Povratak starih običaja kroz „Kićenje kleke“

Boka News
-
2
Povratak starih običaja kroz „Kićenje kleke“

Proteklog vikenda, treću godinu za redom, na Orjenu, kod planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m n. v.), uspješno je realizovan događaj  „Kićenje kleke“.

I ovog puta, sa stotinjak učesnika, opravdao je  naziv najposjećenijeg dešavanja iz zajedničkog zimskog kalendara koji  promoviše Orjen kroz različite aktivnosti u planini. Na kićenje kleke  organizovano su došli članovi planinarske sekcije „Novski tići“,  koja radi pri OŠ „Milan Vukvić“, kao i hercegnovski odred  izviđača „Orjen“. Ipak, primjetno je povećanje porodičnih  posjeta, tako da su polovinu učesnika događaja činili odrasli.

Organizatorima (planinarski klub „Subra“) na ruku je išlo lijepo,  sunčano vrijeme i mali sniježni pokrivač koji upotpunio pred  novogodišnji ugođaj. U protekle dvije sezone, na ovom događaju  snijega uopšte nije bilo, što ipak nije svojstveno Orjenu-planini  poznatoj po obilnim sniježnim padavinama.

Kleka, smreka, ili šmreka je mediteranski bodljikavi grm, ili niže  drvo, koji je u Boki Kotorskoj, ali i šire na primorju, zajedno sa  lovorikom, korišćen za božićne drvce. Zauzima prostrana područja  kamenjara, od mora pa sve do 1500 m visine, šireći se sve više na  nekadašnjim pašnjacima i čineći teren teško prohodnim. Stoga,  koristeći ga za božićno drvce ne štetimo prirodi, a ujedno se  prisjećamo starih običaja. Ipak, zbog njenih izraženih i gusto raspoređenih bodlji, kleku nije tako lako okititi. Sa druge strane,  uloženi trud se ipak isplati, budući da je kleka puno gušća od  većine četinara, pa okićena čak bolje „figura“ od svojih velikih  i „razvikanijih“ rođaka.

„Kićenje kleke je zadnji ovogodišnji događaj iz zajedničkog  kalendara „Orjen, planina kraj mora“, čiji je koordinator Agencija  za razvoj i zaštitu Orjena, a organizatori pojedinačnih dešavanja su  PK „Subra“, NVO Orjen Outdoor, AK „Niskogorci“, Sekretarijat za  komunalne poslove i ekologiju, MZ Kameno-Žlijebi, MZ  Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, NVO „Orka“, konoba Sikimić , NVO  ”Eko Boka” i paraglajding klub “Adriafly”. Program se realizuje  uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi,  a nastavlja se već prvim danom nove, 2018. godine.

Popović Moškov: Za kićenje Kotora uložili smo 50.000 eura, građani i turisti oduševljeni…

Boka News
-
5
Popović Moškov: Za kićenje Kotora uložili smo 50.000 eura, građani i turisti oduševljeni…

Kotor je prethodnih dana obukao svoje novogodišnje ruho. Grad je okićen, svijetli, postavljene su novogodišnje figure koje su izazvale posebnu pažnju brojnih posjetilaca.

Kotorani, turisti i posjetioci koje smo anketirali izrazili su oduševljenje kako ove godine izgleda Kotor.

Tim povodom razgovarali smo sa sa potpredsjednicom Opštine Kotor i koordinatorkom tima za kićenje grada Ljljanom Popović Moškov (URA).

„Na kićenju smo radili samo sedam dana, veliku pomoć pružili su nam naši sugrađani , djeca osnovne i srednje škole, vatrogasci, komunalci, zaposleni iz lokalne uprave. Nikome nije teško da da svoj doprinos da naš grad izgleda lijepo za predstojeće praznike. Nikada Kotor nije ovako bio okićen i sređen, ima neku toplinu djeca su oduševljena, kao i gosti koji posjećuju naš grad“ – kazala je Popović Moškov.

Ona je istakla u razgovoru za naš portal da je sa novim ljudima došla i nova energija, donjeli su nešto svoje, drugačije, nešto više duše.

„Svako od nas želi od nas da pokaže koliko mu ovaj grad znači, bez ikakvih kalkulacija i politikanstva. Sada nisu izbori, pa nemože niko da nas optuži da ovo radimo zbog toga. Volimo svoj grad želimo mu sve najbolje, da se u njemu dešavaju najljepše stvari“ – poručila je potpredsjednica Popvić Moškov.

Koliko ste sredstava izdvojili za kićenje?      

 Za kićenje grada je izdvojeno 50.000 eura. Prethodnih godina se to kretalo oko 15.000 eura. Jeste da je potrošeno duplo više sredstava, ali neka građani sami procijene. Mislim da je novac pametno utrošen i da se to vidi. U ovom duhu ćemo nastaviti, naš krajni cilj je da u narednim godinama okitimo i zidine. Počeli smo sa uređenjem i osvjetljavanjem balkona, imamo nove figure po gradu. Konceptualno grad se ne može srediti za jednu ili dvije godine to se radi na duge staze, to su pokazala iskustva drugih. Kada sam kontaktirala nadležne u Zagrebu da me upute na stručnajke koji su njima radili, od koga su kupovali ukrase kazali su mi da projekat kićenja grada Zagreba traje devet godina a četiri zadanje je najljepše uređeni grad u Evropi.

Mi smo ove godine započeli taj koncept i nastavljamo u tom duhu. Iduće godine ćemo se fokusirati na zidine i kupovinu nekih novih stvavri koje će uljepšati naš grad.

Okićen Kotor za doček 2018.

Krenula je i manifstacija „Od Božića do Božića“ ?

To je ono što Kotor ima što mu nikada i niko nemože oduzeti. Ja volim kazati da je Kotor najmanji kozmopolitski grad na svijetu. I mi to pokazujemo ne formom već suštinom, sve slavimo, jer Kotor bez njegovih stanovnika nebi bio Kotor, kazala nam je između ostalog  Ljiljana Popović Moškov.

Trio Gušti u Tivtu za Božić 25.decembra

Boka News
-
0
Trio Gušti u Tivtu za Božić 25.decembra
Obavještenje

Trio Gušti nastupiti će uTivtu za Božić 25.decembra na gradskoj rivi Pine od 21 sat.

Sofija Loren krstila kruzer “MSC Seaside” u Miamiju

Boka News
-
0
Sofija Loren krstila kruzer “MSC Seaside” u Miamiju
MSC Seaside

Četvrtak, 21. decembra, bio je veliki dan za MSC Cruises budući da je poznata talijanska glumica Sofija Loren krstila „MSC Seaside“, novi admiralski brod kompanije MSC Cruises u Miamiju.

Sada kada je brod službeno kršten spreman je za plovidbu Karipskim morem. Naime, „MSC Seaside“ će ploviti tijekom cijele godine od Miami do Kariba nudeći 7-dnevni itinerer na istočnim i zapadnim Karibima, počevši od 23. decembra 2017.

Tokom službene prezentacije kruzera „MSC Seaside“ tvrtka je također najavila da će „MSC Meraviglia“ doći u Sjevernu Ameriku 2019. godine.

„MSC Meraviglia“ prvi je od šest novih brodova tvrtke koji će ući u službu između 2017. i 2020. godine, a isporučen je u lipnju ove godine iz brodogradilišta STX France u Saint-Nazaireu u Francuskoj.

Kako bi ugostili „MSC Seaside“ sa 5.170 putnika, Miami-Dade County i MSC Cruises upravo su završili remont cruise Terminala F, koji je osjetio poboljšanje kapitala tijekom protekle dvije godine.

MSC Cruises je 29. studenog preuzeo isporuku broda od talijanskog brodograditelja Fincantieri u Trstu.

S bruto tonažom od 154.000 tona, brod je dugačak 323 metra i širok 41 metar. Moći će prevoziti 5.179 putnika i 1.413 članova posade.

Njegov sestrinski brod, „MSC Seaview“, predviđen je za isporuku u junu 2018., pokazuju podaci VesselsValue.

Makarska: božićna čestitka duga 211 metara

Boka News
-
0
Makarska: božićna čestitka duga 211 metara
čestitka

U Makarskoj je na Badnjak, u okviru blagdanskog programa, izložena “najduža božićna čestitka” koju su izradili učenici osnovnih škola iz Makarske i Makarskog primorja, a dugačka je 211 metara.

Tradicionalno na Badnjak u “Božićnom gradu” na Kačićevom trgu u Makarskoj podijeljeno je oko 500 besplatnih porcija bakalara što su ga pripremili kuhari iz Udruge Marendin i konobe Kalalarga, a podijelili su ga gradonačelnik Jure Brkan i njegovi suradnici.

Podijeljena su i tri velika soparnika, Iz Obiteljskog pojloprivrednog gospodarstva Tomčić.

Gradonačelnik je građanima čestitao Božić i poželio im sve najbolje u 2018.

Luštica – obilježeno 900 godina života hrama Svetog Nikolaja u Radovanićima

Boka News
-
7
Luštica – obilježeno 900 godina života hrama Svetog Nikolaja u Radovanićima

Veliki jubilej – 900 godina života hrama Svetog Nikolaja u Radovanićima na Luštici obilježeno je danas svetom arhijerejskom liturgijom, kojoj su ispred Opštine Herceg Novi prisustvovali predsjednik Stevan Katić, potpredsjednik Miloš Konjević i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.

Liturgiju je služio Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, a sasluživali vladika Atanasije i vladika Joakim, u prisustvu brojih građana koje je potom okupila trpeza ljubavi.

Sveta arhijerejska liturgija dio je programa povodom 900 godina podizanja sabornog hrama Svetog Nikolaja na Luštici, koji organizuju Arhijerejski protoprezviterat Bokokotorski i crkvena opština Luštica pod pokroviteljstvom Mitropolije Crnogorsko-primorske.

Prethodili su joj programi za najmlađe i duhovne večeri tokom prošle godine, kao i Duhovna akademija i otvaranje izložbe fotografija “Duhovni mozaik Luštice” u dvorani Park 23. decembra. Značajna godišnjica bila je povod za objavljivanje fotomonografije “Hramovi i vijekovi Luštice” koju je priredio paroh Nikola Urdešić, a najavljen je i naučni skup u 2018. godini. Hram Svetog Nikolaja sagrađen je 1117. godine.

Do sada je obnovljen tri puta – 1219. godine, 1669. godine i 1892. godine, kada je i postavljen ikonostas koji svjedoči o datumu gradnje. U toku je nova obnova hrama posvećenog “zaštitniku pomoraca”, u okviru koje je povodom jubileja obnovljen ikonostas, a biće nastavljena tokom narednih godina.

Novogodišnjim koncertom Gradske muzike Kotor počela manifestacija “Od Božića do Božića” – foto,video

Boka News
-
1
Novogodišnjim koncertom Gradske muzike Kotor počela manifestacija “Od Božića do Božića” – foto,video

Gradska muzika Kotor sinoć je u Kulturnom centru “Nikola Đurković” održala Novogodišnji koncert, kojim je svečanoi otvorena manifestacija “Od Božića do Božića” u organizaciji NVU Karampana i TO Kotor.

Manifestaciju “Od Božića do Božića” koja se po peti put organizuje otvorio je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.

Pod dirigentskom palicom kapelnika Daria Krivokapića kotorska gradska muzika, koja ove godine slavi 175 godina postojanja oduševila je brojnu publiku.

Koncert je počeo Maršom „Kotor“ Antuna Kopitovića, nakon čega su se ređale polke, marševi i popularne zabavne numere.

Gost večeri bila je ženska klapa “Incanto”.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Otvorena izložba „Palate grada Kotora i grada Perasta-nekada i sada”

Boka News
-
0
Otvorena izložba „Palate grada Kotora i grada Perasta-nekada i sada”

„Palate grada Kotora i grada Perasta-nekada i sada” naziv je izložbe koja je otvorena u petak u  Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor.

Izložba na najbolji način predstavlja ono što radi Pomorski muzej, a to je prezentovanje i valorizovanje kulturne baštine na ovim prostorima, kazao je direktor muzeja Andro Radulović, čestitajući autorkama na kvalitetnoj i zanimljivoj izložbi.

O izložbi su govorile autorke izložbe, Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica i Jelena Karadžić etnološkinja i muzejska savjetnica. Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Jovana Lalošević Vidović.

„Svaka palata u donjem dijelu grada prema Morskim vratima simbol je trga. Iz njihovih se magazina u prizemljima iznosi brašno, žitarice, drvo, zelen, mlijeko, sirevi, pa su trgovi, mirišući na ove proizvode, dobili nazive: Trg od brašna, oružja, slate, mlijeka, drva. Palate su stamene sa biforama i triforama, raskošnim balkonima raspoređenim po spratovima, uglavnom smješteni po centralnom dijelu palata. Kotor od svih gradova na jugoistočnoj jadranskoj obali ponajviše je zadržao odlike tipičnog srednjevjekovnog, mediteranskog grada”- kazala je Abramović kjoja je i autor kataloga koji prati izložbu.

O palatama Perasta govorila je koautorka izložbe i kataloga, etnološkinja i muzejska savjetnica Jelena Karadžić.

Izložba Palate grada Kotora i Perasta

“Vijađ po vijađ, kamen po kamen – donio je Boki prelijepe palate, palace i kuće koje su branjene krvlju graditelja i njihovih potomaka u burnim i nemirnim vremenima proteklih 400 godina. Duh slavnih Zmajevića, Smekja, Martinovića, Viskovića, Bronza, Bujovića i dalje lebdi nad gradom i ne dozvoljava da grad zaspi. Stare palate dobijaju novu namjenu i sada služe za odmor i uživanje, a u nekim se rađaju djeca, nove generacije Peraštana i Peraštanki koji će u budućnosti obnoviti danas još rušene palate. Sigurna sam da će i nepokretna kulturna baština biti sačuvana, a u skoroj budućnosti i obnovljena po konzervatorskim projektima ” kazala je između ostalog Karadžić“.

Izložba Palate grada Kotora i Perasta

Istoričarka umjetnosti i istraživač u oblasti zaštite kulturne baštine Boke Jovana Lalošević Vidović, izrazila je svoje stručno mišljenje o sadržaju, tekstu i postavci izložbe, ističući njenu višestruku vrijednost.

“Autorke izložbe nam sa svojim stručnim izrazom približavaju i naglašavaju slojevitost stilova u arhitekturi dva grada, Kotora i Perasta. Uz sve to, sa druge strane, autorke su na vrlo vješt način uspjele da prikažu činjenično stanje sadašnjeg trenutka palata ova dva grada, odnosno koliko je današnji način života uticao na određivanje savremene namjene vjekovnih palata” – kazala je proglašavajući izložbu otvorenom Lalošević Vidović.

U muzičkom dijelu programa nastupićla je klapa „Belezza”

Izložba je realizovana u saradnji sa Ministasrtvom kulture Crne Gore, u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017. godinu,.

Tivat dobio još jedan luksuzni mali butik hotel

Boka News
-
0
Tivat dobio još jedan luksuzni mali butik hotel
Hotel Astoria

Tivat je od četvrtka bogatiji za još jedan novi luksuzni mali hotel – na gradskoj rivi i šetalištu Pine na svečanosti kojoj su prisutvovele brojne zvanice, otvorena je „Astoria“, mali butik hotel podgoričke kompanije „Nemesis“.

Ovo je več četvrti hotel i sedmi po redu restoran te firme -butik hoteli pod imenom „Astoria“ rade u Kotoru i Budvi dok „Nemesis“ u Podgorici ima dobro poznati lukusuzni butik hotel „Hemera“. Svi objektu te kompanije dobitnici su brojnih međunarodnih priznanja, a osim luksuznog smještaja i dobre usluge, poznati su i po svojoj specifičnoj internacionalnoj gastronomskoj ponudi.

„Želimo da donesemo Tivtu novu ponudu, kao i drugačiji pristup samom gostu. Gajimo posebnu gastronomsku ponudu. Očekujemo da taj vid ugostiteljske ponude u Tivtu podignemo na veći nivo”- rekao je na svečanom koktelu upriličenom povodom otvaranja “Astorie” u Tivtu direktor tog hotela Igor Vujošević.

Novi hotel koji se nalazi u jednom od arhitektonski najprepoznatljivijih i detaljno rekonstruisanih starih objekata na Pinima, tzv. kući Botica-Berberović sagrađenoj između dva svjetska rata, raspolaže sa devet moderno  opremljenih apartmana, restoranom sa terasom i kuhinjom sa modernom opremom, uključujući i “Josper grill” peći. Kategorisan je sa 4 zvjezdice, a zavisno od perioda godine, zapošljavaće 30 do 60 radnika. Posebnost “Astorie” i njenog restorana je meni koji nudi gostima sa specijalitetima internacionalne kuhinje I posebnim akcentom  na mediteransku ishranu, kao i prepoznatljivi dezerti.

Otvaranje hotela Astoria

Ističuči da u Tivtu gdje već posluje nekoliko luksuznih i malih hotela najviše klase “Astorija” nalazi na vrlo konkurentan, ali i inspirativan poslovni ambijent, direktor novg hotela Igor Vujošević kazao je da oni “vole što imaju dobru konkurenciju i na gostima je da izaberu prave stvari”.

“Do skoro u Crnoj Gori i nijesmo imali pravu konkurenciju i drago nam je da se i ovdje oprobamo. Idemo u našem smjeru, ispitivali smo tržište. Tivat je grad koji živi 12 mjeseci pa očekujemo da sezona, pred i posteszona budu kvalitetni. Prvi ispit nam je novogodišnji program na obali Pine. Bina je tu ispred nas, pored broda „Jadran“ vezanog na rivi. Pozivamo sve građane Tivta i Crne Gore da budu naši gosti. Daćemo sve od sebe da se pokažemo na startu u pravom svjetlu”- istakao je Vujošević.

Počela astronomska zima: Zašto prave hladnoće nastupe (daleko) iza zimskog solsticija?

Boka News
-
0
Počela astronomska zima: Zašto prave hladnoće nastupe (daleko) iza zimskog solsticija?
Počela astronomska zima: Zašto prave hladnoće nastupe (daleko) iza zimskog solsticija?

U četvrtak  21. decembra u 17 sati i 28  minuta (srednjeeuropsko vrijeme) na sjevernoj je polutki  započela  kalendarska zima. U to je vrijeme nastupio zimski solsticij ili suncostaj.  To je trenutak kada je Sunce u svom prividnom kretanju po nebu najjužnije tj.  najniže nad obzorjem.  Sjeverni je pol najviše otklonjen od Sunca te je na sjevernoj polutki noć najdulja, a dan najkraći.

Smjenu godišnjih doba u umjerenim zemljopisnim širinama uvjetuje nagib Zemljine osi u odnosu na ravninu po kojoj se Zemlja okreće oko Sunca. U četvrtak 21. decembra, južni pol je bio najviše priklonjen Suncu, a Sunčeve zrake okomite na južnu obratnicu, na 23°27′ južne geografske širine.

Nasuprot tomu, sjeverni pol je bio najviše otklonjen od Sunca. Na našoj hemisferi noć je tada bila najdulja a dan najkraći. Zimski solsticij ili suncostaj je početak kalendarske zime na sjevernoj polutci, dan se počinje produžavati, a noć smanjivati.

Pošto je sjeverna hemisfera prvog dana kalendarske zime najmanje izložena sunčevima zrakama moglo bi se zaključiti da je to ujedno i najhladniji dio godine na spomenutom području. Međutim, to nije tako.

“Kašnjenje” stvarne hladnoće

U pravilu, temperatura zraka nastavljati padati slijedećih mjesec do mjesec i pol dana! To “kašnjenje” stvarne hladnoće za zimskim solsticijem rezultat je postojanja Zemljine atmosfere (zrak), litosfere (kopno) i hidrosfere (vode), te oni utječu na Zemljinu toplinsku bilancu.

Njima je potrebno određeno vrijeme da se zagriju ili ohlade, pa je upravo zbog toga prosječno najhladnije razdoblje kraj siječnja ili početak veljače, a najtoplije kraj srpnja ili početak kolovoza. Da je Zemlja savršena sfera (kuglastog oblika bez reljefa) bez zraka i vodenih površina onda bi najhladniji dan u godini padao u zimski solsticij.

Zimski solsticij

Za vrijeme zime na sjevernoj polutki  Zemlja  Zemlja je  bliže Suncu nego u ljeto na sjevernoj polutki.  Zemlja prolazi kroz perihel (položaj kada je na svojoj eliptičnoj putanji najbliža Suncu) početkom siječnja svake godine (dakle desetak dana nakon zimskog solsticija). U 2018. godini Zemlja će najbliža Suncu biti 3. siječnja u 6: 35 sati po srednjeeuropskom vremenu. Tada će od Sunca biti udaljena 147 098 291 kilometara.  Zemlja je od Sunca najudaljenija početkom srpnja (prolazi kroz afel), desetak dana nakon ljetnog solsticija na sjevernoj polutki. U 2018. godini to će se dogoditi 6. srpnja u 18:47 sati (16.47 po UTC vremenu).  Tada će naš planet biti od središta Sunca udaljen za 152 098 233 kilometara. Dakle, na samom početku astronomskog ljeta Zemlja je oko 5 milijuna kilometara dalje od Sunca nego na početku astronomske zime.

To samo dokazuje da blizina Sunca i Zemlje ne određuje primarno temperaturu zraka na nekom području. Kut upada sunčevih zraka najviše utječe na temperaturu po principu – što okomitiji kut upada sunčevih zraka u odnosu na povšinu, više primljene toplinske energije što se manifestira višim temperaturama zraka.

Kut upada Sunčevih zraka

Zimi je Sunce nisko na horizontu, a kut upada sunčevih zraka je znatno manji nego ljeti. Zbog toga se jednaka količina sunčevih zraka raspoređuje na znatno veću površinu nego ljeti kada su koncentriranije na manju površinu. Iz istog razloga, prisojne padine brda i planina prime znatno više sunčeve topline od osojnih zbog povoljnijeg upada sunčevih zraka, što se osobito koristi u poljoprivredi.

Klimatološka zima traje od 1. decembra do 1. marta. Kalendarska (astronomska)  zima najčešće počinje 21.decembra  a završava oko  21.marta ili zadnjih godina (a i slijedećih) sve češće 20. ožujka. Promatrajući višegodišnji prosjek temperature zraka, prosinac je najtopliji, ali i najoborinskiji  mjesec klimatološke zime. Prosječno je najhladnije u siječnju, zatim veljači.

1...3.6973.6983.699...4.657Stranica 3.698 od ukupno 4.657