Zajednica Italijana Crne Gore u saradnji sa partnerima Opštinom Kotor, JU Centrom za konzervciju i arheologiju Crne Gore, Regijom Veneto i specijalizovanom firmom za restauraciju ‘’LAIRA’’iz Padove otpočinje radove na restauraciji glavnih, južnih i sjevernih gradskih vrata u Kotoru, koji će trajati do 1.juna ove godine.
Radovima će rukovoditi JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, a kao podizvođač firma ‘’LAIRA’’ iz Padove. Sredstva za restauraciju, u iznosu od 78.000,00 eura, obezbijedili su Regija Veneto i Opština Kotor, u odnosu 80-20 posto.
Restauracija vrata se odnosi na sanaciju oštećenih dijelova vrata, čišćenje naslaga prouzrokovanih biološkim uticajima i zagađenjem, popravka fuga i čišćenje pripadajućeg dijela bedema oko vrata.
Pozivamo građane da nakon zvaničnog otpočinjanja radova svakodnevno posjećuju gradilište i informišu se o metodama i toku radova, kako bi čitav proces bio transparentan i javan.
U toku izvođenja radova biće organizovana međunarodna radionica za restauraciju na kojoj će učestvovati kako stručnjaci iz Italije tako i iz Crne Gore, kao i studenti odgovarajućih fakulteta.
Karmen Krnčević, profesorica ruskog jezika i arheologije, diplomirana knjižničarka i voditeljica Zavičajne zbirke Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” ni u snu nije mogla pomisliti da će joj medijsku pozornost ipak donijeti – sasvim obična maslina!
Zapravo, kandirana maslina zbog koje je Krnčević sustiglo warholovskih 15 minuta slave.
Neobična slastica, naime, oduševila je ocjenjivački sud na nedavno održanoj manifestaciji poljoprivrednih proizvoda Intrada Split 2018., a oduševljenje je bilo toliko da je Karmen najprije dobila pehar šampiona u kategoriji konzerviranog voća i povrća, a potom su njezine ušećerene masline proglašene i najboljim proizvodom cijele manifestacije.
Od ukupno 67 natjecatelja i više od 240 uzoraka njihovih proizvoda od grožđa, sira, mesa, ribe, meda, marmelada i drugih proizvoda, šibenska „slastičarka“ postala je i ukupna pobjednica te ponosna vlasnica velikog pehara Šampion Intrade Split 2018.
Od prestižne nagrade prošlo je više od tjedan dana, a čestitke još stižu. Ne prestaju ni pitanja otkud ideja da masline, koje većina ipak percipira kao konzervirane, punjene, slane, pečene ili u octu, pretvori u slatki zalogaj.
Pa iako su njezine kandirane masline, reći će, nastale gotovo slučajno, nije prvi put da je Karmen s maslinama radila nešto slatko te svoje proizvode predstavljala na splitskoj manifestaciji, pa čak i osvajala priznanja.
– Prijašnjih godina pravila sam marmelade od maslina. Radila sam to u kombinaciji s raznim dodacima: narančom, mentom, suhim smokvama, datuljama, bajamama… Ideju da se od maslina rade takvi proizvodi dobila sam jednom kada sam na Intradi srela čovjeka s Brača koji je dugo godina radio u Beču kao slastičar. On je došao s marmeladom od maslina. Tako sam i ja počela eksperimentirati s marmeladama, a onda sam došla na ideju da napravim kandirane masline. Očekivala sam da ću dobiti neku nagradu, iskreno rečeno, ali nisam se nadala da će to biti i najbolji proizvod cijele manifestacije. Te su kandirane masline ocijenjene, dakle, najboljim od najboljih proizvoda u svim kategorijama. Bila sam presretna – otkriva Karmen.
A „sukrivac“ u toj pobjedi je i njezin suprug, arheolog i ravnatelj Muzeja grada Šibenika Željko Krnčević, dugogodišnji maslinar koji uzorke svojeg ulja već godinama odnosi na ocjenu na manifestaciju “Maslina”, koja se održava zajedno s “Intrade Split”. I to s velikim uspjehom. Družeći se s maslinarima, poljoprivrednicima i OPG-ovcima, šibenska knjižničarka odlučila je pokazati što ona može s maslinama.
– Ne možete vjerovati kako se maslina dobro slaže sa šećerom. Njezin gorkasti okus izvrsno se slaže sa slatkim. Zapravo, ja sam se u svemu tomu igrala. Prosječna sam kuharica, ali mi je jako zanimljivo eksperimentirati i istraživati okuse… Ove kandirane masline napravila sam od talijanske sorte ascolana tenera. To su vrlo krupne masline koje imaju dosta mesa. Zato sam izabrala tu sortu koju Željko ima u masliniku. Recept za kandiranje voća pronašla sam na internetu. To je jednostavno. Masline se stavljaju u sirup od šećera i suše se, ali sve sam radila na brzinu da bih stigla na vrijeme predati uzorak. Ipak, moj recept ima jedan sastojak zbog čega su te masline postale posebne, ali rekli su mi da ga ne smijem odati. Tko zna, možda ćemo nešto dalje raditi s tim kandiranim maslinama… – smijući se govori Karmen i dodaje kako joj puno znači što je svoju sreću zbog nagrade mogla podijeliti sa suprugom s kojim je bila na svečanoj večeri i završnici natjecanja u Splitu te djecom Marom, Vicom, Jopom i Katom, koje je odmah nazvala, šokirana svojim uspjehom!
Pobjedničke kandirane masline, pak, osim žirija i užeg obiteljskog kruga nitko više nije probao. Karmen je, naime, ušećerila tek šačicu maslina, onoliko koliko je bilo dovoljno za natjecanje. Ostali znatiželjnici koji bi rado isprobali i slatke masline morat će se strpjeti barem do iduće berbe. Najvažnije je da je recept pohranjen!
Ako i nije među deset najvećih školskih brodova „Statsraad Lehmkuhl“ će postati jedan od najstarijih brodova koji plove svijetom.
Fregata s čeličnim trupom i tri jarbola „Statsraad Lehmkuhl“ u vlasništvu Zaklade Statsraad Lehmkuhl namijenjena je prvenstveno za školski brod norveške Pomorske akademije, a mogu ga unajmiti škole, klubovi, tvrtke i cruise kompanije. U 2000. godini Kraljevska mornarica Norveške unajmila je brod u vrijeme kada je njezin školski brod prolazio proces obnove.
Izgrađen je u njemačkom brodogradilištu Johann C. Tecklenborg AG (Bremerhaven-Geestemünde) 1914. pod imenom „Großherzog Friedrich August“ kao školski brod za njemačku trgovačku mornaricu. Isto brodogradilište sagradilo je dva identična broda, „Prinzess Eitel Friedrich“ (sada „Dar Pomorza“) i „Großherzogin Elisabeth“ (sada „Duchess Anne“), prenosi Pomorac.net
Tijekom većeg dijela Prvog svjetskog rata brod je služio kao jedrenjak za obuku u Njemačkoj, a 1921. kupila ga je Engleska i do 1967. služio je kao brod za obuku za Bergen School Ship Foundation, osim u razdoblju od 1940. do 1945. kada su ga Nijemci zaplijenili te ga obojali u crno i preimenovali u „Westwärts“.
Bergen School Ship Foundation nije si mogao priuštiti troškove rada ovog broda. Vlasnik broda Hilmar Reksten, koji ga je zadržao kao brod za obuku u korist svoje vlastite brodarske tvrtke sve do 1978. godine, darovao ga je Zakladi Statsraad Lehmkuhl (Stiftelsen Seilskipet Statsraad Lehmkuhl (SSSL) koja mu je dala njegovo trenutno ime.
Sudjelovao je na nekoliko natjecanja, kao što su Tall Ships Races, i od 2008. je više puta dobio nagradu Boston TeaPot Trophy. Godine 2016. postavio je novi rekord – 1.548 nautičkih milja u 124 sata, održavajući prosječnu brzinu od 12,5 čvorova.
Brod ima dizel motor od 1,125 KS, međutim, kako bi ostao mlad, propulzija broda proći će prenamjenu i bit će instaliran hibridni električni pogonski sustav Rolls-Royce kako bi izbjegli stakleničke plinove tijekom boravka u luci. Baterije koje će se ugraditi smanjit će broj generatora dizelskih motora, a Rolls-Royce će osigurati da čak i brodski propeler može generirati električnu energiju. Osim toga, brod će imati zemaljsku vezu.
Norveška državna tvrtka Enova, koja aktivno radi na prijelazu pretvorbe Norveške u zemlju s niskom emisijom, doprinijet će sa 4,2 milijuna švedskih kruna (414.947,6 eura) financijske potpore za provedbu ovog projekta.
„Statsraad Lehmkuhl“ igra vrlo važnu ulogu u osposobljavanju kadeta norveške Pomorske akademije, kao i u obuci pomoraca u trgovačkoj mornarici. Obnovom sustava propulzije, sadržaj njegove izobrazbe bit će proširen jer će iz prve ruke znati kako funkcionira ovaj sustav i izvršiti operacije održavanja na brodu.
Od 15. prosinca 2017. „Statsraad Lehmkuhl“ se nalazi na suhom doku Laksevåg gdje su napravljene modifikacije u strukturi kako bi se ugradile baterije. Brodovlasnik je angažirao norvešku tvrtku Bergen Group Services AS za obavljanje ove obnove, a ujedno će biti odgovorna za održavanje broda idućih pet godina, uz opciju 2+2 godine.
Kreditni ugovor za finansiranje druge faze Porto Montenegra potpisali su juče generalni direktor Univerzal kapital banke Đorđe Đurđić i direktor pravnog sektora Adriatik Marinasa Savo Đurović.
“Vrijednost ugovora je 37 miliona eura, a odnosi se na finansiranje izgradnje druge faze hotela Ridžent, koji po planu treba da bude završen do kraja 2019. godine”, rekao je Đurđić nakon potpisivanja ugovora.
Riječ je o dva objekta sa apartmanima, koji će biti uključeni u kondo ponudu hotela Ridžent.
“Moram da zahvalim kolegama iz Adriatik marinasa na strpljenu koje su pokazali prethodnih skoro dva mjeseca, koliko traju ovi zahtjevni pregovori. Svi u Univerzal banci smo zadovoljni što smo podržali ovaj značajni projekat za Crnu Goru”, kazao je Đurđić i naglasio da je Porto Montenegro značajno izmijenio Crnu Goru, pogortovu otkako je ICD ušao u vlasništvo Porto Montenega.
“To nas je preporučilo kao prirodne partnere za jedan ovakav projekat, s obzirom na to da je Univerzal kapital jedina banka u regionu koja ima predstavništvo u Dubaiu. Mi smo se u prethodnom periuodu specijalizovali za praćenje velikih projekata, jer je Univerzal kapital banka dio grupacije koja trenutno realizuje najznačajnije projekte u Crnoj Gori”, rekao je Đurđić i naglasio da su prestavnici banke i Adriatik marinasa, koji upravlja Porto Montenegrom, otvorili pregovore i drugim projektima ICD-ia i Adriatik marinasa, koje se tiču Crne Gore.
Pjesnikinja i novinarka Ksenija Matović u prepunoj galeriji “Josip Bepo Benković” u Herceg Novom u srijedu je otvorila izložbu slika Milene Šotre i skulptura Nade Stanić. Izložene su 23 slike i 15 skulptura ovih vrsnih umjetnica. Pravi dar hercegnovskim ženama za njihov dan.
Po riječima Ivane Palikuće v.d. direktorice galerije “Josip Bepo Benković” u kojoj je i organizovana izložba, ova postavka je prigodna prilika da se, u susret prazniku posvećenom ženama, Hercegnovskoj likovnoj publici zajedno predstave dvije vrsne umjetnice i da se tako na jedan izuzetno upečatljiv način obilježi 8 mart.
Sin Nade Stanić, Toma koji nažalost zbog privatnih obaveza nije prisustvovao otvaranju izložbe, nam je kazao:
“U svom umjetničkom usponu moja majka je bila u svojoj skulpturi veoma ambiciozna. Imajući u vidu vrijeme koje nije imalo razumijevanja da jedna žena, žena jednog umjetnika, a majka drugog bilo nezamislivo. Može se zamisliti da je upravo to vrijeme kad je ona baš tada bila u fazi njenih najradikalnije – slobodnih skulptura, aktova kao ona sa dvopolnim i transvestitskim opusom, … a istovremeno klasičnih prosto odudarala od svoga vremena, do te mjere da ja i danas kad ih gledam u galeriji svoje kuće se zamislim koliko je u stvari ona bila hrabra i svjesna sebe i težine kontroverze svog izraza sa kriterijuma tog vremena”
Vajar Luka Tomanović u osvrtu na stvaralaštvo Milene Šotre još davne 1982 godine navodi “Na svojim platnima Šotra sugeriše da umjetničkom djelu cilj nije reprodukovanje prirode, nego da otkriva njenu ljepotu. I kad slika mrtvu prirodu, simbole i staništa znamenitih ljudi, ona traži izražajnost u gami boja i po tome podsjeća na enformel. Dok enformel predmet isključuje, Milena Šotra ga bojom oživljuje. Interesantna je impresija koja se doživljava kad se te slike u nizu posmatraju. One se međusobno razlikuju tematikom i gamom boja, iako nema inovacija, a sve te slike u skupu stvaraju jedinstvenu harmoniju koja zrači tako da stvara osjećaj radosti prema životu“
TO Kotor predstavlja turističku ponudu na najvecem evropskom sajmu turizma ITB u Berlinu, koji se odrzava od 07. do 12. marta.
Sajam je otvoren juče, a na crnogorskom standu, pod pokroviteljstvom NTO Crne Gore, pored TO Kotor ucestvuju i predstavnici TO Bar, TO Budva, TO Podgorica, TO Ulcinj, TO Herceg Novi, brojni predstavnici turisticke privrede kao i predstavnici nase nacionalne avio kompanije.
Sajam u Berlinu je prije svega B2B sajam i ujedno idealna prilika za uspostavljane vaznih kontakata sa medijima, pr agencijama, blogerima ali i brojnim turoperatorima i agencijama. Na sajmu smo, kroz nas promotivni materijal predstavili nasu kulturnu ponudu, ambijentalne ljepote i naslijedjebkao i smjestajne kapacitete sa kojima Kotor raspolaze.
TO Kotor u Berlinu
“Vec prvog dana sajma održali smo niz sastanaka sa potencijalnim partnerima i sa nekima od njih dogovorili konkretnu saradnju. Kotor ce biti jedan od učesnika na predstojecoj B2B radionici City break koja se odrzava sledeceg mjeseca u Roterdamu. Ovo je idealna prilika da predstavimo naš grad kao city break destinaciju, u direktnoj komunikaciji sa preko 100 predstavnika medija sa holandskog trzista.
U narednih tri dana sajma ocekuje nas još sastanaka a poslednja dva dana sajma ocekujemo veliki broj posjetilaca s obzirom da je tada sajam otvoren za sve posjetioce, dok su prva tri dana posvecena predstavnicima turisticke privrede i medija”- kaže se u saopštenju TO Kotor.
Opština Tivat isplatila je do sada rekordnu odštetu jednom građaninu na ime izgubljenog sudskog spora, a Tivćanin Marko Glavočić je stoga za manje od mjesec dana postao milioner.
Naime, Opština je Glavočiću je od 31.januara do 22. februara u tri rate isplatila ukupno 1.456.000 eura, na ime pravosnažno izgubljenog sudskog spora koji je on dobio pred Višim sudom u Bijelom Polju 25.decembra prošle godine.
Prema analitičkim karticama koje su objavljene na sajtu lokalne samouprave u skladu sa zakonskom obavezom zbog kampaanje za predsjedničke izbore, prva rata od 700 hiljada eura isplaćena je na Glavočićev račun u Hipotekarnoj banci 31. januara, druga od 378 hiljada eura 7.februara i treća u istom iznosu 22.februara. Sve tri stavke međutim, knjižene su kao „obaveze iz prethodnog perioda“ a ne plaćanja po osnovu sudskog spora, što uz činjenicu da niko od rukovodilaca Opštine do sada javnost nije obavijestio o ovako velikom vanrednom odlivu novca iz gradske kase, navodi na zaključak da su tivatski opštinari pokušali da ovo sakriju od građana.
Iz Opštine juče nisu odgovorili na set pitanja u vezi sa gubljenjem spora kojeg su vodili sa Glavočićem, kao ni na pitanja koliko se neplanirani odliv skoro 14 odsto ukupnog ovogodišnjeg budžeta na ovakav način, odraziti na likvidnost budžrta i funkcionisanje lokalne uprave. Najavili su da će odgovore dostaviti danas.
Prema nezvaničnim saznajima, zbog isplate Glavočića, bilo je određenih problema sa dinamikom isplate februarske plate radnicima lokalne uprave, ali su zarade činovnika ipak na kraju izmirene.
Iz vrha Opštine nezvanično nam je potvrđeno da je lokalnoj upravi prijetila blokada računa od strane Glavočića kako bi se njegova potraživanja naplatila odjednom, ali je na kraju sa biznismenom sklopljen sporazum o plaćanju te obaveze u tri rate.
Do primjerka tog dokumenta, došle su Vijesti, koji je na Glavočićevu inicijativu sklopljen 30. januara u kabinetu gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS). U njemu piše da isplatom iznosa od 1.456.000 eura prestaju obaveze Opštine Tivat prema Glavočiću shodno presudi Višeg suda u Bijelom Polju od 25. decembra prošle godine. Iako je sporazumom bila predviđena dinamika otplate po kojoj bi Opština prvu ratu od 700 hiljada eura platila 1. februara, drugu ratu od 378 hiljada eura do 1. marta, a treću u istom iznosu do 2. aprila, lokalne uprava je Glavočićeva sva potraživanja platila za samo 23 dana – od kraja januara do 22. februara, a čemu je, kako tvrde naš izvori , presudno doprinio uticaj potpredsednika Opštine i lidera tivatske DPS Siniše Kusovca koji je navodno, insistirao da se Glavočiču što prije isplati taj novac.
Sporazum
1 od 2
Sporazum
Sporazum
Biznismen je Opštinu 2014. tužio zbog „isplate naknade za nacionalizovano i ekspropiisano zemljište“ zbog nepokretnosti koja je nekada bila u vlansištvu firme „Dalmacija vino“ iz Splita. Magacinski prostor i okolno zemljište od oko 7 hilljada kvadrata u Kukuljini te firme, Opština Tivat je 1992. izuzela iz vlasništva „Dalmacija vina“ a jedan njegov dio kasnije prodala privatnoj firmi „Aurora“ iz Tivta. Glavočić je januara 2013. od „Dalmacija vina“ kupio ove nepkretnosti, nakon čega je tužio Opštinu koja je izgubila na prvostepenom, ali i drugostepenom postupku pred sudovima u Kotoru, Podgorici i Bijelom Polju. Opština je nakon pravosnažnosti presude Višeg suda iz Bijelog Polja pokrenula revizuju kod Vrhovnog suda, ali to nije spriječilo da se u međuvremenu 1,456 miliona eura odlije iz gradskog budžeta.
Ovo je već drugi ogroman udar na tivatske javvne finasije, nakon što je lokalna DPS-SD-HGI vlast, glasovima odbornika DPS na sjednici SO 17. janaura, odlučila da se grad odrekne svojih potraživanja od skoro 5,6 miliona eura na ime neplaćenih komunalija od kompanije Adriatic Marinas-Porto Montenegro. Gradonačelnica Matijević do danas ipak još nije potpisala taj ugovor sa Portom jer nije sigurna da je sve u vezi sa tim poslom pravno nesporno, a Specijalno državno tuilaštvo u međuvremenu je zbog toga formiralo predmet i vrši izviđaj.
U sklopu zajedničkog kalendara „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, u nedelju 11. marta organizuje obilazak sela Žlijebi, uz upoznavanje sa njegovim vrijednim nasljeđem gradnje u kamenu.
Organizator je naša Agencija i konoba Sikimića, uz tehničku pomoć PK „Subra“.
Program:
10h, proširenje pored Crkve Sv. Sergeja i Vakha na Podima: okupljanje učesnika, pa nastavak sopstvenog prevoza (u koloni) do podnožja pješačkih serpentina.
10:30, početak jednosatnog uspona uz Spile kamenim pješačkim putem.
11:30, dolazak do Žlijeba i konobe Sikimića. Spajanje sa grupom koja bi stigla sopstvenim prevozom preko sela Kameno. Degustacija lokalnog posluženja.
12-12:45, prezentacija tradicionalne tehnike vađenja kamena i načina slaganja krova od kamenih ploča, a po želji i okušavanje samih učesnika u ovom poslu.
12:45-13h, obilazak zanimljivosti sela Žlijebi.
13h-13:30, obilazak Crkve Sv. Nikole, sagrađene na platou sa jednim od najboljih pogleda na ulaz u Boku Kotorsku.
13:30-14:30, povratak istim pješačkim serpentinama niz Spile i završetak programa.
Tura sa pješačkim usponom uz Spile je pogodna za osobe u prosječnoj fizičkoj kondiciji. Potrebno je imati odgovarajuću obuću i mali ruksak sa rezervnom robom i nešto hrane i pića. Štapovi su takođe korisni dio opreme. Telefon, odnosno foto-aparat i dobra volja se podrazumijevaju! Učešće u događaju je besplatno, a uključuje vođenje, priču o zanimljivostima kraja i degustaciju tradicionalnog posluženja. Učešće je na sopstvenu odgovornost.
Koordinator programa „Orjen, planina kraj mora“, je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, dok su organizatori pojedinačnih dešavanja:
PK „Subra“, NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, Sekretarijat za komunalne poslove i ekologiju, MZ Kameno-Žlijebi, MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, NVO „Orka“, konoba Sikimić , NVO ”Eko Boka”, HPD „Dubrovnik“ i paraglajding klub “Adriafly”.
Program se realizuje uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi i Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.
Predstava “Ručni rad”, u režiji Milana Neškovića, odigrati će se 13. marta u dvorani Park, Herceg Novi, sa početkom u 20 časova.
“Ručni rad” je crnohumorna priča francuskog pisca Žana Kloda Danoa o položaju žena koje ne shvataju da su žrtve svog okruženja (supružnika, ukućana, komšija, ljudi na poslu) i koje su izgubile svaku vrstu empatije prema sopstvenom životu, ali posjeduju jako izraženu i iskrenu empatiju prema drugim ženama, što je svojevrstan apsurd.
Ovo je priča o samo tri ženska principa, kojih ima koliko i žena na ovoj planeti, ali koja postaju gotovo stereotipi ponašanja.
Prvi princip jeste žena koja prepušta drugima da joj rješavaju sve probleme na koje naiđe, ne iz lijenjosti ili nemoći, već iz ubjeđenja da ona sama to ne umije, budući da su je muškarci ubijedili u sopstvenu nesposobnost u šta je ona povjerovala.
Drugi princip. Žena kojoj je naizgled sve jasno, koja zrači prezirom prema muškarcima i koja je posvetila svoj život borbi za prava žena, ali svim tim ženama daje potpuno pogrešne i čak besmislene savjete i rješenja, jer ni sama ne umije da riješi svoje probleme kod kuće, pa izmišlja svoj život superheroine u parku koja radi za dobrobit svih žena, prikrivajući sopstvenu nemoć.
I kao treći princip imamo nesrećnu ženu koja nikada nije imala nikakav fizički kontakt sa muškarcem, sem rukovanja, koju svi oko nje ubjeđuju da je zbog toga blagoslovena, a koja ipak žudi za muškim dodirom, zagrljajem i ljubavlju kao najjednostavnijoj i najljepšoj stvari. Ona toliko javno pati i sažaljeva sebe da je zbog svih tih stvari potuno neprivlačna bilo kom muškarcu koga je ikada upoznala, te se skriva u religioznosti, što je takođe samo fasada.
U predstavi igraju: Dara Džokić, Isidora Minić i Branka Šelić.
Ulaznice se mogu kupiti na blagajni dvorane Park po cijeni od 5 €, u periodu od 9 do 12 i od 18 do 20 sati.
Za sve one koji žele da predstavom obraduju drage dame povodom Dana žena, cijena ulaznice na današnji dan biće 3 €.
Ambasada Japana u Beogradu danas je zvanično donirala hercegnovskim vatrogascima novo malo navalno vozilo, u okviru POPOS projekta „opremanja Službe zaštite i spasavanja Herceg Novi“. Donacija je vrijedna 63 hiljade eura, a vozilo će po potrebi biti korišteno na Šetalištu Pet Danica, u zaleđu grada i na aktivnim požarima.
Prije obraćanja prvog sekretara ambasade Japana g. Jamata Masajošija i predsjednka Opštine Herceg Novi Stevana Katića predstavnicima medija, pripadnici Službe zaštite i spasavanja izveli su pokaznu vježbu gašenja zapaljenog automobila sa novim navalnim vozilom.
-Sa ovim projektom, obezbjeđeno je više od 63 hiljade eura za nabavku vatrogasnog vozila i spasilačke opreme. Čuo sam da je u poslednjih nekoliko godina Opština Herceg Novi bila pogođena brojnim šumskim požarima. Donirana oprema biće korištena za sve aktivnosti na gašenju požara, naročito u strmim ulicama, starom gradu i u blizini Škvera.
Vlada Japana će nastaviti da pruža pomoć na lokalnom nivou od koje će koristi imati svi građani Crne Gore, pa se i nadam da će dobri odnosi među našim zemljama biti još bolji u budućnosti, kazao je g. Masajoši na konferenciji za novinare.
Donacija Japana
-Donacijom malog navalnog vozila niste pomogli samo Službi zaštite i spasavanja našeg grada. Pomogli ste našim građanima i svima nama kojima je zadatak da društvo činimo bezbjednim i prosperitetnim za sve. Pored spremnosti i želje svih nas da očuvamo našu zajednicu sigurnom, za tako nešto potrebna su finansijska sredstva, savremena oprema i dobri odnosi sa susjednim državama i gradovima, ali, kako se pokazuje, potrebna je i prijateljska ruka jakih i uređenih država kao što je Japan, poručio je Katić uz riječi zahvalnosti.
Kancelarija za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi inicirala je ovaj projekat sa ambasadom Japana u Beogradu još 2016. godine, ugovor o donaciji potpisan je 2017., da bi danas bio realizovan.
