Iako na stranicama Lučke uprave Dubrovnik ne stoji koliko će na kojem kruzeru doći putnika, zamjenik ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik Hrvoje Kulušić na jučerašnjoj konferenciji za novinare, održanoj uz predstavljanje projekta Interpass, otkrio je koliko se ove godine očekuje putnika na kružnim putovanjima. Brojke su to koje u najmanju ruku iznenađuju budući da su u potpunom proturječju s onim o čemu je dugo vremena govorio dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
Iako je Kulušić govorio o putnicima koji su pristigli u Luku Gruž, dakle bez onih koji su pristigli na brodovima usidrenim kod Lokruma, uzorak je dovoljno velik. Hrvoje Kulušić je tako otkrio kako je u 2017. bilo 446 ticanja, s ukupno 703 tisuće putnika. Pak, u ovoj godini, očekuje se 442 ticanja, s čak 750 tisuća putnika. Odnosno, 47 tisuća putnika više nego u 2017. godini.
– Glavni je problem što je ta grana turizma (gosti s kruzera, op.a) usmjerena isključivo na novac, a ne na građane. Turistima s kruzera treba upravljati, a mi želimo smanjiti broj putnika kako bi ostalima osigurali kvalitetnu uslugu – izjava je Mata Franković koja datira iz rujna prošle godine.
Dakle, Franković je ovom prigodom nedvosmisleno kazao kako mu je cilj smanjiti broj putnika. Ponavljao je tu mantru on više puta, ponavljajući kako je cilj ograničiti broj gostiju s kruzera na četiri tisuće u jednom trenutku.
No, u međuvremenu, očito kad je shvatio da nije tako lako regulirati broj putnika s kruzera ili kad je očito dobio “po prstima” od onih koji bolje shvaćaju benefite gostiju s kruzera, Franković je priču promijenio uz novi narativ u kontekstu boljeg upravljanja gostiju s kruzera, odnosno njihovom boljem raspoređivanju.
Nakon riječi Hrvoja Kulušića, očigledno je kako je prvotna ideja Mata Frankovića o smanjenju broja putnika doživjela fijasko. Jasno, još treba vidjeti hoće li ideja, do koje je Franković u međuvremenu došao, o boljem upravljanju gostiju s kruzera doživjeti jednaki potop. Podsjetimo, Franković je u siječnju rekao kako neće dolaziti do velikih zagušenja na Pilama.
Budva se u Beču priključila najvećem svjetskom pokretu gradova usmjerenom ka energetskom i klimatskom održivom razvoju
Krapović u Beču
Na poziv gradonacelnika Beca, dr Michaela Haupla, predsjednik Opstine Budva Dragan Krapović, prisustvuje najvecoj evropskoj konferenciji za odrzivi razvoj gradova.
U pitanju je najveci skup donosioca odluka koji aktivno i posveceno ucestvuju u procesu usmjeravanja gradova ka odrzivom razvoju.
Konferenciju “URBAN FUTURE” otvorila je zamjenica gradonacelnika Beca, Maria Vassiliakou, a uvodnom izlaganju prisustvovalo je više od 30 gradonačelnika, veliki broj interdisciplinarnih eksperata kao i brojni predstavnici kompanija i javnih institucija. Zamjenica gradonačelnika Beča je u uvodnom izlaganju prenijela iskustva u vođenju ovog grada, ali i pružila podršku svim prisutnim gradonačelnicima u budućim koracima ka održivom razvoju grada.
Krapović u Beču
Ovom prilikom, predsednik Opstine Budva Dragan Krapović, potpisao je Sporazum gradonacelnika za klimu i energiju koji je svečano promovisan na konferenciji. Tako da se Budva pridruzila zajednici vise od 7000 gradova u kojima zivi vise od 250 miliona stanovnika, a osnovni cilj ovog najveceg globalnog pokreta gradova jeste smanjenje uticaja štetnih gasova na životnu okolinu, te omogućavanje građanima pristup sigurnoj održivoj i povoljnoj energiji. Takođe, gradovi potpisnici Sporazuma se obvezuju na djelovanje koje će podržati smanjenje efekta staklene bašte za 40 % do 2030. godine, te usvajanje zajedničkog pristupa ka ublažavanju efekata klimatskih promjena.
Predsednik Opštine Budva je na konferenciji takođe imao i niz bilateralnih susreta sa drugim gradonačelnicima i predstavicima gradova.
U galeriji “Marko Krstov Gregović” (Spomen dom “Crvena komuna”), u srijedu je u prisustvu velikog broja posjetilaca, otvorena izložba starih dokumentarnih fotografija „Svadbeni spomenar Paštrovića“, koju je osmislia i koncipirala dr Mila Medigović Stefanović, kulturni istoriograf.
Izložba je organizovana u produkciji Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni pijesak“, uz podršku naše JU Muzeji i galerije.
Nakon muzičkog programa (tradicionalne paštrovske svadbene pjesme), u kojem je učestvovala Ženska vokalna grupa „Harmonija“ iz Budve, pozdravnu riječ ispred JU Muzeji i galerije Budve imala je Milica Stanić Radonjić, poslovni sekretar, a izložbu je zvanično otvorila Jelena Đurović, doskorašnja direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.
Đurović je tom prilikom istakla: “U bogatoj zaostavštini Paštrovića, isprepletanoj dubokim i različitim slojevima kulture, posebno mjesto zauzima neopipljivo nematerijalno kulturno nasljeđe. Njegovo jasno određenje čini poseban identitetski kod ove veoma homogene zajednice čija se kolektivna svijest vjekovima gradila na najuzornijim tradicionalnim, nadasve moralnim principima, čuvajući i njegujući međusobnu ravnopravnost i poštovanje. Paštrovska svadba i običaji koji je prate, posmatrani kroz njenu evoluciju i kontinuirani razvoj, predstavljaju možda najreprezentativniji primjer žive kulture ove društvene zajednice. Svadba kao kulturni fenomen, sagledana ne samo kao esencijalna komponenta svojstvena identitetu već i kao jedinstvenost u različitosti u odnosu na druge društvene grupe, posjeduje mnoštvo elemenata reprezentativnosti. Izbor fotografija sa vjenčanja Paštrovki i Paštrovića, koje je uvažena autorka uspjela da pronađe u porodičnim arhivima, od izuzetne su dragocjenosti. One nijesu samo puka ilustracija fotografskim aparatom zabilježenog događaja, one su svjedok jednog vremena, jedne epohe, običaja. Govore nam o izgledu ljudi, njihovom društvenom statusu, o modi koja je prodirala u naše krajeve, stilizaciji koju prati taj svečani i uzvišeni čin. Konačno, one su dio porodičnih istorija koje čine istoriju naših Paštrovića i Crne Gore. Fotografije iz porodičnih albuma od neprocjenjivog su značaja za kulturnu baštinu. Važno ih je trajno sačuvati i prezentirati radi cjelovite valorizacije ovog dokumentacionog nasljeđa.”
Ova izložba biće otvorena za javnost do 25. marta 2018. godine.
Val sibirske hladnoće zahvatio je posljednjih dana cijelu Europu, dosad je zabilježeno 47 smrtnih slučajeva uzrokovanih polarnim temperaturama, javlja AFP i dodaje da su većina umrlih beskućnici.
‘Zvijer s istoka’, ‘Sibirski medvjed’, ‘Snježni top’ – razni su nazivi za ono s čime se Europa suočava. I za zimu neuobičajena polarna hladnoća okovala je Stari kontinent. Od petka je u Poljskoj umrlo 18 ljudi, šestero u Češkoj, petero u Litvi, po četvero u Francuskoj i Slovačkoj, po dvoje u Italiji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji, jedna u Nizozemskoj i najmanje jedna u Španjolskoj. U Estoniji je od početka mjeseca umrlo sedmero ljudi.
Ujedinjeno Kraljevstvo proživljava najhladniji tjedan u pet godina. Gust snijeg zaustavlja promet i zatvara stotine škola. Britanski meteorolozi potvrđuju da će se snježne oluje i dalje širiti po sjeveroistočnoj Engleskoj i istočnoj Škotskoj. U idućim danima najavljuju probleme u opskrbi električnom energijom i prekide komunikacijskih linija. I početkom ožujka neka bi područja mogla biti hladnija od Arktičkog kruga.
Osim Hrvatske, cijela se regija smrzava – temperatura se u planinskim dijelovima Hrvatske i BiH spustila na -21 °C, u Lubecku na sjeveru Njemačke -20 °C, na jugu Poljske -19 °C, u belgijskom Liegeu -18 °C, a u okolici Londona -10 °C. Zbog hladnoće zatvorene ostaju i brojne škole u BiH, Hrvatskoj, Kosovu, Velikoj Britaniji, Irskoj, na sjeveru Portugala pa čak i Albaniji.
U Švicarskoj, u Glattalpu, na 1850 metara nadmorske visine zabilježeno je -36 °C. Austrijski tabloid Osterreich je nagradu za ‘najledeniji posao u Austriji’ dodijelio Ludwigu Rasseru i Nirbertu Daxbacheru, zaposlenicima meteorološke stanice na Sonnblicku na 3109 metara nadmorske visine, koji tri puta dnevno obavljaju mjerenja. Za sva mjerenja treba im oko sat vremena na -32 °C, a uz istočni vjetar osjećaj hladnoće kreće se oko -60 °C.
Snijeg i hladni vjetrovi s Baltika paraliziraju i na jaku zimu naviknutu Švedsku. Najteže su pogođena područja južnog Östergötlanda i Kalmaara. Na otoku Ölandu autobusni promet je otkazan, ne voze ni vlakovi. Stanje zimske prometne paralize, a u nekim i prijetnje za život, posebno beskućnika, uglavnom je jednako u većem dijelu središnje i istočne Europe.
Kompanija Luštica Development obustavila je završetak izgradnje prve faze svog šampionskog golf terena u kompleksu Luštica Bay u Krtolima kod Tivta jer joj lokalna uprava nije uspjela na vrijeme obezbjediti nesmetano vodosnabdijevanje dovoljnim količinama tehničke vode za navodnjavanje novog terena.
Takav razvoj situacije koji već izvjesno vrijeme „visi u vazduhu“ sa prvim golf terenom u državi, Luštica Development je definitivno juče i potvrdila u svom njusleteru.
„Zbog nepredviđenih kašnjenja i odlaganja u obezbjeđivanju dovoljnih količina pitke, odnosno tehnilčke vode koje su nam neophodne za navodnjavanje golf-kompleksa u Luštici Bay, zatravljivanje prostora oko prve četiri rupe golf terena i prostora vježbališta neće biti moguće prije ljetnje sezone. Ove privremene nepovoljne okolnosti van su naše kontrole, ali mi nastavljamo zajedničke napore sa lokalnim vlastima i uvjereni smo da ćemo ipak uskoro biti u mogućnosti da nastavimo sa radovima na završetku prve faze golf igrališta“- piše u njuzleteru poslatom na adrese poslovnih partnera Luštice Development.
Krtoli vodovod – Danas na Erlangovom gradilistu
Kako „Vijesti“ nezvanično saznaju, glavni razlog ovako lošeg razvoja događaja je činjenica da Luštica Development i pored brojnih svojih nastojanja, nije imala sa kime da dogovori i potpiše ugovor o preuzimanju svih količina prerađene vode iz novog zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za opštine Tivat i Kotor, a koje je sagrađeno na Klačini u Krtolima, Postrojenje vrijedno 10,25 miliona eura još uvijek privremeno vodi njemačka firma WTE koja ga je sagradila, iako je još lani trebalo da bude preuzeto od zajjedničke firme što su ga za upravljanje sa PPOV, morale formirati opštine Tivat i Kotor. Ta firma ni do danas nije osnovana jer Tivćani koji su sa Vladom sklopili aranžman o preuzimanju preko 40 hiljada kvadrata državne zemlje na Klačini da bi tamo gradili PPOV, pokušavaju na sve načine da natjeraju Kotorane da ovi, mimo ugovora i potpisanih sporazuma, preuzmu na sebe dio milionski vrijednih obaveza za isplatu obeštećenja mještanima Krtola koji sada traže da im se vrati to zemljište na koga se država bila neosnovano upisala. Zbog nesposobnosti lokalne uprave Tivta da završi taj posao, PPOV još nije dobio zvaničnog upravljača, a Luštica Development time ni poslovnog partnera sa kojim bi ugovoirula kupovinu sve prečišćene otpadne vode iz postrojenja, kojom bi njome navodnjavala svoj golf teren. Ta voda sada se potpuno neiskorištena, prosipa u more u zalivu Trašte.
Lustica golf
Drugi razlog zbog čega preko milijardu eura vrijedan novi turistički kompleks koji Luštica Development gradi u Krtolima još nema dovoljne količine pitke vode za svoj dalji nesmetan razvoj, je činjenica da Opština Tivat drastično kasni u izgradnji potrebne nove vodovodne infrastrukture za to područje. Gradnja jednog novog cjevovoda u Krtolima je počela tek nedavno, ali izvođač radova – „Jedinstvo“ iz Užica napreduje odličnim tempom. To se nikako ne može reći za kompaniju „Erlang“ iz Podvorice koja drastično kasni sa zamjenom 2,3 kilometra vodovoda na potezu od kotorske raskrnice do Solila. Taj posao „Erlang“ je dobio još kraje prošle godine, radovi su trebali da počnu 11.januara, ali su krenuli tek krajem prošle nedjelje i napreduju izuzetno sporo. Iz Opštine su se do sada pravdali da se posao vrijedan skoro 800 hiljada eura bez kojeg se na Lušticu ne može dovesti dodatna voda iz sistema Regionalnog vodovoda, nije mogao započeti zbog spora sa Telecomom koji je navodno, mimo plana, preko starih cijevi koje se moraju izvaditi i zamijeniti novima, postavio i razvukao svoje instalacije za korisnike na području Krtola. Prema nezvaničnm informacijama, kasnila je i isporuka novih cijevi, pa je već skoro pred istekom i rok za izvođenje cijelog posla zamjene 2,3 kilometra vodovoda što je po ugovoru sa „Erangom“, trebalo da se završi za 75 dana od dana potpisivanja tog ugovora.
LANI POČELI RADOVE NA GOLF TERENU, VODU NISU DOBILI NI DO DANAS
Krtoli vodovod – Danas na Erlangovom gradilistu
Luštica Development je krajem maja prošle godine počela sa grubim građevinskim radovima na prvoj fazi svog budućeg šampionskog golf terena. Igralište sa 18 rupa koje treba da bude prvi golf-teren u Crnoj Gori, dizajnirala je američka kompanija Gary Player, najpoznatija u branši golferske indutrije u svijetu.
Kada bude potpuno dovršen, golf teren na Luštici prostiraće se na preko milion kvadrata površine na dijelu posluostrva odakle se pruža spektakularan pogled na Tivatski zaliv sa jedne, Lovćen i planine u zaleđu sa druge i otvoreno more pred Bokom sa treće strane.
„Grubi radovi i iskopi, te formiranje golf rupa trajaće oko deset mjeseci nakon čega će uslijediti poravnavanje i finalno oblikovanje finim slojevima zemlje i finalno ozelenjavanje travnatim pojasevima. Plan je da čitavo igralište završimo i u fazama stavimo u upotrebu u naredne tri do tri ipo godine. Namjera nam je da već dogodine otvorimo objekat standardne golf akademije na dosadašnjem golf-vježbalištu i na lokacijama prve četiri rupe budućeg golf terena.“- kazao je novinarima kojima je 10.juna prošle godine upriličen obilazak gradilišta na Luštici, izvršni direktor Luštice Development Daren Gibson.
Luštica Bay
Istakao je da će prva faza izgradnje golf terena sa pravljenjem sistema za navodnjavanje, koštati oko 5,5 miliona eura, dok će čitav teren koštati između 18 i 20 miliona. Luštica Development međutim, od svojih crnogorskih partnera – države i Opštine Tivat, ni do danas nije dobila potrebne koliline vode da završi ni prvu fazu golf terena.
Tivat je ušao u najuži izbor gradiva kandidata koji konkurišu za nagradu za održivu mobilnost što je dodjeljuje Evropska Komisija- potvrđeno je iz tivatske lokalne uporave.
Riječ je nagradi “Evropska nedjelja mobilnosti” (European Mobility Week Award) kojom se nagrađuju lokalne vlasti što ulažu značajne napore u promovisanju održive mobilnosti u gradovima. U nagradu “Evropska nedjelja mobilnosti” uključena je, po prvi put, kategorija gradova sa manje od 50.000 stanovnika, priznajući postignuća u dijelu održivog razvoja u manjim gradovima u Evropi. Finalisti u ovoj kategoriji za 2017. godinu su: Tivat (Crna Gora), Igoumenitsa (Grčka) i Lindau (Njemačka).
“Tivat je, između ostalog, zaslužio da bude među finalistima za ovu prestižnu nagradu, prema navodima sudija, zbog izuzetnog učešća zajednice, odnosno građana, u Evropskoj nedjelji mobilnosti, koja se svake godine održava u periodu od 16. – 22. septembra, pružajući građanima priliku da testiraju održive alternative u transportu. Podstičući pojedince da biraju načine održivog saobraćaja kao što su pješačenje i biciklizam, smanjuje se emisija ugljenika, poboljšava se kvalitet vazduha i čini urbana područja prijatnim oblastima za život i rad.”- saopšteno je iz Opštine Tivat.
“Evropska Nedelja Mobilnosti” za 2017. godinu je do danas najuspješnije izdanje, sa učešćem od preko 2.500 gradova. Svečana ceremonija povodom proglašenja pobjednika navedene nagrade održaće se 21. marta 2018. godine u Briselu.
Duboka ciklona sa središtem u Biskajskom zalivu sutra će značajnije početi djelovati na vrijeme u našim krajevima. Snažna ciklona u naše će krajeve donijeti značajnije priticanje toplijeg i vlažnijeg vazduha s juga.
Jugo će tokom dana brzo ojačati na jako, posebno na otvorenom moru, dok će se uz obalu zadržati uglavnom umjereno, više uz istočnu komponentu. Očekuje se porast temperature
U Crnoj Gori sutra će tokom jutra postepeno naoblačenje, u popodnevnim satima na primorju kiša, a u kontinentalnim predjelima, snijeg i susnježica, koji će tokom noći u većini predjela preći u kišu.
Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, a tokom noći i jak, južni i istočni.
Jutarnja temperatura vazduha -19 do 0, najviša dnevna -4 do 8 stepeni.
Gradonačelnik Budve Dragan Krapović pozvao je koalicione partnere da se pismeno izjasne da li da se produži ili stavi van snage odluku o moratorijumu na gradnju stanova i apartmana za tržište na područjima detaljnih urbanističkih planova Budva- centar i Petrovac – centar.
Krapović na sastanku iznio stav da odluku o moratorijumu treba produžiti, ali da su neki koalicioni partneri iznijeli stav da investitorima treba dozvoliti da grade na parcelama koje su legalno kupili. U suprotnom bi im se, kako su isticali direktno kršila prava.
Krapović je prije godinu donio odluku o zabrani stanogradnje na najatrktivnijm dijelovima Budve i Petrovca, nakon što je dobio zeleno svjetlo Skupštine opštine.
Odlukom je izuzeta gradnja hotela, porodičnih kuća do 500 kvadrata i infrastrukture.
Dragan Krapović
“‘Progres’ u režiji DPS-a ovom odlukom staje danas i počinje era građana Budve”, poručio je tada Krapović
Godina, na koliko je moratorijum bio oročen, je prošla, a pritisak građevinskog lobija da se dozvoli gradnja na lokalnu upravu je veliki.
Milionski biznis, i pored moratorijuma, nastavio je da se vrti u Budvi.
Podijeljena su i mišljenja kakvi su efekti ostvareni moratorijumom, jer su investitori praktično pronašli način da doskoče i zabrani, pa je resorno Ministarstvo samo lani izdalo 10 građevinskih dozvola za gradnju hotela.
Mnoge građevinske dozvole, za koje je procedura pokrenuta prije donošenja moratorijuma, morale su biti izdate, pa su ti investitori praktično privilegovani da rade i prodaju stanove i apartmane po znatno višim cijenama, jer je konkurenciji koja je zakasnila to onemogućeno.
I dok se čeka zeleno svjetlo da se i u samom pojasu uz more u Budvi i Petrovcu dozvoli gradnja, u drugim djelovima opštine čini se da se lani gradilo i više nego ranijih godina. O tome svjedoči i milionska naplata komunalija.
Hladni val koji je od ponedjeljka zahvatio Zadarsku županiju, spustio je temperature ispod nule i opustošio grad Nin. Samo oni koji moraju, izašli su iz svojih toplih domova.
Niske temperature u kombinaciji s burom zaledile su more u Ninskoj laguni kraj starog kamenog mosta na ulazu u grad. Mnogi kaići jutro su dočekali okovani ledom, a slična situacija je i u blizini drugog mosta prema solani gdje je led također okovao more. Po nekim informacijama ninski ribari iz leda vade smrznutu ribu što je slično situaciji iz 2012.g. kad su Novigradsko i Karinsko more ‘smetali’ ribu i sipe po obali.
Kako izgleda u zaleđenom Ninu, pogledajte u našoj fotoreportaži…
Tivatska SDP ocijenila je danas da je gradonačelnica dr Snežana Matijević (DPS) „politilki ugrožena“ nakon otvorenih neslaganja koje je ona imala na posljednjoj sjenici lokalnog parlamenta sa svojim najbližim saradnicima i rukovodiocima lokalnog DPS-a, te javnog nezadovoljstva koje je gradonačelnica iskazala radom lokalne vlasti, posebno u domenu ostvarivanja obećanih investicija.
„Matijević ostaje u manjini i katastrofalno lošim potezima u okviru izvršne vlasti sve više gubi pozicije ozbiljnog rukovodioca i naredbodavca“- saopštio je OO SDP Tivta uz napomenu da je Matijevička „već davno prestala da bude predsjednica svih građana kako je sebe lično dugo prikazivala ovdašnjoj javnosti.“
„Korak koji je očigledno izgubila u nesrazmjeru između želja i sposobnosti koje posjeduje uz „kapacitet“ najbližih saradnika sakupljenih iz vaskolike Crne Gore, pridošlih preporukom čelnika DPS-a van ove sredine, najjasnije se očituje ovih dana i govori o kriznom kadrovskom i svakom drugom stanju u kojem se Opština nalazi. Analizirajući to i takvo stanje predsjednica je i sebe ocjenila nulom“- saopštila je SDP napominjući da se „nesposobnosti, neradu i nekompetentnosti DPS-a i satelitskih kadrova uz časne izuzetke, mora se stati na kraj.“
SDP je upozorila da posebno treba obratiti pažnju na buduće poteze predsjednika SO Ivana Novosela (DPS), podsjećajući da je on kada je prije dvije godine bio gradonačenik a DPS ostala bez podrške svog tadašnjeg koalicionog parnrera SDP, zabranio rukovodiocima lokalnih organa i službi da dolaze na sjednice SO, a onda i predložio klubu odbornika DPS da se ne pojavljuju na sjednicama parlamenta.
SDP
„Matijevićka koja je tada bila odbornica DPS, bila je poslušna prema takvom zahtejvu Novosela i bez izuzetka niko se takvom sramnom činu nije suprostavio, barem ne javno. Novosel sada kao aktuelni predsjednik Skupštine odbornicima zabranjuje da govore na sjednicama SO ili ih, ako se usude da govore, uz fizičko obezbjeđenje odstranjuje sa sjednice. Što je slijedeći naum gubitnika koji se nije uklopio u kulturnu i tolerantnu baštinu ovog grada u kojoj je spremnost da se sasluša,odraz civilizacijske vrijednosti?“- pita se SDP konstatujući da bi Matijevićka sada zbog javnog demonstriranja neslaganja sa Novoselom i potpredsjednikom Opštine i liderom OO DPS Tivta Sinišom Kusovcem, „mogla biti političlki ugrožena“.
