U Herceg Novom 32 posto više turista

0
Herceg - Novi
Herceg – Novi

U Herceg-Novom trenutno boravi 3918 registrovanih gostiju što je za 32% više u odnosu na isti period prošle godine.

Od ukupnog broj gostija, njih 2508 je smješteno u hotelima i 1410 ih je u domaćinstvima, dok u autokampovima i hostelima još uvijek nema turista.

Najveći broj prijavljenih gostiju u Herceg Novom su stranci, kojih je čak 3441 od čega je 2042 u hotelima, a ostalih 1049 su smješteni u domaćinstvima.

Kada je riječ o domaćim gostima od ukupno 477 prijavljenih, samo jedan gost nije u hotelu.

Ovo, u odnosu na lani, značajno povećanje broja gostiju u našem gradu u skladu je sa trendom permanentnog porasta posjete koja se bilježi iz vikenda u vikend od početka godine i rezultat je pojačanog marketinga cjelokupne destinacije.

TO Herceg – Novi

Saradnja TO HN i TO Banja Luke

Turistička organizacija Herceg Novi prethodnog vikenda ugovorila saradnju sa Turističkom organizacijom Banja Luke i to u cilju uzejamne promocije.

Saradnja je ozvaničena prilikom predstavljanja hercegnovske ponude u Banjaluci na glavnom gradskom trgu gdje su predstavnici TO HN na specijalizovanom štandu dijelili propagandni materijal – opšte brošure o gradu, kao i pojedinačne cjenovnike u svim vrstama smještajnih kapaciteta u našem gradu.

U skladu sa dogovorom o saradnji domaćini su obezbjedili medijsku pokrivenost predstavljanja koje je realizovala TO HN, kao i susrete sa tamošnjim turističkim agencijama, a osim toga bilo je i ogromno interesovanje individualnih posjetilaca.

Uz to, a kao dio ideje cijelog projekta o saradnji, TO HN je obavijestila i hercegnovsku turističku privredu o ovoj incijativi pozivajući sve zainteresovane koji žele da nekog od sljedećih vikenda predstave svoju ponudu u Banjaluci. Tako već imamo zakazanu sljedeću posjetu za 12. i 13. maj, kada će se sa svojom ponudom na glavnom gradskom trgu u Banjaluci predstaviti hercegnovska agencija Trend travel. Stoga i pozivamo sve ostale predstavnike privrede da se prijave i pridruže se tog vikenda ili nekog narednog.

Naime, svi subjekti turističke privrede Herceg Novog ukoliko žele mogu se prijaviti kod TO HN sa naznakom kojeg vikenda žele da se predstave, a mi ćemo obezbjediti štand, brendiranje i medijsku pokrivenost.

Nisu nadležni ili ne vide što se dešava

0
Smece među zemljom koje inspektori ne vide

Opština Tivat distancira se od sve učestalijih ekoloških incidenata i aktivnosti koje dovode do devastacije prirode na kopnu i moru. Proteklih mjesec-dava u Tivtu se desilo nekoliko većih ili manjih inicidenata sa izlivanjem u more naftom zauljenih telnosti, čvrstog otpada, građevinskog otpada, zemlje i blata, dok na području Tivatskog polja niče sve više svojevrsnih deponija zemlje i građevinskog otpada.

Posebno je kritično stanje na potezu od kotorske raskrnice na Jadranskoj magistrali prema Solilima, uz lokalni put Tivat-Radovići, a gdje su hjiljade kvadrata zemljišta gdje je nekada rasla makija, pretvorene u placeve za deponovanje zemljanih iskopa sa brojnih, ne samo tivatskih gradilišta, ali nerijetko i šuta. Na tim mjestima svakodnevno se mogu vidjeti kamioni-kiperi koji dovoze i iskrcavaju na hilkjade kubika zemlje ili šuta, i bageri koji taj materijal ravnaju i sabijaju.

Iz Služba za inspekcijske poslove Opštine Tivat su nam rekli da  gotovo svakodnevno obilaze ovu dionicu.

“Na pomenutoj lokaciji nije zatečeno odlaganje građevinskog šuta, već jedino odlaganje zemljanih iskopa. Zemlja kao takva shodno Zakonu o upravljanju otpadom, ne predstavlja otpad, te je njeno deponovanje na privatnim parcelama dozvoljeno, budući da se njeno deponovanje vrši uglavnom radi pripremnih radova na čišćenju terena, poravnavanja terena i slično”- kažu u Komunalnoj inspekciji, napomunjući da je parcela na kojoj se vrši odlaganje ovog materijala u privatnom  vlasništvu.

Odlaganje zemlje i šuta uz kotorsku raskrnicu

Međutim, iako inspektori tvrde da nisu zatekli odlaganje građevinskog šuta, na fotografijama koje su snimile “Vijesti” jasno se vidi da se pored zemlje, ovdje dovozi i šut – komadi betona i asftala, plastični djelovi cijevi, najlon i drugi otpad moji ubrzo biva zatrpan zemljom. “Vijestima” se obratilo i nekoliko grašana koji sumnjaju da je ovdje pod okriljem noči, odložen čak i određeni opasan otpad sa gradilišta velike trafiostanice u Grblju, ali te navode nije bilo moguće pouzdano provjeriti.

Zanimljivo je međutim, da iako je na teritoriji najmanje bokeljske optine trenutno aktivno preko 80 gradilišta raznih objekata, Opština Tivat u svojoj prostorno-plasnkoj dokumentaciji nema zvanično određenu teritoriju ili lokaciju za odlaganje zemljanih iskopa i građevinkog otpada, već su oni koji stvaraju taj otpad obavezanii da se sami postaraju da on bude uklonjen u skladu sa zakonom.

Još je gora situacija na moru gdje Tivat koji u medijima i izjavama Vladinih funkcionera važi za “crnogorski Monte Karlo”, prednjači među svim primorskim opštimama po broju i učestalosti ekoloških incidenata. Samo u priteklih nekoliko mjeseci, građani i mediji zabilježili su skoro deset takvih slučajeva – od izlivanja blata i zamućene vode sa gradilišta u more, preko više slučajeva izlivanja nafte i zauljenih tečnosti, fekalija, masnoće, čak i ogromne količine čvrstog otpada, plastičnih boca, kanistara, stiropora i ostalog što je prekrilo akvatorijum ispred gradske rive Pine i dijela Porto Montennegra. Dio tih zagađenja dolazi sa plovila, ali mnogo veći broj incidenata dešava se u vezi materija koje u more dospijevaju sa kopna, najčešće kroz kanale atnosferske kanalizacije.

Smece u moru ciste radnici Porto Montenegra

Iz Opštine Tivat međutim, laksonski konstatuju da oni “nisu upoznati sa tom statistikom” koju u praksi vidi svaki stanovnih tog grada.

“Opština Tivat najoštrije osuđuje svaki vid zagađivanja mora i nemarnog odnosa prema životnoj sredini. Služba za inspekcijske poslove Opštine Tivat nekoliko je puta izlazila na teren po prijavi građana i reagovala u skladu sa zakonom i u okvirima svojih ovlašćenja, a kako bi se spriječila onečišćenja mora izlivanjem sa kopna. Služba za inspekcijske poslove nedavno je kaznila određeno pravno lice nakon što je utvrđeno da je izvođenje građevinskih radova od strane ovog lica za posljedicu imalo zagađenje mora”- rekli su nam u lokalnoj samoupravi.

Na pitanje zašto komunalne službe grada koji važi za centar elitnog nautilkog turizma u državi nemaju ni osnovnu opremu da mogu intervenisati u slučaju takih incidenata, iz Opštine kažu da “kada je u pitanju izlivanje nafte, zauljenih tečnosti, fekalija, zemlje, mulja odnosno čvrstog otpada u more, shodno  Zakonu o Morskom dobru, staranje o zaštiti morskog dobra u nadležnosti je Lučke kapetanije”.

“S toga organi Opštine Tivat nisu u potrebi posjedovanja plovila i drugih tehničkih sredstava za ove svrhe”- tvrde u Opštini čiji komunalci prije petanestak dana nisu imali sa čime pokupiti nekoliko desetina kilograma komunalnog otpada što je na zgražavanje turista u mještana, plivao u moru ispod Pina i Porto Montenegra.

Izložba “Rimski mozaici“ i film „Antički Risan“ u Arheološkom muzeju Narona

0

Izložba “Rimski mozaici“ biće svečano otvorena u Arheološkom muzeju Narona, Vid – Hrvatska, 4. maja u 19 sati, a moći će se razgledati do 14. maja 2018.

Na izložbi će biti predstavljen, putem desetak panoa s tekstovima i fotografijama, lokalitet Rimski mozaici (Risan, Crna Gora). Lokalitet je dostupan posjetiteljima već 10 godina i njime upravlja Turistička organizacija opštine Kotor.

Radi se o ostacima vile iz drugog stoljeća s 5 mozaika i 2 mozaička fragmenta, među kojima je i jedinstvena predstava boga sna Hipnosa. U istraživanjima i prezentaciji lokaliteta sudjelovali su Centar za istraživanje antikviteta južno-istočne Europe iz Varšave i Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Zbog raznolike i atraktivne ponude suvenira i događanja na lokalitetu, kao i velikog broja posjetitelja, 2016. lokalitet “Rimski mozaici” je proglašen najboljim turističkim lokalitetom u Crnoj Gori te mu je dodijeljena nagradu WILD BEAUTY AWARD 2016.

Na otvorenju izložbe premijerno će biti prikazan film „Antički Risan“ i predstavljena istoimena brošura.

Kupi, vozi i gurni u more

0
Kolica u more

ABYSS Dubrovnik centar za ronjenje i sportove na vodi, Sunsail i ACI Marina Dubrovnik, i ove godine su obilježili Dan planeta zemlja ekološkom akcijom čišćenja podmorja.

Kako ukazuje Antun Perušina, rezultati akcije “EKO ACI Marina Dubrovnik 2018.” vidljivi su na slikama, a od pronađenog smeđa izdvajaju čak 73 komada kolica iz obližnje trgovine, kontejner za smeće od 1100 litara te dvije trokolice, piše DV

Kolica u more

U akciji su uz ABYSS-ove zaposlenike, prijatelje i goste iz Nizozemske i Švedske sudjelovali ronioci iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, članovi klubova: REK Hvidra Split, RK Crveno jezero Imotski, ŠREK Vidra Ljubuški, SEUH Mostar, RK Leut Mostar, RK Explorer Sarajevo, ERK Malo more Komarna.

Tivat bilježi osam posto bolju posjećenost

0
Tivat – foto Miko Đuričić

Ukupno 1.224 zvanično prijavljenih turista trenutno borave na području Tivatske rivijere, što je 8 odsto bolja posjeta nego na isti dan prošle godine- saopštila je danas Turistička organizacija Tivta.

Od ukupnog broja gostiju, njih 1.201 je iz inostranstva, dok su samo 23 turista iz Crne Gore.

Tivatski hoteli ugostili su ukupno 299 posjetilaca, dok 925 turista koristi usluge izadavalaca privatnog smještaja.

Kongres dermatologa u Budvi

0
Budva-foto Jugoslav Belada

15. Proljetnji kongresa Evropske akademije dermatovenerologa, „15. EADV Spring Symposium“ će se, u organizaciji Evropske akademije za dermato-venerologiju, održati u kongresnim centrima hotela Splendid i hotela Mediteran u Bečićima od 03 – 05. maja Ceremonija svečanog otvaranja održaće se na prostoru otvorenog bazena hotel Splendid 03. maja 2018. sa početkom u 18 sati.

Kongresu će prisustvovati preko 1.500 ljekara dermatovenerologa iz čitavog svijeta, a predavanja će održati najeminentniji predavači iz Evrope i svijeta.

Ovo je najveći naučni skup koji je do sada organizovan u Crnoj Gori, koji predstavlja veliki uspjeh za dermatologe Crne Gore i regiona, kao i medicinske nauke u Crnoj Gori.

Porto Montenegro dobitnik priznanja „Uticaj na razvoj lokalne zajednice“

1
Sarajevo Business Forum – dodjela nagrade

Kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro iz Tivta dobitnik je nagrade u kategoriji Uticaj na razvoj lokalne zajednice (Social Impact Award) u domenu društveno-odgovornog poslovanja, na prestižnom 9. Sarajevo Business Forum-u.

„Kao predstavnici jednog od glavnih privatnih investitora u Crnoj Gori, mi prepoznajemo Tivat kao grad budućnosti – marina za superjahte i nautičko naselje Porto Montenegro se razvija u sinergiji sa lokalnom zajednicom, od gradske infrastrukture, valorizacije kulturnog i istorijskog nasljeđa do brendiranja Tivta kao omiljene destinacije na Mediteranu. Do sada je u projekat Porto Motnenegro uloženo preko 550 miliona eura“- istakla je PR koordinatorka Porto Montenegra Kristina Škanata, kojoj je priznanje dodijeljeno u Skupštini Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Tema devetog SBF-a bila je Jedna regija ­­- jedna ekonomija, a organizatori ističu da se ovim forumom dokazuje moguća saradnja između vlada i privatnog sektora, te da je to put do uspjeha. Ove godine na SBF-u je bio rekordan broj učesnika, njih 1.800 koji dolaze iz 50 zemalja svijeta.

„SBF pod motom “Jedna regija, jedna ekonomija” ima veliku zastupljenost regionalnih lidera. Sarajevskim forumom želimo pokazati da imamo odličan region sa ogromnim potencijalima. Ujedno želimo potvrditi da su saradnja vlada i privatnog sektora, odnosno privatno-javno partnerstvo, mogući put naprijed u regiji i svijetu“ – naveo je direktor BBI Banke Amer Bukvić koji je zvanično otvorio deveti po redu Sarajevo Business Forum.

Igra delfina u parku prirode Telašćica

0
plavi-svijet-dobri-dupini

Istraživački tim Instituta Plavi svijet protekla je dva dana proveo istražujući  dobre dupine (Tursiops truncatus) u sjevernoj Dalmaciji. Istraživanja se provode u višegodišnjoj suradnji s javnim ustanovama „Nacionalni park Kornati“ i  „Park prirode Telašćica“.

Tijekom dva dana terenskog rada, zabilježeno je pet opažanja dobrih dupina – na krajnjem jugu Kornatskog akvatorija i uz zapadnu obalu Dugog otoka, unutar područja Parka prirode Telašćica.

plavi-svijet-dobri-dupini

– Prikupljeni podaci pridonijet će utvrđivanju prostorne rasprostranjenosti i sastava pojedinih zajednica dobrih dupina na ovom području te stjecanju novih saznanja o njihovoj međusobnoj povezanosti i interakcijama. Osim impresivne ljepote krajolika, divili smo se i bogatoj bioraznolikosti područja pa smo uz veliki broj dupina, fotoaparatom  zabilježili i mnoge druge zanimljive morske organizme. Uživajte u fotografijama i naučite ponešto o njima!  – poručili su iz Instituta Plavi svijet.

Tivćani ne žele da izgube Pontu Seljanova

8
Sa javne rasprave

Polemični tonovi i emotivni nastupi građana, ali i rezervisanost lokalne uprave koja je na sve načine nastojala da se distancira od ovog projekta, obilježili su danas javnu raspravu o nacrtu Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu priojekta „uređenja obale i kupališta“ na Ponti Seljanova, a koga namjerava da realizuje kompanija „Sea Trade“ iza koje stoji ruski kapital.

Na oko 6.700 kvadrata „Sea Trade“ ovdje želi da uredi kupalište sa ukupno čak 252 ležaljeke, ugostiteljski objekat sa terasama, infrastrukturni objekat, naspe plaže novim pijeskom, izgradi betonske zidove u mou koji će spriječavati da valovi odnesu pijesak, te uredi zelene i javne površine. Projekat za takve namjere investitora već je završila ekipa predvođena arhitektom iz Kotora Ivanom Miloševićem. Iako se on i mnogim aspektima protivi urbanističko-tehničkim uslovima koje je izdala Opština Tivat i riješenjima iz Državne studije lokacije. projekat rađen po željama „Sea Tradea“ je već dobio saglasnost glavnog državnog arhitekte u MORT-u. Taj podatak koji je danas prvi put saopštila sekretarka za zaštitu životne sredine Tanja Jelić, ogorčio je prisutnih nekoliko desetina građana koji su konstatovali da se nastavlja centralističko gospodarenje sa prirodnim resursima Tivta na štetu njegovih žitelja. Građane su posebno revoltirale ocjene iz Elaborata o procjeni kojeg je uradila podgorička firma „Paming“ da se nasipanjem plaža i gradnjom novih betonskih ponti neće ozbiljnije ugroziti morski ekosistem, kao i da projekat „neće značajnije uticati na lokalmo stanovništvio“ iako će najveći dio sada prirodnog kupališta ubuduće biti pretvoren u plažu na kojoj se plaća korišćenje mobilijara, a javno šetalište držati pod 24 satnim video nadzorom radi „bezbjednosti“ novog ugostiteljskog objekta.

Iznoseći niz primjedbi na Elaborat, ali i na projektno riješenje, Jelić je kazala da su arhitekte izašli iz obuhvata za koji je Opština izdala UTU, kao i da se ovaj projekat razlikuje od idejnog riješenja za uređenje Ponte Seljanova koje je prije nekoliko godina uradilo „Morsko dobro“.

„DSL predviđa znatno veće betioniranje obale i širenje šetališta, a mi smo najbolje balansirali između toga i potrebe da se ne nasipa i širi obala. Da smo slijepo slušali DSL bila bi katastrofa“- kazao je Milošević koji je na primjedbu da su na želju investotora kod materijalizacije prednost dali betonu, vještačkim materijalima, metalu i staklu u odnosu na kamen i drvo karakteristične za Boku, kazao da „on jeste rođen u Kotoru, ali srećom nisam tu i ostao nego sam malo vidio svijeta i ponešto tamo naučio“.

Ponta Seljanova planirano rijesenje

Anastazija Lašmanova, direktorica „Sea Tradea“ kazala je da su oni kupili objekte dosadašnjih ugostitelja na Ponti i naslijedili njihove ugovore sa „Morskim dobrom“ za narednu godinu, kao i da namjeravaju „očistiti smeće i nered“ na Ponnti i uljepšati je.

„Ležaljke se mještanima neće naplaćivati a više od 30 odsto plaže je rezervisano za lokalno stanovništvo“- kazala je Lašmanova pokazujući dio rezervisan za mještane – u korenu rta Seljanovo sa njegove istočne strane, daleko od plaže kod svetionika na kojoj su odrasle generacije Tivćana. Na primjedbu opštinara da taj dio uopšte i nije uveden u plan objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra, niti je za njega raspisivan oglas za davanje u zakup, Lašmanova je samo lakonski odgovorila – „ne brinite, biće to završeno!“

Postojeci izgled Ponte Seljanova

„Jedini razlog nasipanja mora radi širenja plaža je zarada investitora koji to ne radi da nama bude ljepše, već da on uzme novac. Nasipanje plaža će pogubno uticati na morski ekosistem, neće više biti školjki žbogulja ni pilingrina“- kazao je mještanin Ilko Petković dok je Dragan Popadić poručio da  je „jasan i nesporan interes investotora, ali se mi moramo zapitati gdje je u svemu javni i interes građana Tivta“.

„U Tivat su došli mnogi investitori i realizovali neke sjajne projekte, ali kako je krenulo mi ćemo ovdje možda imati para, ali više nećemo imati prostora, ni gdje da se okupamo“- kazao je Popadić naglašavajući da se 80 posto učesnika ankete Radio Tivta izjasnilo protiv projekta „Sea Tradea“ na Ponti Seljanova.

Cadmus Cineplex prikazuje od 26. aprila do 2.maja

0
repertoar

NOVI FILMOVI:

1. JUPITEROV MJESEC

Aryan je sirijski izbjeglica koji pokušava da pređe iz Srbije u
Mađarsku, sa svojim ocem i mnoštvom drugih izbjeglica. Nakon neuspjelog
pokušaja i hapšenja, nađu se u mreži cinizma i korupcije.

2. OSVETNICI: RAT BESKRAJA

Očekujte neočekivano sa svim voljenim herojima okupljenim na novom
zadatku.
U filmskom putovanju bez presedana srešće se svi likovi Marvelovog
filmskog univerzuma. Karte će biti položene, po posljednji put i to na
ultimativni, najsmrtonosniji način do sada. Osvetnici i njihovi
saveznici moraće da budu spremni da žrtvuju sve u pokušaju da savladaju
moćnog Tanosa, prije nego što on uništi cio univerzum.

3. IGRA ISTINE

Iz Blumhouse Productions (Srećan Dan smrti, Podijeljen, Bježi!) stiže
nam novi napeti i zastrašujući triler.
Naizgled bezazlena igra, u kojoj se pred takmičare postavlja pitanje da
li će da prihvate izazov ili da odgovore istinito na zadatak koji im
daju drugi učesnici u igri, postaje smrtonosna. Neko, ili nešto počinje
da proganja grupu drugara, koji na posljednjem proljećnjem raspustu pred
upis na fakultet, koji provode u Meksiku, započinju ovu igru. I to
nešto, kažnjava svakog ko slaže ili ne odgovori na izazov, a kazna je
smrt.