Katić i Knežević – naći rješenje za opstanak Bolnice Meljine

0
Bolnica Meljine

Zainteresovane strane pokušaće da definišu sporazumno rješenje za opstanak Bolnice u Meljinama, kako bi potencijalni investitor i bolnica imali čistiju pravnu situaciju, imajući u vidu da je aktuelan sudski spor između Atlas grupe i Vlade Crne Gore, zaključak je današnjeg sastanka predsjednika Opštine Stevana Katića sa predstavnicima Atlas grupe, na čelu sa predsjednikom Duškom Kneževićem.

“Iako lokalna uprava nije direktni učesnik u postupku privatizacije, jeste zainteresovana strana zbog ogromnog značaja koji ova zdravstvena ustanova ima za građane Herceg Novog. Zato je pokrenuta inicijativa za sastanak sa vlasnicima Bolnice Meljiine, da bi se čelnici Opštine bliže upoznali sa situacijom i problemima u ustanovi”, navode iz lokalne uprave.

Kako je saopšteno, predstavnici lokalne uprave insistirali su da je postojanje Bolnice u interesu grada Herceg Novog, ali i da ona mora da bude funkcionalna i pruža kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

Najavljeno je da će u najskorijem roku biti organizovan sastanak sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i Ministarstva finansija, kojem će prisustvovati i predstavnici Opštine i Atlas grupe.

“Plan je da zainteresovane strane pokušaju da definišu sporazumno rješenje za opstanak Bolnice, kako bi potencijalni investitor i Bolnica imali čistiju pravnu situaciju, imajući u vidu da je aktuelan sudski spor između Atlas grupe i Vlade Crne Gore”, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi.

Takođe, kako se navodi, plan je da predstavnici Opštine krajem marta prime predstavnike zainteresovanog strateškog partnera i potencijalnog investitora za izgradnju nove bolnice u Meljinama.

“Na sastanku je razgovarano o mogućnosti usaglašavanja planske dokumentacije za lokaciju kompleksa u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Opštinom Herceg Novi, kako bi se lakše realizovao investicioni program i uveo novi strateški partner”, zaključuje se u saopštenju.

Služba zaštite NP Skadarsko jezero – aktivno protiv krivolovoca

0
NP Skadarsko jezero

Služba zaštite NP Skadarsko jezero je u saradnji sa granično-pomorskom policijom spriječila vršenje krivolova ostima i drugim nezakonitim sredstvima na prostoru Parka tokom vikenda, informisao je direktor NP Skadarsko jezero Nenad  Ivanović.

Tom prilikom Služba zaštite je zaplijenila i privremeno oduzela nelegalna sredstva koja negativno utiču na biljni i životinjski svijet ovog akvatorijuma: osti (4 komada), plinska lampa (3 komada), plinska boca (3 komada), električna lampa (1 komad), električni pretvarač (1 komad), akumulator (1 komad) i vanbrodski motor (1 komad). Lica uhvaćena u krivolovu će biti procesuirana nadležnim državnim organima.

Služba zaštite NP Skadarsko jezero je, između ostalog, vršeći redovne aktivnosti zaštite i kontrole akvatorijuma, 14. januara u reonu Koraćice oduzela nelegalna sredstva: osti, plinsku lampu i plinsku bocu, 18. januara spriječila nezakonit ribolov građenjem, početkom februara oduzela oko 40 ribolovnih mreža u reonu Krnjice i Vaškauta, 20. februara, u reonu Blace oduzela 30 ribolovnih mreža, te 22. februara oduzela plinsku lampu i osti u reonu Pantovac.

Služba zaštite NP Skadarsko jezero redovno vrši aktivnosti kontrole prostora u cilju očuvanja svih vrijednosti ovog prekograničnog prirodnog područja. Od posebnog je značaja saradnja sa pripadnicima granično-pomorske Policije, članovima ribarskih udruženja, volonterima i mještanima. U cilju očuvanja prirodnih vrijednosti i spriječavanja vršenja svih nezakonitih radnji kojima se može ugroziti biljni i životinjski svijet, NP Skadarsko jezero poziva ekološki odgovorne građane da prijave nelegalne aktivnosti na dežurni telefon 067 310 454.

NP Skadarsko jezero osnovan je 1983. godine i prepoznat je po bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta, posebno riba i ptica. Skadarsko jezero predstavlja najveći slatkovodni akvatorijum u Jugoistočnoj Evropi.

Kanski klasici u Kotoru

0
poster FILMSKI KLASICI

U kotorskom kinu „Boka” u Starom gradu večeras počinje filmski program pod nazivom KANSKI KLASICI.

Danas i sutra na repertoaru je film „Čudne igre” režisera Mihaela Hanekea iz 1997g.

U srijedu i četvrtak (14. i 15. marta 2018.g.) prikazivaće se film „Petparačke priče”, režisera Kventina Tarantina iz 1994, a u petak i subotu (16. i 17. mart 2018.g.) domaći film „Skupljači perja” režisera Aleksandra Saše Petrovića iz 1967. godine.

Program se završava filmom „Apokalipsa danas” , režisera Francisa Forda Coppole iz 1979g, u ponedeljak i utorak 19. i 20. marta 2018.g.

Sve projekcije počinju u 19 sati, a ulaz je slobodan.

Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković” / Kino „Boka” i Crnogorska kinoteka.

Poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja zelene energije u budućem Parku prirode Vrmac

1
Sa skupa u G.Lastvi

Fondacija Petrović Njegoš u saradnji sa NVO Kulturno zavičajno udruženje “Napredak” Gornja Lastva i “Expeditio” – Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora, kao i francuskim kompanijama “Athos Airpower Nomandie” i “Green Energy Normandie”, krenula je u izradu studije čija je tema revitalizacija pejzaža Vrmca uz istovremeni razvoj zelene energije na tom području.

Projekat je uvršten u program od 100 projekata borbe protiv globalnog klimatskog zagrijavanja, a kojeg pokreću Fondacije R20 i Di Caprio, pri čemu će “Green Energy Normandie” učestvovati u njenom finansiranju. Tim povodom danas je u Gornjoj Lastvi održan sastanak učesnika projekta na kome su dogovorene konkretne aktivnosti.

Princ Nikola II Petrović Njegoš i njegovi saradnici javnost su upoznali sa najznačajnijim karakteristikama ovog ekološko-ekonomskog projekta koji bi trebalo da bude kruna dosadašnjih napora civilnog sektora i opština Tivat i Kotor da Vrmac – zelenu oazu na istoimenom poluostrvu koje dijelu Tivatski od Kotorskog zaliva, revitalizuju po principima održivog razvoja i pretvore u zaštićeni regionalni park prirode.

“Počinjemo izradu Studije izvodljiviosti ovog projekta, a suština je da se na Vrmcu obnovi tradicionalna poljoprivreda, ljudi vrate selu i životu u skladu sa prirodom, a energija biomase koja nastaje u poljoprivrednoj proizodnji iskoristi za produkciju zelene energije koja će podmirivati lokalne potrebe” -kazao je princ Nikola dodajuči da u ovim aktivnostima učestvuje multidispiciplinarni ekspertski tim stručnjaka i NVO aktivista iz Crne Gore, Hrvatske i Francuske. Dodao je da će u sve biti uljučena i ministarsta održivog razvoja i turizma, poljoprivrede i ekonomije, kao i da slijedi organizacija radionica o obnovi tradicionalne maslinarske, vinogradarske, voćarske i pčelarske proizvodnje na Vrmcu, kao i razmjena iskustava o protivpožarnoj zaštiti tog vrijendog područja sa ekspertima francuskog Centra za zaštitu od požara na Mediteranu.

O najnovijoj tehnologiji koja iz biomase u anaerobnim uslovima termohemijskom reakcijom stvara toplotnu energiju koja se kasnije transformniše u električnu, kao i o energiji komprimovanog vazduha, govorilo je Pjer Vilnev iz Francuske dok je arhitekta i saradnik UNESCO-a Mario Matulić iz Pariza poručio da bi ono što će se u narednom periodu pokušati sprovesti na Vrmcu, mogao biti ogledni primjerak za cijelu Evripu i svijet kako da se suoči sa problemima nezaposlenosti, proizvodnje hrane i zaštite životne sredine.

Sa skupa u G.Lastvi

“Želimo da Vrmac bude najbolji primjer održivog razvoja, kako za vlasnike imovine na ovom području, tako i za sve ostale građane. Ovaj projekat objedinjuje ekologiju, ekonomiju i sociološko-kulturološpki apekt kao sve bitne komponentne održivog razvoja”- kazala je Marija Nikolić iz KZD “Napredak” istakavši da će se kroz čišćenje zapuštenih i zaraslih nekadašnjih maslinjaka i bašti, te krčenjem rastinja koje je prekrilo mnoge ovdašnje primjerke tradiocionalne arhitektonske i graditeljske baštine, dobitii biomasa za proizvodnju zelene energije, obnoviti poljoprivreda, ljudi vratiti selu, a sve zajedno doprinijeti razvoju turizma.

“Sve ovo je kompatibilno sa našim dosadašnjim projektima “Baština-pokretač razvoja” i “Zaštita i očuvanje poljoprivrednog pejsaža – Agriscape & me”. Već do ljeta imaćemo gotovo i istraživanje i analizuju o nekadašnjim poljoprivrednim površinama u Gornjoj Lastvi, načinu na koji su se one nekada koristile i predlozima kako ih revitalizovati i obnoviti proizvodnju”- istakla je Aleksandra Kapetanović iz “Expeditia”.

Opština Kotor: “Od kada je formirana nova lokalna vlast, nije bilo povećanja broja zaposlenih”

1
Kotor – panorama – foto Boka News

Prethodnih dana crnogorska javnost je više puta pogrešno informisana da je broj zaposlenih u Opštini Kotor u porastu, pa se tako čak i u Skupštini Crne Gore baratalo brojem od 80 novozaposlenih. Juče je dijelu javnosti plasirana informacija da je Kotor jedna od četiri opštine koja “prednjači” u povećanju broja zaposlenih, bez posebnog navođenja da se pomenuti podaci odnose na period do 2017. godine.

Radi potpunog i tačnog informisanja građana obavještavamo da je u 2014. godini u Opštini Kotor bilo 197 zaposlenih, u 2015. godini 200. Sljedeće godine radilo je 197, a 2017. godine 189 zaposlenih, poručuju kabineta predsjednika Opštine Kotor.

“Naglašavamo da od 21. februara 2017., kada je formirana nova lokalna vlast, nije bilo povećanja broja zaposlenih u Opštini Kotor.

Dijagram Opština Kotor

U prilogu ove informacije šaljemo vam i grafikon o fluktuaciji broja zaposlenih za period od 2014. do 2017. Napominjemo da crvena linija pokazuje broj zaposlenih, a plava ukupan broj lica koja  primaju nadoknadu, odnosno broj zaposlenih uvećan za broj lica koja kao bivši funkcioneri – koriste svoje zakonsko pravo da godinu dana po prestanku mandata primaju naknadu zarade jednaku onoj koju su primali za vrijeme dok su bili na funkciji. Nakon smjene prethodne i formiranjem nove uprave, broj bivših funkcionera koji primaju nadkonadu je prirodno porastao”, kaže se u saopštenju iz Opštine Kotor.

Porto Montenegro i hotel Regent traže preko 200 sezonskih radnika

2
Porto Montenegro

Kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro i hotel Regent Porto Montenegro zaposliće tokom ljeta preko 200 sezonskih radnika na projektu luksuznog nautičkog naselja i marine za superjahte Porto Montenegro, kao i prvog hotela sa pet zvjezdica u Tivtu.

Broj zaposlenih, koji se značajno uvećava iz godine u godinu, ide u prilog činjenici da su kompanija Adriatic Marinas i hotel Regent Porto Montenegro visoko pozicionirani na listi ne samo najvećih, već i najpoželjnijih poslodavaca u Crnoj Gori. Preko 200 sezonaca biće raspoređeno na radnim pozicijama: u sektoru hrane i pića, marine, tehničke službe, recepcije, prodaje u buticima, spa, – sedmi po redu, Sajam sezonskog zapošljavanja u Porto Montenegru biće organizovan u mjesecu aprilu.

Jako smo ponosni na tradiciju Dana otvorenih vrata koja iz godine u godinu potvrđuje sve veći broj zainteresovanih kandidata, kako onih koji prvi put apliciraju za posao kod nas, tako i onih koji se svake sezone vraćaju, motivisani pređašnjim iskustvom u našoj kompaniji i mogućnošću da tim iskustvom postanu konkurenti na tržištu rada. Ovo je prilika za sve one koji žele da sezonu provedu radno u luksuznom ambijentu i internacionalnom okruženju, a pritom stiču radne navike i praktična znanja od vrhunskih profesionalaca, istakla je menadžerka za ljudske resurse u kompaniji Adriatic Marinas Sandra Kapičić.

Ove godine ćemo prije Dana otvorenih vrata organizovati i besplatne radionice za pisanje radnih biografija i pripreme za intervju, kako bismo zainteresovanim kandidatima omogućili da dobiju korisne informacije koje će im pomoći da se predstave na što bolji način, a time i sebi obezbijede veće šanse na putu do zaposlenja. Radujemo se predstojećem sajmu i upoznavanju kandidata, kao i još jednoj uzbudljivoj sezoni koja je pred nama, dodaje Kapičić.

Porot Montenegro – foto Porto Montenegro

Tražimo iskustvo, tehnička znanja i vještine, znanje stranih jezika međutim često će presuditi pozitivan stav, ljubav i strast prema hotelskoj profesiji i radu s ljudima, komunikacione sposobnosti ili, jednostavno, lijepi maniri. Rado dajemo priliku motivisanim ljudima koji su spremni da grade karijeru od samog početka i uče od profesionalaca, po svjetskim standardima a ipak kod kuće. Kapaciteti hotela Regent Porto Montenegro se proširiju na godišnjem nivou te shodno navedenom svake godine zapošljavamo sve veći broj i sezonskih i radnika koji su zaposleni tokom cijele godine. Ponosni smo da objavimo da je nakon dokazanog kvaliteta rada tokom proteklog ljeta, trideset sezonskih radnika nastavilo rad u hotelu, kazala je Žana Zeković, menadžerka za ljudske resurse hotela Regent.

Oba poslodavca koji matično djeluju na projektu marine za superjahte i nautičkog naselja Porto Montenegro, ulažu mnogo napora u edukaciju zaposlenih. Svi koji se pridruže stručnim timovima imaće priliku da uče od najboljih iz svojih oblasti djelovanja, da unaprijede znanja i tehničke vještine, da prisustvuju brojnim obukama i time se konstantno unapređuju.

 

Na Žiljebima stotinjak posjetilaca uživalo u originalnom ambijentu…

0

Za protekle tri sezone kroz koje se realizuje program obilaska hercegnovskog zaleđa, selo Žlijebi je više puta bilo odabrana destinacija, a protekla nedelja, kada se ovdje skupilo više od stotinu učesnika, jasno je pokazala da naš višegodišnji trud daje dobre rezultate.

Posjetioci pristigli iz Herceg Novog, Dubrovnika, Kotora, Podgorice, uz ruske državljanje, pa čak i one dalekoistočne, ispunili su selo, razgledavajući ljepotu njegove tradicionalne gradnje u kamenu, po čemu su Žlijebi sve više i prepoznati, poručili su iz Agencije za obnovu i razvoj Orjena.

Pokretač valorizacije kamenog blaga Žlijeba, Nikola Sikimić, ugostio je posjetioce u konobi rekonstruisanoj u starom stilu, uz nezaobilazno probavanje lokalnih specijaliteta, hrane i pića. Pored toga, Sikimić je otvorio i vrata ostalih obnovljenih kuća u okviru svog domaćinstva, pretvorenih u muzejske sobe, ali i aktivne sušare, pečenjare i skladišta, gdje se najbolje mogao ostjetiti duh tradicionalnog načina života našeg zaleđa.

Kako bi priča bila do kraja zaokružena, na lokalnom pentaru je izvedena prezentacija stare tehnike vađenja pločastog kamena, te načina njegovog slaganja kao krovnog pokrivača.
Završni dio programa uključio je posjetu vidikovcu kod crkve Sv. Nikole, neizostavnog mjesta pri obilasku Žlijeba, odakle se pruža nezaboravan, „orlovski“ pogled na ulaz u Boku Kotorsku.

Dolazak i povratak takođe čini važan dio ukupne atraktivnosti Žlijeba. Srpentinsko izvedeni pješački kameni put, koji vijuga strminama Svetonikoljskog grebena, koliko god bio i naporan, toliko je i vrijedan uloženog truda za njegovo savladavanje.

Obilazak Žlijeba ima za cilj predočavanje širem krugu ljudi vrijednosti ovog malog, ali izuzetno atraktivnog sela, stoga nam je posebno zadovoljstvo što je ovom prilikom, među posjetiocima bilo i više turističkih vodiča, koji će viđeno moći i da predstave u okviru nekih budućih programa posjete.

Žlijebi

Ovaj događaj, izveden u okviru zajedničkog kalendara „Orjen, planina kraj mora“, organizovali su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i konoba Sikimića, pa se od srca zahvaljujemo Nikoli Sikimiću i ljudima koje je angažovao, na ukazanom gostoprimstvu i uloženom trudu. Takođe, zahvalnost dugujemo planinarskom klubu „Subra“, odnosno – Vjekoslavu Đeriju, koji je sada, kao i u mnoštvu prethodnih prilika, pružao dragocjenu pomoć u obezbjeđivanju učesnika ture i vođenju.

Program „Orjen, planina kraj mora“, se realizuje uz podršku Opštine herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.

Naredno okupljanje i nova destinacija, selo Ubli, realizovaće se u subotu, 17-og marta.

Počeli radovi na rekonstrukciji objekta DTV “Partizan”

0
Počeli radovi na DTV Partizan

Podgorička kompnanija “GKM” počela je prošlog vikenda sa radovima na detaljnoj rekonstrukciji objekta DTV “Partizan” u centru Tivta.

Posao je vrijedan 295.550 eura sa PDV-om, a finansira se iz budžeta Opštine Tivat i treba da se završi u roku od tri mjeseca.

U sklopu ovih radova kamena zgrada – nekadašnji Sokolski dom podignut tridesetih godina prošlog vijeka, biće temeljno rekonstruisan i pretvoren u polivalentni objekat za potrebe Centra za kulturu, po projektu tivatske firme “Axum”.

Nakon završetka radova, DTV “Partizan” će funkcionisati kao mala višenamjenska sala za koncerte, kabaree, manje pozorišne predstave i ostala slična događanja, a koja će u gledalištu moći da primi do 150 ljudi.

Opština je potpisala i ugovor vrijedan 94.950 eura sa PDV-om sa kompanijom “Grand Design” iz Podgorice, a koja ima tok od mjesec dana sa završi prvu fazu radova na rekonstrukciji velike dvorane u zgradi Centra za kulturu Tivat.

Radovi podRazumijevaju zamjenu visećeg plafona u dvorani sa svim elektro i ventilacionim instalacijama ispod njega.

Demokrate: DPS poharao Tivat, opština se raspada

8
demokrate

Tivat ovih dana doživljava kulminaciju tužne i ružne političke stvarnosti uz brojne dokazane probleme oko zloupotrebe opštinskih resursa od strane (predsjednika OO DPS i potpredsjednika Opštine) Siniše Kusovca i njegovih oligarha – saopštile su danas OO Demokrata.

„Politički protivnici,danas slobodno možemo reći -obezglavljeni- odoše u propast. Izabrali su najbolji način za svoje nestajanje. Izabrali su da za kraj ponize i u svojim redovima pogaze najbolje među njima.“- saopštavaju Demokrate podsjećajući na neuspio pokušaj smjene direktora Radio Tivta Dragana Popadića, „smjenu njihova dva direktora Centra za kulturu, jer su u jednom momentu počeli da razmišljaju svojom glavom“, kao i smjenu i direktora Komunalnog preduzeća Tonka Lukšića, „i to samo zato što nije htio slijepo da sluša.“

„Ono što je na poseban način porazilo političku scenu Tivta i sunovratilo je do dna je ostavka sekretarke skupštine Ane Matijević. Zakonodavnu vlast, kroz realno sagledane probleme i ozbiljne propuste u funkcionisanju,ona je pokušala da zaštiti kroz savjestan rad. Tu je DPS stavio tačku na njen profesionalizam i objasnio joj da se u lopovskoj partiji ne može raditi pošteno. I nju su otjerali.“- naglašavaju Demokrate osvrćući se i na smjenu direktora Direkcije za investicije i razvoj Peđe Obradovića.

„Zašto su se s njim tako poigrali još ne znamo. On će da bude kažnjen onog momenta kada oni koji ga nesljeđuju budu morali da progovore ono što znaju.A znaju puno.“- navodii se u saopštenju i konstatuje da lokalna uprava Tivta „uopšte više ne funkcioniše“.

„To je najveća sramota koja jedan grad može da zadesi. Svi su u nevjerici i  međusobnom omalovažavanju. Jedni su se zabavili  zloupotrebama kredita za poboljšanje materijalnog položaja nezasitih pojedinaca; drugi dijele plijen kroz plate koje se dobijaju kao stimulans za zataškavanje djelovodnih mahinacija u građanskom birou Opštine; treći, nezakonitim potpisima na dodijeljene kredite, zbog kojih već sad žive u strahu i čekaju reakciju kriminalističke policije koja će ubrzo morati da sakuplja podatke za Osnovno državno tužilaštvo.“- tvrde Demokrate. Smatraju da će iz kase grada otići 5,6 miliona eura oprosta komunalija Porto Montenegru „kao poklon grada – multimilijarderima.“

„Poklon odbornika organizovane kriminalne grupe u parlamentu predložila je baš predsjednica Opštine Snežana Matijević. Ona je bila predlagač odluke. Jesu li je na to natjerali Kusovac i Ivan Novosel do danas nam to nije rekla. Doduše, reći će, moraće, i neka će.“- poručio je predsjednik OO Demokrata Tivta Vladimir Arsić.

On ističe da se iz kase grada već odlilo milion ipo eura, a do kraja godine i „i još nekih možda 12 miliona eura obeštećenja“, nakon čega tek dolaze na naplatu rate milionskih kredita uzetih za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

“To su vam, dragi građani, ona zaduženja koja je Novosel sa svojom kriminalnom grupom odbornika u  tivatskom parlamentu svedušno branio. Ruke su za uništenje i krah tivatske privrede podigli tada Matijevic i Kusovac. Doduše nikako tu ne smijemo da zaboravimo i bivšu glavnu administratorku Jovanku Laličić koja je bila autor ugovora i objašnjavala nam populizam niskih kamatnih stopa. Odlično su to izveli. Ona je danas ta koja kroji zakone države u krnjem parlamentu, a oni su ovdje da se na Klačini podave“- tvrde Demokrate.

Zemljotres probudio Hercegovinu

0
Zemljotres

Zemljotres jačine 3,5 stepeni po Rihteru pogodio je Hercegovinu. Epicentar je bio na oko 15 kilometara južno od Mostara, u okolini Žitomislića.

Potres se dogodio oko sedam sati.

Kako prenose elektronski mediji, zemljotres se osjetio širom područja Hercegovine, sve do Jadranskog mora.