Čije je katoličko Gradsko groblje Svetog Mihovila u Kotoru?

Zajednica Italijana Crne Gore svake godine uplaćuje Komunalnom preduzeću Kotor oko 1.000 € za grobarinu, međutim, ostaje i dalje veliki broj grobnica Kotorana katolika koje nisu pokrivene plaćanjem grobarine i koje će se, ukoliko se na vrijeme ne spriječi devastacija, prekopati i prodati…

Groblje Škaljari

Škaljarsko, katoličko i pravoslavno gradsko groblje, dijelom i židovsko, osnovano je u prvoj polovini XIX stoljeća kao konfesionalno groblje, nakon zabrane prvo austrijskih a onda i austrugraskih vlastii da se sahrane obavljaju u i oko gradskih crkava u Kotoru.

Sve do 1973. godine grobljem su upravljale katolička i pravoslavna crkva kada im je ta uprava oduzeta, a nakon izrade novog katastra  nezakonito su im oduzeti zemljište i crkve na groblju i prenijeti na Opštinu bez izvršene nacionalizacije. Potom su groblja preimenovana u gradska groblja bez konfesionalnih atributa na koja se onda primjenjuje Zakon o komunalnim djelatnostima Crne Gore, odnosno opštinska Odluka o grobljima.

Od tada, od strane Komunalnog preduzeća koje upravlja grobljem, počinje uklanjanje starih austrougarskih, čeških, italijanskih i drugih grobova na katoličkom groblju, do izmještanja kostiju iz grobova bez obavijesti crkvenih vlasti, dolazii do trgovine novim grobnicamau koje se sahranjuju pripadnici drugih konfesija, čime se na direktan način remeti konfesionalni karakter groblja, onakav kakav je bio od osnivanja. Pri tom nikome ne pada na pamet da oduzima i prekopava židovske grobove znajući kakva bi bila reakcija države Izrael. Kako kaže don Anton Belan u “Hrvatskom glasniku”,” pod plaštom niti jednog zakona ne može se otimati tuđe, osobito grob koji predstavlja identitet jednog naroda, a prekopavanje grobova i izmještanje zemnih ostataka naziva se skrnavljenje.”

Ko ima pravo to da radi? Ko ima pravo da uništava materijalni i duhovni identitet jednog ili više naroda, da uništava njihove grobove i da ih napravi predmetom trgovine? Škaljarsko katoličko gradsko groblje ima jasno određene granice bez ikakve mogućnosti proširenja, te kao jedina mogućnost proširenja ostaje prekopavanje starih grobova i pravljenje novih za prodaju, što je država i uzela sebi za pravo proglašenjem groblja za gradsko. Kako se smanjuje broj katolika u Kotoru, a povećava broj pripadnika drugih konfesija, jasno je ko će se sahranjivati na mjestu uništenih grobova što će vremenom dovesti do nestanka jednog od bitnih identitetskih uporišta katolika u Kotoru. Kako bi spasila nekih 50 grobova Italijana sahranjenih na Škaljarskom groblju, Zajednica Italijana Crne Gore svake godine uplaćuje Komunalnom preduzeću oko 1.000 € za grobarinu, međutim, ostaje i dalje veliki broj grobnica Kotorana katolika koje nisu pokrivene plaćanjem grobarine i koje će se, ukoliko se na vrijeme ne spriječi devastacija, prekopati i prodati, čime će se izgubiti svaki trag o njihovom porijeklu. Ovakvo neodrživo stanje kakvo je danas dovešće jednoga dana do nestanka velikog broja katoličkih grobova, doći će praktično do neke vrste tihog etničkog čišćenja,svjesnog ili nesvjesnog svejedno, koje po definiciji iz Encyclopedia Britannica,“ ponekad uključuje uklanjanje svih fizičkih tragova ciljane skupine putem uništenja spomenika, groblja i hramova“.

Kao jasno definisana prostorna cjelina sa nizom pojedinačnih grobova, grobnica i pratećih sakralnih objekata i prepoznatljivim pejzažnim uređenjem groblja sa čempresima zasađenim 1872. godine, Škaljarsko groblje, predstavlja značajan kulturno-istorijski spomenik od veoma velike važnosti za sagledavanje prošlosti stanovnika Kotora ali i  šire. U Kotoru, u kojem su tokom prošlosti živjele različite etničke, nacionalne i vjerske zajednice, Škaljarsko groblje svjedoči o identitetima nekadašnjih žitelja grada, kao i o njihovim međusobnim razlikama. Za mnoge se ljude tokom njihovog života nije znalo kojoj su vjerskoj ili nacionalnoj zajednici pripadali, ali pri njihovom pokopu to se nepogrešivo određivalo. U tom smislu, ovo groblje nije samo puki trag prošlosti i povijesti grada, ono nije samo nijemi spomenik kulture i materijalne baštine već je usko vezano za identitet Kotora i njegovih stanovnikai čini osnovu od veoma velike važnosti za sadašnje, kako  individualno, tako i kolektivno pamćenje.

Kao mjesto posvećeno održavanju sjećanja, ali i izgradnji svijesti o precima, groblje ima veliku ulogu da pored poštovanja kulta mrtvih, spriječi zaborav. Grobovi predstavljaju prvoklasna materijalna i duhovna svjedočanstva o pripadnosti, bez obzira na njihovo eventualno materijalno propadanje ili nestanak uspomene na preminulog i zbog toga, Škaljarsko groblje kojeima jasno utvrđenu konfesionalnu i nacionalnu pripadnost nekadašnjih stanovnika Kotora, mora biti sačuvano.Ovo se takođe odnosi i na srednjevjekovno franjevačko groblje kod Gurdića koje je dokaz kontunuiranog konfesionalnog identiteta Kotorana kroz stoljeća.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

Imajući u vidu izuzetan značaj Škaljarskog groblja za povijest i kulturu grada, ono se mora zaštititi od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore kao prostorna kulturno-istorijska cjelina sa posebnim režimom sahranjivanja, jer predstavlja značajno svjedočanstvo i dentitetskog statusa nekadašnjih građana Kotorakoje daje temelj za nastavljanje tog identiteta i u budućnosti. Takođe, moraju se zaštititi i pojedine grobnice kao kulturna dobra, odnosno kao spomenici sepulhralne arhitekture, koje stručnjaci Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore do sada nisu kao takve prepoznali niti ih uvrstili u registar kulturnih dobara.

Osim toga, država mora vratiti konfesijama nezakonito oduzeto zemljište i crkve na Škaljarskom groblju, kako bi one preuzele brigu i zaključile ugovor sa komunalnim preduzećem o održavanju groblja pod njihovim nadzorom i u skladu sa odlukom o proglašenju groblja kulturnim dobrom sa posebnim režimom sahranjivanja.

Samo tako država Crna Gora, u koju je Kotor unio svoje ogromno kulturno matrijalno i duhovno bogatstvo i koja je obavezna da to bogatstvo  štiti i kao svoje kulturno dobro u autentičnom obliku, može pomoći da se spriječi nestajanje jednog od bitnih identitetskih uporišta katolika u Kotoru.

Aleksandar Saša Dender

Predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore

 

Međunarodna naučna monografija o mediteranskim identitetima

0

Mediteranski identitet: Prostor neprestanih kontakata, dodira, miješanja ljudi, kultura, tradicija

mediteran

Što je i postoji li uopšte mediteranski identitet, kako spriječiti da se ponovi pošast od 37 hiljda požara koji su harali dijelom mediteranskih zemalja od 2001. do 2014. i što je fenomen svjetski poznate mediteranske prehrane, dio je tema kojima se bavi međunarodna naučna knjiga “Mediterranean Identities” koju je netom uredila hrvatska geografinja.

Urednička knjiga na čijih je 17 tekstova radilo gotovo 50 autora iz različitih zemalja i kontinenata, bavi se pitanjima okoliša, društva i kultura Mediterana u svojim višestrukim i jedinstvenim međusobnim vezama tokom hiljadama godina, pri čemu je, kako kaže urednica Borna Fürst – Bjeliš u uvodu, okoliš jedan od najvažnijih dijelova priče.

Monografija “Mediterranean Identities – Environment, Society, Culture”, čiji je izdavač trenutačno najveći svjetski izdavač knjiga s otvorenim pristupom iz znanosti, INTECH, također je tiskana u Hrvatskoj.

Kroz cijelu koncepciju knjige čvrsto se provlači nit o Mediteranu kao prostoru neprestanih kontakata, dodira, miješanja ljudi, kultura, tradicija, biljnih i životinjskih vrsta. Mediteran je prostor kontakata i raskrižje putova, ističe profesorica geografije s Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu.

“Mediteran nije stvar homogenosti i uniformnosti, nego jedinstva koje proizlazi iz razlika, kontakata i međusobnih veza. Ne postoji mediteranski identitet, već mediteranski identiteti”, objašnjava.

Knjiga suočava čitatelje s ključnim suvremenim pitanjima mediteranske regije kao što su svojevrstan mediteranski način života, specifičan krajolik i raznoliki višestruki identiteti. Monografija je također istaknula najozbiljnije prijetnje Mediteranu danas. To su prijetnja biološkoj raznolikosti, te prijetnje rizicima i opasnostima, prvenstveno zbog klimatskih promjena, načina života i promjena u korištenju zemljišta. Također, Mediteranu prijeti osiromašenje tradicionalnih praksi i njegovih krajolika, koje su bitne sastavnice mediteranske baštine, kaže se u uvodu.

mediteran

Sadržaj je podijeljen u četiri dijela. Prvi dio govori o identitetu i jedinstvenosti Mediterana iz različitih kulturnih i prirodnih perspektiva. U jednom od tekstova Portugalke Helena Trindade Lopes i Isabel Almeida podsjećaju da je zapadni svijet napravio svoje prve korake u Egiptu i Mezopotamiji, koje je potom nastavio razvijati na obalama Mediterana. Možda te kolijevke civilizacije, koje se danas pretvaraju u golemo ljudsko groblje, mogu ponovno zasjati i prosvijetliti putove snova i nade za suvremeni svijet, zavješćuju Lopes i Almeida.

Drugi dio govori o “biološkoj raznolikosti i prirodi na raskrižju”. Budući da se Mediteran smatra vrućom točkom biološke raznolikosti, to najveće poglavlje donosi pet tekstova o raznim aspektima mediteranske prirodne raznolikost i utjecaja klimatskih promjena na njega.

Treće poglavlje raspravlja o rizicima i opasnostima koji su oduvijek pratili Mediteran. Pažnju posvećuje uzročnoj povezanosti suše i požara, kao i pitanjima prevencije i oporavka nakon požara.

Turski autori Tuğrul Varol, Mertol Ertuğrul i Halil Barış Özel navode da je između 2001. i 2014. u Portugalu izbilo 21.800 požara, u Španjolskoj 16.000, u Italiji 6525, u Francuskoj 3250, u Turskoj 2200, a u Grčkoj 1425. Oni objašnjavaju da su na njih utjecali brojni uvjeti kao što su veličina osjetljive površine, topografija, krajobraz, karakteristike gorivih materijala, požarna sezona, nadmorska visina, klimatski uvjeti, protupožarna politika, učinkovitosti njezine organizacije i drugo. Potom predstavljaju model koji po njima objašnjava razloge nastanka oko dvije trećine požara i izgorjelih površina.

Posljednji dio govori o kulturnoj ekologiji i mediteranskom načinu života, u kojem se daju nove spoznaje o mediteranskom urbanizmu u odnosu na svojstva okoliša i potencijal korištenja vegetacije u oblikovanju urbane klimatske udobnosti.

Također, govori se o pšenici kao jednom od najstarijih usjeva u samoj jezgri mediteranske prehrane s golemim značenjem mediteranske kulture i identiteta, te o mediteranskoj prehrani, danas zaštićenoj nematerijalnoj baštini, kao jednom od stupova mediteranskog identiteta koji se proširio daleko izvan same mediteranske regije.

Kad bismo tražili rečenicu potpredsjednice Europskog udruženja za povijest okoliša Borne Fuerst-Bjeliš, koja bi najkraće predstavila knjigu od 426 stranica, bila bi to ona da je Mediteran paradoksalno jedinstvo različitosti kontakata i međusobnih veza.

Eksplozija u Skadru: Šest povrijeđenih, među njima i radnica RTCG

0
Sa lica mjesta (Screenshot You Tube)

U eksploziji u Skadru povrijeđeno je šest osoba, od kojih dvije teže, prenosi RTCG.

Meta napada je bio albanski biznismen Ljuljzim Kula, potvrdila je albanska policija.

U neposrednoj blizini mjesta ekspolozije, koja se dogodila oko 10:30, u strogom centru grada, zatekla se i ekipa Televizije Crne Gore.

Među povrijeđena je i radnica RTCG R.G, koja je, nakon ukazane pomoći u bolnici u Skadru, otpuštena ali će po povratku u Crnu Goru morati da se javi ljekarima u Kliničkom centru, javlja TVCG.

Reporteri RTCG su javili da su slike sa trga Rus uznemirujiće, da je situacija haotična i da je pravo čudo da nije bilo težih posljedica.

Ekipa TVCG će se vratiti u Crnu Goru čim bude završen uviđaj.

Albanski mediji navode da je ekspoloziv bio bio postavljen na motoru, koji se nalazio ispred zgrade u kojima su prostorije srpsko-crnogorske manjine.

O događaju je obaviješteno Ministarstvo vanjskih poslova i ambasada u Tirani čije je osoblje odmah krenulo u Skadar.

Zbog gripe zabranjena posjeta Opštoj bolnici Kotor

0
Bolnica Kotor foto Boka News

Zbog pojave gripa i bolesti sličnih gripu od danas se zabranjuju posjete pacijentima u kotorskoj Opštoj bolnici.

“Informacije o zdravstvenom stanju pacijenata rodbina može dobiti od strane ordinirajućih ljekara svakog radnog dana od 13 do 14 sati putem telefona 032 325-595 i 032 325-602, a vikendom u istom terminu od dežurnih ljekara” – saopšteno je iz kotorske Opšte bolnice.

Rekonstrukcija hitne službe

U Opštoj bolnici Kotor će se od 15. januara do 1. aprila raditi na rekonstrukciji prostora hitnog bolničkog prijema (hitne službe) – saopšteno nam je iz ove zdravstvene ustanove.

Kako navode, rad hitne službe će i pored izvođenja radova biti nesmetan.

“Molimo pacijente za razumijevanje” – poručuju iz Opšte bolnice.

Dan prenosa relikvija Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor 809. godine – svečana misa

0
Karike 2016.
Karike 2016.

Iz Biskupskog ordinarijata Kotor obavještavaju da će danas biti liturgijski obilježen Dan prenosa relikvija Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor 809. godine, zaštinika grada i biskupije.

“Svečana sveta misa biće u bazilici katedrali u 18 sati. Prema viševjekovnoj tradiciji svetu misu će služiti peraški opat Svetog Jurja” – obavještavaju iz Biskupije.

U narodu je za ovu misu odomaćen naziv Karike (13.januar), koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti. Bokeljska mornarica je zbog radosti što su moći Svetog Tripuna stigle u Kotor zaplesala kolo, a od XV. vijeka na Dan karika bira se mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Sv. Tripunu 27. januara. To su jedine pohvale koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.

Male boginje ubile delfine u Brazilu

1
Delfini

Virus morbila (male boginje) je uzrokovao smrt skoro 200 delfina za manje od 40 dana na obalama države Rio de Žaneiro, saopštili su brazilski naučnici.

Virus morbila može da ošteti imuni sistem morskih sisara, prenose agencije.

Nije poznato šta je dovelo do epidemije i koliko će ona trajati, a naučnici pokušavaju da utvrde i druge moguće uzročnike smrti delfina.

Nacionalni parkovi Crne Gore predstavljaju ponudu na sajmu turizma u Beču

0
Durmitor

Predstavnica Nacionalnih parkova Crne Gore učestvuje na Sajmu turizma u Beču zajedno sa predstavnicima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. Pored predstavnika JPNPCG i NTO CG, na sajmu  „Ferien Messe 2018 “ koji se održava u Beču, od  11. do 14. januara 2018. godine, učestvovaće i predstavnici turističke privrede Crne Gore.

Brojni posjetioci Sajma, po riječima Arine Maraš, iz JPNPCG, posebno su  zainteresovani za planinski biciklizam, rafting rijekom Tarom, pješačenje i planinarenje brojnim planinskim vrhovima NP Durmitora, NP Lovćen i NP Prokletije, kampovanje, kao i za posjetu jednoj od posljednjih prašuma u Evropi – NP Biogradska gora.

Podsjećamo da je Nacionalne parkove Crne Gore tokom prošle godine, na ukupnom nivou posjetilo 326.839 posjetilaca, od kojih je najveći broj bio zainteresovan za posjetu NP Durmitor, NP Biogradsku goru i NP Prokletije. UNESKOV sajt i zaštićeno prirodno područje Durmitor posjetilo je 186.819 posjetilaca što predstavlja povećanje od 42 posto u odnosu na 2016. godinu, dok je NP Biogradska gora posjetilo 43.893 posjetilaca što je povećanje od 39 posto.

U skladu sa trendom rasta broja posjetilaca u posljednoj deceniji, i sve većom zainteresovanošću posjetilaca za zaštićena područja Crne Gore koja nude autentičnu turističku ponudu, raznovrsne aktivnosti aktivnog odmora i boravka u očuvanoj prirodi, očekujemo da će se ovaj trend nastaviti i tokom ovogodišnje ljetnje sezone.

Za turističku industriju, sajam „Ferien“, predstavlja vodeći sajam na austrijskom tržištu, na kojem svoju ponudu predstavljaju svi sektori turističke privrede, a poslovni korisnici imaju priliku da uspostave vrijedne kontakte sa turoperatorima i medijima sa tržišta Austrije. Sajam svake godine posjeti veliki broj medijskih kuća i preko 150.000 posjetilaca. U sklopu sajma, NTO CG će, između ostalog, organizovati i trodnevno predstavljanje ponude Crne Gore na glavnoj bini.

Pelješki most gradit će kineski konzorcij za 2,08 milijardi kuna

1
Pelješki most
Druge dvije ponude na natječaju za gradnju tog mosta poslali su talijanski Astaldi i turski Ictas koji su ponudili da će most izgraditi za 2,55 milijardi kuna, dok je Strabag za taj posao tražio 2,62 milijardi kuna.
Hvatske ceste danas su objavile odluku da će Pelješki most graditi kineski konzorcij predvođen tvrtkom China Road and Bridge Corporation koji je za taj posao ponudio 2,08 milijardi kuna. – javlja Večernji

Druge dvije ponude na natječaju za gradnju tog mosta poslali su talijanski Astaldi i turski Ictas koji su ponudili da će most izgraditi za 2,55 milijardi kuna, dok je Strabag za taj posao tražio 2,62 milijardi kuna. Talijansko-turska ponuda je odbijena zbog nevaljane bankarske garancije. A na kraju je kao ekonomski najpovoljnija izabrana i ona i najjeftinija – kineska. Tvrtke čije ponude nisu odabrane imaju pravo žalbe.

Pelješki most

Ponude za gradnju Pelješkog mosta otvorene su 15. septembra i hrvatske ceste su imale rok od 120 dana za donošenje odluke o odabiru, a taj je rok istjecao ovih dana. – piše Večernji

Brajković: Kontrafor vraćen, podbetonirana stopa i dio zidina, nastavljamo sa sanacijom bedema…

2

Fi­nal­ni ra­do­vi na vra­ća­nju kon­tra­fo­ra, stuba be­de­ma, ko­ja se u de­cem­bru 2016. go­di­ne odvo­ji­la od  ko­tor­ske for­ti­fi­ka­ci­je, biće završeni danas u toku dana, saopštio nam je Rato Brajković direktor op­štin­ske Di­rek­ci­je za iz­grad­nju i ure­đe­nje Ko­to­ra.

„Sli­je­di ukla­nja­nje unu­tra­šnjih li­mo­va da bi se kon­tra­for skroz pri­lju­bio uz be­de­me i  isto­vre me­no od­o­zdo se obavlja pod­be­to­ni­ranje, bedema i stope. Pod­be­toini­ran je i dru­gi, su­sjed­ni kon­tra­for, ko­jeg je voda takođe podkopala, kao i zi­do­vi iz­me­đu njih. Sve je to sa­da na­pu­njenoi be­to­nom, in­jek­ti­ra­no i traj­no obez­bi­je­đeno kazao nam je Braj­ko­vić.

On je kazao da je u vra­ća­nju kontrafora  me­to­dom pri­vla­če­nja uče­stvuovalo vi­še ra­znih fir­mi i stru­ka, a no­si­lac po­sla je pred­u­ze­će „Eks­pi­ri­ans“ iz Nik­ši­ća. An­ga­žo­va­ni su i me­ta­lo­stru­ga­ri, ma­šin­bra­va­ri, ro­ni­o­ci, ma­šin­ski in­že­njer, a alat, sa­sta­vljen od če­ti­ri ci­lin­dra i pra­te­ćih ele­me­na­ta, ko­jim je odvo­je­ni kon­tra­for pri­vu­čen uz be­dem­ski zid za sa­mo ne­ko­li­ko sa­ti, iz­ra­đen je u ra­di­o­ni­ci „Me­tal­ca“ u Nik­ši­ću.

Ten­der za vra­ća­nje kon­tra­fo­ra iz­no­sio je oko 50.000 eura, dok bi dru­go rje­še­nje po pret­po­stav­ka­ma UNESCO-a je tre­ba­lo da ko­šta iz­me­đu 100 i 150 hi­lja­da eura.

Rato Brajkovič

Braj­ko­vić nam je kazao da će po okon­ča­nju ovih i sa­na­ci­o­nih ra­do­va ju­žnog be­dem­skog zi­da na Gur­di­ću, usli­je­di­ti da­lje oja­ča­va­nje di­je­la be­de­ma či­ji su te­me­lji u ri­je­ci Škur­di.

“Snim­ci ko­je je ra­dio ro­ni­lač­ki cen­tar po­ka­za­li su da su ta­mo ogrom­ne ru­pe. Od­mah po­sli­je ovih ra­do­va na­sta­vlja se sa obez­bje­đe­njem cje­lo­kup­nih be­de­ma ko­ji su u ri­je­ci, a tre­ba da se pod­be­to­ni­ra i obez­bi­je­di i dio be­da­ma od Gur­di­ća – ka­že Braj­ko­vić i na­ja­vlju­je da će ove go­di­ne bi­ti sa­ni­ra­ne, injektirane pu­ko­ti­ne ko­je su se po­ja­vi­le na di­je­lu be­de­ma u bli­zi­ni glav­nih vra­ta Sta­rog gra­da” – kazo nam je Rato Brajković direktor Di­rek­ci­je za iz­grad­nju i ure­đe­nje Ko­to­ra.

 

Rekordna godina – opslužili 1,13 miliona putnika i 6,3 hiljade aviona

0
Prilaz na slijetanje na aerodrom Tivat do koga dovodi lokalajzer

Aerodrom Tivat u prošloj je godini zabilježio ukupan promet od 1.129.720 putnika, što je do sada rekordan učinak u istoriji te vazdušne luke.

Putnika je lani bilo 147.161 više nego 1016, pa je porast fizičkog obima prometa iznosio čak 14,98%.

Tivatska vazdušna luka lani je opslužila ukupno 6.324 aviona, odnosno zabiljećiča ukupno čak 12.647 operacija polijetanja ili slijetanja. To je porast od 6,58 posto u odnosu na učinak iz 2016.

Iako još nemaju precizne podatke za predstojeću turistilku sezonu, izvjesno je da će aerodrom Tivat zbog velikog interesovanja aviokompanija za obavljanje redovnog i čarter saobraćaja sa tom vazdušnom lukom, i ove godine zabilježiti dvocifren rast prometa. Budući da osnovni limitirajući faktor za još bolje rezultate aerodroma Tivat predstavlja mala i neuslovna pristanišna zgrada površine samo 4.100 kvadrata, a da kroz nju tokom „špiceva“ u avgustu prolazi i do skoro 11 hiljada putnika za oko 13 časova dnevno koliko je aerodrom otvoren, u menadžmentu preduzeća Aerodromi Crne Gore su napravili plan da do početka ljeta terminalnu zgradu prošire izgradnjom privremenog aneksa sa njene sjeverozapadne strane.

Ovaj novi privremeni objekat imao bi oko 1.300 kvadrata površine i sadržao bi prostor za boravak putnika sa šest ček-in šaltera, dvije linije za kontradiverzionu kontrolu prtljaga i putnika, četiri šaltera pasoške kontrole, te dva carinska punkta. U sklopu objekta planiran je odlazeći gejt sa tri izlaza, kao i sortirnica za pripremanje prtljaga za transport.  ACG čekaju da im Vlada da “zeleno svjetlo” da po skraćenim zakonskim procedurama, u najhitnijem roku krenu u gradnju ovog neophodnog objekta koji će ukoliko bude uzgrađen, koliko-toliko narednog ljeta smanjiti “uska grla” i velike gužve na tivatskom aerodromu u špicu sezone.