U svim vidovima registrovanog smještaja na podrulju Tivatske rivijere trenutno borave ukupno 582 zvanično prijavljena turista, što je 24 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija Tivat.
Od ukupnog broja posjetilaca, njih 539 su stranci, a 43 su gosti iz Crne Gore.
U hotelima boravi 66 turista, dok 516 posjetilaca odmara u objektima izdavalaca privatnog smještaja.
Međugorje, jedno od najpoznatijih rimokatoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu, u prošlo je godini posjetilo oko milijun turista iz preko stotinu zemlja svijeta, kazao je Feni Željko Vasilj, voditelj Ureda Turističke zajednice Međugorje.
Ocijenio je kako su od tog broja, njih 70 posto tzv. stacionirani gosti, odnosno gosti koji borave dva, tri ili više dana u Međugorju, dok su ostali jednodnevni gosti koji, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci, u to marijansko svetište dolaze na poludnevne ili dnevne izlete.
Govoreći o turističkim rezultatima u protekloj godini, Vasilj je kazao kako je 2017. godina za Međugorje bila uobičajena godina, koja se nije puno razlikovala od prethodnih.
– Oko uskršnjih blagdana u Međugorju počinje nova sezona i nadamo se da ćemo i ove godine zabilježiti slične rezultate kao i proteklih godina – ustvrdio je Vasilj.
Naglasio je kako glavna turistička sezona počinje od 1. aprila i traje do 30. oktobra, a da je između toga mirnije razdoblje.
Najviše gostiju u Međugorje dolazi iz Italije, dok su u zadnjih par godina Poljaci sve brojniji.
Ako se izuzmu dnevni i poludnevni izleti, gosti se u prosjeku u Međugorje zadržavaju oko 3,5 dana, pokazuju podaci Turističke zajednice Međugorje.
Međugorje je jedno od najpoznatijih rimokatoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu. Postalo je poznato kroz ukazanja Djevice Marije koja su počela 1981. godine, nakon čega se počeo razvijati vjerski turizam.
Od tada je ovo hercegovačko mjesto, uz Sarajevo i Mostar jedno od najposjećenijih turističkih destinacija u BiH.
Nakon učešća na nedavno održanom sajmu u Londonu, najveći investicioni projekat u turizmu i izgradnji rezidencijalnih sadržaja u Crnoj Gori, projekat izgradnje turističke destinacije Luštica Bay, biće predstavljen i ove godine na Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu (The Boot Düsseldorf) u Njemačkoj. Na 49. izdanju sajma koji je počeo juče i traje do 28. januara, gotovo 1.900 izlagača iz više od 60 zemalja predstaviće interesantne inovacije i atraktivne proizvode u jahting industriji i pomorsku opremu.
Kompanija Luštica Development na oko sedam miliona kvadratnih metara na tivatskom dijelu poluostrva Luštica razvija projekat Luštica Bay kao rezidencijalne turističke destinacije sa dvije marine, i ove godine u Dizeldorfu predstaviće glavnu marinu u kompleksu čije otvaranje će uslijediti polovinom godine.
„Ovo je drugi put da učestvujemo na sajmu u Dizeldorfu, gdje smo uočili značajno interesovanje za Crnu Goru. Očekujemo da će ponuda Luštica Bay-a, zbog lokacije, cjenovne konkurentnosti i moderne infrastrukture, ponovo biti predmet velikog interesovanja posjetilaca renomiranog sajma. Dodatno očekujemo interesovanje, budući da će naša marina biti otvorena polovinom godine.- saopštio je juče Damir Moškov, iz marketinga Luštica Development.
Marina Luštica Bay sa 176 mjesta za brodove od šest do 35 metara dužine je dizajnirana da u stilu tradicionalnih crnogorskih naselja uz obalu bude centralna tačka u naselju u marini. Ovaj objekat nautičkog turizma i luka za međunarodni saobraćaj nudiće opcije za kratkoročni i dugoročni zakup vezova, a u ponudi će biti i sportski klub, 24-časovna podrška multilingvalnog tima, usluge popravke i održavanja, jaht klub i prostorije za posadu, 24-časovno obezbjeđenje i video nadzor, Wi-Fi internet pristup i neophodna vodovodna i infrastruktura za snabdijevanje električnom energijom.
Sajam u Dizeldorfu je najveći sajam brodova i vodenih sportova na svijetu i mjesto gdje se jahting industrija susreće u januaru svake godine. Uzbudljiv uvid u čitav svijet vodenog sporta tokom devetodnevne izložbe odvijaće se u 16 različitih dvorana. Ova luksuzna revija neizostavna je u kalendaru kako najvećih svjetskih brendova u oblasti nautike, tako i nautičkih poznavalaca, medija i blogera. Kao vodeći svjetski sajam, šou u Dizeldorfu predstavlja platformu za prezentaciju noviteta u predstojećoj sezoni u jahtingu. Brojni proizvođači brodova, jahti i inovativnih proizvoda u oblasti vodenih sportova, te vlasnici marina organizuju premijere novih proizvoda i usluga upravo na ovom sajmu.
Luštica Bay je najveći najveći investicioni projekat u turizmu i izgradnji rezidencijalnih sadržaja na Mediteranu i biće otvoren za posjetioce tokom cijele godine. Projektom se predviđa izgradnja sedam hotela, dvije marine, više od 1000 stanova, preko 500 gradskih kuća i vila, šampionskog golf terena sa 18 rupa, komercijalno-administrativnog jezgra i ostalih neophodnih sadržaja.
„Bibliografija članaka Hrvatskog glasnika 2003 – 2017“ naziv je publikacije Hrvatskog građanskog društva Crne Gore koja je promovisana u petak u Galeriji solidarnosti u Kotoru.
Ova specifična publikaciji će biti od posebnog značaja za istraživače, novinare, pojedince, čitaoce koji će na jednom mjestu naći registar tema objavljenih u Hrvatskom glasniku od 2003. godine do 2017.
O publikaciji su govorili bibliotekarka iz Kotora Ruža Danilović, turistički radnik iz Dubrovnika Neven Jerković, i njen urednik Tripo Šubert.
U uvodnoj riječi moderatorka Marina Dulović kazala je da je u ovom pregledu objedinjeno tri hiljade naslova, 1900 tema sa 190 autora iz 150 brojeva.tokom 15 godina izlaženja časopisa “Hrvatski glasnik”, koji je svjedočanstvo jednog vremena, ljudi i događaja.
„Svaka vrsta bibliografije, bilo da se radi o personalnoj, specijalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, donosi sistematski sređen popis radova, članaka, knjiga ili drugog bibliotečkog materijala, koji je objavljen u određenom vremenskom rasponu i to, najčešće, uz poštovanje međunarodnog, standardnog bibliografskog opisa za svaku vrstu građe ponaosob. Ova publikacija, bibliografija usmjerena na pružanje što bržih i efikasnijih informacija savremenim korisnicima. Ogroman trud, nemjerljiv obim poslova koji je prethodio finalizaciji bibliografije, kvalitet i broj objavljenih radova, kredibilnost časopisa Hrvatski glasnik, istrajnost i posvećenost urednika, novinara, redakcija i svih onih koji su učestvovali na bilo koji način u pripremi časopisa, uvijek stoje kao stožer oko kojeg se gradi interesantna priča.
Tripo Šubert je spiritus movens izdavačke djelatnosti HGD i mjesečnika Hrvatski glasnik, a njegov ogromni motiv da bibliografija Hrvatskog glasnika ugleda svjetlost dana je činjenica da je to dugovao onima sa kojima je otpočeo projekat Hrvatskog glasnika, Tomislavu Grgureviću, prvom uredniku časopisa i Dariju Musiću, saradniku u Glasniku, te saradniku i koautoru na ovoj bibliografiji. Nažalost, oni nisu dočekali da vide ovu luksuznu publikaciju, ali sam uvjerena da bi bili zadovoljni, ponosni i zahvalni što je gospodin Šubert čitav posao uspješno doveo do kraja” – kazala je Ruža Danilović.
Neven Jerković dugogodišnji saradnik časopisa “Hrvatski glasnik” i turistički radnik iz Dubrovnika predstavljajući publikaciju ukazao je na značaj bibliografije kroz problematiku sa kojom se susretao, tokom istraživanja teme kruzing putovanja čiji serijal od 54 članaka pod nazivom „Povjest brodskih, kruzing putovanja u Boki kotorskoj” objavljuje Hrvatski glasnik u zadnjih šest godina .
„Istražujući mnogobrojne arhive duž cijele Evrope došao sam do svih mogućih podataka koji su se mogli odnositi na naša dva grada, Dubrovnik i Kotor upravo zahvaljujući bibliografiji i sređenoj arhivi. U istraživanju domaćih arhiva sam nailazio na problem nedovoljno sređene bibliografske građe, što je iziskivalo daleko više uloženog vremena, truda i rada. Dolazio sam do svih informacija, ali je bilo potrebno mnogo više snage i energije. Tada u našim arhivima nije postojala publikacija poput ove bibliografije članaka.
Nažalost, jedan od glavnih poluga cijelog projekta Dario Musić nije dočekao ovaj trenutak, ali njegov rad ostaje trajno obilježen, ne samo u ovoj bibliografiji, nego u cjelokupnoj novijoj izdavačkoj djelatnosti Hrvata Boke Kotorske. Ne treba zaboraviti ni sve ostale urednike. Svi oni su utkali jedan svoj kvadratić u mozaik koji sad imamo pred sobom. Rad Tripa Šuberta se i te kako osjeća u cjelokpunom djelovanju HGD, pa tako i u izradi ove bibliografije. On je svima nama, saradnicima, uvijek bio neumorna lokomotiva koju ponekad nije bilo lako pratiti. Uvijek nam je bio i ostao nedostižn uzor” – zaključio je Neven Jerković.
Urednik publikacije Tripo Šubert objasnio je na koji način su on i Dario Musić krenuli od ideje do realizacije publikacije.
„Dario Musić i ja imali smo često muke da zadovoljimo zahtjeve pojedinih čitalaca, institucija, pojedinaca, koji su željeli da znaju gdje je neka tema objavljena, da li je objavljena, koje godine i u kojem broju. Morali smo da prelistavamo Glasnike unazad i tako izgubimo puno vremena, pa smo odlučili da napravimo registar tema kako bi smo lakše došli do odgovora. Počeli smo to u 2016. godini i negdje u drugoj polovini smo obradili 136 Glasnika, prikazali naslovnice, kao i teme koje su obrađene u tim Glasnicima, nadajući se da smo uradili ono što je trebalo. Nakon što nas je Dario napustio zauvjek, nastavio sam da radim sam i došao do 150-tog broja. Ustanovio sam da ni to nije baš pravi put, pa sam odlučio da pravim jedan registar autora po abecednom redu sa tačno naznačenim brojem strana u ovoj publikaciji i broju Glasnika. Ako će pomoći istraživačima, institucijama i pojedincima da lakše dođu do odgovora, postigli smo glavni cilj” – kazao je Šubert, koji se posebno zahvalio Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore koji su podržali ovaj projekat i omogućili štampanje publikacije.
Jerković: Prvi brod na kružnom putovanju u Dubrovniku došao je 15. avgusta 1844. godine, u Kotoru dan poslije
Zanimljivo da u Dubrovniku i Kotoru nije do sada bilo ozbiljnog sistematskog istarživanja jedne od njegovih zajedničkih dominantnih gospodarskih djelatnosti, prihvat brodova, a kako zbog više razloga, pomalo ali sigurno netragom nestajao arhivski materijali posebno fotografski iz privatnih zbirki ali i nekadašnjih društvenih, državnih bilo je krajnje vrijeme da se neko uhvati ukoštac sa ovim zanimljivim istraživanjima.
Puno sam materijala nalazio odbačenog u smeću. Novopečeni vlasnici turističkih agencija koji su jedini imali profesionalne fotografe koji su pratili brodska kružna putovanja nego općenito turizam na ovim prostorima, oni kada su privatizirali te putničke agencije prvo su se riješili ogromne arhivske građe koja je završila na smetlištu. Doslovno ulazio sam u kontejnere jer je bilo ili da ti kruna padne sa glave ili da to propadne…
Zajednička crta većine mojih istraživanja temelji se na velikom broju organizovanih brodskih, kruzing putovanja između dva svjetska rata i kasnije u kojima su brodovi u istom danu uplovljavali u Dubrovnik ili Kotor, te prazni plovili između njih, dok su putnici autobusima imali organizovane izlete iz prve iskrcajne u drugu ukrcajnu luku, iz Dubrovnika u Kotor ili iz Kotora prema Dubrovniku.
Prvi brod na kružnom putovanju u Dubrovniku došao je 15. avgusta 1844. godine. To je jedno od prvih zabilježenih turističkih, brodskih putovanje u svijetu. Mi smo ponosni što je taj brod prvi došao u Dubrovnik, ali iz Dubrovnika produžio u Kotor. Kada zbrojite tih 170 godina, shvatite koliko je profesija utkano u sve to zajedno. Danas, da bi se brod na kruzing putovanju prihvatio u luku, potrebno je 40 specijalizovanih profesija da ta luka osigura i školuje. Mi smo ih tokom tih 170 godina stvorili i zato nije slučajno da se vrate nama poslije svih problema na ovim prostorima, jer smo i mi u Dubrovniku, kao i vi u Kotoru, imali izgrađenu infrastrukturu” – objašnjava Jerković.
Opština Tivat organizovala je sastanak sa predstavnicima mjesnih zajednica, na temu “Preventivne mjere u cilju priprema za požarnu sezonu”.
Sastanak je održan na inicijativu i u organizaciji Odjeljenja za pružanje pravne pomoći građanima i saradnju sa mjesnim zajednicama, koje funkcioniše u okviru opštinskog Sekretarijata za lokalnu samoupravu- saopšteno je juče iz lokalne uprave.
Imajući u vidu da se ponovo približava sezona požara, pokrenuto je pitanje mjera koje je potrebno preduzeti kako bi se lokalna uprava i građani što bolje pripremili za ovaj period. Među prioritetima jeste čišćenje lokalnih puteva, kako bi se omogućio neometan prolaz vatrogasnim vozilima, posebno u manje pristupačnim šumskim područjima.
Na sastanku je uočena potreba aktivnog uključivanja svih nadležnih opštinskih organa i službi, te preduzeća čiji je osnivač Opština, privatnih preduzeća i lica, NVO sektora, odnosno svih subjekata, koji mogu pomoći u cilju bolje pripreme i organizacije u susret požarnoj sezoni.
Već naredne sedmice, u mjesnim zajednicama na teritoriji Opštine Tivat, biće organizovani sastanci, kako bi se precizno utvrdile lokacije puteva koje je potrebno raščistiti, kao i vršenje drugih propratnih radnji od značaja za ovu temu. Takođe, za narednu semicu predviđen je početak terenskih obilazaka svih mjesnih zajednica, od strane organa lokalne uprave.
Sastanku su prisustvovali potpredsjednik opštine Dejan Maslovar, komandir Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić, direktor “Komunalnog preduzeća” Tivat Vlado Đukić, rukovodilac gore pomenutog odjeljenja Elvis Mustajbašić, kao i predstavnici mjesnih zajednica Jelka Mimica ispred mjesne zajednice Lastva-Seljanovo, Ivan Starčević ispred MZ Krtoli, Anton Petrović ispred MZ Krašići i Josip Božinović mještanin MZ Gradiošnica.
Ministarsto odbrane ušlo je u treću fazu obimnog prijekta modernizacije i rekonstrukcije raketne topovnjače (RTOP) 405 Mornarice VCG, u patrolni brod.
Ovaj posao ukupne vrijednosti oko 600 hiljada eura započeo je lani angažovanjem kompanije „Arsenal REM“ iz Kraljeva koja je u Bijeloj, a kasnije i u Baru već završila najveći dio rekonstrukcije i modernizacije ovog ratnog broda.
„Arsenal REM“ okuplja većinom iskusne inženjere i majstore bivšeg vojnog brodogradilišta Arsenal iz Tivta, a ovom firmom koja je i proteklih godina radila za MO, rukovodi nekadašnji tehnički direktor Arsenala, mornaričko-tehnički potpukovnik u penziji Vasilije Pecić. Njegova firma do sada se pokazala na više komplikovanih remontnih i poslova rekonstrukcije ratnih brodova u Crnoj Gori, Srbiji, Libiji, Malti, Egiptu i Keniji.
Stručnjaci i radnici „Arsenal REM-a“ su na topovnjači 405 shodno projektu koji je uradio renomirani Brodarski institut iz Zagreba, obavili dokovanje sa svim neophodnim remontnim radovima na trupu i nadgrađu broda. Demontirana su dva lansera protivbrodskih raketa „Styx“ a na kremneom dijelu broda ugrađena je hidraulična dizalica i ležaj za brzi RHIB čamac dužine 6,5 metara, koji će koristiti tzv.bordingtim prilikom kontrole i ukrcaja na druge brodove na moru. Pregledano je i remontovano glavno artiljerijsko naoružanje broda – dva topa „bofors“, kalibra 57 mm. Oba glavna pogonska motora MTU takođe su detaljno remontovani, a brod je dobio tri nova pomoćna motora, dizel-agregata „Volvo-Penta“ za proizvodnju struje.
Dvije „Rols Royce Proteus“ plinske turbine koje su topovnjači služile za postizanje maksimale brzine plovidbe od 40 čvorova, konzervisane i više se neće koristiti zbog visoke potrošnje goriva. Kao patrolni brod, RTOP 405 ubuduće će, vozeći samo na dizel motore, postizati maksimalnu brzinu od preko 22 čvora.
Potpuno je obnovljen i enterijer broda koji je dobio i novu kuhinju sa lednicom- hladnjačom za skaldištenje hrane tokom dućih krstarenja, a značajno su poboljšani i uslovi za smještaj i rad posade.
Sada slijedi završni dio posla – ugradnja nove savremene elektronske navigacijske opreme – novog radara, GMDSS sistema i ECDIS sistema za rad sa elektronskim navigacijskim kartamma, a za što je lani već bio potpisan ugovor sa jednom frimom iz Hrvatske od kojeg je ona kasnije odustala. Topovnjača će u posljednjoj fazi remonta dobiti i AIS transponder i tzv. brodsku „crnu kutiju“, odnosno voyage data recorder, a kao i novu sigurnosnu i opremu za spašavanje u skladu sa najnovijim SOLAS zahtjevima.Slijedi i modernizacija brodskog sistema za upravljanje vatrom 9LV-209 koji je od presudne važnosti za efikasno dejstvo topova kalibra 57 mm, a koji je osavremenjem ugradnjom infracrvene kamere i laserskog daljinomjera.
U međuvremenu bivša topovnjača -sada patrolni brod, već uspješno obavila nekoliko probnih vožnji i probnih bojevih gađanja svojom glavnom artiljerijom, a rekonstruisani brod je obišao i pregledao i ministar odbrane Predrag Bošković. On je pritom najavio da će isti zahvat uskoro biti odrađen i na drugom istom ovakvom brodu, raketnoj topovnjači 406, za što će MO raspisati tender najvjerovatnije u drugoj polovini ove godine. Ovi 45 metara dugi i skoro 8 metara široki ratnbi brodovi od po 240 tona deplasmana, građeni su početjom osamdesetih godina prošplog vijaka u Splitu .
U Mornarici VCG računaju da će rekonstruisana topovnjača – patrolni brod 405 u operativnu upotrebu biti uvedena najvjerovatnije na ljeto, a kada se to dogodi i sa topovnjačom 406, Mornarica VCGće i definitivno iz upotrebe povuči dva velika patrolna broda tipa „Kotor“. Oni su naime, ocijenjeni prevelikim i preskupim za potrebe Crne Gore, pa će ta dva broda kasnije biti ponuđeni na prodaju.
Oduvijek ste htjeli imati brod u boci ili ga pokušati sami napraviti, a niste imali prilike? Sada je to moguće uz novi LEGO® Ideas koji nastavlja osmišljavati nautički program i predstavlja „Brod u boci“.
Vrlo detaljno prikazan brod s kabinom za kapetana, topovima, jarbolima i jedrima može krasiti i vaš kutak u dnevnoj sobi, ali se prije toga morate nekoliko sati posvetiti njegovom slaganju.
Njegov tvorac Jake Sadovich bio je inspiriran stvarnim brodom u boci koji je izgradio nekoliko godina ranije te je odlučio izgraditi repliku u LEGO kockicama. Njegova kreacija postigla je potrebnih 10.000 glasova za LEGO Ideas te sada svaki poklonik i strastveni ljubitelj, širom svijeta popularnih, kockica ima mogućnost zaigrati se njima i ostvariti svoje dječje snove i izgraditi mali brod u boci.
Boca vjerno dočarava pravu staklenu bocu novim elementom koji izgleda kao da je spojen voskom, a dojam mora upotpunjuje 280 prozirno-plavih kockica koje su slažu na dno boce.
Brod ima uzdignutu palubu na krmi, odjeljak za kapetana, šest topova, tri jarbola, pravu osmatračnicu na vrhu glavnog jarbola, jedra i brodsku zastavu.
Postolje sadrži pločicu s imenom broda “Leviathan”, ugrađeni “kompas” (nefunkcionalan) s detaljnom ružom vjetrova i zlatnom iglom, dva globusa i detalje zakovica zlatne boje.
Sama boca ima dimenzije 10 cm x 31 cm x 10 cm, dok brod unutar nje dolazi u veličini 8 cm x 14 cm x 5 cm.
LEGO set uključuje knjižicu s uputama za gradnju te informacije o kreatoru Jakeu Sadovichu i LEGO® dizajnerima.
Igračka, koja će se u veljači naći na policama LEGO prodavaonica, prikladna je za djecu stariju od 10 godina, no gornja dob nije ograničena jer, kako znamo, u LEGO kockicama uživaju i oni koji su odavno prošli dječju dob, mladenaštvo pa i odraslu dob.
Dvadeset i trećom kraljicom Riječkog karnevala u petak je u riječkoj dvorani Mladosti proglašena Iva Ciceran iz karnevalske skupine „Vavek parićani“ iz Matulja, a ključeve grada i svu vlast u gradu na Rječini preuzele su maškare i maškarani “gradonačelnik” Meštar Toni.
Sve kandidatkinje za kraljicu morale su na pozornici dokazati kraljevske kvalitete potrebne za osvajanje „Zlatnog plašta“, među ostalim imaju li karnevalskog duha, poznaju li običaje te imaju li neku plesno-pjevačku ili sličnu vještinu. Uz to, ocjenjivao se i nastup kandidatkinje s njenom karnevalskom skupinom.
Kraljica Riječkog karnevala Iva Ciceran “vladat” će na ovogodišnjem Riječkom karnevalu i cijele sljedeće godine predstavljat će Riječki karneval u Hrvatskoj i inozemstvu.
Riječki karneval počeo je u srijedu, na blagdan sv. Antona ili Antonju, uz zvuke Antonjskog roga, podizanjem pusta i karnevalske zastave u nekoliko riječkih naselja.
Ovogodišnji karneval bit će kraći, trajat će manje od mjesec dana, od 17. januara do 14. februara, a vrhunac karnevala – velika Međunarodna karnevalska povorka u kojoj će plesati tisuće domaćih i inozemnih maškara , najavljen je za 11. februara. Dječja karnevalska povorka bit će 27. januara, također na riječkom Korzu.
Tijekom karnevala bit će puno maškaranih događanja, maskiranih plesova, balova, koncerata i predstava, natjecanja, humanitarnih događanja, a karneval će završiti 14. februara na Pepelnicu ili Čistu srijedu.
Prema ocjeni sportskih novinara Radio Tivta i Sekcije sportskih novinara najbolji sportski kolektiv u 2017. godini je JK “Delfin” a najbolji pojedinac je rukometaš R.K „Partizan“ Đorđe Peruničić. Nagrade je uručio Dejan Maslovar, potpredsjednik opštine.
U prisustvu brojnih tivatskih sportista i sportskih radnika u hotelu Franca sinoć je održana svecanost dodjele nagrada najboljim sportistima Tivta za 2017.
Prisutne je pozdravio Dragan Popadić, direktor Radio Tivta,
“U sportu, a i u životu, najteže je trajati. Mnogo je lakše trenutno pobijediti, imati uspjeha, bljesnuti. Kad trajete znači da vrijedite. Ne samo vama nego i drugima. Ova akcija Radio Tivta i Sekcije sportskih novinara organizuje se po 22. put. i veoma smo ponosni na nju. Postoje i neke druge akcije, i naravno nama je drago da i druge institucije žele da vrijednuju sportiste. Ali, to, ipak, najbolje rade sportski novinari koji su sa tivatskim sportistima svakodnevno u kontaktu i koji prate njihova takmičenja i treninge.
A prošla godina donijela je dosta radosti za tivatske sportiste. Otuda i nešto više pehara na ovom stolu. Bilo nam je zadovoljstvo da ih dodjelimo.
A najviše se nadam da se sportski entuzijasti nisu umorili. Svaka čast sportistima. Njima dubok naklon za rezultate. Ali, duboko sam ubjeđen da tivatski sport na svojim ramenima drže entuzijasti, volonteri koji ulažu silno energiju i svoje vrijeme. I svoj ugled. Ponekad čak i svoja sredstva“ – kazao je Popadić.
U ime JK”Delfin” nagradu je primio Robert Farkaš:
“Hvala Radio Tivtu, hvala sportskim novinarima na ovom laskavom priznanju. Imali smo odličnih rezultata u prošloj godini, očekujem dobre rezultate i u ovoj godini. Ovo priznanje će nam biti podstrek za bolji rad i nove uspjehe” – kazao je Farkaš.
“Ovo mi je jedno od najdražih priznanja u mojoj karijeri. Hvala Radio Tivta i Sekciji sportskih novinara, kao i mom klubu, mojim saigračima, kao i Ženskom rukometnom klubu, gdje sam trener. Potrudiću se da moljim igrama pomognem Partizanu u borbi za šampionsku titulu i Kup” . kazao je Đorđo Peruničić.
Ostale nagrade uručili su novinari Pedrag Usanović, Željko Komnenović i Andrija Petković.
Nagrade su dobili: bućar Miroslav Petković košarkaš Nikola Vučurović, džudista Pavle Kostić, atletičarka Mare Jablan, teniserka Milana Bukarica, sportski ribolovac Filip Maslovarić, jedriličar Igor Les, kuglaš Nikola Petović, stonoteniser Marko Kosić.
Specijalna priznanja dodjeljena su: BK”Palma”, RK “Partizan”, ŠK”Mimoza”, Avanturističkom klubu “K4” , KK”Teodo”, Džudo klubu Tivat, Stonoteniskom klubu Tivat, Karate klubu Mavaši, Školi fudbala FK “Arsenal”, Ragbi klubu “Arsenal” i Aikido klubu Tivat.
Posebna priznanja pripala su: rukometašici Sabini Srdanović, triatloncu Aleksandru Filipu, golferu Goranu Radonjiću, golferu Mišku Lučiću, kik bokseru Luki Perišiću, jedriličaru Iliji Markoviću, i sportskom ribolovcu Martini Dujmišić.
Više fotografija sa dodjele nagrada na našoj facebook strani.
Sudionici znanstveno-stručnog skupa “Bokeljska mornarica i Kolo svetog Tripuna kao tradicija bokeljskih Hrvata”, održanom u petak u zagrebačkom Muzeju Mimara, složili su se kako je najpravedniji način da se Bokeljska mornarica uvrsti na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva zajednička nominacija Hrvatske i Crne Gore, s obzirom na njezinu neraskidivu povijesnu vezu s katoličkom crkvom i hrvatskim narodom.
Skup su organizirali Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Hrvatske bratovštine “Bokeljska mornarica 809” iz Zagreba Rijeke, Pule, Splita i Dubrovnika, u povodu crnogorskog pokretanja nominacije Bokeljske mornarice i Kola svetog Tripuna na UNESCO-ov popis, bez navođenja kulta Svetog Tripuna i hrvatskog naroda koji je stvarao, održavao i do danas je baštinik nasljeđa Bokeljske mornarice.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je kako je hrvatsko Ministarstvo kulture u više navrata komuniciralo s crnogorskim Ministarstvom kulture, te službeno izrazilo želju za pokretanjem višenacionalne nominacije za upis Tripundanskih svečanosti i Kola na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
“Namjera je da intenzivno razgovaramo o tome, te u duhu dobre suradnje koja se potiče i u okviru UNESCO-a, krenemo sa zajedničkom nominacijom, budući da i Hrvatska i Crna Gora zajednički njeguju i participiraju u tom iznimno važnom fenomenu”, ustvrdila je.
Ministarstvo kulture RH uvrstilo je Tripundanske svečanosti i Kolo na svoju listu nematerijalne kulturne baštine i u Registar kulturnih dobara, a Hrvatska već ima bogato i iskustvo s multinacionalnim nominacijama (mediteranska prehrana, bukove šume, stećci, venecijanske utvrde).
“Postoji mnogo situacija u europskoj povijesti gdje su se državne granice mijenjale i narodi selili, a kulturna baština i kulturna povijest su bile i ostale teme koja u današnjem vremenu stvaraju nove veze, na kulturnom planu i u političkim odnosima različitih država”, rekla je.
Obuljen smatra kako je važno prepoznati doprinos oni koji su stvarali neko kulturno dobro i baštinu, ali i onih koji su je kroz stoljeća čuvali i obnavljali na dobrobit budućih naraštaja.
“Uvjerena sam da će Hrvatska i Crna Gora nastaviti dobru suradnju na zajedničkim upisom višenacionalnih nominacija, promičući tako suvremene trendove međunarodne i međuinstitucionalne suradnje, kao i ideju multikulturalnosti i dijaloga”, istaknula je.
Po njezinim riječima, Republika Hrvatska je na važno mjesto stavila zaštitu svih nacionalnih manjina koje djeluju u Hrvatskoj jer one obogaćuju naše društvo i kulturu.
“Naša suradnja većinskog naroda s nacionalnim manjinama stvara novi prostor tolerancije, međureligijskog dijaloga i doprinosi dobrim odnosima Hrvatske s državama iz kojih manjine dolaze. Na isti način, partnerski s našim susjedima i prijateljskim državama, želimo stvarati okruženje da hrvatska manjina u njima ima isti takav status i prava, uživa istu takvu zaštitu, bude prepoznata kao ona koja doprinosi, ne samo onim što je stvoreno u povijesti, nego i što pripadnici hrvatskog naroda rade i danas, kazala je.
Kotorski biskup mons. Ilija Janjić govorio je o povezanosti Bokeljske mornarice s hrvatskim naslijeđem i katoličkom crkvom, napomenuvši kako sv. Tripun na svom srcu nosi grad Kotor, čiji je zaštitnik, a iznad njega su napisane riječi ‘Fides et honor’.
Da sveti Tripun nije imao vjeru i ponos, Bokeljska mornarica koja traje duže od 1200 godina ne bi doživjela današnje dane, on bi mogao biti primjer mladima i drugima, ali malo tko zna za taj biser mučenika, koji po cijenu života kao osamnaestogodišnjak nije htio odustati od svoje vjere, rekao je mons. Janjić.
“Ako netko želi odvojiti Bokeljsku mornaricu od vjere i crkve neće dugo trajati, nećemo dozvoliti da ona postane crnogorska Bokeljska mornarica, može biti Bokeljska mornarica u Crnoj Gori, ali ne i crnogorska jer bismo se tako istopili”, istaknuo je. “Identitet Bokeljske mornarice karakterizira višeslojnost, u njenoj višetisućljetnoj opstojnosti nije moglo biti drugačije, no nje nema bez crkve”, dodao je mons Janjić.
Ivo Škanata, predsjednik Hrvatske bratovštine “Bokeljska mornarica 809” Zagreb, rekao je u ime svih bratovština, kako je bogata baština Bokeljske mornarice s nacionalnog spektra potpuno anonimna, a zadaća skupa, koji će, među ostalim, obuhvatiti povijesni pregled Bokeljske mornarice kao paradigme hrvatske nematerijalne baštine od njezina osnutka 809. godine do danas, je dati odgovore na pitanja od nacionalnog značaja.
Izrazio je nadu “da će se prazna rubrika koja sada postoji u nacionalnom određivanju kulturnog dobra Bokeljske mornarice ispuniti na pravi način. “Ako mi to ne napravimo, napravit će netko drugi koji neće biti u skladu s povijesnim istinama”, naglasio je.
Po riječima Zvonimira Dekovića, predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Bokeljska mornarica temelj je tradicionalne kulture koji potvrđuje hrvatsku opstojnost u Crnoj Gori, a očekuje i da će Crna Gora bit ponosna na sav doprinos hrvatskog naroda u toj zemlji, kako ne bi više dolazilo do omalovažavanja i odvajanja te tradicije od katoličke crkve.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Zvonko Kusić izrazio je uvjerenje u uspjeh zajedničke kandidature, podsjetivši na bogatu kulturnu baštinu Hrvata u Boki kotorskoj. „Na rubu zapadnog kršćanstva, gdje se susreću katoličanstvo i pravoslavlje, dio hrvatskog korpusa odvojen od domovine, uspio se ne samo održati, već i stvoriti kulturna dobra u nesrazmjeru sa svojim brojem, što je rijedak primjer i na svjetskoj razini”, istaknuo je.
“Tu je veliku ulogu odigrala Katolička crkva i stoga je identitet tamošnjih Hrvata i Katoličke crkve neodvojiv, što se očituje i u slavljenju svetog Tripuna. Jasno je da su Bokeljska mornarica i Kolo svetog Tripuna tekovina hrvatskog naroda i hrvatske kulture “, dodao je.
Na skupu je nastupio dječak, mali admiral iz Pule, Domagoj Pasković, koji je recitirao pjesmu Andriju Kačića Miošića o Boki, a u Muzeju Mimara je postavljena i izložba fotografija “Besjede o Boki” Dražena Zetića.
© BokaNews, 2021
