Zbog snažnih udara juga, koji su iznad 100 kilometara na sat, u subotu je u prekidu nekoliko trajektnih i katamaranskih linija prema srednjodalmatinskim otocima na splitskome plovnom području.
Kako su izvijestili u splitskoj Metereološkoj postaji Marjan, danas je ta postaja registrirala udar juga od 108 kilometara na sat, ali prema dostupnim informacijama, to nije prouzročilo materijalne štete.
Zbog jakog juga na moru trenutačno su u prekidu trajektne linije Makarska-Sumartin i Drvenik – Sućuraj, rekli su u poslijepodnevnim satima Hini u splitskom Jadrolinijinom plovnom području.
Trajektna linija Split-Vela Luka-Ubli zbog loših vremenskih uvjeta na moru danas je otkazna, izvijestili su iz Jadrolinije. Na splitskom plovnom području danas su, zbog jakog juga, u prekidu i katamaranske linije: Split-Hvar-Vela Luka-Ubli, Split-Vis i Split-Bol-Jelsa.
Kako je to danas izgledalo u Splitu pogledajte u galeriji koju nam je pripremio fotoreporter Hanza Medije Duje Klarić.
Zbog enormnog poskupljenja boravišnih taksi nautičari su svoje brodove počeli seliti u talijanske, grčke i turske marine, a samo u jednoj dalmatinskoj luci zbog toga je prouzročen gubitak od 150 hiljada eura. Dodatno, Uredbom se ukida i mogućnost plaćanja godišnjeg paušala za korištenje marina.
Razmatranje učinaka Uredbe o utvrđivanju boravišne pristojbe za 2018. godinu, u dijelu koji se tiče korisnika usluga hrvatskih marina, bila je glavna tema jučer u Marini Punat održane sjedinice Udruženja marina HGK-a – strukovne organizacije čiji članovi redom strahuju od negativnih učinaka tog u primjenu nedavno uvedenog akta, piše Novi list.
Kako je okupljene izvijestio predsjednik Udruženja Sean Lisjak, do sad od predstavnika nautičkih središta iskazivana bojazan o negativnim učincima po njima neupitno loše i nedovoljno dobro promišljene odluke – kojom je obveza s osnove naplate boravišne pristojbe za nautičare višestruko narasla – počele su se potvrđivati »na terenu« i to kroz već započela preseljenja plovila u marine nekih od Hrvatskoj konkurentskih mediteranskih zemalja.
Iako bi u normalnim okolnostima sve ukazivalo da je pred hrvatskim nautičkim središtima još jedna odlična sezona koju, doznali smo, hrvatske marine dočekuje potpuno spremne i obogaćene novim sadržajima i infrastruktirom u koju je protekle zime investirano više od 15 milijuna eura, u Puntu okupljeni članovi tog strukovnog udruženja zaključili su da će rezultati ove nautičarske godine, više no o lijepom vremenu, ekonomskim trenovima u Europi u svijetu, ali i njihovim ulaganjima, ipak najviše ovisiti o učincima prethodno spomenutog »noviteta« koji, zaključuju, nikako ne puni njihova sad već u potpunosti razvijena jedra. Na Krku okupljeni članovi Udruge marina HGK-a u završnici svog radnog druženja razmatrali su i niz prijedloga vezanih uz nastojanja unapređenja, ali i pojednostavljenja metodologije ocjenjivanja marina u provedbi akcije Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku 2018.
Hrvatsko kulturno društvo „Tomislav“ Kotor ove godine organizuje dva uskrsna koncerta i time iskazuje poštovanje prema vjernicima koji Uskrs slave kao najveći kršćanski blagdan.
Prvi koncert će se održati u ponedjeljak, 2. aprila, u crkvi sv. Nikole u Perastu, s početkom u 19 sati. Pokrovitelj ovog koncerta je Turistička organizacija Opštine Kotor.
Hrvatsko kulturno društvo „Tomislav“ dolazi s repertoarom prilagođenim blagdanu uskrsnuća Isusa Krista. Splet tradicionalnih i pučkih uskrsnih pjesama izvesti će dječja klapa „Kotorski gardelini“ s voditeljicom Nadom Baldić i korepetitorom prof. Dejanom Krivokapićem. Program Uskrsnog koncerta sadrži i najljepše duhovne skladbe: Panis Angellicus, Pie Jesu, Laudate Dominum, Alleluia, Sento nel core, koji izvode sopranistice: Milica Milanović, Bojana Pejanović, Nada Baldić i učenica ŠOSMO „Vida Matjan“ Antonija Vučinović u klasi profesorice Milice Lalošević. Sopranistice će svojim izuzetnim interpretacijama dati publici vrhunski glazbeni ugođaj. Mješovita klapa „Sastanak“, djeca dječje klape i sopranistice iako su izvođači različite dobi i stila u zajedničkom nastupu ujedinjeni su u visoku kvalitetu izvedbe. Sudjeluju i Teodora Biskupović i Katarina Belan – klavir i Josip Belan – gitara. Veliki doprinos kvaliteti koncerta daje korepetitor profesor Dejan Krivokapić, kao i voditeljica Nada Baldić. Voditelji koncerta su Ljiljana Velić i Anto Petrović.
Drugi koncert istog uskrsnog programa održat će se u crkvi Svete Klare 4. aprila 2018., nakon svete mise u 18 sati.
Najveći njemački i evropski bus-prevoznik Flixbus uskoro otvara linije u Crnoj Gori a sada znamo da ćemo njihove prepoznatljive autobuse vidjeti već u junu, tokom sezone.
Prve Flixbusove linije u Crnoj Gori biće iz Budve kao i iz bokeljskih gradova – Tivta, Kotora i Herceg Novog a voziće prema Dubrovniku u Hrvatskoj i prema Budimpešti i Velikoj Kanjiži u Mađarskoj, prenosi portal Investitor.
Na sajtu Flixbusa se već sada mogu kupiti karte za te destinacije po različitim cijenama, a za prvu vožnju od Kotora do Budimpešte 16. juna treba izdvojiti 54,9 eura.
Putovanje traje 17 sati, a polazak iz Kotora je u 19.45. To znači da je vrijeme dolaska na stanicu u Budimpešti narednog dana u 12.45.
Kotor – foto Boka News
U kompaniji ponosno ističu da njihovi moderni autobusi pružaju vrhunski ugođaj vožnje i dodaju da je autobuski prevoz najsigurniji od svih ostalih vidova prevoza.
Vlasnici bespravno izgrađenih objekata u Tivtu površine do 100 kvadrata neće prilikom legalizacije plaćati naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, dok će oni čije su kuće površine do 200 kvadrata plaćati 50 odsto cijene.
To je predviđeno odlukom koju je lokalna Skupština usvojila na sjednici u četvrtak. Preciznije, riječ je o amandmanu koji je na odluku podnijela predsjednica opštine Snežana Matijević, piše Pobjeda.
Ona je u obrazloženju navela da su na taj način željeli da stimulišu postupak legalizacije.
“Razlozi su sadržani u potrebi da se vlasnicima bespravnih objekata osnovnog stanovanja ukupne površine do 200 kvadrata, omoguće povoljniji uslovi za plaćanje naknade, kao i da na taj način stimulišemo postupak legalizacije. Uzimajući u obzir i primjedbe građana tokom javne rasprave, smatrali smo opravdanim da uvažimo sugestije te da se i vlasnicima bespravnih objekata omogući povoljnost kao i kod legalnih graditelja u dijelu rješavanja stambenog pitanja”, objasnila je Matijević.
Teritorija opštine je podijeljena na šest zona. Visina naknade u IA zoni biće 210, a u I 172 eura po kvadratnom metru.
Cijena kvadrata u II zoni je 138, u III 104, IV 86, a u V zoni 60 eura po kvadratu. Za objekte do 250 kvadrata plaćaće se 60 odsto od cijena utvrđenih za pojedine zone.
Odlukom je predviđeno da vlasnici bespravnih objekata komunalije plaćaju u 120, a izuzetno, ako je objekat osnovnog stanovanja, u 240 mjesečnih rata.
U članu 7 Odluke navodi se da se za bespravne objekte naknada uvećava pet odsto ako se uvećani iznos plati jednokratno, da se za bespravne objekte naknada uvećava za 20 odsto ako vlasnik bespravnog objekta zahtijeva da i uvećani iznos plaća u ratama, a da se za bespravne objekte osnovnog stanovanja naknada uvećava 2,5 procenta, a može se plaćati jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, u skladu sa zahtjevom vlasnika.
Na sjednici Skupštine opozicioni odbornici kritikovali su i odluku i Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata. Oni su ocijenili da je odluka diskriminatorska za građane koji su gradili legalno, uz građevinske dozvole i redovno plaćanje poreza.
Za legalizaciju stiglo 80 zahtjeva
Zahtjevi za legalizaciju mogu se podnijeti do 15. jula.
U Tivtu je, po riječima sekretarke za uređenje prostora i izgradnju objekata Tamare Furtule, do sada podnijeto 80 zahtjeva.
“Prema podacima iz katastra, koji nisu potpuno precizni, na teritoriji opštine je oko 2.500 bespravno podignutih objekata”, kazala je Furtula.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uputilo je UNESCO-u kandidaturu za zaštitu proslave Svetog Tripuna i Kola Svetog Tripuna, tradicije bokeljskih Hrvata, saopšteno je u petak iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova.
Bokeljska mornarica – foto Boka News
Hrvatska nominacija za upis Tripundanskih svečanosti na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva
“Na temelju tradicije obilježavanja Tripundanskih svečanosti u Hrvatskoj, Ministarstvo kulture je uputilo UNESCO-u hrvatsku kandidaturu za zaštitu proslave Svetog Tripuna i Kola Svetog Tripuna, kao tradicije bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj.
Tripundanske svečanosti upisane su u registar kulturne baštine Republike Hrvatske (Proslava Svetog Tripuna i Kolo Svetog Tripuna – Tradicije Bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj) i dio su nematerijalne baštine Republike Hrvatske. Kult svetog Tripuna i svečanosti njemu u čast, neraskidivo su vezane uz Bokeljsku mornaricu, za čije stvaranje i očuvanje su najzaslužniji pripadnici hrvatskog naroda.
Priznanje kulturnog i povijesnog nasljeđa, uključujući i doprinos Hrvata Boke Kotorske u stvaranju i očuvanju Bokeljske mornarice, zauzimaju važno mjesto u ostvarivanju prava Hrvata u Crnoj Gori kao nacionalne manjine priznate Ustavom Crne Gore.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo kulture pozdravljaju doprinos Hrvatske građanske inicijative i drugih udruga koje okupljaju Hrvate u Crnoj Gori u pripremi crnogorske kandidature Bokeljske mornarice za Registar nematerijalne baštine UNESCO-a.
Uvažavajući stajališta i traženja bokeljskih Hrvata Crne Gore i Bokelja u Hrvatskoj, učinili smo sve da zaštitimo njihova prava te osiguramo zaštitu Bokeljske mornarice sa svim njenim elementima, kako onima koje baštini u Crnoj Gori tako i onima koje baštini u Republici Hrvatskoj.
Bokeljska mornarica u Saboru RH
Hrvatska se zauzima za pristup, koji na najbolji način vrednuje sveukupno tradicijsko nasljeđe Bokeljske mornarice, kako u Crnoj Gori tako i u Republici Hrvatskoj, posebno naglašavajući činjenicu da je Bokeljska mornarica usko povezana sa Sv. Tripunom, i da su za stvaranje i očuvanje tradicije bokeljskih pomoraca najzaslužniji pripadnici hrvatskoga naroda.
Vjerujemo da je, u duhu prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa te međusobnog uvažavanja, u zajedničkom interesu Crne Gore i Republike Hrvatske nastaviti dijalog tijekom procesa evaluacije predanih kandidacijskih dosjea i pronaći obostrano prihvatljivo rješenje kojim ćemo pokazati da su manjine i naš odnos prema njihovom identitetu, tradiciji i kulturi najčvršće poveznice u izgradnji naših odnosa” – kaže se u zvaničnom saopštenju Ministrastva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske.
Do septembra ove godine, Modra ploča u zaleđu Herceg Novog će dobiti novih 700 metara kanalizacione mreže, dogovoreno je tokom jučerašnje posjete potpredsjednika Miloša Konjevića i saradnika Srbini, gdje su sa mještanima razgovarali o problemima tog naselja.
Investitor Nikola Radović, koji na Modroj ploči gradi stambeni objekat, do septembra će izgraditi i 700 metara kanalizacione mreže, u vidu kompenzacije za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, a nakon ljetnjeg perioda i preostalih 1,3 kilometra kroz model privatno-javnog partnerstva.
Po dogovoru sa građanima koji su prošle subote bili na prijemu kod potpredsjednika, predstavnici opštine su posjetili Modru ploču i Čela, gdje su sa mještanima razgovarali o poboljšanju infrastrukture na putu prema Španjoli, kako u vidu izgradnje kanala za odvod površinskih voda i čišćenja već postojećih, tako i u vidu grebanja puta koji se nalazi pod velikim nagibom, a kako bi se spriječilo proklizavanje vozila.
Konjević je zajedno sa Sekretarom za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Aleksandrom Kovačevićem i načelnicom Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marijom Andrić posjetio i prostorije Mjesne zajednice Srbina, koje se nalaze u iznimno lošem stanju, te je dogovoreno da će Opština pomoći pri iznalaženju rješenja za adaptaciju drugog prostora koji će koristiti ta mjesna zajednica.
H.Novi foto Boka News
Predmet obilaska terena je bila i stara škola na Srbini, zadužbina Bošković-Đurović-Laketić. Oronula i bez upotrebne vrijednosti u ovom trenutku, Opština Herceg Novi će tražiti od Ministarstva prosvjete povrat u svoju nadležnost, kako bi objekat konačno bio priveden namjeni u skorijoj budućnosti.
Nakon što su najavili blokadu magistrale ka Cetinju, kako bi upozorili nadležne da nakon tri godine završe rekonstrukciju puta do Brajića, mještani Brajića, Pobora, Mažića, Lapčića, Stanišića i Markovića zatražili su hitan prijem kod predsjednika Opštine Budva Dragana Krapovića i predsjednika Skupštine, Đorđija Vujovića, koji je održan danas.
I pored najava zajedničkog sastanka u Direkciji za saobraćaj, mještani su naglasili da će već danas podnijeti Upravi policije zahtjev za obustavu saobraćaja na dionici Cetinje – Budva za 10. april.
“Tražićemo sastanak sa direktorom Direcije za saobraćaj Savom Paračom početkom naredne sedmice. Danas ćemo Upravi policije podnijeti zahtjev za obustavu saobraćaja, na dionici Budva – Brajići, za utorak 10. april, u periodu od 8 do 9 časova. Ukoliko oni izađu u susret i krenu radovi, mi smo spremni da odustanemo od ovih radikalnih mjera. Međutim, nećemo više dozvoljavati da se stvari odvijaju na ovakav način”, istakao je predstavnik mještana Aleksandar Franeta.
Predsjednik Dragan Krapović kazao je da u potpunosti razumije nezadovoljstvo mještana sela u zaleđu Budve koji su, kao i Opština, pogođeni kontinuiranim odlaganjem završetka radova na putu Budva-Cetinje.
Krapović je apelovao na Ministarstvo saobraćaja i na Vladu Crne Gore, da se, kako je rekao, konaočno uozbilje i taj projekat dovedu do kraja.
On je podsjetio da je planirani završetak radova bi 17. maj prošle godine, te da je probijen rok od skoro godinu dana, a ono što je urađeno na trasi puta Budva – Cetinje je štetno po interese Budve, ali i po državni budžet.
“Radovi su trebali da budu završeni još prije godinu dana. Firme „Hidrokop” i „Tehnoput“ koje izvode radove, već duži vremenski period su u blokadama od nekoliko stotina hiljada do čak milion eura. Nisu mogle da dobiju te poslove po zakonu, i postavlja se pitanje kako su ih dobili. Trenutno te dvije iste firme rade bulevar na ulazu u Podgoricu, što kako je dodao, to ukazuje na činjenicu da se postavljaju neke vrste prioriteta na političkoj osnovi”, naveo je Krapović.
Lokalana samouprava je spremna da pruži potpunu podršku koju su mještani tražili.
“Bićemo solidarni sa njima, uz formalne načine komunacije prema Direkciji, uz eventualno zakazivanje sastanka, ako pristanu, nakon čega slijede i javni apeli, skretanje pažnje, na rješavanje problema koji je u dramatičnoj fazi, s obzirom da je turistička sezona na pragu”, naveo je Krapović.
Predsjednik SO Budva Đordjije Vujović kazao je da smo došli u jednu žalosnu situaciju da građani preuzimaju stvar u svoje ruke i da prijete blokadom, što je ovoga puta sasvim opravdano, ne bi li na neki način naterali Direkciju, odnosno Vladu da što prije završe pomenutu dionicu.
Brajići radovi naputu – foto RTV Budva
“Svima je jasno, posebno građanima, da je na sceni političko kažnjavanje Budve. Da se ovo dešava u Podgorici, odgovorno tvrdim da bi put bio završen za par mjeseci“, istakao je Vujović.
Krapović je uputio apel Ministarstvu saobraćaja i Vladi Crne Gore dodajući da je lokalna samouprava spremna da se uključi ukoliko je potrebno u riješavanje ovog teškog problema, zaklučio je Krapović.
Kako spojiti ljubav prema jedrenju i poduzetnički duh? Ima puno načina, ali onaj 33-godišnjeg Zadranina Jakova Šokote zaista je originalan. Ovaj mladi zadarski ekonomist otvorio je prije dvije sezone Windward hostel u kojemu svaki kutak odiše jedrenjem i vrijednim memorabilijama tog sporta, a usred dnevnog boravka nalazi se, ni više ni manje, nego pola 25-godina starog broda klase Optimist u kojoj je zadarski olimpijac Šime Fantela prvi put počeo jedriti.
– Jedrenje je moja velika ljubav, drugi dio mene i svi koji me poznaju to znaju. Naš jedriličarski klub na Vitranjaku moj je dnevni boravak. I zato je hostel koji će biti posvećen jedrenju bio logičan slijed – govori nam Šokota.
Nemoguća misija
Ideja za hostel rodila se slučajno.
– I sam puno putujem i odsjedam po hostelima, tako da mi često dolaze razne ponude s Bookinga. Konkretno taj dan, došla mi je ponuda da rezerviram hostel u Beogradu, a meni je palo na pamet zašto prostor od 220 kvadrata, koji je u posjedu naše obiteljske tvrtke i zjapi prazan, ne bih pretvorio u hostel. Konzultirao sam nekoliko prijatelja, istražio poslovanje hostela, napravio poslovni plan i sutradan ujutro ga predstavio roditeljima. Ukratko, 24. ožujka mi je sinula ideja, a 1. lipnja Windward hostel bio je otvoren. Bilo je malo stresa i neprospavanih noći, kako to obično biva kod ovakvih “nemogućih misija”, ali uz potporu roditelja i naše obiteljske tvrtke gdje sam i sam zaposlen, na kraju se sve posložilo kako treba. I za dva i pol mjeseca smo počeli s radom – kaže nam Jakov.
Iduća faza bilo je uređenje, a jedrenje se nametnulo samo od sebe. Osim što je Jakov strastveni jedriličar, njegov najbolji prijatelj je Pavle Kostov, a odrastao je skupa s olimpijskima pobjednici te višestrukim svjetskim i europskim prvacima Fantelom i Igor Marenićem. Na zidovima hostela slike su i dresovi s njihovih velikih natjecanja, a i sobe su nazvane prigodno; 49er, 470, America’s cup, Gringo i Optimist.
Na ploči kod recepcije gosti kredom crtaju zastave i na taj način ostavljaju svoj pečat. Imaju i jedro s broda Optimist, ispisano dobrim dojmovima i porukama gostiju. Ukratko, nije bilo druge nego hostel nazvati Winward (uz vjetar, op.a.) i zaploviti novim valovima turističkog biznisa.
– To da su turisti koji odsjedaju u hostelima samo low budget gosti i neuredni “backpackeri”, naša je klasična predrasuda. I toliko je daleko od stvarnosti. Nama je nedavno došao bračni par stomatologa iz Njemačke, njih dvoje proputovali su cijeli svijet i njihov auto vrijedi više nego moj hostel. Bili su u svim luksuznim resortima kojih se možete sjetiti, ali u jednom trenutku dosadila im je uštogljena ljubaznost resorta i hotela, zaželjeli su se sasvim drugačije atmosfere. Baš onakve kakvu hostel nudi; ležerne, neposredne i sponatne, gdje mogu upoznati druge ljude i otkrivati pravo lice destinacije u koju su stigli. Sjedili su ovdje s nama mladima na doručku i jeli cornflakes. I bilo im je toliko dobro da su na kraju odsjeli deset dana – kaže nam Jakov.
Nakon njih, stigla je ekipa s Cambridgea, četiri profesora i desetero studenata iz Cambridgea koji su, po svemu sudeći, zaslužni što je Wind iduće godine izašli u Lonely Planetu kao preporuka za Zadar.
Windward hostel
Neiskorišteni biser
Winward hostel radi tijekom cijele godine. U dvije osmerokrevetne i dvije dvokrevetne sobe može primiti 20 ljudi, a otkako je hostel otvoren, kroz njega je prošlo oko tri tisuće ljude iz cijelog svijeta. Za noćenje valja izdvojiti od 15 do 30 eura po ležaju, ovisno o kakvoj se sobi radi.
– Zadar je neiskorišteni biser, i naši turisti znaju to bolje od nas. Zato im naš hostel i grad općenito često posluže samo kao baza dok vrijeme provode obilazeći sve ono što nudi zadarska okolica, od nacionalnih parkova i parkova prirode do raznih adrenalinskih sadržaja. Mi zato svojim gostima nudimo izlete na Plitvice, Kornate ili Saharun. Naša voditeljica Dijana Valčićtu je najbolja, jer goste uputi u sve zadarske atrakcije, barove, restorane i plaže. Iako dođu na dva, zbog nje kod nas ostanu po sedam dana. Ljudi cijene takvu vrstu usluge i pomoći, vole kad se osjećaju “frendly”, što im je osoblje pri ruci u bilo kojem trenutku. A baš je tako ovaj hostel i zamišljen, kao interaktivno mjesto gdje će se gost osjećati kao kod kuće i upoznati ljude iz cijeloga svijeta. I naravno, zavoljeti Zadar i jedrenje – smije se Jakov.
