Dio ogromnog lednika Totten na Južnom polu pluta okeanom, a postoji opasnost od njegovog topljenja i dizanja nivoa mora u cijelom svijetu. Ledenjak je površine Francuske.
“U nekim djelovima za koje smo mislili da su čvrsti, otkrili smo okeansku vodu što nam govori kako ledenjak zapravo plovi”, rekao je Pol Vinberg sa Univerziteta u Vašingtonu, prenosi Dejli mejl.
Naučnici su već ranije otkrili da je lednik nagrizla topla i slana morska voda koja prolazi kroz podvodne prolaze. Totten bi u budućnosti mogao postati još osjetljiviji na klimatske promjene, smatraju naučnici.
– BITKA ZA PACIFIK: POBUNA
Globalni sukob između čudovišta za masovno uništenje koja nisu sa
planete Zemlje i super mašina koje su stvorene da ih unište, a kojima
upravljaju ljudi, biće samo uvod u napad na čovječanstvo epskih
razmjera.
Džon Bojega igra pobunjenika Džejka Pentekosta, nekada talentovanog
pilota čiji je otac postao legenda rizikujući svoj život da bi se
osigurala pobjeda čovječanstva nad monstruoznim ”Kaiju”. Džejk je od
tada napustio trening i obuku i oprobao se u svijetu kriminala. Ali kada
se pojavi još opasnija prijetnja koja će uništiti naše gradove i dovesti
svijet do ruba opstanka, Džejku se pruža posljednja prilika da doživi
očevu slavu, uz pomoć njegove otuđene sestre, Mako Mori – koja predvodi
hrabru novu generaciju pilota koji su odrastali u sjenci rata za spas
čovječanstva. Dok traže pravdu za poginule, njihova jedina nada biće da
se ujedine u globalnu pobunu protiv snaga za istrebljenje. Džejk se
ujedinjuje sa talentovanim rivalom, pilotom Lambertom i
petnaestogodišnjom hakerkom Amarom koji će mu postati jedina porodica
koju ima. Dok su na putu da postanu najmoćnija odbrambena sila koja je
ikada hodala planetom Zemljom, otkriće niz novih, spektakularnih
avantura.
– LEGENDA O KONKUBINI
Japanski budistički monah Kukai poslat je u Tang dinastiju u Kinu kako
bi učio o kineskoj kulturi i civilizaciji. Za to vrijeme sprijateljuje
se sa pjesnikom po imenu Bai Letian. Odjednom, u gradu počinju da se
dešavaju čudni događaji, smrti, između ostalih i Konkubine Yang, što se
povezuje sa demonskom mačkom koja teroriše grad. Monah i pjesnik se
udružuju kako bi istražili smrt Konkubine, prateći trag demonske mačke
koji otkriva skrivene činjenice.
– STRANCI: PLIJEN U NOĆI
Nastavak uspješnog horor hita “Stranci” iz 2008. godine.
U centru zbivanja je četvoročlana porodica, koja se zbog finansijske
situacije seli u izolovanu kućicu. Nedugo nakon doseljenja troje
nepoznatih ljudi počinju da ih maltretiraju, a borba za život tek
počinje.
– ZAISTA, NIKAD NISI BIO OVDJE
Hoakin Finiks se našao u ulozi traumatizovanog i emocionalno
distanciranog ratnog veterana, i bivšeg FBI agenta, koji živi sa
dementnom majkom, ujedno i njegovom jedinom vezom sa onim što bi se
moglo nazvati normalnim životom. Kritičari su njegovu briljantnu izvedbu
u ovom misterioznom trileru okarakterisali kao najbolju u njegovoj
dosadašnjoj karijeri. Nakon rata i službe, Džo (Hoakin Finiks) se
okrenuo poslu plaćenika radi preživljavanja. Njegova specijalnost je
spasavanje djevojčica koje su postale bijelo roblje. Razlog njegove
posljednje nasilne misije je Nina, ćerka njujorškog senator, kidnapovana
i smještena da radi u bordelu na Menhetnu. Njegov zadatak je da je
pronađe, dovede je kući i ubije svakoga ko mu stane na put. Kada se
posao otrgne kontroli, Džoove noćne more počinju da ga obuzimaju i
zavjera biva razotkrivena, što vodi do dvije moguće opcije – njegove
smrti ili njegovog buđenja. Ovo ostvarenje označava povratak škotske
rediteljke i scenaristkinje Lin Remzi, nakon višestruko nagrađivanog
filma „Moramo da pričamo o Kevinu” iz 2011. godine. Rođena u Glazgovu,
Lin Remzi uživa reputaciju jednog od najoriginalnijih i najzanimljivijih
autora koji rade na polju nezavisnog filma. Intenzivni triler „Zaista,
nikad nisi bio ovdje“ upotpunjen je sjajnom muzikom, koju potpisuje
Džoni Grinvud, gitarista grupe Radiohead.
Povodom 22. marta – Svjetskog dana voda, na inicijativu Vodacoma, u Tivtu je danas organizovana akcija oplemenjavanja zelenih površina i uređenja trga koji se nalazi između doma „Gracija Petković“ i stare zgrade Opštine Tivat. Zasađen je veliki broj raznovrsnih sadnica i saniran dio platoa trga. Riječ je o zajedničkoj donaciji Vodacoma, tivatskog Vodovoda i kanalizacije, Opštine Tivat kao i Komunalnog koje je finansiralo izvođenje radova i materijal za sanaciju trga. Akciji su se odazvali i Turistička organizacija, Centar za Kulturu, JPU Bambi i cvjećara Đurđa, iz Tivta.
Vremenske prilike nisu dozvolile da se prigodna svečanost planirana za danas održi na novouređenom trgu, već su se učesnici akcije okupili u prostorijama Vodacoma.
Djeci predškolske grupe vrtića Bambi su zaposleni iz Vodacoma i Komunalnog govorili o značaju vode, o biljkama koje su zasađene na trgu i uručene su im sadnice i flašice vode.
Trg u Tivtu
Vodacom inače, svake godine organizuje obilježavanje Svjetskog dana voda, oslanjajući se na temu koju predlažu Ujedinjene Nacije. Obilježavanje Svjetskog Dana voda je prilika za podizanje svijesti i podsticanje na djelovanje, za zaštitom i očuvanjem vode i racionalnog trošenja vode, kao dragocjenog i ograničenog resursa.
U junu ove godine, kako je prvobitnim planom i predviđeno, biće upriličeno svečano otvaranje Kuće nobelovca Iva Andrića u rekonstrukciji, nakon čega će, paralelno sa radovima na adaptaciji, biti organizovani pilot programi: literarne večeri i kreativne radionice za djecu, kamerni koncerti i pozorišni nastupi, kao i master klasovi posvećeni literaturi, kulturi i turizmu.
Sredinom decembra prošle godine, nakon inicijative Opštine Herceg Novi i više radnih sastanaka predstavnika lokalne samouprave sa stručnim timom i predstavnicima Turističke organizacije i gradskih ustanova kulture, Opština je usvojila Studiju izvodljivosti sa SWOT analizom i Programsko rješenje.
Programsko rješenje predviđa da Kuća nobelovca Iva Andrića preraste u prostor javnog pamćenja, kao kuća sjećanja i mjesto podsticajnih dijaloga izazvanih reminiscencijama na Andrićevo kapitalno djelo i njegov boravak u Herceg Novom. Te će reminiscencije izazvati postavka u samoj kući i u njenom vrtu, kroz koju će se posjetiocima otkrivati šta je ono opšteljudsko i univerzalno u sjećanjima na nobelovca – ono što svako od nas može da veže za sopstvene sisteme vrijednosti u kulturi, i da pomogne u njihovoj izgradnji.
Na osnovu studije, Agencija za izgradnju Herceg Novog je već u januaru sačinila kompletno Idejno rješenje za građevinsku revitalizaciju Andrićeve kuće i vrta.
Djelo nobelovca i njegove „hercegnovske godine“ biće predstavljene domaćim i stranim gostima putem knjiga, brošura i digitalnih sadržaja.
Andrićevu kuću posjetiće učesnici 11. međunarodnog simpozijuma posvećenog Andrićevom djelu – „Andrićeva sunčana strana“ koji će, u organizaciji Instituta za slavistiku Univerziteta u Gracu i uz podršku Opštine Herceg Novi i Sekretarijata za kulturu, biti održan u Herceg Novom od 11. do 14. oktobra. Riječ je o jednom od najreferentnijih međunarodnih naučnih skupova o Andriću ove godine na kome će učestvovati više od 80 proučavalaca Andrićevog djela iz Crne Gore, Srbije, BIH, Rusije, Danske, Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, Grčke, Bugarske i drugih zemalja.
U međuvremenu, prepoznata je i međunarodna kulturološka, društvena i turistička važnost revitalizacije Kuće Iva Andrića. U okviru projekta „Očuvanje, unaprijeđenje i promovisanje prirodnog i kulturnog nasljeđa primorskih zajednica kroz jačanje modela eko-muzeja – Co.Co. Tour” revitalizacija će biti finansijski podržana iznosom od 190.706,00 €.
Kako se radi o zajedničkom projektu koji je odobren u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora, učesnici projekta će uporedo realizovati projektne ciljeve prema unaprijed utvrđenim fazama i aktivnostima. Realizacija projekta sprovodiće se u četiri glavne faze i biće u punom obimu završena do februara 2020. godine.
Za to vrijeme će u Kući nobelovca Iva Andrića biti izvršeni adaptacija i sanacija objekta i dvorišta, digitalizacija promotivnog i muzejskog sadržaja, kreiranje muzejske postavke, kao i marketinška i komunikacijska strategija, kako samog objekta tako i turističke ponude grada čiji će biti sastavni dio.
U toku su radovi na koncipiranju stalne i povremenih izložbenih postavki, književnih večeri, kamernih koncerata i predstava, tribina, naučnih skupova i drugih programskih aktivnosti koji bi bili organizovani uz dobru saradnju sa relevantnim domaćim i inostranim kulturnim i obrazovnim institucijama.
Predsjednica opstine Tivat Snežana Matijević i sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Tatjana Jelić prisustvovale su u srijedu, 21. marta 2018. godine, ceremoniji dodjele godišnjih nagrada „Evropske nedjelje mobilnosti 2017“ u Briselu, u organizaciji Evropske Komisije. Ceremonija je održana na sceni teatra „Du Vaudeville“.
Tivat je jedan od 3 grada koji su se plasirali u finale u kategoriji „manjih gradova“ (manje od 50.000 stanovnika), zajedno sa gradovima Igoumenitsa iz Grčke i Lindau iz Njemačke. Za pobjednika u ovoj kategoriji proglašen je grad Igoumenitsa.
Predsjednica opstine preuzela je plaketu za ostvaren uspjeh Tivta samim ulaskom u finale, budući da je Tivat izborio svoje mjesto u finalu u velikoj konkurenciji – za nagradu je konkurisalo 2600 gradova iz 60 zemalja. Na ostvarenim uspjesima Tivta u domenu promocije održive mobilnosti I uključivanja šire zajednice u aktivnosti, predsjednici opstine i sekretarki Jelić čestitali su evropska komesarka za saobraćaj Violeta Bulc, kao i generalni direktor za zaštitu životne sredine Evropske Komisije Daniel Calleja.
„Nadam se da će isticanjem gradova finalista, njihove aktivnosti inspirisati druge da prigrle ključnu poruku „Evropske nedjelje mobilnosti“ – održiva mobilnost pravi je izbor za sve“, kazala je Violeta Bulc, na ceremoniji.
MNE Finalisti
U kategoriji „velikih gradova“ pobjedu je odnio Beč (Austrija), dok su preostali finalisti bili Granada (Španija) i Prag (Češka Republika). U kategoriji gradova koji primjenjuju planove održive urbane mobilnosti nagrada je pripala gradu Turda (Rumunija), dok su finalisti bili Mančester (Velika Britanija) i Milano (Italija). Tivat je među finalistima bio jedini grad predstavnik Zapadnog Balkana.
Ceremoniju dodjele nagrada prate dvodnevne radionice i predavanja iz oblasti održive mobilnosti, a posjeta Briselu finansirana je od strane Evropske Komisije.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica obilježila je Svjetski dan poezije 21. marta 2018. godine. Manifestacija pod sloganom „Sad je doba boja i južnog vetra u listanju žurnom“ (Ivan V. Lalić) okupila je učenike kotorskih osnovnih i srednjih škola, kao i djecu iz vrtića „Radost“ sa Tabačine.
Milja Sladoja, Filip Lompar, Danica Matanović i Teodora Radulović su otvorili ovu manifestaciju i recitovali pjesme koje su naučili u vrtiću. Njihovo smjelo recitovanje i spontano ponašanje na sceni ohrabrilo je i ostale učesnike koji su zatim čitali svoju poeziju.
Dvadeset tri učesnika recitovalo je svoje autorske pjesme različitih tema. Nakon njih publici su se predstavili učenici koji su recitovali pjesme poznatih svjetskih autora. Od ukupno sedamdeset sedam učesnika ove manifastacije treba naročito pohvaliti one koji su recitovali poeziju na ruskom, engleskom, španskom, njemačkom i francuskom jeziku. Oni su svojim recitovanjem donijeli dah svjetske književnosti na sceni Kina „Boka“.
U muzičkom dijelu programa nastupila je mlada kotorska grupa G#, koju čine gimnazijalci Gojko Daković, Isidora Nikolić i Sonja Tešović. Oni su odsvirali numeru „Ako tražiš nekoga,“ Prljavog kazališta, „Knocking on heavens door“ Boba Dylana i „Sweet child of mine“ Guns n Roses-a.
Program je vodila Andrea Marić, učenica 3-3 razreda Gimnazije Kotor.
Ove godine obilježava se 200. obljetnica početka rada svjetionika Rt Savudrija što je označilo i početak organizirane svjetioničarske službe na Jadranu koja danas polako umire. Svi svjetionici su automatizirani, a svjetioničari su izgubili svrhu koju su imali u povijesti.
– Mi, kao poznati čuvari svoje baštine, znamo uništiti svjetionike do neprepoznatljivosti. Ljudi koji su danas na svjetioniku više su domari koji paze da se svjetionici ne bi devastirali više nego što jesu. Naš projekt ‘Svjetionici u zakup’ je organiziran tako da trećim osobama dajemo u zakup svjetionike uz projektnu dokumentaciju potrebne suglasnosti s obzirom da je riječ o spomenicima nulte kategorije i da ih urede tako da ih sljedećih sto godina ne treba obnavljati. Ljudi koji to zakupe bave se turizmom i imaju svoj interes, to se pokazao kao odličan projekt na korist nama, na korist turističkoj zajednici i na korist Hrvatskoj – kaže Mate Perišić, direktor kompanije Plovput koja proslavu obljetnice organizira s Gradom Umagom, Ustanovom Festum, Muzejom grada Umaga i Hrvatskim pomorskim muzejom Split.
Ističe i kako su spomenici valorizirani tek zadnjih osam godina kada su dobili status zaštićenih spomenika nulte kategorije, a objasnio je i zašto mu je od svih hrvatskih svjetionika najdraža Palagruža.
– Ona je najdivljija i najizazovnija! Koliko god puta na nju došli uvijek imate neku tremu. Palagruža je bila u Prvom svjetskom ratu pogođena s nekoliko topovskih hitaca 1915. godine, a potpuno je obnovljena tek 1923. Prva dva reda je bila građena s kamenom sa same Palagruže koji je pretvrd pa su majstorima pucali alati. Zbog toga je za drugi dio, koji je nadograđen, kamen dovezen s Brača i dan danas odolijeva svim burama, olujama, solima, neverama…
Savudrija svetionik
Proslava ove obljetnice počinje sredinom aprila u Savudriji i Umagu, nastavit će se preko Pule i Rijeke do Splita gdje će završiti u sklopu adventskog programa. Gradonačelnik Umaga Vili Bassanese rekao je da su ponosni što mogu biti dio obilježavanja ovako važne obljetnice i što mogu dati svoj doprinos očuvanju tradicije i kulturne baštine, a Danka Radić, ravnateljica Pomorskog muzeja, istaknula je važnost svjetionika kao hrvatske graditeljske i kulturne baštine, ali i njihovu važnost u pomorskoj tradiciji i integritetu RH.
– Pored toga, uz nautički turizam oni su postali sjajna zvjezdica hrvatskog turizma kroz projekt ‘Kamena svjetla’. U vezi ove obljetnice pripremamo i izložbu koja će prikazati povijest svjetionika koja je kontinuirano tekla od Austrije i kasnije Austro-Ugarske, Jugoslavije i Hrvatske. Izložba će se do kraja godine moći pogledati u svim centrima Plovputa – kazala je Danka Radić.
Osim izložbe ‘Više od svijeta i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika’, u sklopu proslave moći će se pogledati i izložbe fotografija ‘Hrvatski svjetionici’ i ‘Čovjek i svjetionik’, održat će se međunarodni stručni skup, savjetovanja, predavanja kao i brojna druga događanja.
Naslovna slika: Bura u Ražancu, 21.03.2018. – Foto: Šime Barešić / Otrow Photography
Najzanimljiviji meteorološki podatak drugog dana kalendarskog proljeća je snijeg koji je zabijelio dijelove Dalmacije. Bilo ga je i u Zagori, ali se spustio i do obale. Tako je juče ujutro u Šibeniku službeno izmjeren 1 cm snijega. Snježnih pahulja je bilo i u Splitu i okolici, ali bez stvaranja snježnog pokrivača. Tanji snježni pokrivač se stvorio u Klisu, u gornjim dijelovima Solina, u Gornje Sitnom i Dubravi, a zabijelio se i Mosor. Zabijelilo se i područje Sinja i Imotskog. Na Vidovoj Gori na Braču je ujutro izmjereno 10 cm snijega.
Uz Šibenik, juče je na Jadranu 1 cm snijega izmjeren i u Senju. Snježnih pahulja je rano ujutro bilo i na riječkom području te u Istri, ali bez stvaranja snježnog pokrivača.
Dan je obilježila i bura s olujnim i orkanskim udarima. Na Paškom mostu je ujutro izmjeren udar bure od 157 km/h, a u Prizni od 178 km/h. Zbog bure je bilo i zatvorenih cesta te prekinutih trajektnih linija.
Najviše dnevne temperature su u nizinama unutrašnjosti bile zimske i kretale su se od 2 do 6°C. Na Jadranu je njihov raspon bio veći, od 6 do 13°C. U Splitu i Pločama je izmjereno samo 5°C. Tako je danas Split bio malo hladniji od Karlovca i Zagreba (Grič) gdje je temperatura dosegnula 6°C. Najtoplijih 13°C je izmjereno u Dubrovniku.
Najviše oborina je u zadnja 24 sata (do 19 sati) palo na jugu Jadrana: Dubrovnik Ćilipi 31 mm, Ploče 30 mm, Dubrovnik 28.9 mm, Komiža 25 mm, Hvar 20 mm. U središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti (iako je bilo snježnih pahulja) nije izmjerena oborina, kao i na većem dijelu sjevernog Jadrana.
Kako trenutno kažu prognoze više pouzdanih meteo stanica, ove subote ništa neće omesti građanski protest PET DO PODNA, zakazan u okviru kampanje NE!GradiNA! Inicijative Bokobran, neformalne građanske organizacije koja pokušava inicirati i podržati sinergiju svih subjekata, voljnih da daju svoj doprinos u borbi protiv devastacije prostora Boke Kotorske, naše i jedinstvene baštine čovječanstva. Protestna šetnja zakazana je simbolično- u PET DO PODNA (11:55h), u subotu, 24.marta 2018. godine u Dobroti – kaže se u pozivu građanske Inicijative Bokobran.
Okupljanje je u PET DO PODNA (jer nam je objed više nego zagorio!) na dobrotskoj rivi treso Svetoga Matije. Prehodaćemo 800m do prostora nekadašnje ponte ispod Kampa, gdje su, u okviru projekta Dobrota Palazzi, sve nadležne institucije proputile izgradnju urbo-kulturocidnog kupališta- pješčane plaže po sred Kotorskog zaliva! Pridružite nam se, da zajedno pokažemo građansku odgovornost. U pitanju su perspektive naših potomaka.
Bokobran
Ako nikne ova plaža, što ne bi pijesak razvukli ispod svakog parapeta? Što će nas spriječiti?! Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora? Zakon o zaštiti prirode? Zakon o zaštiti kulturnih dobara? Pravilnik o ribarskim postama? Neće. Nisu ni sad.
Dobrota Pallazi – foto Boka News
Zasijedanje Komiteta UNESCO u Bahreinu je u sredinom godine. Čini se da se baš trudimo da nas pozdrave, jer brdožderi čekaju da krenu u napad iznova i na Kostanjicu!
Nismo samo svjedoci, mučanjem smo i saučesnici! Basta!!! NE!GradiNA! – poručuje Inicijativa Bokobran
Tokom prošle godine dobrovoljni davaoci krvi u Tivtu koji djeluju pri ovdašnjoj organizaciji Crvenog krsta, donirali su ukupno 201 jedinicu, odnosno oko 260 litara „najdragocjenije tečnosti“.
Lani su održane ukupno tri veće akcije davanja krvi, a od prijavljenih 65, krv je uspjelo dati samo 18 lica. To indirektno govori o sve slabijem zdravstvenom stanju većine tivatskih dobrovoljnih danavalaca koji su i sve stariji.
I pored toga, dobrovoljne davaoce ne napušta volja da ako mogu, pomognu svojim bolesnim ili povrijeđenim sugrađanima, ali je neophodno podmladiti ovdašnji Klub dobrovoljnih davalaca krvi i omasoviti ga mlađim ljudima.
Stoga su lani aktivisti tivatskog Crvenog krsta održali i dva motivaciona predavanja u Srednjoj mješovitoj školi „Mladost“, a i u ovoj godini nastaviće se sa nastojanjima da se što veći broj mladih Tivćana uključi u dobrovoljne donatore „najdragocjenije tečnosti“.
