Predstavljen program 49. Praznika mimoze

0
Praznik mimoze 2018 – sa presssa foto Boka News

Sve je spremno za početak 49. Praznika mimoze, a tokom 23 festivalska dana programa neće faliti, čulo se na današnjoj press konferenciji u Herceg – Novom.

– Okosnicu Praznika čine karnevalske povorke na otvaranju i zatvaranju, te čuvena Fešta od mimoze ribe i vina na kojoj očekujemo preko 20.000 ljudi, a pripremamo tonu ribe i stotine kilograma cvijeta mimoze, tu su i uvijek atraktivni maskenbali koji okupljaju na stotine odraslih i djece, ali i brojne zvanice, zatim tradicionalna izložba cvijeća, otvorene ulice, bogat sportski program, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

Praznik mimoze biće otvoren 2. februara  karnevalskom povorkom i koncertom Nine Badrić, a za 28. janaur najavljen je Abrum, oglašavanje novske februarske fešte.

Ono što čini razliku između prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg praznika je i finansijska konstrukcija koja je prošle godine zaokružena na preko 200.000 eura, dok će ove godine Praznik koštati 160.000. Predsjednik Katić naglasio je da će posebna pažnja biti posvećena činjenici da sledeće godine Praznik mimoze slavi 50 godina uspješnog trajanja.

Direktor Turističke organizacije Herceg Novi Pavle Obradović podsjeto je da je Praznik osnovan 1969.  godine sa ciljem da unaprijedi turističku ponudu Herceg Novog i odavno je postao fešta značajna ne samo za grad  nego i  za državu i region, ali i savršena platforma za saradnju.

„Praznik mimoze sa svojim programom i sadržajima je kao takav savršena platforma na osnovu koje smo mi u Turističkoj organizaciji ove godine napravili i mnogo produbljeniju saradnju sa izdavaocima smještaja i vlasnicima značajnih smještajnih kapaciteta u našem gradu, formirajući zajedno atraktivne  trodnevne, petodnevne i sedmodnevne  paket aranžmane prilagođene za sve vrste gostiju. Tako da se sada u Herceg Novom u objektima sa tri zvjezdice trodnevni boravak može naći već od 54 eura po apartmanu za tri večeri” – kazao je Obradović.

Praznik mimoze 2018 – sa presssa foto Boka News

On je podsjetio da je Praznik mimoze promovisan na svim dosadašnjim sajmovima turizma, pa nije puka marketinška formulacija podatak da je mimoza zaštitni znak Herceg Novog, već je mimoza jasna asocijacija na Novljane, grad, duh, tradiciju, stil života i imidž.

„Podržali smo i obnavljanje tradicije Karavna mimoze koji će ove godine obići Zlatibor, Jagodinu, Beograd, Bijeljinu, Doboj i Banja Luku. Glavnim ulicama tih gradova će se održati defilei gradske muzike i mažoretki, jer osim mimoze, zaštitni znak Herceg Novog su naša Gradska muzika i Mažoretke, a koliki su značaj imali i u bivšoj Jugoslaviji govori  pokazuje činjenica da su upravo oni bili dio ceremonije otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine. Stoga smo smatrali da i Karavan mimoze mora da obiđe što više gradova u regionu ne bi li i u tim posljednjim danima pred početak Praznika poslali još jednu poruku da u ovim zimskim danima ne postoji bolje mjesto od Herceg Novog za odmor.

U ime izvršnog producenta Herceg festa govorila je vd direktorica Gordana Porobić Krcunović.

Dani Grčke u Herceg Novom  se održavaju 13. i 14. februara. U Gradskoj kafani će 13. februara biti uprličeno gastro veče i umjetnički program, a 14. februara je planirana projekcija filma “Haritonov hor” u Dvorani Park od 20 časova. Dani Grčke predstavljaju uvertiru u buduću saradnju Herceg Novog sa Grčkom jer postoji jedna snažna istorijska veza između nas. Naime, čuveni grčki heroj Vasos Mavrovunitos, odnosno Vaso Brajović je porijeklom iz Mojdeža, a njegova bista se nalazi ispred državnog atinskog Univerziteta, a prije deceniju je njegova bista podignuta i u Podgorici u blizini Blažovog mosta.

Zatvaranje Praznika mimoze biće uprličeno 25. februara kada će biti organizovana spektakularna međunarodna karnevalska povorka, možda najduža do sada,  od Igala do Trga Nikole Đurković.

Direktorica Porobić – Krcunović je podsjetila da je u maju 2017. na Malti, Herceg Novi je obnovio svoje članstvo u Federaciji evropskih karnevalskih gradova, a nekoliko članica i zvanica ove Federacije biće učesnici završne povorke.

„Kada je riječ o gradovima, članovima FEK-a, to su Rijeka, Šabac, Pančevo, Strumica, NVU Maškarada Tiva, NVU Maškare Herceg Novi. Pored njih učestvovaće i opština Viškovo sa senzacionalnim Halubajskim zvončarima, volonteri SMŠ “Ivan Goran Kovačić”, KUD “Ilija Kišić”, NVO Bajamo salsa, maškare iz Budve i Kotora  naravno mažoretke i Gradska muzika Herceg Novi, Mjesna muzika Đenović i trombonjeri.Nakon suđenja karnevalu na zatvaranju će na trgu svirati Van Gog“ zaključila je Porobić -Krcunović.

Praznik mimoze 2018 – sa presssa foto Boka News

Na pressu su govorili predstavnici partnera  Praznika mimoze, direktorica Instituta Gordana Rajović koja je naglasnila je da praznikom Mimoze počinje sezona u gradu, a  Institut  će otvoriti vrata 29.janura, potupno spreman za stare sadržaje kojima su bili domaćini i ranije  ali i za  jedan obnovljeni program „Lovačku večeru“.  Ohrabrujuće je da se očekuje dolazak velikog broja gostiju.

Predstavnik kompanije Lighthouse Zdravko Bajčeta je istakao trogodišnju uspješnu saradnju sa opštinom, Turističkom organizacijom i Herceg festom, i podsjetio da će  Gradska kafana biti domaćin Dana Grčke i Dana Beograda.

Program 49. Praznika mimoza 2018.

praznik mimoze program 2018.

Tivat – Dejan Piper prvi stigao do krsta

0

Dvadesetpetogodišnji Tivćanin Dejan Piper, pobijedio je u bogojavljenskom plivanju za časni krst koje je danas priređeno u moru kod Miholjske Prevlake u Tivtu.

U plivanju je učestvovalo 55 vjernika iz Crne Gore, Srbije i Rusije, među kojima su bile i četiri pripadnice ljepšeg pola. Oni su u more ušli sa plaže na jugozapadnoj strani ostrva i zaplivali prema krstu kojeg je sa barke na pedesetak metara od obale, u more spustio otac Benedikt, iguman manastira Svetog Arhangela. Takmičenje je sa obale pratio veliki broj gledalaca.

Prvi je do krsta stigao Dejan Piper, brat četvorostrukog uzastopnog pobjednika ovog takmilčenja, vaterpoliste Boška Pipera. On je ipak, časni krst na kraju džentlmenski ustupio 16-togodišnjoj Tivćanki Anđeli Tomašević, jednoj od najmlađih učesnika plivanja.

„Velika je čast mojoj porodici i blagoslov što, sam danas ja, nakon četri godina kada je to radio moj brat, prvi stigao do časnog krsta. Nije viteštvo sa moje, već sa Anđeline strane to što je ona zaplivala za krst, zbog čega sam joj ga i predao“- kazao je Piper.

„Drago mi je što je Dejan osvojio krst i puno mu hvala što mi ga je na kraju ustušio. Ovo mi znači sve jer plivam zbog boga i svoje vjere“- istakla je Anđela Tomašević.

Manastir Miholjska Prevlaka za sve učesnike plivanja za bogojevljanskim krstom, priredio je trpezu ljubavi u ovom duhovnom centru, a iguman Benedikt, blagoslovio je vjernike i pobjedniku Dejanu Piperu i Anđeli Tomašević uručio prigodne poklone.

Kotor – skuplja ulaznica sanira bedeme?

0
Kotor – panorama – foto Boka News

Cijena ulaznice za obilazak kotorskih bedema povećana je krajem prošle godine na osam eura. Povećanje je bilo sastavni dio Odluke o izmjeni Odluke o upravljanju kulturnim dobrom koja je usvojena sa svih 28 glasova za-sredinom decembra 2017. godine, na XIII sjednici gradskog parlamenta.

Direktorica Turističke organizacije Kotor Ana Nives Radović za Radio Kotor kaže da se ovo povećanje mnogim našim sugrađanima činilo neopravdano, s obzirom na to da su bedemi trenutno u veoma lošem stanju.

„Željeli smo izaći iz tog začaranog kruga i uraditi prvi korak, jer smo godinama stajali u mjestu kada je ova problematika u pitanju. Ono što smo dobili kao povratnu informaciju iz kotorske Direkcije za uređenje i izgradnju je da će se prije ljetne turističke sezone izvesti neophodni sanacioni radovi na bedemima. Tako bi, u perspektivi, cijena ulaska na gradske bedeme mogla biti i veća. Samo na taj način možemo obezbijediti sredstva da se ovaj fortifikacioni kompleks adekvatno održava. Lokalnoj turističkoj organizaciji opredjeljuje se 10 posto od ukupnog prihoda”, pojasnila je Radović.

Kotor zidine

Podsjetimo, od ulaska na bedeme je prošle godine prihodovano oko 560.000 eura, a posjetilo ih je 210.000 turista. Ove godine planiran prihod od ulaznica na bedeme iznosiće oko 900 hiljada eura. Za sanaciju bedema od projektovanog prihoda, biće opredijeljeno oko 700.000 eura.

 

Tivat – legalizacija u toku, podnijeto 26 zahtjeva

2
Tivat – Seljanovo panorama

Novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata stupio je na snagu 14. oktobra 2017. godine. Ovaj Zakon između ostalog tretira i legalizaciju bespravnih objekata. Shodno članu 235 rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravnog objekta je 9 mjeseci od dana stupanja Zakona na snagu, odnosno zahtjevi se mogu podnijeti do 15. jula 2018. godine.

Na osnovu podataka iz Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivati izgradnju objekata, do sada je podnešeno ukupno 26 zahtjeva za legalizaciju, od kojih su 22 podnešena tokom prethodne, a 4 zahtjeva u ovoj godini.  Zakon predviđa i sankcije u slučaju nelegalizovanja bespravno izgrađenih objekata. Oni građani koji ne legalizuju objekat u roku, plaćaće naknadu za korišćenje prostora sve do njegovog uklanjanja i zato iz Sekretarijata građanima preporučuju da krenu u proces legalizacije popunjavanjem obrasca koji mogu preuzeti na pisarnici Opštine, odnosno na zvaničnoj internet prezentaciji Opštine Tivat.

“Ono što preporučujemo našim sugrađanima je da pokrenu postupak legalizacije podnošenjem Zahtjeva za legalizaciju, zajedno sa Elaboratom premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, izrađenog od strane licencirane geodetske organizacije i ovjerenog od strane Uprave za nekretnine, kao i podnošenjem dokaza o upisu objekta u katastar, odnosno lista nepokretnosti” – kazala je sekretarka Tamara Furtula.

Opština Tivat pokrenuće kampanju koja će u narednom periodu detaljnije pojasniti sugrađanima procedure i rokove, kao i eventualne sankcije u slučaju nepodnošenja zahtjeva. Cilj je na ovaj način podići svijest o neophodnosti legalizacije bespravno izgrađenih objekata na teritoriji opštine Tivat.

“Kroz pomenutu kampanju, uložićemo značajne napore da promovišemo proces legalizacije, što kroz nastupe u medijima, što kroz direktnu komunikaciju sa građanima, koji se u velikom broju informišu i traže savjete” – naglasila je sekretarka Furtula.

Svi koji žele više informacija o proceduri legalizacije mogu kontaktirati Sekretarijat za uređenje prostora i izgradnju objekata na telefon (032) 661 324, odnosno putem email-a: urbanizam@opstinativat.com.

Najava – Mala fešta od naranče 28. januara

0
Mala fešta od naranče – H. Novi
Iz NVO Ruke najavljuju četvrtu po redu omiljenu feštu Novljana, kojom započinjeme ciklus Stađunskih fešti u ovoj godini.
Mala fešta od naranče će se održati 28. januara u Gradskoj kafani u Herceg Novom.
Poster
Prijave za učesnike su otvorene do 25. januara o.g. Informacije za zainteresovane na 067 281 322 i 067 281 323 i na fb NVU Ruke ili preko e-maila i web stranice www.ruke.me .

Veče planinske fotografije

0

„Veče planinske fotografije“ održano je sinoć u prostoru NVO „Orka“ u Herceg Novom. Izuzetno posjećenoj večeri uz projektovanje odabranih fotografija, govorili Željko Starčević (Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i PK „Subra“), odnosno, Isidor Stankov (profesionalni fotograf).

Starčević je u svom izlaganju predstavio Orjen, podsjetivši da jedna fotografija zamjenjuje hiljadu riječi, te ta je zbog toga kvalitetna fotografija, uz kratki popratni tekst, najefikasniji promoter ove  lanine. U projekciji blizu 200 najzanimljivijih fotografija, prikazao je ovu planinu iz različitih aspekata, kroz spektakularne panorame, fotografije ljudi, ali i životinja u planini, fotografije munike-biljnog simbola Orjena, odnosno kamena i tradicionalne gradnje u kamenu, kao drugog važnog simbola ove kraške dinarske planine.

Stankov je sa svoje strane, ukazao na mogućnosti i ograničenja profesionalne i amaterske foto-opreme, naglasivši da su tehničke mogućnosti današnjih najprostijih foto-aparata i mobilnih telefona toliko uznapredovale, da se uz malo truda i strpljenja i sa njima mogu dobiti sasvim dobri rezultati. Nasuprot toga, profesionalna oprema vrijedi jedino uz adekvatno znanje o korišćenju, a u protivnom je ne bi trebalo ni nabavljati, kako zbog pozamašne cijene, tako zbog težine i gabarita, ali ponajviše zbog završnog proizvoda-fotografije, koja će bez dovoljno znanja korisnika najčešće biti lošija od one sa puno jednostavnijih i jeftinijih uređaja.

Organizator i domaćin događaja je NVO “ORKA” – organizacija za reanimaciju kulture i aktivizam. „Veče planinske fotografije“ je događaj iz zajedničkog programa „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, dok su organizatori pojedinačnih dešavanja: PK „Subra“, NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, Sekretarijat za komunalne poslove i ekologiju, MZ Kameno-Žlijebi, MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, NVO „Orka“, konoba Sikimić , NVO ”Eko Boka”, HPD „Dubrovnik“ i paraglajding klub “Adriafly”. Program se realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.

Oba crnogorska aerodroma prate trendove rasta aviosaobraćaja u regionu

0
Sa aerodroma Tivat

Oba crnogorska aerodroma u 2017. godini zabilježili su značajan rast obima prometa putnika, čime prate rastuće trendove kada je aviosaobraćaj u regionu bivše Jugoslavije u pitanju.

Prema listi koju je juče objavio portal Exyuaviation, aerodrom Tivat je osmi, a Podgorica deveta na listi od deset najprometnijih vazdušnih luka u državama bivše SFRJ. Oba naša aerodroma lani su po prvi put u svojoj istoriji, probila „magičnu granicu“ od milion putnika godišnje. Tivat je imao  1.129.720 putnika, što je 15 odsto više nego 2016. Podgorica je zabilježila priomet od 1.055.142 putnika, što je za čak 20,8 odsto bilji rezultat nego godinu dana ranije.

Podgorica time već drugu godinu za redom, prednjači među  aerodrom glavnih gradova zemalja bivše Jugoslavije po stopi rasta prometa, što je rezultat činjenice da su brojne nacionalne, ali i više loukost aviokompanija lani uspostavile redovan ili čarter saobraćaj sa podgoričkom vazdušnom lukom, otvorivši linije iz Crne Gore za mnogo veći broj destinacija nego što je to bio ranije slučaj.

Aerodrom Podgorica inače, u peridou od 2007. do 2017., zabilježio je porast prometa od čak 126,7 posto, dok je aerodrom Tivat u istom desetljeću imao porast prometa od 96,8 odsto.

Milanu Miliću “Ulov godine 2017”

Ulov godine – Milan Milić

Strucni žiri tivatske kompanije “Una” koja organizuje nagradnu igru za sportske ribolovce na  Crnogorskom primorju “Ulov mjeseca – Ulov godine”, nakon 12 mjesečnih kola, dodijelio je titulu “Ulov godine” za 2017. Milanu Miliću.

Laureat je prošle godine kod Ulcinja ulovio grdobinu težine 35,5 kilograma. &Grdobina mrkulja& kako piše u knjigama o ribljim vrstama,  navodno narasta do 40kg.

Ova moja je bila od 35.5kg. Što se tiče Ulcinja niko nije ulovio veću. Prilikom vađenja iz mora mislio sam da sam ulovio neko drvo-panj… Kad je dospjela u čamac nisam mogao vjerovati da uopšte postoji tolika. Digao sam je sa 35 metara dubine, sa muljevitog dna u ookolini ostrva Stari Ulcinj (na međi sa opštinom Bar).  Dužina grdobine je bila 140 centimetara.  Na lokalnom portalu neko je objavio priču o ulovljenom čudovištu. Mnogi građani su se slikali  sa njom, bila je prava atrakcija”- ispričao je Milić o svom zaista neuobilajenom ulovu.

Njemu je “Una” koja se bavi proizvidnjom i  prometom ribomaterijala i opreme za more, uz diplomu za osvojeno prvo mjesto, uručila i nagradni vaučer od 150 eura koji može iskoristiti u njenim prodajnim objektima.

Drugs mjesto

Drugo mjesto za “Ulov godine 2017” i vaučer u iznosu od 100 eura osvojio je Božidar Grivić iz Budve, sa ulovljenom kernjom od 25 kilograma.

Kernja je ulovljena krajem septembra prošle godine, tehnikom podvodnog ribolova na Platamunima.

Treće mjesto

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura osvojio je Goran Kovačević  sa ulovljenim kanjcem od 450 grama. Kanjac je uhvaćen krajem marta na u akvatorijumu oko rta Veslo, a njeska je bila svježa sardela. Do sada najveći zabilježeni primjerak kanjca bio je težak 420 grama.

“Unina” nagradna igra  “Ulov mjeseca-Ulov go dine”se nastavlja i u 2018.

Tvrđava na Prevlaci DPDS-u na uređenje i upravljanje

3
Tvrđava Punta Oštro

Načelnik opštine Konavle Božo Lasić i predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Niko Kapetanić potpisali su ugovor o prepuštanju tvrđave Društvu upravljanje tvrđavom na Prevlaci.

Tvrđava je DPDS-u prepuštena na upravljanje na rok od 20 godina, javljaju iz Konavala.

Društvo se spomenutim ugovorom obvezalo na uređenje Tvrđave te otvaranje dogovorenog akvarija i muzeja Austro-ugarskih pomorskih memorabilija.

Tvrđava Punta Oštro
Tvrđava Punta Oštro foto Boka News

Prethodno je opština Konavle potpisala ugovor s Ministarstvom državne imovine, kojim je tvrđava na Prevlaci vraćena opštini Konavle.

/D.V./

Tivćani imali, pa ostali bez jednog od najboljih javnih sistema za iznajmljivanje bicikala

1
Uskoro ce ponovno ovako izgledati – jedna od stanica sistema Bike Tivat

Iako je bio jedan od pionira u toj oblasti Crnoj Gori, Tivat već duže vrijeme nema javni sistem za iznajmljivanje bicikala, niti postoje izgledi da će on u skorije vrijeme biti obnovljen.

Projekat „Bike Tivat“ vrijedan 100 hiljada eura kao donaciju italijanskog Ministarstva zaštite životne sredine implementirale su italijanske firme iz „DFS Engineering“ i „Bicincitta“, a podrazumijevao je instaliranje šest automatskih stanica za iznajmljivanje bicikala, svaka sa po šest bicikala i odgovarajućim rampama iz kojih se bicikli oslobadjaju upotrebom posebnih elektronskih kartica. Kartice su se po izuzetno povoljnim cijenama građanima Tivta i turistima prodavale u Turističkoj organizaciji Tivat, hotelima “Pine” i “Palma”, te online na posebnom sajtu www.biketivat.com .

Svečanu vrpcu pred stanicom za iznajmljivanje bicikala na gradskoj rivi Pine, čime je ozvaničen početak rada cijelog sistema “Bike Tivat”, presjekli su 7.jula 2012 tadašnji gradonačelnik Dragan Kankaraš i bivši zamjenik ambasadora Italije u Crnoj Gori Mikele Misto koji su onda i prvi sjeli na bicikle i provozali se do stanice u lučici Kalimanj.

Iako je naišao na odlične reakcije kod mještana i turista, sistem je funkcionisao nepune tri godine jer su vandali, ali i konstatnti tehnički kvarovi, posebno na softveru koje italijanski partneri nisu dolazili da otklone, uzeli svoj danak. U međuvremenu je i pokraden dobar dio bicikala iz prvobitne “flote”, pa je u septembru 2015. Opština Tivat preko novog IPA projekta prekogranične saradnje sa Hrvatskom nazvanog “Održivi razvoj turizma posebnih interesa SUD SIT” , krenula u obnovu i proširenje sistema “Bike Tivat”. Dio tog projekta bila je i nabavaka ukupno 24 novih klasičnih i 12 električnih bicikala, u cilju promocije biciklizma i zdravih stilova života i obnove gradskog sistema za bajk-šering. Nakon promotivne vožnje koja je priređena 7.septembra 2015, novi bicikli su u najvećoj mjeri spremljeni u magacine Komunalnog preduzeća koje je gazdovalo sistemompa Tivćani i turisti više nisu došli u priliku da ih upotrebljavaju. Dvije nedjelje kasnije samo je upriličena ceremonija podjele ukupno četiri nova električna bicikla koje su za svoje potrebe dobili Radio Tivat, Služba zaštite i spašavanja Tivta, kurirska služba Opštine i JU Sportska dvorana.

Šest električnih bicikala je za potrebe snimanja i medijske promocije novoizgrađene, sedme po redu stanice za iznajmljivanje bicikala kod autonuske stanice na Župi, postavljeno godinu dana kasnije – 16.septembra. Nakon što su se ugasile kamere i završile govorancije opštinara i predstavbnika UNDP-a povodom obilježavanja “Nedjelje mobilnosti”, tek izgarđena nova stanica za iznajmljivanje električnih bicikala vrijedna 8.400 eura čiju je izgradnju finansirala kancelarija UNDP u Crnoj Gori, je opustjela i do danas se više nije koristila u toj namjeni.

Sistem Bike Tivat kako stvari stoje, u dogledno vrijme neće biti obnovljen jer lokalna uprava Tivta za to ne pokazuje preveliku zainteresovanost.       Iz Komunalnog preduzeća su odbornici SDP Bernardi Moškov koja se interesovala za sudbinu ovog lijepo zamišljenog i u javnosti popularnog sistema, odgovorili da se preostalih 8 električnih i 24 klasična bicikla nalaze uskadišteni u njihovom magacinu.

Uskoro opet u funkcji – sistem Bike Tivat

“Naše ekipe električara su tokom 2016.pokušavale da otklone probleme koji su se javili sa elektronskim čitačima na totemima na stanicama na kojima se prislanjaju bicikli nakon završene vožnje i sa njih uzimaju oslobađanjem preko elektronske kartice, ali to nisu upjeli, kao ni da otklone druge kvarove vezano za automatiku. Firma “Televex” dooo. Podgorica nije izlazila na lice mjesta i pored brojnih naših poziva”- stoji u odgovoru koje je Komunalno dalo odbornici Moškov.

U Programu rada te opštinske firme za 2018. nema pomena o tome hoće li i kada vratiti u funkciju system “Bike Tivat”.

Arsenal to imao prije 20 i kusur godina

Nešto što bi se moglo smatrati pretečom “Bike Sharing” sistema koji je posljednjih godina sve popularniji u Evropi, u Tivtu je postojao još prije više od dvadeset i kusur godina. Naime, u bivšem vojnom brodogradilištu Arsenal postojalo je nekoliko desetina bicikala koji su bili na raspolaganju poslovođama, šefovima i radnicima tog preduzeća da se sa njima besplatno prevoze izmedju radiona i svih ostalih objekata Arsenala koji se prostirao na čak 24 hektara površine. Dio tih bicikala koristio se i van kruga Arsenala, da bi na kraju vožnji uvijek bio uredno vraćen na odgovarajuća mjesta unutar tivatskog vojnog brodogradilišta.