Međunarodna manifestacija “Noć muzeja” obilježena je u subotu u JU Muzeji & Galerije Tivat otvaranjem sedam posebnih izložbi u galeriji i muzejskim prostorima srednjevjekovnog kompleksa ljetnjikovca Buća-Luković.
U ime domaćina i organzatora manifestacije brojne posjetioce pozdravila je direktorica Jelena Bujišić koja se posebno zahvalila kolegama sardnicima koji su uložili znanje i trud kako bi organizovali događaj.
U prigodnom muzičkom programu nastupili su klapa Bellezza iz Tivta, mažoretke „Modest“ i KUD „Boka“.
U sklopu izložbenog prostora etnografske zbirke mogu se pogledati dvije muzejske izložbe: „Stilski namještaj u Boki Kotorskoj XIX vijeka” i „Tradicionalni odjevni i ukrasni predmeti sa područja Dobrote”.
Noć muzeja 2018.
U galerijskom prostoru na dva nivoa izloženi radovi najreprezentativnijeg slikara Tivta Antona Peana. Izložba nosi naziv „Boka u likovnom stvaralaštvu Antona Peana”, koja obuhvata radove iz različitog perioda njegovog stvaralaštva.
Noć muzeja 2018.
U kapelici Svetog Mihovila prestavljena je izložba pod nazivom „Sv. Antun zaštitnik Tivta”, dok je u kuli postavljena izložba „Kulturno nasljeđe Polimlja”.
Noć muzeja 2018.
U atrijumu kompleksa Buća postavljene su dvije izložbe u prostoru, „Amfore” i „Ostaci kolonade kompleksa Buća-Luković”.
Iako glavni, ljetni, dio ovogodišnje turističke sezone još nije počeo, turistički radnici u Hercegovini a posebno u Mostaru i Međugorju, izražavaju zadovoljstvo prilivom domaćih i stranih gostiju.
U taj dio Bosne i Hercegovine slijevaju se turisti bukvalno iz cijelog svijeta, a više nije riječ o prolaznim, jednodnevnim posjetama, nego se radi o gostima koji se zadržavaju i po nekoliko dana.
U mostarskom Starom gradu, u neposrednoj blizini čuvenog Starog mosta, na izlazu iz jednog od muzeja, susrećemo Karen i Džefa iz San Franciska, SAD. Njih dvoje su prvi put u Mostaru i Bosni i Hercegovini. Karen nam o svojim utiscima govori kako inostrani gosti mnogo propuste kada dođu samo na jednodnevni obilazak.
„Mislim da trebaju prenoćiti i biti ovdje prije nego što dođu ture gostiju, biti ovdje ujutro i uveče. Ovo je čarobno mjesto.“
Karen i Džef su oduševljeni kulturno-historijskim spomenicima mostarskog Starog grada. Džef nam je rekao:
„Ovdje za nas ima pomalo misterije vidjeti Stari grad, sa minaretima koji se izdižu, kaldrmom. Prilično nam je neobično i lijepo ovo za vidjeti.”
Almira Grčić, direktorica hotela ‘Almira’ u mostarskom starom gradskom jezgru, naglašava da je ovogodišnja turistička predsezona počela ranije od one prošlogodišnje i kaže da je ova predsezona jako dobra.
„Očekivali smo manji broj gostiju, ali poslije Uskrsa došlo je sve više i više. Naročito je značajno što gosti ostaju dvije, tri noći. Prije je Mostar bio samo prolazan grad. Danas je Mostar grad za noćenje, ne samo u prolazu dva, tri sata, već dvije, tri, a neko ostaje i sedam dana.“
Promjeni navika inostranih i domaćih gostiju, kada se radi o ostanku na ovom području, doprinijela su njihova pozitivna iskustva, ističe Grčić.
„Ljudi su imali pogrešnu sliku o Bosni i Hercegovini, pogrešnu sliku o ljudima, pogrešnu sliku o ratu, i oni su sigurno dolazili jedanput, dvaput. A najbolja reklama je ‘pričam ti priču, kako sam se osjećao kad sam bio na odmoru’.“
Ima dosta razloga za zadovoljstvo predsezonom, govori viši stručni saradnik u Turističkoj zajednici HNK Ramiz Bašić, koji kaže da je, iako se još ne može govoriti o ciframa, jedno sigurno:
„Ove sadašnje posjete, naročito u Mostaru i Blagaju, znak su jedne dobre, dobre turističke sezone, što smo mi i najavljivali, što smo i uočili tokom posjeta na turističkim sajmovima – da je izražen interes, što možemo vidjeti po turističkim portalima tima Advisor itd., koji objavljuju te naše destinacije, da su još nedovoljno istražene, ali ih sigurno valja posjetiti.“
Blagaj foto Wikipedija
Turista već ima u Mostaru, Blagaju, Počitelju i, naravno, Međugorju, a početkom sezone kupanja biće ih i u Neumu, kaže Dženan Bašić iz Turističke zajednice HNK i dodaje kako se ove godine može očekivati povećanje i od preko deset posto broja dolazaka i turističkih noćenja. Bašić navodi kako su oko 70 posto strani posjetioci:
„Oni dolaze iz evropskih zemalja, Zapadne Evrope, Srednje Evrope – Poljska, Slovačka itd., a naravno, već godinama u cijeloj Hercegovini su, a tu spadaju obavezno Mostar i Blagaj, gosti iz arapskih zemalja, odnosno zemalja Bliskog istoka – Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija itd.“
Da gosti na ovo područje dolaze bukvalno iz cijelog svijeta potvrđuje nam i Almira Grčić:
„Dolaze iz Amerike, Engleske, Poljske, Italije, Francuske. U predsezoni najviše dolaze iz Njemačke, jer oni ne vole puno vrućine, dolaze Koreanci, Japanci, ni oni ne vole veliku vrućinu, a za vrijeme ljetne sezone tu je puno Italijana, Francuza, a da ne kažem Filipini, Portugal. Imate iz Dubaija, iz Katara, zemalja Saudijske Arabije.“
Goste s početka naše priče, Karen i Džefa iz San Franciska, pitali smo hoće li svojim prijateljima u Sjedinjenim Državama preporučiti Mostar i Bosnu i Hercegovinu. Odgovaraju potvrdno. Džef nam je kazao:
„To je neka vrsta drugačijeg ugođaja, kao da odete u jedan sasvim drugi svijet, koji je veoma gostoljubiv, ali vas u isto vrijeme privlači.“
Brod za prijevoz automobila, dugačak 200 metara, za naručitelja “Auto Marine Transport” porinut je u subotu u brodogradilištu “3. maj” u Rijeci što je ujedno i prvo porinuće u tom brodogradilištu nakon godine dana stanke.
Direktor “3. maja” Maksimilijan Percan rekao je da je to drugi brod u seriji za istog naručitelja.
Brod može prevesti 7000 automobila na 13 paluba. Ukupna nosivost mu je 17.000 tona, širina 32 metra, a najveća brzina 19 čvorova.
Okupljene na porinuću, među kojima je bilo mnogo Riječana s djecom, s obzirom na to da je ulaz u brodogradilište bio otvoren za ovu prigodu, pozdravio je i Kristian Siem, predsjednik Uprave “Siem Car Carrier Industry”, u ime naručitelja, a brod je imenom “Siem Ashanti” krstila Julia Osei Tutu, supruga kralja pokrajine Ashanti u Gani.
Bilo je to prvo porinuće u “3. maju” nakon godine dana stanke. Taj je brod trebao biti porinut u more, prema prvim ugovornim rokovima, na ljeto prošle godine, ali je porinuće bilo tek sad, zbog problema u poslovanju riječkoga brodogradilišta.
Direktori Turističkih organizacija Beograda i Herceg Novog, Miodrag Popović i Pavle Obradović potpisali su danas u Beogradu Protokol o saradnji kojim se i zvanično potvrđuju tradicionalno dobri poslovni i svi ostali odnosi između dva grada.
U Bibilioteci grada Beograda, u Rimskoj dvorani, potpisivanju su prisustvovali predsjednik i potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i Miloš Konjević, kao i zamjenik direktora TO Beograda Slobodan Unković i odbornici hercegnovske skupštine.
Potpisivanje protokla
Prije potpisivanja Protokola ispred Biblioteke je bio postavljen pult TO HN na kojem se dijelio propagandni materijal, kao i gastronomske delicije našeg prostora – suve smokve i roštule, a sve uz nastup klape Castel Nuovo.
Nakon svečanog potpisivanja Protokola kojim se potvrđuje raspoloženost nastavka bliske saradnje u uzejamnoj prezentaciji turističke ponude jednog i drugog grada, te razmjeni informacija u cilju unaprijeđenja usluga, reciprocitetno predstavjanje festivala i manifestacija, kao i marketinška saradnja, uslijedio je defile mažoretki i Gradske muzike. Dah Herceg Novog koji je povorka pronijela Knez Mihailovom ulicom nije uspio da poremeti ni jaki pljusak, pa je cijeli nastup ispraćen jako pozitivnim rekacijama velikogborja prisutnih Beograđana.
Potpisivanje protokla
Dvodnevna manifestacija Dani Herceg Novog u Beogradu nastavljena je prezentacijom Herceg Novog u Skadarliji na terasi ispred Kuće Đura Jakšića, a sutra tokom dana će mažoretke, Gradska muzika i klapa Castel nuovo nastupati na šetalištu uz Savu ispred poznatog kompleksa Beton hala.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa JU Dječji savez Podgorica, tradicionalno povodom Svjetskog dana borbe protiv pušenja – 31.maja, organizovalo je Sedamnaesti nagradni Konkurs za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola u Crnoj Gori.
Tema Konkursa, koji je bio otvoren za učenike od četvrtog do devetog razreda od 10. aprila do 15. maja te bila je :„Zdravim srcem pišem i crtam u borbi protiv pušenja”.
Tročlani žiri za ocjenu prispjelih likovnih radova u sastavu: Seida Belegović, akademska grafičarka, Milena Perović, akademska slikarka i Domagoj Žarković, sekretar CDPR-a, odabrao je najbolje radove sa Konkursa i dodijelio prvu nagradu Ani Brajković, učenici osmog razreda OŠ „Ilija Kišić” iz Zelenike – Herceg Novi, dok su drugu nagradu podijelile Arijana Ružić, učenica osmog razreda OŠ „Milija Nikčević” iz Nikšića i Irena Krstonijević, učenica osmog razreda OŠ „Salko Aljković” iz Pljevalja.
Treću nagradu ravnopravno dijele dvije Teodore iz OŠ „Oktoih” iz Podgorice, Teodora Stanišić, učenica sedmog i Teodora Odović, učenica devetog razreda. Pohvale su kvalitet radova na Konkursu zaslužile su: OŠ „Ilija Kišić” iz Zelenike – Herceg Novi i OŠ „Oktoih”iz Podgorice. Pohvalu za brojnost poslatih radova svojih učenika dobila je OŠ „25 Maj” iz Rožaja.
Žiri za literarne radove u sastavu: Miluša Bakrač, Marina Šestović i Irena Mugoša, profesorke maternjeg jezika i književnosti, od prispjelih radova za najbolji je proglasio sastav koji je napisao Vasilije Slavković, učenik devetog razreda OŠ „Marko Nuculović” iz Štoja – Ulcinj. Druga nagrada dodijeljena je Nikoli Vučkoviću, učeniku petog razreda OŠ „Ratko Žarić” iz Nikšića, dok je treću nagradu zaslužila Jovana Obradović, učenica devetog razreda OŠ „Risto Ratković” iz Bijelog Polja.
Evropska unija će obezbijediti donacije za dodatnih 11 prioritetnih transportnih projekata u regionu sa 190 miliona eura, koji mogu biti povećani do milijardu eura zajmovima međunarodnih finansijskih institucija.
Ta sredstva za saobraćaj uključuju finansiranje prva dva dijela „Autoputa mira“ Niš-Priština-Drač i „Plavog autoputa“, odnosno koridora Jadransko-jonskog autoputa, uz jadransku obalu, saopšteno je na samitu EU-Zapadni Balkan koji se održao ove sedmice u Sofiji.
Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker kazao je da je to dio novog paketa mjera koje treba da povećaju povezanost unutar Zapadnog Balkana i veze regiona s EU.
Nove mjere bi trebalo da podrže sprovođenje Sofijske deklaracije u kojoj se navodi da zemlje Zapadnog Balkana treba da nastave da sprovode reforme u vladavini prava, da se bori protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i da poštuju ljudska prava manjina, saopštila je EU.
Za razvijenje digitalne agende za Zapadni Balkan EU je opredijelila 30 miliona eura za finansiranje širokopojasne veze širom regiona.
Partneri iz regiona su prihvatili da prošire dogovore o smanjenju troškova rominga, dok će EU raditi na mapi puta za smanjenje troškova rominga između Zapadnog Balkana i EU.
EU je navela da će podržati energetski prenos u regionu promovisanjem obnovljive energije, uključući održivu hidroenergiju, prenose agencije.
U oblasti ekonomske povezanosti, Evropska komisija će nastaviti da podržava plan za Regionalnu ekonomsku oblast i na samitu je podržana posvećenost da se ubrza rad na priznavanju diploma, kao i da se olakša trgovina na Zapadnom Balkanu.
Evropska komsija će podržati podršku mladima i obrazovanju udvostručavanjem sredstava za program Erazmus plus i pokretanjem drugih projekata.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je prije nekoliko dana počelo sanaciju pristaništa na Žanjicama.
“Radovi na uređenju ovog objekta pomorske infrastrukture obuhvataju uklanjanje polomljenih betonskih talpi, sanaciju armature i podužnih i poprečnih greda kao nosećih elemenata konstrukcije samog pristaništa.
Nakon pripremnih radova pristupiće se postavljanju novih čeličnih profila preko kojih će biti postavljene drvene grede debljine 12 cm, a koje će predstavljati završni gazišni sloj pristaništa”, saopštilo je JPMD.
Radovi teku planiranom dinamikom, a očekivanja su da će biti završeni početkom juna, nakon čega će pristanište biti stavljeno u punu funkciju.
Ugovorena vrijednost ovih radova iznosi oko 35.000 eura.
Preko 200 građana okupilo se danas poslijepodne na protestu koji je u Tivtu organizovala Neformalna građanska inicijativa “Bokobran” protiv namjere kompanije “Sea Trade” iza koje stoji ruski kapital, da popularno tivatsko kupalište i najveću ovdašnju javnu plažu Ponta Seljanova na istoimenom rtu, “uredi i valorizuje” na način da bi ubuduće najveći dio tog prostora bio dostupan samo onima koji su spremni platiti korišćenje plažnog mobilijara.
Stotinjak maturanata Srednje mješovite škole „Mladost“ i Srednje muzičke škole Tivat juče su, 11. put za redom, uzeli učešća u evropskoj manifestaciji maturskog plesanja kvadrila kao svojevrsnog simbola i poruke mira.
Zajedno sa vršnjacima iz još pedesetak evropskih gradova, tivatski maturanti su na gradskoj rivi Pine, praćeni pogledima ponosnih roditelja, prijatelja i profesora, ali i brojnih građana i turista, otplesali su najveći svjetski sinhronizovani ples uz Štrausovu muziku “Fledermauss – Quadrille”.
Pozdravljajući maturante, gradonačelnica Tivta Snežana Matijević koja im se obratila sa palube jedrenjaka “Jadran” vezanog na gradskoj rivi, čestitala na uspjehu koji su imali u školi i zrelosti koju su dostigli.
“Danas dragi maturanti, imate svako pravo na slavlje, a vaši nastavnici i roditelji na osjećaj ponosa i dobro obavljenog životnog zadatka. Ovo je kraj vašeg srednjoškolskog obrazovanja, ali početak jednog novog puta koji će dobrim dijelom odrediti vaše privatne i profesionalne živote”- poručila je gradonačelnicima novoj generaciji svršenih tivatskih srednjoškolaca, poželjevši im uspjeh u ostvarenju ciljeva koje su sebi zacrtali.
U ime obrazovnih ustanova iz kojih izlaze, maturante su pozdravile direktorice SMŠ “Mladost” Jovanka Vujačić i Muzičke škole Tivat Pina Bubanja. Profesorima, roditeljima i rukovodstvu grada u ime maturanata, zahvalili su se đaci generacije Gimnazije Mia Zeković i Luka Reković.
Četvorica Bibinjaca koji su u utorak popodne izvukli 230 kilograma tešku tunu iz plićaka uvale Jaz, mogli bi vrlo lako prekršajno odgovarati zbog krivolova i državi platiti kaznu veću od 200 tisuća kuna.
Jer, ako je bez posebne dozvole, tunolov je krivolov.
Naime, njihov “big game fishing” u središtu mjesta, zabilježen i na videu koji je u rekordnom roku postao viralni hit, poslužit će kao dokazni materijal zadarskim ribarskim inspektorima, koji su već u srijedu pokrenuli inspekcijski postupak protiv odgovornih osoba, potvrdili su nam u Upravi ribarstva Ministarstva poljoprivrede.
– Postoje indicije da je prekršen Zakon o ribarstvu, no o kojim se sve prekršajima radi, u ovom je trenutku teško reći. Inspekcijske službe dobile su nalog i nakon što ribarski inspektor iziđe na teren i utvrdi što se dogodilo, moći ćemo znati kakve će mjere protiv počinitelja biti poduzete. U ovom trenutku to je nemoguće procijeniti jer se radi o potencijalno više prekršaja. Sumnjivcima je upućen poziv na očitovanje, to će biti obavljeno u ponedjeljak ili utorak, i kad cijeli nadzor bude završen, znat ćemo o kakvim se sve prekršajima radi – kazao nam je Mario Rogošić, načelnik sektora za nadzor i kontrolu ribarstva.
A raspon prekršaja zbog kojih četvorica Bibinjaca mogu biti kažnjena je podugačak. Za potrebe naše male analize broja prekršaja i visine mogućih sankcija, poslužit ćemo se slučajem iz 2012. godine, kad su se četvorica Makarana medijima pohvalila svojim ulovom, dva iglana od 15 i 17 kilograma, koje su ubili ostima, za što im je prijetila kazna veća od 200 tisuća kuna.
Pa, krenimo redom…
Da bi odredili broj prekršaja i sukladno tome visinu kazne, inspektori najprije trebaju utvrditi koliko je osoba sudjelovalo u lovu na tunu, zatim jesu li te osobe ujedno i pravne osobe, odnosno je li netko od njih profesionalni ribar. Ako slučajno netko ima status profesionalnog ribara, postavlja se pitanje je li imao dozvolu za lov na krupne ribe. Ako je nije imao, bez obzira bio profesionalni ribar ili ne, kazne se kreću od 10 do 150 tisuća kuna.
Nadalje, tuna se, kao i druge krupne ribe (iglun, iglan), ne smije loviti ostima, što su upravo napravili u Bibinju. Osti su kao osnovni ribolovni alat zabranjene za lov na krupne ribe i mogu se eventualno koristiti kao pomoćno sredstvo. Predviđena maksimalna kazna iznosi nekoliko desetaka tisuća kuna.
Osim toga, ako budu optuženi, Bibinjci bi morali nadoknaditi štetu “počinjenu ribama i drugim morskim organizmima”, koja se izračunava na osnovi težine i vrste ribe koja se množi s koeficijentima po tablicama koje ima Inspektorat uprave za ribarstvo. To bi mogao biti mali problem za inspektore jer bibinjska tuna nije službeno izmjerena, a nije se ni prodavala, nego je mahom podijeljena mještanima ili je završila na gradelama na zajedničkoj fešti.
Podsjetimo da je Makaranima za svakog iglana prijetila maksimalna kazna od 30 tisuća kuna.
Sankcioniranje, međutim, tu ne prestaje. Utvrdi li se da je riba ulovljena u luci, kako to određuje nadležna lučka uprava, a golema tuna je ulovljena u plićaku mjesne uvale Jaz, to je novi prekršaj…
Kad se svi ti prekršaji i kazne zbroje (ako nema još nekih), vrlo lako bi se moglo dogoditi da, ako inspekcija odluči podignuti prekršajnu prijavu, ribari dobiju poziv za sud koji odlučuje o visini kazne. Budu li kazne maksimalne, bibinjski junaci dana mogli bi ostati kraći za nekoliko stotina tisuća kuna kazne.
Iz Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede upozoravaju da se sankcije za ribare iz 2012., odnosno prije ulaska Hrvatske u EU, ne mogu automatski uspoređivati s današnjim zakonodavstvom jer su neke kaznene odredbe u ribarstvu u međuvremenu postale prekršajne. No ipak su nam potvrdili da je većina prekršaja ostala ista kao i prije ulaska u Uniju.
A što o cijeloj toj pomalo apsurdnoj situaciji u kojoj su se našli kažu sami “sumnjivci”?
– Što? Prijavili su nas? Neka dođu po cilo Bibinje! – čudi se našem pozivu Marin Šimunić, jedan od trojice Bibinjaca koji su priskočili u pomoć Anti Sikiriću da iz plićaka izvuče 2,2 metra dugačku tunu.
– U tome je sudjelovalo 10-15 ljudi, ne samo nas četvorica, a gledalo nas je pola mista. U početku nismo ni znali da je to tuna. Kad smo vidjeli da se nešto u vali koprca, mislili smo da je lica ili gof. Pokušali smo je odvesti u duboko, ali riba nije htjela, zabila se u plićak. Izgledalo je kao da ima oštećenu leđnu peraju. Šta smo trebali napravit? Pustit je da tu ugine i usmrdi se dok dođu ljudi iz Oceanografskog instituta ili Inspektorata… – pita se Šimunić, priznajući da ni on, ni njegovi prijatelji kojima je pomogao, nisu profesionalni ribari, niti imaju ribarske dozvole.
