Veliki jubilej – 900 godina života hrama Svetog Nikolaja u Radovanićima na Luštici obilježeno je danas svetom arhijerejskom liturgijom, kojoj su ispred Opštine Herceg Novi prisustvovali predsjednik Stevan Katić, potpredsjednik Miloš Konjević i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Liturgiju je služio Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, a sasluživali vladika Atanasije i vladika Joakim, u prisustvu brojih građana koje je potom okupila trpeza ljubavi.
Sveta arhijerejska liturgija dio je programa povodom 900 godina podizanja sabornog hrama Svetog Nikolaja na Luštici, koji organizuju Arhijerejski protoprezviterat Bokokotorski i crkvena opština Luštica pod pokroviteljstvom Mitropolije Crnogorsko-primorske.
Prethodili su joj programi za najmlađe i duhovne večeri tokom prošle godine, kao i Duhovna akademija i otvaranje izložbe fotografija “Duhovni mozaik Luštice” u dvorani Park 23. decembra. Značajna godišnjica bila je povod za objavljivanje fotomonografije “Hramovi i vijekovi Luštice” koju je priredio paroh Nikola Urdešić, a najavljen je i naučni skup u 2018. godini. Hram Svetog Nikolaja sagrađen je 1117. godine.
Do sada je obnovljen tri puta – 1219. godine, 1669. godine i 1892. godine, kada je i postavljen ikonostas koji svjedoči o datumu gradnje. U toku je nova obnova hrama posvećenog “zaštitniku pomoraca”, u okviru koje je povodom jubileja obnovljen ikonostas, a biće nastavljena tokom narednih godina.
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor - decembar 2017.
1 od 10
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor - decembar 2017.
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor - decembar 2017.
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor - decembar 2017.
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor - decembar 2017.
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor - decembar 2017.
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor - decembar 2017.
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor - decembar 2017.
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor - decembar 2017.
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor - decembar 2017.
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor - decembar 2017.
Gradska muzika Kotor sinoć je u Kulturnom centru “Nikola Đurković” održala Novogodišnji koncert, kojim je svečanoi otvorena manifestacija “Od Božića do Božića” u organizaciji NVU Karampana i TO Kotor.
Manifestaciju “Od Božića do Božića” koja se po peti put organizuje otvorio je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.
Pod dirigentskom palicom kapelnika Daria Krivokapića kotorska gradska muzika, koja ove godine slavi 175 godina postojanja oduševila je brojnu publiku.
Koncert je počeo Maršom „Kotor“ Antuna Kopitovića, nakon čega su se ređale polke, marševi i popularne zabavne numere.
„Palate grada Kotora i grada Perasta-nekada i sada” naziv je izložbe koja je otvorena u petak u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor.
Izložba na najbolji način predstavlja ono što radi Pomorski muzej, a to je prezentovanje i valorizovanje kulturne baštine na ovim prostorima, kazao je direktor muzeja Andro Radulović, čestitajući autorkama na kvalitetnoj i zanimljivoj izložbi.
O izložbi su govorile autorke izložbe, Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica i Jelena Karadžić etnološkinja i muzejska savjetnica. Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Jovana Lalošević Vidović.
„Svaka palata u donjem dijelu grada prema Morskim vratima simbol je trga. Iz njihovih se magazina u prizemljima iznosi brašno, žitarice, drvo, zelen, mlijeko, sirevi, pa su trgovi, mirišući na ove proizvode, dobili nazive: Trg od brašna, oružja, slate, mlijeka, drva. Palate su stamene sa biforama i triforama, raskošnim balkonima raspoređenim po spratovima, uglavnom smješteni po centralnom dijelu palata. Kotor od svih gradova na jugoistočnoj jadranskoj obali ponajviše je zadržao odlike tipičnog srednjevjekovnog, mediteranskog grada”- kazala je Abramović kjoja je i autor kataloga koji prati izložbu.
O palatama Perasta govorila je koautorka izložbe i kataloga, etnološkinja i muzejska savjetnica Jelena Karadžić.
Izložba Palate grada Kotora i Perasta
“Vijađ po vijađ, kamen po kamen – donio je Boki prelijepe palate, palace i kuće koje su branjene krvlju graditelja i njihovih potomaka u burnim i nemirnim vremenima proteklih 400 godina. Duh slavnih Zmajevića, Smekja, Martinovića, Viskovića, Bronza, Bujovića i dalje lebdi nad gradom i ne dozvoljava da grad zaspi. Stare palate dobijaju novu namjenu i sada služe za odmor i uživanje, a u nekim se rađaju djeca, nove generacije Peraštana i Peraštanki koji će u budućnosti obnoviti danas još rušene palate. Sigurna sam da će i nepokretna kulturna baština biti sačuvana, a u skoroj budućnosti i obnovljena po konzervatorskim projektima ” kazala je između ostalog Karadžić“.
Izložba Palate grada Kotora i Perasta
Istoričarka umjetnosti i istraživač u oblasti zaštite kulturne baštine Boke Jovana Lalošević Vidović, izrazila je svoje stručno mišljenje o sadržaju, tekstu i postavci izložbe, ističući njenu višestruku vrijednost.
“Autorke izložbe nam sa svojim stručnim izrazom približavaju i naglašavaju slojevitost stilova u arhitekturi dva grada, Kotora i Perasta. Uz sve to, sa druge strane, autorke su na vrlo vješt način uspjele da prikažu činjenično stanje sadašnjeg trenutka palata ova dva grada, odnosno koliko je današnji način života uticao na određivanje savremene namjene vjekovnih palata” – kazala je proglašavajući izložbu otvorenom Lalošević Vidović.
U muzičkom dijelu programa nastupićla je klapa „Belezza”
Izložba je realizovana u saradnji sa Ministasrtvom kulture Crne Gore, u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017. godinu,.
Tivat je od četvrtka bogatiji za još jedan novi luksuzni mali hotel – na gradskoj rivi i šetalištu Pine na svečanosti kojoj su prisutvovele brojne zvanice, otvorena je „Astoria“, mali butik hotel podgoričke kompanije „Nemesis“.
Ovo je več četvrti hotel i sedmi po redu restoran te firme -butik hoteli pod imenom „Astoria“ rade u Kotoru i Budvi dok „Nemesis“ u Podgorici ima dobro poznati lukusuzni butik hotel „Hemera“. Svi objektu te kompanije dobitnici su brojnih međunarodnih priznanja, a osim luksuznog smještaja i dobre usluge, poznati su i po svojoj specifičnoj internacionalnoj gastronomskoj ponudi.
„Želimo da donesemo Tivtu novu ponudu, kao i drugačiji pristup samom gostu. Gajimo posebnu gastronomsku ponudu. Očekujemo da taj vid ugostiteljske ponude u Tivtu podignemo na veći nivo”- rekao je na svečanom koktelu upriličenom povodom otvaranja “Astorie” u Tivtu direktor tog hotela Igor Vujošević.
Novi hotel koji se nalazi u jednom od arhitektonski najprepoznatljivijih i detaljno rekonstruisanih starih objekata na Pinima, tzv. kući Botica-Berberović sagrađenoj između dva svjetska rata, raspolaže sa devet moderno opremljenih apartmana, restoranom sa terasom i kuhinjom sa modernom opremom, uključujući i “Josper grill” peći. Kategorisan je sa 4 zvjezdice, a zavisno od perioda godine, zapošljavaće 30 do 60 radnika. Posebnost “Astorie” i njenog restorana je meni koji nudi gostima sa specijalitetima internacionalne kuhinje I posebnim akcentom na mediteransku ishranu, kao i prepoznatljivi dezerti.
Otvaranje hotela Astoria
Ističuči da u Tivtu gdje već posluje nekoliko luksuznih i malih hotela najviše klase “Astorija” nalazi na vrlo konkurentan, ali i inspirativan poslovni ambijent, direktor novg hotela Igor Vujošević kazao je da oni “vole što imaju dobru konkurenciju i na gostima je da izaberu prave stvari”.
“Do skoro u Crnoj Gori i nijesmo imali pravu konkurenciju i drago nam je da se i ovdje oprobamo. Idemo u našem smjeru, ispitivali smo tržište. Tivat je grad koji živi 12 mjeseci pa očekujemo da sezona, pred i posteszona budu kvalitetni. Prvi ispit nam je novogodišnji program na obali Pine. Bina je tu ispred nas, pored broda „Jadran“ vezanog na rivi. Pozivamo sve građane Tivta i Crne Gore da budu naši gosti. Daćemo sve od sebe da se pokažemo na startu u pravom svjetlu”- istakao je Vujošević.
U četvrtak 21. decembra u 17 sati i 28 minuta (srednjeeuropsko vrijeme) na sjevernoj je polutki započela kalendarska zima. U to je vrijeme nastupio zimski solsticij ili suncostaj. To je trenutak kada je Sunce u svom prividnom kretanju po nebu najjužnije tj. najniže nad obzorjem. Sjeverni je pol najviše otklonjen od Sunca te je na sjevernoj polutki noć najdulja, a dan najkraći.
Smjenu godišnjih doba u umjerenim zemljopisnim širinama uvjetuje nagib Zemljine osi u odnosu na ravninu po kojoj se Zemlja okreće oko Sunca. U četvrtak 21. decembra, južni pol je bio najviše priklonjen Suncu, a Sunčeve zrake okomite na južnu obratnicu, na 23°27′ južne geografske širine.
Nasuprot tomu, sjeverni pol je bio najviše otklonjen od Sunca. Na našoj hemisferi noć je tada bila najdulja a dan najkraći. Zimski solsticij ili suncostaj je početak kalendarske zime na sjevernoj polutci, dan se počinje produžavati, a noć smanjivati.
Pošto je sjeverna hemisfera prvog dana kalendarske zime najmanje izložena sunčevima zrakama moglo bi se zaključiti da je to ujedno i najhladniji dio godine na spomenutom području. Međutim, to nije tako.
“Kašnjenje” stvarne hladnoće
U pravilu, temperatura zraka nastavljati padati slijedećih mjesec do mjesec i pol dana! To “kašnjenje” stvarne hladnoće za zimskim solsticijem rezultat je postojanja Zemljine atmosfere (zrak), litosfere (kopno) i hidrosfere (vode), te oni utječu na Zemljinu toplinsku bilancu.
Njima je potrebno određeno vrijeme da se zagriju ili ohlade, pa je upravo zbog toga prosječno najhladnije razdoblje kraj siječnja ili početak veljače, a najtoplije kraj srpnja ili početak kolovoza. Da je Zemlja savršena sfera (kuglastog oblika bez reljefa) bez zraka i vodenih površina onda bi najhladniji dan u godini padao u zimski solsticij.
Zimski solsticij
Za vrijeme zime na sjevernoj polutki Zemlja Zemlja je bliže Suncu nego u ljeto na sjevernoj polutki. Zemlja prolazi kroz perihel (položaj kada je na svojoj eliptičnoj putanji najbliža Suncu) početkom siječnja svake godine (dakle desetak dana nakon zimskog solsticija). U 2018. godini Zemlja će najbliža Suncu biti 3. siječnja u 6: 35 sati po srednjeeuropskom vremenu. Tada će od Sunca biti udaljena 147 098 291 kilometara. Zemlja je od Sunca najudaljenija početkom srpnja (prolazi kroz afel), desetak dana nakon ljetnog solsticija na sjevernoj polutki. U 2018. godini to će se dogoditi 6. srpnja u 18:47 sati (16.47 po UTC vremenu). Tada će naš planet biti od središta Sunca udaljen za 152 098 233 kilometara. Dakle, na samom početku astronomskog ljeta Zemlja je oko 5 milijuna kilometara dalje od Sunca nego na početku astronomske zime.
To samo dokazuje da blizina Sunca i Zemlje ne određuje primarno temperaturu zraka na nekom području. Kut upada sunčevih zraka najviše utječe na temperaturu po principu – što okomitiji kut upada sunčevih zraka u odnosu na povšinu, više primljene toplinske energije što se manifestira višim temperaturama zraka.
Kut upada Sunčevih zraka
Zimi je Sunce nisko na horizontu, a kut upada sunčevih zraka je znatno manji nego ljeti. Zbog toga se jednaka količina sunčevih zraka raspoređuje na znatno veću površinu nego ljeti kada su koncentriranije na manju površinu. Iz istog razloga, prisojne padine brda i planina prime znatno više sunčeve topline od osojnih zbog povoljnijeg upada sunčevih zraka, što se osobito koristi u poljoprivredi.
Klimatološka zima traje od 1. decembra do 1. marta. Kalendarska (astronomska) zima najčešće počinje 21.decembra a završava oko 21.marta ili zadnjih godina (a i slijedećih) sve češće 20. ožujka. Promatrajući višegodišnji prosjek temperature zraka, prosinac je najtopliji, ali i najoborinskiji mjesec klimatološke zime. Prosječno je najhladnije u siječnju, zatim veljači.
Božićni koncert GPD Tivat 2017. Nikolić i Lanceroti
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.Nikolić 65 godina u muzici
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Božićni koncert GPD Tivat - Najmlađa članica
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat održalo je u petak tradicionalni Božićni koncertu Velikoj dvorana tivatskog Centra za kulturu – Dom „Gracija Petković“, u kome se tražilo mjesto više.
Pod dirigentskom palicom kapelnice Nevile Klakor tivatski gradski orkestar limene muzike oduševio je brojnu publiku.
Koncert je počeo Maršom „Tivat“ Antuna Kopitovića, nakon čega su se ređali „Rettungs Jubel Marsch“ Johana Strausa, „Rainer“ H:Schmida, „Under the double eagle“ J.F.Wagnera, polke J.Straussa, potpuri filmske muzike, popularne zabavne numere, a za kraj Mađarski ples i Radetzky Marsch.
Publiku i zvanice pozdravio je prvi čovjek GPD “Tivat” Boris Lanceroti, koji je podsjetio na dugu tradiciju, društva koje postoji 108 godina. Ovom priilikom Lanceroti je uručio prigodno plaketu Antonu Tonu Nikoliću koji u društvo svira bariton punih 65 godina.
Burno pozdravljen od publike Toni Nikolić prisjetio se prvog učitelja Krsta Vuksanovića i kolega sa kojima je dugo svirao, a koji nažalost više nisu živi.
„Evo jedne simbolike zašto društvo traje 108 godina, na jednom kraju orkestra imamo čovjeka koji svira punih 65 godina u društvu a na drugom kraju je mlada djevojka Karla Petković koja večeras ima svoj prvi nastup“, poručio je Lanceroti.
Ugođaj božićnog koncerta GPD “Tivat” upotpunili su kao posebni gosti klapa Bellezza iz Tivta.
Koncertu su prisustvovali potpredsjednici Opštine Tivat Dejan Maslovar (SD) i Ilija Janović (HGI).
U Dubrovniku otvorena izložba o pomorskim škrinjama
Na izložbi “Pomorske škrinje”, otvorenoj u četvrtak u žitnici Rupe Dubrovačkih muzeja, prvi put u Hrvatskoj je okupljena te stručno muzeološki obrađena ta za povijest pomorstva bitna građa.
Autorica izložbe i viša kustosica Pomorskog muzeja u Dubrovniku Ljerka Dunatov izjavila je kako je na izložbi predstavljeno petnaest pomorskih škrinja iz razdoblja od 17. do sredine 20. stoljeća.
“Od tog broja njih je trinaest iz fundusa muzeja, a dvije su posuđene od sugrađana Igora Hajdarhodžića te Dubrovačke biskupije. Upravo je Dubrovačka biskupija posudila najstariji, ujedno i najveći primjerak na izložbi, širok 165 centimetara. Škrinja veličinom izlazi izvan uobičajenih gabarita. Prema grbu koji krasi škrinju znamo da je pripadao obitelji Skočibuha”, rekla je Dunatov.
Dodala je kako su dubrovački pomorci na svojim putovanjima u njima držali svoje privatne stvari, a prve škrinje služile su i kao kreveti, ormari te kauči.
U Dubrovniku otvorena izložba o pomorskim škrinjama
Direktorica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać izjavila je kako je, u odnosu na veliku i slavnu dubrovačku pomorsku povijest, riječ o malom broju predmeta posebnog tipa škrinje koji je skupljen u muzejskoj zbirci. “Međutim, ako u obzir uzmemo materijal od kojeg su škrinje napravljene, ali i uvjete u kojima su upotrebljavane, onda će nam biti jasno da su bile izložene velikom propadanju. Zato je ova zbirka dragocjena”, rekla je.
Vilać je dodala kako vjeruje da u privatnom vlasništvu, po kućama pomoraca i kapetana, ima još više škrinja, ali ih građani ljubomorno čuvaju zbog sentimentalne vrijednosti. “Posebno to vrijedi za kvalitetnije primjerke, koji su oslikani ili na neki drugi način ukrašeni. Tako da je budućnost ove zbirke svijetla, jer će još škrinja otkupom ili donacijama jednog dana doći u Pomorski muzej”, istaknula je.
Izložbu je otvorila zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić te istaknula kako je pomorstvo neodvojiv dio dubrovačke povijesti. “Svi u našim obiteljima imamo pomorce, a škrinje su simbol ne samo njihova truda i rada, već i puno emocija koje su na određeni način tim škrinjama plovile s njima, a u koje su bile ugrađene molitve i skrb njihovih obitelji koje su ih na put ispraćale”, rekla je Tepšić.
U Dubrovniku otvorena izložba o pomorskim škrinjama
Škrinja je drveni sanduk s poklopcem, namijenjen spremanju odjeće i drugih tekstilnih predmeta, nakita, obiteljskih dragocjenosti, novca, dokumenata. Pomorske škrinje, kao dio muzejske zbirke, uglavnom su rađene od jelovine, a javljaju se još i primjerci od drva oraha, bora te lipe.
Oslikavanjem škrinja od prve polovine 15. stoljeća bavili su se domaći majstori, a uzori su im bile škrinje oslikane u sjevernoj i srednjoj Italiji. O škrinjama iz muzejskog fundusa ne postoje utvrđeni podaci o tome tko ih je oslikavao i rezbario, pa se ukrašavanje škrinja drži radom anonimnih majstora, drvorezbara te drvodjelaca iz 18. i 19. stoljeća.
Autorica izložbe je viša kustosica Ljerka Dunatov, a postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl. Izložbu koja ostaje otvorena do 28. februara 2018. godine prati dvojezični katalog, a u idućoj godini pratit će je i kreativne radionice.
Djeda Mrazovi u Tivtu - Stand up paddling - foto Boka News
1 od 7
Djeda Mrazovi u Tivtu - Stand up paddling
Djeda Mrazovi u Tivtu - Stand up paddling
Djeda Mrazovi u Tivtu - Stand up paddling
Djeda Mrazovi u Tivtu - Stand up paddling
Djeda Mrazovi u Tivtu - Stand up paddling
Djeda Mrazovi u Tivtu - Stand up paddling
Djeda Mrazovi u Tivtu - Stand up paddling
Grupa građana, rekreativaca, ubučeni u Djeda Mraza i vile danas su izazvali pažnju djece i odraslih koji su se zatekli na gradskoj rivi Pine. Naime u zavjetrini pri samoj obali oni su uživali u Stand up paddling (stojiš i veslaš) od Porta Montenegro do lučice Kalimanj.
Kako su nam kazali radi se o grupi Rusa koji žive u Tivtu, koji su iskoristili sunačan dan i zavjetrinu kako bi se rekreirali, ali ovog puta obučeni u znaku predstojećih praznika…
Pogledajte šta je policija oduzela tokom pretresa u novoj akciji Boka
1 od 9
MUP
Foto UP
Učenici iz Tivta i Beograd ispred ŠB Jadrana
Foto UP
Mala ponta
Foto UP
Foto UP
Foto UP
Crnogorska policija, pretresima na šest lokacija u tri primorska grada, oduzela je oružje, municiju, vozila visoke klase, a privedeno je i osam osoba.
Riječ je o jednoj akciji policije pod nazivom “Boka”, s ciljlem borbe protiv organizovanih kriminalnih grupa (OKG).
U sklopu akcije “Boka 7”, izvršeni su pretresi na šest lokacija u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom koje koriste članovi OKG, bezbjednosno interesantna lica i njima bliska lica.
Foto UP
“Privedeno je osam lica. Oduzeti su oružje, municija, vozila visoke klase, sredstva komunikacije, dokumentacija i druge stvari i predmeti. Naime, kada je u pitanju Kotor, pretresi su izvršeni u luksuznom stambenom kompleksu u mjestu Kavač u Kotoru, u stanu koji koristi B.K, član OKG Kavač, kao i kod bezbjednosno interesantnog lica A.P. u Škaljarima koji je blizak sa jednim od vođa OKG Kavač. U Tivtu su pretresi izvršeni na tri lokacije koje koriste bezbjednosno interesantna lica M.P, N.M. i braća S.R. i B.R. U Herceg Novom pretres je izvršen kod bezbjednosno interesantnog lica R.B”, navodi policija.
Pretresima je oduzeta lovačka puška, dva revolvera, oko 100 komada municije različitih kalibara, četiri borbena opasača, optički nišan, osam vozila, među kojima su i vozila visoke klase marke “VW”, “Audi”, “BMW”, i “Mercedes”, te motocikl marke Piaggio Beverly.
Policija je oduzela deset mobilnih telefona, od kojih jedan posjeduje kripto zaštitu (BlackBerry ) i veći broj SIM kartica, te više tablet i lap top računara, USB memorija za skladištenje podataka kao i jedan eksterni hard disk.
Foto UP
Oduzeta su dva ručna sata marke “Rolex”, 2.000 eura, dokumentacija o različitim vrstama novčanih transkacija i dužničko–povjerilačkim odnosima, alat za obijanje brava, dva diktafona, pet maskirnih uniformi, mačeta i više komada raznih noževa (bodeži, noževi za gađanje), dva metalna boksa, metalna palica, biber sprej, elektro šoker i četiri ručne radio veze.
“Nakon sprovedenog pretresa u službene prostorije radi postupka kriminalističke obrade privedeno je ukupno osam lica. U toku su konsultacije sa nadležnim tužilaštvom u cilju procesuiranja lica kod kojih su pronađeni oružje i municija”, navode iz policije, uz napomenu da se aktivnosti policije na otkrivanju, sprječavanju i suzbijanju organizovanog kriminala nastavljaju.
Uprava pomorske sigurnostui Crne Gore (UPS) u Kotoru je danas preuzela novosagrađeni spasilački brod nazvan SAR-3, a koje je za njene potrebe konstruisala i sagradila domaća kompanija, brodogradilište „Monte Marine Yachting“ iz Kotora.
SAR-3, katamaran dužine 16,5 i širine 6 metara, vrijedan je 450 hiljada eura, a njegovu gradnju i opremanje finasirala je UPS. Brod je u srijedu porinut u more u Tivtu, nakon čega je u Kotoru završeno njegovo opremanje i montaža sve neophodne opreme, pa ga je juče i zvanično preuzela komisija UPS na čelu sa direktorom Safetom Kočanom.
HDR
Novi brod namijenjen je prvenstveno za operacije traganja i spašavanja na moru, na udaljenosti do 50 milja od obale. Ovo plovilo može da dejstvuje u olujnim uslovima do mora snage 7, a pored traganja i spašavanja, služiće i kao komandno plovilo u akcijama spriječavanja zagađenja mora, te za spašavanje i tegljenje onespodobljenih manjih komercijalnih i plovila za sport i rekreaciju. Brod koji može ukrcati 5 članova posade, ima i prostor za 7 putnika, mini kuhinju i toalet. Pogone ga dva motora Iveco ukupne snage 570 konja sa kojima postiže maksimalnu brzinu od 22 čvora. Na krmenoj platfiormi SAR-3 ima i sklopivu hidrauličnu dizalicu za podizanje predmeta iz mora, a brod nosi i i brzi RHIB gumenjak dužine 6 metara sa vanbrodskim motorom snage 80 konja koji značajno olakšava i ubrzava operacuje spašavanja ljudi iz mora.
„Novi brod značajno povećava naše kapacuitete i mogućnosti u operacijama traganja i spašavanja, naročito u od obale udaljenom akvatorijumu. SAR-3 će najvjerovatnije već u ponedjeljak isploviti iz Kotora za Bar gdje će mu ubuduće biti stana baza“- kazao nam je danas direktor UPS Safet Kočan. On je dodao da će nakon dolaska novog broda, dosadašnje glavno plovilo za traganje i spašavanje, brzi 12 metarski aluminijumnski radni čamac SAR-1 tipa „navar 40“ biti prebaziran u Budvu. Akvatorijum Boke Kotorske „pokriva“ manji gumenjak SAR-2, a UPS će uskoro raspisati i tender za nabavku još jednog brzog spasilačkog plovila vrijednog oko 200 hiljada eura.
SAR 3
„Riječ je o namjenski građenom tzv. heavy duty RHIB gumenjaku dužine 9 metara sa kabinom i sa dva vanbrodska motora od po 250 konja. To plovilo nabavljamo zahvajujući dobroj saradnji sa Agencijom za civilno vazduhoplovstvo, a taj RHIB će po potrebi službe, dejstvovati na cijelom Crnogorskom primorju“- zaključio je Kočan.
