Europski parlament želi spriječiti prevare s kilometražom rabljenih automobila

0
rabljeni automobili

Evropski parlament (EP) pokrenuo je u srijedu inicijativu prema Evropskoj komisiji koja bi mogla drastično smanjiti prijevare u vezi s kilometražom rabljenih automobila, a najizglednije rješenje se čini preuzimanje belgijskog modela na razini EU-a koji je tu vrstu prijevara smanjio za čak 97 posto.

Odbor za promet Europskog parlamenta izglasao je izvješće koje je sastavio zastupnik Ismail Ertug, član njemačkog SPD-a.

Ono bi se uskoro trebalo naći na glasovanju na plenarnoj sjednici EP-a. Parlament ima pravo tražiti od Europske komisije, institucije koja je nadležna za predlaganje pravnih akata Unije, da pokrene zakonodavnu aktivnost u određenom području.

Odbor za promet je naručio stručnu studiju o manipulacijama s brojačima prijeđenih kilometara u automobilima. Takve su studije obvezne kada Europski parlament pokreće zakonodavnu inicijativu i njima se nastoji dokazati dodana vrijednost određenog zakonskog prijedloga na razini Unije.

Studija procjenuje da je kod od pet do 12 posto rabljenih automobila prosječno smanjen broj prijeđenih kilometara na razini nacionalnih tržišta u članicama EU-a. No, kod rabljenih automobila koji se prodaju iz jedne članice u drugu to se penje čak do 50 posto.

U Poljskoj, najvećem nacionalnom tržištu rabljenih automobila u EU, procjenjuje se da čak 90 posto uvezenih rabljenih automobila nema korektno prikazanu kilometražu. Njemačka je najveći izvoznik rabljenih automobila, a procjenuje se da jedna trećina tih automobila ima smanjenu kilometražu.

Tim problemom znatno su pogođenije nove članice EU13, dok je u starim članicama EU15 to znatno rjeđi fenomen, čak za dva i pol do tri puta.

Smanjivanjem broja prijeđenih kilomatara umjetno se povećava vrijednost automobila, a studija pokazuje da se to povećanje kreće, ovisno o kategoriji vozila između dvije i pet tisuća eura po automobilu.

Osim umjetno povećene vrijednosti, još je niz negativnih posljedica – skuplje i neodgavarajuće održavanje takvih automobila te smanjena sigurnost na cestama.

Ekonomske štete izazvane tom nezakanitom pojavom procjenjuju između 5,6 i 9,6 milijardi eura na razini EU-a. Povjerenje u  tržište rabljenih automobila najniže je među svim tržištama roba u EU-u.

Taj problem je vrlo uspješno riješila Belgija koja je još 2006. uvela sustav nazvan Car-Pass. Riječ je centraliziranoj bazi podataka, u koju se upisuje broj prijeđenih kilometara prilikom svakog posjeta auto-servisu ili vulkanizeru.

Čak i kod najmanjih intervencija, poput zamjene žarulja, u radionici su zakonski obvezni unijeti prijeđene kilometre u bazu podataka. Tako se mogućnost manipulacije s prijeđenom kilometražom smanjuje na minimum.

Prodavatelj rabljenog automobila dužan je na zahtjev potencijalnog kupca predočiti najsvježiji izvod iz Car-Passa, iz kojeg je lako vidljiva svaka moguća nelogičnost u vezi s prijeđenom kilometražom.  Prema procjenama, u Belgiji je taj fenomen smanjen za čak 97 posto. Sličan sustav donijela je i Nizozemska.

Problem je što ta baza podataka na prati automobil kada napusti belgijsko tržište. Stoga se u izvješću koje je izglasano na Odboru za promet kao prva opcija predlaže uvođenje sustava sličnog Car-Pass u svim članicama EU-a.

Kao jedna od podvarijanti te opcije predlaže se uvođenje obveznog certifikata s prijeđenim kilometrima za svaki automobil koji se prodaje u inozemstvo, a druga podvarijanta je obvezna razmjena informacija između zemalja članica.

Druga predložena opcija je da se u novoregistrane automobile ugrade takva tehnološka rješenja koja bi onemogućila manipulacije s brojačem kilometara. Ta je opcija znatno skuplja i manje efikasna, a osim toga svaki zaštitni sustav kad-tad bude probijen.

Pod pretpostavkom da bi takvo tehnoško rješenje smanjilo prijevare za 70 posto, to bi, prema procjenama, europskoj ekonomiji  donijelo profit od 6,1 milijarde eura.

Kod prve opcije, ako bi efikasnost bila na europskoj razini kao u Belgiji, europska ekonomija bi profitirala u iznosu od 8,51 milijardi eura.

Studija pokazuje da je 2014. 2,4 milijuna rabljenih auotomobila uvezeno u jednu iz druge zemlje članice EU-a. Najčešće se manipulira s prijeđenim kilometrima kod automobila koje poduzeća stavljaju na raspolaganje svojim zaposlenicima, zatim kod privatnih automobila s puno prijeđenih kilometara, kod lakih dostavnih vozila, taksi vozila te automobila koji su bili u vlasništvu rent-a-car agencija.

Car-Pass je proveo istraživanje u pet zemalja članica – Belgiji, Njemačkoj, Francuskoj, Luksemburgu i Nizomeskoj, koje je pokazalo, prema blago konzervativnoj procjeni, da se rabljenim automobilima prosječno skine oko 60.000 prijeđenih kilomatara.

Pristup Mamuli samo ovlaštenim licima

3
Mamula

Pristup tvrđavi Mamula i ostrvu Lastavica ubuduće će biti onemogućen radi čišćenja lokacije i izvođenja pripremnih radova neophodnih kao uvod u planiranu rekonstrukciju objekta koja treba da bude izvedena u skladu sa urbanističko-tehničkim i konzervatorskim uslovima.

„Razlozi za ovakvu odluku su višestruki, počev od najvažnijeg – preventivnog, jer na drugačiji način nije moguće obezbijediti sigurnost, u prvom redu posjetilaca, a potom ni lokacije. Već smo imali primjere devastacije onoga što smo uradili na ostrvu – od uništavanja zaštitnih poklopaca na bunarima i razmještanja i odnošenja kamene građe koja pripada tvrđavi do uništavanja postavljenih tabli i slično. Kompanija OHM Mamula Crna Gora je formalno-pravno preuzela lokaciju, imamo saglasnost za pripremne radove i elaborat o pripremnim radovima, što su zakonski uslovi za otvaranje gradilišta a samim tim i zabranu pristupa neovlašćenim licima. Odluka će biti na snazi sve do završetka radova. Kao što smo više puta saopštili, ostrvo i tvrđava će biti otvoreni za javnost i slobodan pristup nakon završetka rekonstrukcije i tu ne samo da neće biti ograničenja nego ćemo i sami podsticati posjete ostrvu. Kompanija će, kao i do sada, redovno informisati javnost o statusu radova na ostrvu uvažavajući opravdano interesovanja javnosti za progres našeg zajedničkog poduhvata“, saopštila je Dragana Bećirović, PR savjetnik kompanije OHM Mamula Crna Gora.

Na osnovu dozvole za pripremne radove većeg obima koje je izdalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, OHM Mamula je u septembru prošle godine počela radove na pripremi terena za rekonstrukciju i adaptaciju utvrdjenja Mamula i pretvaranje u hotelski objekat visoke kategorije, sa istorijskom i memorijalnom galerijom.

Rekonstrukcija tvrđave Mamula i ostrva planira se kroz Glavni projekat koji se trenutno izrađuje u skladu sa prethodno izdatim konzervatorskim i urbanističko-tehničkim uslovima i najvišim međunarodnim standardima zaštite životne sredine, uz maksimalno očuvanje originalne fizionomije predjela i svih zatečenih elemenata utvrđenog kompleksa.

Sve dosadašnje pripremne aktivnosti na ostrvu Lastavica i tvrđavi Mamula urađene su uz konsultacije sa nadležnim institucijama čiji predstavnici su u potpunosti informisani o statusu i izradi tehničke dokumentacije i boravili su na ostrvu u različitim fazama istraživanja koje sprovodi međunarodni stručni tim kompanije OHM Mamula Montenegro.

Multidisciplinarni tim projektanata angažovanih na ovom poslu, vođen principom primjene minimalnih prostornih intervencija, pažljivo i promišljeno analizira sve segmente i složenost cjelokupnog objekta u namjeri da logiku njegove izvorne organizacije pažljivo i sa mjerom prilagodi novoj funkciji i vremenu, poručuju iz OHM Mamula.

Projekat restauracije utvrđenja Mamula i ostrva Lastavica biće izvanredan primjer – kako po idejnom rješenju i načinu realizacije tako i po funkciji, koja će pored turističkog uključivati i kulturni i istorijski aspekt.

Zahvaljujući urađenim studijama – Projektu zatečenog stanja i Programu konzervatorsko-restauratorskih radova, kao i istraživanjima dostupne istorijske i arhivske građe, kompanija OHM Mamula Montenegro posjeduje kompletnu dokumentaciju o utvrđenju i ostrvu koja postoji. Dio te dokumentacije svakako će naći mjesto u Mamula istorijskoj i memorijalnoj galeriji.

Mjesta kao što je Mamula, njena prošlost i arhitektura predstavljaju jedinstveni biser. Naša težnja je da se sve nove funkcije na najbolji mogući način integrišu unutar postojećeg tkiva i da se kreira ambijent dostojan duha i vremena lokaliteta, kaže se u saopštenju iz ove kompanija.

„Pomorski saobraćaj“ 2017. završio sa dobiti od 2,26 miliona eura

1
Trajekt Lepetane – Kamenari – foto Boka News

Preduzeće „Pomorski saobraćaj“ iz Kamenara koje se kao monopolista bavi brodskim prevozom vozila i putnika na jedinoj trajektnoj liniji u državi, Lepetane-Kamenari preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj, poslovnu 2017. završilo je sa dobiti od 2.262.907 eura – objavljeno je na sajtu Poreske uprave.

Po finansijskim pokazateljima „Pomorski saobraćaj“  koji raposlaže sa ukupno 6 manjih trajekata, najuspješnija je pomorska kompanbija u Crnoj Gori jer posluje daleko bolje od državnih kompanija „Crnogorska plovidba“ Kotor i „Barska plovidba“ Bar koje imaju ukupno 4 prekookeanska teretna broda i koje se bore sa konkurentima na svjetskom pomorskom tržištu.

Po odluci Savjeta za privatizaciju Vlade Crne Gore, firma “Pomorski saobraćaj” čiji je većinski vlasnik tada bila država, odnosno Fond penzijskog i invalidskog osiguranja, privatizovana je bez tendera, prodajom državnih akcija na berzi. Kupoprodajni ugovor je potpisan 2004., sa firmom “Pro House” iz Podgorice u vlasništvu Dušana Bana, a  koja je dobar dio svojih obaveza prema državi u ovoj transakciji, platila obveznicama stare devizne štednje. „Pomorski saobraćaj“ danas u potpunosti kontrolišu podgoričko-grbaljski biznismeni, braća Dejan i Dušan Ban, a ta firma prema podacima sa sajta Poreske uprave, ima neraspoređenu dobit od ukupno 4.619.562 eura. Skupština akcionara je 28.marta prošle godine donijela odluku da se vlasnicima kapitala (Dejanu Banu lično i kompanijama Prohouse i Prohousemontenegro iz Podgorice) isplati dividenda u ukupnom iznosu od 1,6 miliona eura. Dejan Ban vlasnik je 33,4% „Pomorskog saobraćaja“, kompaniji „Prohouse“ njegovog brata Dušana pripada 44,4 % a , 22,2% kapitala upisano je na kompaniju „Prohousemontenegro“ čiji je osnivač Željko Mihailović.

Lani je inače, „Pomorski saobraćaj“ ostvario ukupne prihode od 5.531.834 eura, dok su  rashodi iznosili 3.253.124 eura. Prihodi su povećani za preko 400 hiljada eura u odnosu na 2016., dok su rashodi porasli za oko 130 hiljada eura. Kompanija je na kraju prošle godine imala 87 radnika, dva manje nego na kraju 2016,  a za njihove zarade, naknade zarada i ostale lilne rashode isplatila je ukupno 1.422.549 eura.

Trajekt – foto Boka News

„Pomorski saobraćaj“ lani je JP „Morsko dobro“ na ume zakupnine trajektnih pristaništa u Kamenarima i Lepetanima, platio ukupno 183.249 eura. Ugovor o dugoročnom zakupu morskog dobra na te dvije lokacije trajektnoj kompaniji ističe krajem ove godine, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će se država postaviti u nastavku ove saradnje jer do sada Vlada „Pomorskom saobraćaju“ nije naplaćivala koncesionu naknadu na samu trajektnu liniju koja je jedina putničko-teretna redovna brodska linija u državui, već samo zakupninu za korišćenje obale. Trajektne linije inače, svuda u svijetu predmet su koncesije koja se dodjeluje na javnom tenderu najpovoljnijem ponuđaču.

Što se ostalih državnih prihoda od poslovanja ove monopolističke privatne firme tiče, „Pomorski saobraćaj“ je kako se navodi u materijalima objavljenim na sajtu Poreske uprave, lani platio ukupno 195.031 euro poreza na dobit i 41.528 eura PDV-a. Zahvaljujući riješenjima koje im omogućava Zakon o akcizama, braća Ban i Mihailović su lani uštedjeli 484.000 eura koje bi inače platili državi, jer im je Uprava carina odobrila je da u 2017. za pogon svojih šest trajekata, kupe ukupno 1.100.000 litara dizel goriva oslobođenog od te dadžbine. Član 54.Zakona o akcizama pored ostaloga, propisuje da se akciza ne plaća na mineralna ulja “koja se upotrebljavaju kao pogonsko gorivo u avionskom i pomorskom saobraćaju, kao i za pogon registrovanih ribarskih brodova, osim u slučaju upotrebe aviona, plovnih objekata i ribarskih brodova za privatne svrhe”. Akciza na mineralna ulja inače, iznosi 440 eura za 1.000 litara, pa su time vlasnici „Pomorskog saobraćaja“ oslobođeni obaveze da državi plate skoro pola miliona eura.

“Adriatic canyoning” – Adrenalinski park na Vrbanju uskoro raspisivanje tendera

0
Adrenalinski park Vrbanj

Projekat “Adriatic canyoning” će kroz nadogradnju turističke infrastrukture i ponude dati podsticaj razvoju jadranskog zaleđa kao destinacije aktivnog turizma, a prvi efekti već počinju da se vide, čulo se na jučerašnjem sastanku projektnog tima i članova Upravnog odbora projekta, održanom u gradu Obrovcu – Hrvatska.

Aktivnosti teku planiranom dinamikom projekta, zahvaljujući kojem će Herceg Novi kao grad partner izgraditi adrenalinski park na Vrbanju, što je prvi ovakav sadržaj u Boki Kotorskoj.

Projekt menadžer, direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog Boro Lučić informsiao je da u narednim danima slijedi raspisivanje tendera za izvođenje radova i nabavku opreme za ovaj park, koji će biti novi, održiv i atraktivan sadržaj u podorjenskom kraju.

Sastanak u Obrovcu organizovan je u okviru prvog Zrmanja Adventure Weekenda, događaja koji je organizovan upravo zahvaljujući projektu, a ima za cilj promociju prirodnih ljepota i outdoor sadržaja na rijeci Zrmanji i u okolini.

SUP štafeta, Zrmanja

Susretu prisustvuju predstavnici svih partnerskih gradova.  Tim Širokog Brijega predvodi gradonačelnik Miro Kraljević, tim Općine Gruda načelnik Ljubo Grizelj, predstavnike Drniša gradonačelnik Josip Begonja, a agenciju Zadra Nova direktorica Sanja Peričić.

Ispred grada domaćina prisutne je pozdravio gradonačelnik Obrovca Ante Župan. On smatra da će zajedničkim aktivnostima partneri opravdati povjerenje evropske zajednice koja je odobrila projekat. Podijelio je sa učesnicima zadovoljstvo što svi imaju priliku da naprave nešto dobro i korisno za svoj grad i sugrađane.

Direktorica agencije Zadra Nova Sanja Knežević podsjetila je da je ovaj projekat bio među 180 prijavljenih, a upao je među samo 20 koji su podržani, što dovoljno govori o kvalitetu. Kako je istakla, radi se o jednom od konkretnijih programa transnacionalne saradnje jer podrazumijeva kako stvaranje infrastrukture, tako i umrežavanje i ulaganje u ljudske kapacitete.

Predavanje, prvi dan, Zrmanja

Sastanku projektnih timova prisustvovao je i Ivan Jurilj, direktor Ureda za evropske integracije Županije Zapadnohercegovačke. On je kazao da se već razmišlja i razgovara o daljim projektnim aktivnostima, koje bi bile nastavak lijepe priče jadranskog zaleđa.

Poslijepodne su se brojni učesnici okupili u nekadašnjoj Gradskoj kavani, gdje je prvi Zrmanja Adventure Weekend otvorio gradonačelnik Ante Župan.

“Želimo pokazati javnosti i gostima koje su sve mogućnosti, da otkrijemo koliko je priroda lijepa i koliko na nju treba paziti. Na ovom skupu su naši dragi gosti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Drniša, a svi smo se sastali da otvorimo nešto novo, lijepo i dobro, a da kažemo da smo zajedno proglasili jednu stazu koja će biti dobar dodatak ovom festivalu pustolovina”, kazao je Župan.

Otvaranju je prethodilo takmičenje u prvoj disciplini, SUP (Stand Up Paddling) štafeta. Uslijedilo je predavanje o doprinosu naučnog rada u razvoju aktivnog turizma i uopšte o značaju ovog oblika turizma za lokalnu zajednicu, a o čemu su govorili predsjednik Društva Dinaridi, za proučavanje i snimanje kraških fenomena, Tihomir Kovačević i sekretarka Društva, prof. Marsela Alić.

AC, sastanak projektnih timova i članova UO

Danas je na programu trail trka Tri rijeke, na rijeci Zrmanji, za koju se prijavilo preko 770 takmičara. Potom će biti održan okrugli sto na temu zaštite prirodne baštine i načina upravljanja. Trećeg dana na programu je rafting regata, za koju su sva mjesta već duže vrijeme popunjena.

Zrmanja Adventure Weekend prvi je u nizu trodnevnih događaja koji su podržani kroz projekat “Adriatic canyoning”, sredstvima iz INTERREG IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Uslijediće program u Drnišu na jesen ove godine, a potom na proljeće 2019. godine u Herceg Novom, u novoizgrađenom adrenalinskom parku na Vrbanju.

Peraštani pozivaju na kićenje Mađa 1. maja

0
Perast – Mađ 2015.

U Perastu se vjekovima organizuju razne pučke fešte, među kojima je i “Mađ”. Kićenje “Mađa” se posebno obilježava 1. maja svake godine, kao prvi pozdrav dolazećem proljeću i novom životu i skida se 14. maja.

Ova svečanost se slavila od davnina. Poznato je da je Peraška mornarica aktivno učestvovala u organizovanju ovog običaja sa svojim vojvodom, barjaktarom i časnicima. Mladež bi okitila granama cijelu obalu grada.

MAĐ – velika hrastova (dub) ozelenjena grana okiti se koromanima i bočicama mlijeka i vina, te šarenim papirnatim trakicama (u prošlim vremenima krpenim), “posadi” se na Pjaci Svetog Nikole u Perastu. Po starim običajima, posljednji peraški mladoženja bere i kiti mađ, dok građani obezbjeđuju mlijeko i vino, a domaćin fešte bijelu kafu i koromane.

Sav taj ceremonijal ispraćen je sviranjem tambura ili mandolina i pjevanjem prigodnih pjesama. Nakon kićenja MAĐA, povorka građana, uz pratnju tamburaša i veselo pjevanje, pravi đir s kraja na kraj Perasta, budeći ostale Peraštane, koji su dužni da im se pridruže u zajedničkom veselju, koje se obavezno okončava druženjem u lokalnoj kafani, uz neizbježnu prigodnu bijelu kafu i koromane.

Ritualna radnja ukazuje na pagansku koncepciju slavljenja novog ciklusa rađanja u prirodi, što ukazuje na korjenje ovog obreda. Ovaj običaj je postojao u mnogim mjestima na istočnoj obali Jadrana, uključujući i ostala bokeška primorska mjesta, ali do danas se održao samo u Perastu, pa je samim tim vrijedan pažnje.

Perast – Mađ 2015.

Ovaj običaj, koji je bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista, Društvo prijatelja Perasta je ponovo pokrenulo i mnogi zaljubljenici u Perast 1. maja rano ujutro dolaze na taj obred da zajedno sa mještanima proslave stari običaj.

Budite sa nama 1. maja 2018. godine u 8 sati ujutro na Pjaci Svetog Nikole, pa onda u điru po Perastu i na kraju u restoranu “Đardin”, da zajednički obilježimo ovu prelijepu perašku feštu, poručuju organizatori, Društvo prijatelja grada Perasta, Mjesna zajednica Perast Međunarodni festival klapa Perast.

Morsko dobro: Radovi na rekonstrukciji i obnavljanju ambijentalne cjeline Bjelila

0
Bjelila

Radovi na rekonstrukciji i obnavljanju ambijentalne cjeline Bjelila u Tivtu, koje je nedavno započelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore kroz saradnju sa Opštinom Tivat odvijaju se planiranom dinamikom, a očekuje se da budu završeni sredinom maja.

Trenutno je u toku rekonstrukcija više obalnih zidova, nakon čega slijedi hortikulturalno uređenje i oplemenjivanje samog područja mediteranskim biljkama.

“Opština Tivat je angažovala izvođača radova, mehanizaciju i lokalno komunalno preduzeće, dok je radove u cjelosti finansiralo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, koje je Planom korišćenja sredstava za 2018.  za ovu namjenu predvidjelo iznos od 20.000 eura”, saopšteno je iz Morskog dobra.

Detalj iz Bjelila

Kako su istaklio, glavni cilj obnove Bjelila jeste da to zaštićeno područje sačuva autentičnost i tradiciju i kao takvo bude sastavni dio posbene kulturne i turističke ponude Tivta.

Petrol najavljuje plaćanje goriva kriptovalutama

1
Petrol pumpa

Slovenački Petrol razmišlja o uvođenju plaćanja kriptovalutama na benzinskim stanicama.

Predsjednik Uprave Petrola Tomaž Berločnik kazao je da aktivno prati kriptonovac i najavljuje da će se u budućnosti na benzinskim stanicama plaćati digitalnim valutama.

Dao je i primjer korišćenja tehnologije blockchain u prenosu električne energije u kompaniji.

Prošle godine, Petrol je generisao 4.496 milijardi eura prihoda od prodaje. U poređenju s 2016, prihodi su porasli za 17 odsto. Neto dobit iznosila je 81,1 milion eura 2017, 12 odsto više nego 2016. godine.

Akcija Boka, pretresi na devet lokacija

0
Interventna policija – foto Boka News

U nastavku akcije “Boka”, u borbi protiv organizovaniog kriminala, u prethodna tri dana kontrolisano je devet lokacija i tom prilikom je oduteo oružje, municija, ugovori, vozilo i motockl. Akcija je sprovedena u Herceg Novom, Kotoru i Tivtu, saopšteno je iz Uprave policije.

Pretresene su lokacije koje u Herceg Novom  koriste M.V. (40), N.R. (47) i M.M. (44), u Kotoru  M.V. (42), M.P. (32) i B.P. (29), u Tivtu koje koriste T.P. (39) i S.F. (33).

Tom prilikom pronađeno je i oduzeto pet komada dugog naoružanja, dva komada kratkog naoružanja i 309 komada municije, jedan startni pištolj, veći broj ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, izvjesna količina skupocjene tekstilne robe bez dokaza o porijeklu.

U sklopu navedenih aktivnosti, radi sprovođenja daljih provjera oduzeto je vozilo, motocikl i veći broj mobilnih telefona.

Protiv lica kod kojeg je pronađen startni pištolj podnijeta je prekršajna prijava.

Policija nastavlja borbu protiv kriminala

Ovo je 28. akcija “Boka”, od oktobra prošle godine, koju sprovodi Sektor kriminalističke policije i CB Herceg Novi, Tivat i Kotor.

Do sada je policija pretresla 366 lokacija na jugu i sjeveru i u centralnoj regiji. Priveden je veliki broj lica. Oduzeti su vatreno oružje i municija, hladno oružje, skupocjeni automobili, droga, sredstva komunikacije, ugovori i druga dokumenta, novac i druge stvari.

Više osoba je uhapšeno  zbog krivičnih djela u vezi sa zelenaštvom, ilegalnim posjedovanjem oružja i zloupotrebom opojnih droga.

Aktivnosti policije na otkrivanju, sprječavanju i suzbijanju organizovanog kriminala se nastavljaju.

Na području Bigova, na opožarenoj površini, biće podignuti maslinjaci…

1
Tvrđava Grabovac, pogled ka Vranovićima – foto Stevan Kordić

Više od 200 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na tri lokaliteta u opštinama Kotor, Ulcinj i Podgorica, koje je Vlada u decembru prošle godine oglasila za davanje u zakup, biće valorizovani kroz zasnivanje poljoprivredne proizvodnje i prerade.

Komisija za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini ocijenila je prihvatljivim ponude tri kompanije koje su pristigle na tendere za zakup – 157 hektara zemljišta na lokalitetu Vranovići u opštini Kotor, blizu 34 hektara zemljišta u Golubovcima u opštini Podgorica, kao i 10 hektara zemljišta na lokalitetu Briska Gora na teritoriji opštine Ulcinj.

Shodno zaključku Vlade, sa jučerašnje sjednice, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede mr Milutin Simović, koji predsjedava Komisijom, potpisaće ugovore o zakupu sa kompanijama „Čelebić Agrar“, „Agrolife Montenegro“ i „Vinarija Milović“.

Vranovići

Realizacijom planiranih projekata na zakupljenom zemljištu na tri lokaliteta biće investirano ukupno 9,2 miliona eura u pokretanje poljoprivredne proizvodnje i prerade, uz zapošljavanje 41 radnika.

 

Na Bigovu, na opožarenoj površini, biće podignuti maslinjaci – kompanija „Čelebić Agrar“ zakupila 157 hektara

Bigova

Zakupom 157 hektara na lokalitetu Vranovići u opštini Kotor, kompanija „Čelebić Agrar“ planira da na području Bigova podigne savremene zasade maslina i izgradi pogon za proizvodnju visokokvalitetnog maslinovog ulja. Zemljište je zakupljeno na 30 godina. Očekivanje je da će realizacija ove ambiciozne poslovne ideje, kroz koju će zakupac investirati oko 7,3 miliona eura, doprinijeti supstituciji uvoza maslinovog ulja.

Osim što će pokretanje poljoprivredne proizvodnje na tom lokalitetu donijeti brojne ekonomske benefite, između ostalog, i otvaranje do 20 radnih mjesta, saniraće se velika opožarena površina koja trenutno narušava prirodni ambijent tog primorskog područja.

Nakon što je trgovačka kompanija Voli, zakupom kompleksa na Šasu, pokazala opredijeljenost da proširi poslovanje na oblast poljoprivrede, primjer kompanije „Čelebić Agrar”, pokazatelj je rastućeg interesovanja crnogorskih kompanija da diverzifikuju svoje poslovanje kroz oblast poljoprivrede. To je jedan od pokazatelja da je poljoprivreda u Crnoj Gori prepoznata kao šansa za unosan biznis i oblast u koju se sve više investira.

U Herceg Novom 32 posto više turista

0
Herceg - Novi
Herceg – Novi

U Herceg-Novom trenutno boravi 3918 registrovanih gostiju što je za 32% više u odnosu na isti period prošle godine.

Od ukupnog broj gostija, njih 2508 je smješteno u hotelima i 1410 ih je u domaćinstvima, dok u autokampovima i hostelima još uvijek nema turista.

Najveći broj prijavljenih gostiju u Herceg Novom su stranci, kojih je čak 3441 od čega je 2042 u hotelima, a ostalih 1049 su smješteni u domaćinstvima.

Kada je riječ o domaćim gostima od ukupno 477 prijavljenih, samo jedan gost nije u hotelu.

Ovo, u odnosu na lani, značajno povećanje broja gostiju u našem gradu u skladu je sa trendom permanentnog porasta posjete koja se bilježi iz vikenda u vikend od početka godine i rezultat je pojačanog marketinga cjelokupne destinacije.

TO Herceg – Novi

Saradnja TO HN i TO Banja Luke

Turistička organizacija Herceg Novi prethodnog vikenda ugovorila saradnju sa Turističkom organizacijom Banja Luke i to u cilju uzejamne promocije.

Saradnja je ozvaničena prilikom predstavljanja hercegnovske ponude u Banjaluci na glavnom gradskom trgu gdje su predstavnici TO HN na specijalizovanom štandu dijelili propagandni materijal – opšte brošure o gradu, kao i pojedinačne cjenovnike u svim vrstama smještajnih kapaciteta u našem gradu.

U skladu sa dogovorom o saradnji domaćini su obezbjedili medijsku pokrivenost predstavljanja koje je realizovala TO HN, kao i susrete sa tamošnjim turističkim agencijama, a osim toga bilo je i ogromno interesovanje individualnih posjetilaca.

Uz to, a kao dio ideje cijelog projekta o saradnji, TO HN je obavijestila i hercegnovsku turističku privredu o ovoj incijativi pozivajući sve zainteresovane koji žele da nekog od sljedećih vikenda predstave svoju ponudu u Banjaluci. Tako već imamo zakazanu sljedeću posjetu za 12. i 13. maj, kada će se sa svojom ponudom na glavnom gradskom trgu u Banjaluci predstaviti hercegnovska agencija Trend travel. Stoga i pozivamo sve ostale predstavnike privrede da se prijave i pridruže se tog vikenda ili nekog narednog.

Naime, svi subjekti turističke privrede Herceg Novog ukoliko žele mogu se prijaviti kod TO HN sa naznakom kojeg vikenda žele da se predstave, a mi ćemo obezbjediti štand, brendiranje i medijsku pokrivenost.