Kulturni pejzaž budvanskog priobalja

0
Izložba

U galeriji “Marko K. Gregović” u Spomen domu “Crvena komuna” u Petrovcu (poslovna jedinica JU Muzeji i galerije Budve) posjetioci mogu da pogledaju dokumentarnu izložbu “Kulturni pejzaž budvanskog priobalja”, čiji su autori dipl. ing. arh. Slobodan Bobo Mitrović iz Budve i dipl. arheolog i master menadžer u kulturi, Dušan Medin iz Petrovca.

Izložbu čini devet većih izložbenih panoa sa reprodukcijama dokumentarnih savremenih i starih fotografija, kao i pisane građe (vlasništvo uglavnom privatnih lica, institucija i organizacija), a na svakom panou prikazan je po jedan od devet izabranih lokaliteta šireg budvanskog kulturnog pejzaža: Mogren, crkve u Starom gradu, Citadela, ostrvo Školj, podvodni sprud Tunja, Miločer, Sveti Stefan, ostavi utvrđenja Kastelo i Lazaret u Petrovcu, i ostrva Katič i Sveta Neđelja ispred Petrovca.

Ova izložba bila je dio istoimenog projekta koji je JU Muzeji i galerije Budve, u saradnji sa Ministarstvom kulture Crne Gore, organizovala u okviru “Dana evropske baštine” koji su krajem septembra ove godine po prvi put održani u Budvi, a čija je centralna tema bila – kulturna i prirodna baština. Podsjećamo da je ovogodišnji program “Dana evropske baštine” u realizaciji JU Muzeji i galerije Budve, obuhvatao, pored pomenute izložbe, i niz stručnih predavanja relevantnih arhitekata i istoričara umjetnosti, kao i promociju knjige, što je pobudilo veliko interesovanje domaće i inostrane stručne i šire javnosti, pa se sa zadovoljstvom može konstatovati da je u pitanju jedna od najbolje posjećenijih i najatraktivnjih dokumentarnih izložbi ove javne ustanove tokom 2017. godine.

Izložba “Kulturni pejzaž budvanskog priobalja” se u “Crvenoj komuni” može pogledati do 20. novembra.

Brodotrogir završio opremanje tankera vrijedno 30 miliona dolara

0
Tanker
Iz Brodotrogira u subotu su izvijestili kako je obavljena primopredaja tankera “Dvina Gulf” čiji je trup izgrađen prije desetak godina u Rusiji, a opremilo ga je i “pomladilo” trogirsko brodogradilište u iznosu većem od 30 milijuna dolara, temeljem ugovora o opremanju potpisanom krajem 2014..
“Radi se o tankeru za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda od 45.000 metričkih tona koji je namijenjen za prijevoz IMO II proizvoda u 20 tankova, duljine 183 metra i širine 32,2 metra. Trup broda izgrađen je prije desetak godina u brodogradilištu JSCo ‘PO Sevmash’ na sjeveru Ruske Federacije, u oblasti Arkhangelska, prema projektu norveškog naručitelja, jednog od najvećih vlasnika kemijskih tankera na svijetu,” navodi se u priopćenju.

Kako je objašnjeno, pri dolasku u Brodotrogir ovaj je tanker bio djelomično opremljen, glavnim pogonskim strojem, pomoćnim motorima i još nekom popratnom opremom.

“Zadatak trogirskih brodograditelja, pored opremanja i završetka gradnje, bio je prilagoditi projekt iz tog vremena i uskladiti ga s današnjim propisima i standardima te ‘pomladiti’ brod,” navodi se u priopćenju.

Primopredajni protokol potpisao je u ime naručitelja Sergey Neklyudov, jedan od direktora krovne kompanije Nevsky Mazut iz Ruske Federacije, a u ime Hrvatske brodogradnje Trogir, direktor Mateo Tramontana.

Brodotrogir u svom brodogradilištu dovršava gradnju drugog tankera Novogradnje 339 iz ove serije za istog naručitelja. Taj je brod također djelomično izgrađen i opremljen u brodogradilištu JSCo “PO Sevmash,” stoji u priopćenju.

Program dočeka Nove godine u Tivtu 2018. “Welcome to the party” Advent

0
FLY DOCEK 2018. komplet program
TO Tivat objavila je kompletan program dočeka Nove godine u Tivtu 2018. koji se realizuje pod nazivom “Welcome to the party” Advent.

 

U 2018-u sa svojm hitovima uvešće nas regionalno poznati pjevač Gibonni! Naredno veče Tivćane i naše goste zabavljaće Željko Joksimović a drugog januara naša sugrađanka Neda Ukraden.

Novogodišnji i Božićni program će trajati od 25.decembra 2017 – 07. januara 2018!

FLY DOCEK 2018. komplet program
Dobrodošli na bogat program aktivnosti uz praznični ambijent sa brojnim kućicama širokog asortimana ponude i božićnim bazarima. Čekamo Vas !!! Poručuju organizatori TO Tivat.

Prirodna obala, šta to bješe?

0

Betonski okov svake godine sve jače stišće Boku, drastično  mijenjajući izgled ovog zaliva, nekada poznatog po skladnom prožimanju  prirode i kulturnog pejzaža.

Ne mogu reći da se tu i tamo ne pojavi i  neka gradnja, odnosno revitalizacija primjerena tradiciji i ambijentu,  ali slaba je to utjeha, malo je toga, ali poenta i nije toliko kakva nam  je gradnja, nego koliko nam je preostalo slobodne prirode.

Malo, a od  jedne do druge građevinske sezone, još i manje. Tu i tamo se bunimo,  ukazujemo, prijavljujemo, ali okov stišće sve jače. Obala je svakako  najugroženija. Za svaki metar računa se koliko vrijedi u novcu, koliko  stolova i ležaljki tu može da stane.

Prirodna obala polako postaje  daleka prošlost. Zato one stare, iskonske spjađe, spjađe za dušu moramo tražiti sve dalje od Boke. Jednu od takvih, rijetkih preostalih,  nalazim podno strmenih litica Konavoskih stijena, kod Popovića.

Plaža Pasjača

Po  tradiciji, posjećujem je samo u hladnijoj polovini godine, kad je njena  izolovanost i određena mističnost, najizraženija. Kako se  približavam, huk valova se pojačava, a onda, iznenada, sa prvim  vidikovcem, otvara se beskrajno morsko plavetnilo, oštro razdijeljeno  od gotovo vertikalne litičaste obale. Stijene, primorski borovi, miris  smole zagrijane na jesenjem suncu. Ukopana stazica vijuga strmo se  spuštajući kroz samu liticu, da bi pred kraj prošla tunelom kroz  stijenu.

Tek tu otvara se cijeli prizor sa zastrašujućim hridima podno  koje se skriva najljepša konavoska, a usudio bih se reći i  južnojadranska spjađa – Pasjača.

Plaža Pasjača

Visoko u vrhovima vidim jato  pećinskih golubova, uznemirenih dolaskom čovjeka. Duž obale ređaju  se klifovi i nepristupačni rtovi i jedini je izuzetak od ove  fascinantne, ali surove prirode, ovih stotinjak metara plaže. U zadnjim  metrima uz stazu stoje izvađene ribarske barke, mreže, u stijenu  ukopane ostave. More, gledajući s visine, djeluje zastrašujuće  providno. Naglo dobijajući na dubini, već malo dalje od kopna dobija  onu izrazito tamno plavu boju.

Kupanje na ovom mjestu stvara kombinaciju  užitka, ali i pritajene jeze. Tek tu posjetilac shvati koliko smo se za  nekoliko decenija udaljili od guštanja na obali oblikovanoj prirodom.

Plašim se da će vremenom i ovdje doći „napredak“ i  „civilizacija“, ali se i potajno nadam da ćemo na vrijeme uvidjeti  da postoji sve veći broj posjetioca Jadrana koji u njemu traže upravo  ono što mu mi više ne nudimo: izvornost i izgubljenu jednostavnost  nekadašnjeg života!

Željko Starčević

Ima li šanse da im ponudimo ispunjenje toga sna,  makar i kratkotrajno, sna koji njima zasigurno daleko više vrijedi od  nakaradnih plažnih barova u stilu Majamija, vazda maćanih plastičnih  ležaljki i žurki sa animir-damama u mokrim majicama?

Nemojte mi reći,  ostavite me u mojemu snu!

/Željko Starčević/

Inspekcija sigurnosti plovidbe napisala prekršajni nalog Pomorskom saobraćaju

4
Radovi na trajektu prije dolaska inspekcije

Inspekcija sugurnosti plobidbe Lučke kapetanije Kotor zabranila je juče izvođenje remontnih radiova na trajktu „Kamenari“ kompanije Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog, i pokrenula prekršajni postupak protiv te firme.

Naime, Pomorski saobraćaj je prije dva dana svoj trenutno zvanično neregitstrovani trajekt „Kamenari“ doveo u Lepetane gdje je brod vezan na dijelu tamošnjeg trajektnog pristaništa.

Na palubi broda nalazi se kompresor i dio pneumatskih alata za čekićanje zarđalih djelova brodske palube i konstrukcije, sa kojima su u protekla dva dana nekolicina radnika skidali koroziju i staru boju sa palube, pripremajuči je za farbanje.

Izvođenje obakvih radova inače, prema važećim propisima nije dozvoljeno nigdje osim u brodogradilišnim lukama, zbog čega je po prijavi mještana koji su se žalili na buku i prašinu, Inspekcija sigurnosti plovidbe juče izašla na lice mjesta, napravila zapisnik i foto elaborat i pokrenula prekršajni postupak protiv brodovlasnika kojem će biti naplaćena novčana kazna.

Radovi na trajektu

„Kamenari“ je jedan od ukupno šest trajekata u floti Pomorskog saobraćaja, monopolističke kompenije koja održava jedinu trajektnu liniju u državi na rrelaciji Kamenari – Lepetane preko tjesnaca Verige u Boki. Po odluci Savjeta za privatizaciju Vlade Crne Gore, firma Pomorski saobraćaj čiji je većinski vlasnik tada bio Fond penzijskog i invalidskog osiguranja, privatizovana je bez tendera, prodajom državnih akcija na berzi. Kupoprodajni ugovor je potpisan 2004, sa firmom “Pro House” iz Podgorice u vlasništvu predsjedniku DPS i bivšem premijeru Milu Đukanoviću bliskog biznismena  Duška Bana. Dobar dio svojih obaveza prema državi u ovoj transakciji, ta firma je platila obveznicama stare devizne štednje. Dvije trećine „Pomorskog saobraćaja“ formalno pripadaju „Pro House-u“, dok je vlasnik ostatka akcija Duškov brat Dejan Ban koji je i izvršni direktor kompanije sa sjedištem u Kamenarima.

Bokeški Forum: Tivatski funkcioneri zidaju sebi “Sramotnicu”

1
Bokeški Forum – foto Boka News

Jedna od centralnih tačaka naredne sjednice lokalnog tivatskog parlamenta biće i rješavanje stambenog pitanja lokalnih funkcionera. Izabrali su, za izgradnju stanova, sebi atraktivnu lokaciju: prvu gradsku zonu.

Ne postavljaju svojoj savjesti, ako im je od nje išta ostalo pitanja:

– Koliko u Tivtu živi ljudi koji su tu decenijama ili od rođenja pa nemaju adekvatne uslove stanovanja?

– Zbog čega je u tivatskoj opštini toliko izabranih funkcionera došlo sa strane da im se pod hitno moraju rješavati stambena pitanja, a nisu na svojim radnim mjestima ni godinu?

– Koliko je ljudi koji su na pozicijama mnogo važnijim od funkcionerskih, pa im njihove ustanove nisu riješile stambena pitanja?

– Da li i jednim dijelom svog bića budu svijesni kakvu poruku šalju građanima Tivta?

Bokeški Forum, uslove po kojima se stanovi dodijeljuju smatra izvještačenim. A uslove konkursa tragikomičnim. Zbog toga ćemo uraditi sve što je u našoj moći da ispitamo ko su ti funkcioneri koji su se u međuvremenu odrekli svoje dosadašnje imovine na način da su je otuđili prodajom, ili je prepisali na supružnika, nekog drugog člana porodice ili trećeg lica. I u čije ime se i zbog koga sve ovo radi? Ko to silom na sramotu želi da živi u tivatskom “ˇkrugu dvojke”.

Pozivamo građane da nam u tome pomognu svijesni da je uzalud pozivati odbornike partija na vlasti da ne usvajaju ovakvu odluku. Oni su spremni da glasaju i da se njihovim pretpostavljenim političkim vođama dodijele i čardaci, makar i sami bili podstanari.

Zbog toga, novu zgradu, koja treba da nikne u srcu Tivta, slobodno možemo krstiti nadimkom “Sramotnica”. Ona će biti istinski spomenik vlasti koja se tokom ovih 27 sramnih godina bogatila na račun Boke i Tivta. Kakva zgrada takvi i budući stanari… kaže se u saopšten ju Bokeškog Foruma.

Novi sajamski naslovi u Knjižari SO

0
Sajam knjiga BG

Otprilike je potrebno 15-ak dana po okončanju Beogradskog Sajma knjiga da bi se najnoviji naslovi uvezli i slegla papirologija, formirale cijene i knjige se našle u izlogu obalnih knjižara. Istini za volju, neki su sajamski hitovi već oslonjeni jedni na druge u izlogu hercegnovske Knjižare Za 7 dana, u petak 10. XI 2017. s početkom u 18 sati u Knjižari So održati 13. tradicionalna čajanka novim sajamskim naslovima u čast. O tome više za tačno 7 dana.

Konj ulazi u bar knjiga je čuvenog izraelskog komičara Davida Grosmana. Čitaoce širom svijeta plijeni svojim zaraznim humorom, duhovitim opaskama, nezaboravnim šalama i oštrim satirama. Na jednom od svojih nastupa on priča priču svog života. Radi se o  knjizi koja ne ostavlja ravnodušnim kako svojom nasmijanom stranom tako i pričom o jednom zaista neobičnom čovjeku. Izdavač je Arhipelag.

Raščarani svet nova je knjiga Jelene Lengold, jedne od najznačajnijih savremenih srpskih književnica. Radi se o strasnim i otkrivajućim pričama o sredovječnom iskustvu života, o slutnji smrti i neizvjesnosti,  svakodnevici i ljubavi, o graničnim situacijama svakodnevnog iskustva. Knjiga obiluje dinamikom i napetošću, preokretima i krimi zapletima. Raščarani svet je jedna od onih knjiga koje veoma brzo začaraju čitaoce. Jelena Lengold je za nju dobila Andrićevu nagradu. Izdavač je Arhipelag.

Pljuvaću po vašim grobovima roman je Borisa Vijana čija se radnja odvija u fiktivnom gradu u Americi 30-ih godina 20. vijeka, Glavni junak Li potiče iz crnačke porodice ali je igrom slučaja svijetle puti, ima plavu kosu i u potpunost izgleda kao bijelac. Preokret u njegovom životu dešava se kada mu bijelci ubiju mlađeg brata koji je inače tamne puti. Ubijaju ga bijelci, otac i brat djevojke s kojom se zabavlja upravo zato što je kao crnac bio u vezi sa njom. Li zbog tog događaja odlučuje da se osveti bijelcima i njihovoj rasističkoj kulturi.

Mulen Ruž autora Pjera La Mira uzbudljiva je priča o životu Anrija De Tuluza-Lotreka, čuvenog francuskog slikara čija su djela ovjekovječila veseo, raskalašan i dekandentan Pariz s kraja 19. vijeka i njegovo naličje – bijedno stanovništvo Monmartra. Hrom i bolešljiv od najranijeg djetinjstva, Tuluz-Lotrek je živio usamljen i nesrećan, mada okružen najveselijim muškarcima i ženama Pariza. Postao je slavan već u svojoj 25. godini života, ali ta slava nije mogla da mu nadoknadi ono za čime je čitavog života žudio – ljubav. Izdavač je Vulkan.

Vođa i izabrane satire knjiga je u kojoj se nalaze najpoznatije priče Radoja Domanovića. Veliki rodoljub naslikao je i ismijao sve mane svoje zemlje, nadajući se da će zajedno sa probuđenim i osvješćenim narodom vratiti Srbiji dostojanstvo. Kada ne bismo znali da su ova djela nastala prije stotinu godina, mogli bismo se zbuniti i pomisliti da su nastala danas. Nakon čitavog jednog vijeka Domanović ostaje i dalje aktuelan. Izdavač je Vulkan.

Doba čuda Ričarda Holmsa knjiga je koja govori o tome kako je pokoljenje romantičara otkrilo ljepotu i užas nauke. Majstorskim i domišljatim pripovijedanjem Holms istražuje život i rad naučnika s kraja 18. i početka 19. vijeka, pružajući nam mogućnost da ih blisko upoznamo i shvatimo kako se pojedinačni kreativni genije uklapa u društvo. Kada je Džozef Benks zakoračio na obalu Tahitija 1796. godine nadao se da će otkriti raj. Mladi botaničar krenuo je morem u potrazi za novim svjetovima – nadahnut romantičarskom revolucijom u nauci. Izdavači su Zavod za udžbenike i Dosije.

Priča o Jangu višestruko nagrađivanog autora Uroša Petrovića istinita je priča o tome kako je francuski buldog uticao na životni put jednog pisca. Zahvaljujući sjajnom ilustratoru Aleksi Gajiću, ona izgleda kao grafički roman. Zajednička putovanja sa psom, fotografisanje, sviranje gitare u njegovom društvu, igranje fudbala, naveli su glavnog junaka da shvati kako psi mogu da nauče ljude da budu mnogo bolji. Na kraju knjige se nalazi i „Deset molbi jednog psa“ koje bi trebalo da pročita svako onaj ko namjerava da nabavi kućnog ljubimca ili ga već ima. Priča o Jangu knjiga je za sve one koji vole i razumiju životinje. Izdavač je Laguna.

Udario me pubertet u glavu knjiga je namijenjena mlađim tinejdžerima autora Roberta Takariča. Glavni junak Zvezdan otkriva prve čari puberteta. Jednog dana na školskom zidu je napisao svoj prvi grafit: „Ovaj grad je super jer u njemu živi Zorica“! I njegova majka je počela primjećivati sve čudnije Zvezdanovo ponašanje. Osim što svijet već izgleda poprilično izvrnut naglavačke brojnim igrama, nepouzdanim drugarima, žurkama i nestašlucima, povrh svega Zvezdan dobija još jedan strašan udarac: Zorica odlazi iz grada! Da li će i kako preboljeti ljubav svog života? Izdavač je Laguna.

Promovisana knjiga “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ don Antona Belana

0

Knjiga “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ don Antona Belana promovisana je u petak u crkvi Svete Klare u Kotoru.

U ime izdavačke kuće „Gospa od Škrpjela“ don Srećko Majić zahvalio se autoru i istakao da don Anton, obzirom na njegove intelektualne sposobnosti malo piše, malo izdaje, ali se njegovim knjigama i prilozima u časopisima ne može gotovo ništa dodati niti oduzeti.

Knjigu je predstavio akademik, povjesničar umjetnosti Radoslav Tomić iz Splita, koji je istakao da crkva Gospa od Zdravlja u svijesti građana Kotora nekada a i danas bila i ostala izuzetno važna, kako to don Belan ističe, jedna je vrsta hodočasničke crkve koja je dio kolektivne svijesti cijelog Kotora i Bokokotorskoga zaliva.

„Ona je nije nastala samo u XV i XVI stoljeću već se dograđivala, pa je tako dobila u XVIII stoljeću zvonik i slikoviti trijem. Kada se prilazi Kotoru prvo se vidi crkva Gospa od Zdravlja i tvrđava Svetog Ivana a grad kasnije tek kada se uđe unutar zidina. Ona je zanimljiva i zbog toga što se u njoj nalaze dvije grobnice, obitelji Bolica i Luković, koji su zadužile Kotor i njegovu povjesnu baštinu.

U crkvi je i mramorni oltar koji je prenjet iz zatvorene crkve Svetog Nikole 1819. iz Kotora. Kako je napisao Belan crkvi se prilazilo slikovitim putem kojim je trebalo preći 520 stepenica, sa četiri male kapelice. Knjiga ne evocira samo povjest izgradnje crkve ili ono dragocijeno što je u njoj sačuvano,  već govori o povjesti hodočašća, puta, o ulozi i značenju koju je ta crkva imala u Kotorskoj biskupiji i među vjernicima“ – kazao je Tomić.

U zanimljivom prikazu knjige akademik Tomić je upozorio na sam kult Gospe od Zdravlja ima ishodište u Veneciji, koji se proširio i na Kotor.

„Kult Gospe od Zdravlja je vezan za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, koja je pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomski gospodarstva. Tada je Venecija zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva na kanalu Grande koja je nazvana Santa Maria della Salute, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju. Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru, u kojoj je u XVIII stoljeću oltar podigao Andrija Zmajević koji je bio iz Perasta. Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Splitu, Dubrovniku  i ova u Kotoru o kojoj večeras govorimo“ – zaključio je Tomić.

Don Anton Belan posebno se zahvalio svima koji su ga trpjeli dok je knjigu pisao, posebno  Dubravku Stamatoviću, tajniku Ivanu Blaževiću, Slavku Dabinoviću. On je objelodanio da priprema novu knjigu Povjest budvanske biskupije.

U muzičkom dijelu programa nastupila je Milica Milanović – sopranistica i Dejan Krivokapić – pijanist, stihove je kazivao Luka Mjesečević.

Snažan potres pogodio Mostar

0
Zemljotres

U petak oko 14 sati jak potres pogodio je Hercegovinu, a na području Mostara je izazvao paniku među građanima

Potres sa jakim intenzitetom i podrhtavanjem jačine 4.1 prema Richterovoj ljestvice osjetio se na širem području Hercegovine i u djelovima Dalmacije,a epicentar potresa je 10km južno od Mostara

Građani koji žive na većim katovima stambenih zgrada u Mostaru od straha su izašli iz svojih stanova.

Odjednom se začuo tutanj, a onda se počela tresi zgrada. Iz police su pospadale knjige, bilo je strašno, rekao je za naš portal jedan žitelj Mostara koji živi u višekatnici.

Potresi ove snage uzrokuju osjetna drmanja tla i stambenih objekata te se čuju zvukovi trešnje, ali rijetka su značajnija oštećenja.

U Budvi otvorena izložba “Katharsis Sefardica” slikarice Žane Bajić

0

“Katharsis Sefardica” naziv je izložbe slika autorice Žane Bajić iz Splita, koja je otvorena u petak u sklopu Pete konferencije jevrejskih zajednica jugoistočne Evrope (Mahar), u Budvi – Hotel Avala.

„Draga Žana možda jednoga dana poželiš slikati i napraviti ciklus o Židovima. Iako su Židovi stalna inspiracija svjetskih umjetnika mislim da bi tvoj opus bio potpuno nešto novo, posebno, neka ti ova knjiga otvori prozor mašte i navedete na inspiraciju“ – napisao je u posveti knjige koju mi je 2009. poklonio moj dragi prijatelj koji je danas sa nama, Slaven Radimiri. Nisam ni slutila da će ona nakon toliko godina biti presudna za moj današnji stvaralački rad, kazala je na otvaranju izložbe autorica Žana Bajić.

„Zanimljvo je kako je ovaj ciklus slika nastao. Željela sam napraviti jednu osobnu katarzu ali nisam znala u kom smjeru ću ići. Meni je inspiracija uvjek bila glazaba, nešto što je pratilo moj rad. Jedne noći sam se probudila i slučajno na Youtube našla glazbu Yasmin Levyi koja je otpjevala Adio Kerida. Dakle, dogodio se jedan klik gdje sam ja rekla to je ta glazba koju  želim da me prati u ovom svijetu…“ pojasnila je Bajić.

– Geometrijski oblici na slikama, kroz koje sam željela prenjeti svoje osjećaje su crna, crvena i bijela kocka. Crveno je ljubav, bijelo optimizam, crna je ona tuga koju svi imamo u životu i isprepliću se i zato je ta kocka u koju udaramo, tražimo neki izlaz, a klavijature su simbolika muzike koja to opet sve skupa spoji, idemo napred, i to je taj optimizam koji nas vodi – kazala je autorica.

Izložba je otvorena uz muzičku numeru koju je izvela Izraelska umjetnica Ofri Eliaz.

.