današnjeg dana.
Sa predstavnicima mjesnih zajednica na rivijeri potvrđeno je da je sve spremno za tradicionalnu Feštu od mimoze, ribe i vina, na kojoj očekuju više hiljada posjetilaca.
Tokom manifestacija u čast mimoze gradska komunalna preduzeća će raditi pojačanim intenzitetom, kako bi svi planirani događaji prošli u najboljem redu, zaključeno je prilikom obilaska terena.
Proteklih dana počeli su radovi na rekonstrucija paringa na Šuranju – Kotor, prostor oko samoposluge Idea. Radovi bi trebali bi biti završeni tokom marta.
Rekonstrukcija parkinga, koji je godinama zapušten, površine 990 m2 obavlja se prema dozvoli koju je izdao Sekretarijat za urbaniza, građevinarstvo i stambeno komunalne poslove i odobrenja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor.
Rekonstrukcija parkinga
Investitor je preduzeće Win d.o.o. Radove izvodi preduzeće Iva put iz Tivta.
Tim Porto Montenegra predstavio je svoj projekat marine za superjahte i luksuznog nautičkog naselja na upravo završenom 49. Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu.
“Sajam u Dizeldorfu se dokazao, kao najveći evropski „tržišni brod brodova”, i tim Porto Montenenegra je, svake godine, dio ove jahting komunikacione platforme”- saopštili su iz kompanije „Adriatc Marinas“.
Ove godine, sajam je imao rekordnih 1.923 izlagača iz 68 zemalja koji su u “Dusseldorf Exhibition Center-u” da prezentovali luksuzne jahte i jedrilice, opremu za ronjenje, jedrenje, kao i najsavremenije nautičke “igračke” namjenjene zabavi na vodi, pod vodom ali i uz obalu. I ove godine više od 50.000 jahting industrijalaca, brodograditelja, brokera, kapetana i ljubitelja plovila na vodi, doputovalo je u Dizeldorf za vrijeme sajma.
“Bilježimo veliko interesovanje njemačke i internacionalne klijentele za marinu i nautičko naselje koje nudi cijeli set aktivnosti za sve vrste odmora – od aktivnosti na vodi i raznovrsnih sportskih dešavanja do uzbudljivih umjetničkih i zabavnih događaja. Crna Gora je prepoznata kao jahting destinacija sa našom marinom koja nudi beskompromisnu uslugu ujedno sa pogodnostima pri zakupu vezova”- istakao je biznis menadžer u Porto Montenegru Nenad Beko.
Tokom trajanja sajma, održana je i pres konferencija na kojoj je predočena ruta za Match Race superligu, a Porto Montenegro Jahting klub biće domaćin njihove majske regate planirane za period od 25. do 27. maja.
Prelijepi krajolici, očuvana priroda i bogato kulturno naslijeđe jadranski su aduti koji privlače mnogobrojne turiste, a atraktivno izdanje Croatia & Montenegro predstavlja to bogatstvo na šest jezika.
Ova monografija ima potencijal da postane mnogo više od suvenira, istaknuo je poznati pisac i novinar Zlatko Gall, koji je predstavljajući izdanje dodao: Ona doista može poslužiti kao ozbiljna monografija koja će nekoga u dalekim zemljama upoznati s fantastičnim prirodnim ljepotama priobalja, ali i zaleđa koje imamo na Jadranu.
Prvobitna ideja bila je napraviti monografiju o istočnoj jadranskoj obali – od Istre do Boke. Nije nam uspjelo – morali smo dodati Visovac, unutrašnjost Istre, a onda zašto ne i Plitvice… Na kraju smo dodali sve naše nacionalne parkove, parkove prirode i neke krajeve koji nisu zaštićeni iako vjerujem da bi trebali biti, kaže urednica izdanja Tanja Tomaš.
Jadransko more posebno je zanimljiv povijesni prostor koji su dotaknule sve velike civilizacije i ostavile na njemu trag. Stoga ne čudi da je monografija u samo nekoliko dana u dalekom Meksiku i Australiji prodana u nekoliko hiljada primjeraka.
