Izložbu fotografija „Tivat u velikom ratu“ koju su priredili Foto kino i video klub „Mladost“ i Centar za kulturu Tivat otvorio je direktor prof. Neven Staničić, koji je istakao da je Tivat oduvjek bio specifična sredina.
„Kultura sjećanja definiše i naše ponašanje. Mi u Tivtu smo do sada na savim dobar način gajili tu kulturu. Ovom izložbom želimo podsjetiti da je Tivat u Prvi svjetski rat ušao sa prostora Austro-Ugarske. Tokom tih ratnih godina uz Tivćane su u našem gradu boravili su Česi, Slovaci, Njemci, Austrijanci, Mađari, Italijani kao zarobljenici, Francuzi, Rusi, Rumuni i nije zabilježen nijedan ekces, niti netrpeljivost za te četiri ratne godine, i to je ono što Tivat čini specifičnim i što se nadam da će biti i u buduće… Ovom izložbom smo željeli spojiti život i običaje domaćeg stanovništva sa onim što se dešavalo u ovoj velikoj vojnoj bazi, koja je doživjela i razaranje, a neki Tivćani izgubili kuće što se malo pominje, zapravo se i ne zna“ – kazao je Staničić.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena sredinom mjeseca učestvovala na izložbi fotografija “Priroda nas povezuje -parkovi Dinarida” u Sloveniji, gdje se predstavila sa nekoliko odabranih motiva iz Parka prirode “Orjen”.
Izložba je bila postavljena u ljubljanskom parku Tivoli na Plečnikovoj promenadi, na atraktivnom otvorenom prostoru. Predstavljene su fotografije 58 zaštićenih područja, članova asocijacije Parkova Dinarida, kao i fotografije članova Zajednice parkova Slovenije. Na fotografijama su predstavljene prirodne i kulturne znamenitosti područja te prednosti zaštite tih područja za lokalno i regionalno stanovništvo.
Partneri parku Tivoli i Parkovima Dinarida u organizaciji izložbe su Grad Ljubljana, Javno poduzeće Snaga koje upravlja Parkom prirode Tivoli, Rožnik in Šešenski hrib i WWF Adria.
Priroda nas povezuje -parkovi Dinarida
Park prirode „Orjen“ ima zadatak zaštite, ali i valorizacije ovog planinskog područja u neposrednom zaleđu Jadranskog mora. Park je poznat po šumama endemske vrste bora-munike, neobičnom i surovom kraškom reljefu, ali i kulturnom pejzažu baziranom na vjekovnim naporima na otimanju zemlje od kamena. Parku gravitiraju stanovnici Boke Kotorske: Herceg Novi, Tivat i Kotor, ali i stanovnici Dubrovnika, odnosno Trebinja. Budući da je ova oblast na tromeđi ujedno i značajno turističko područje, Park će imati važnu ulogu kao destinacija izleta u zaleđe.
Dogovoreno je obeštećenje od 320 hiljada eura koje će biti podijljeno za 127 ribara
Kočarica – Foto:Boka News
Konzorcijum Eni-Novatek riješio je i posljednji problem kako bi mogao da sprovede istraživanje podmorja kod Bara i Ulcinja u potrazi za naftom i gasom, jer su postigli dogovor sa predstavnicima ribara o obeštećenju za period kada ne budu mogli da ribare na prostoru na kojem će se izvoditi istraživanja.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” dogovoreno je obeštećenje od 320 hiljada eura koje će biti podijeljeno na registrovanih 127 ribara ako se svi prijave i prihvate ovaj dogovor. Suma će biti dijeljena po formuli 1:6, odnosno koče i plivalice će dobiti šest puta više od malih ribara. Registrovan je 101 mali ribar i 26 velikih.
Oni narednih 38 dana, koliko će trajati 3D seizmičko istraživanje, neće moći da odlaze u ribolov na prostoru koji je obuhvaćen istražnim blokovima.
Ugovorom je predviđeno da predstavnici ribarskih udruženja pribave saglasnosti od svakog ribolovca, a novac za obeštećenja biće isplaćen u roku od 14 dana od dostavljanja saglasnosti. Za slučaj da istraživanja budu trajala duže od ovog roka, ribarima će na isti način biti nadoknađeni i ti dani. Predstavnici ribara kažu da su uspjeli da ukupno obeštećenje povećaju sa prethodno ponuđenih 50 hiljada na 320 hiljada.
Predstavnici ribara istuču da je Vlada trebala da dogovori obeštećenja kada je ugovarala koncesiju za istraživanja, a ne da ih ostavi da se “kao na pijaci dogovaraju” o obeštećenju. Oni navode i da im niko ne garantuje da će biti dugoročne štete po riblji fond.
Evropska komisija objavila je u četvrtak kako su u drugi krug izbora za titulu Evropske prijestolnice kulture 2024. godine ušli Banjaluka, Mostar te norveški Bodo.
Privrednici i Opština Herceg Novi imaju zajednički interes da jubilarni, 50. Praznik mimoze bude što sadržajniji, kvalitetniji i u grad dovede što veći broj posjetilaca, istaknuto je na današnjem sastanku predstavnika lokalne uprave i lokalnih kompanija u Velikoj sali Skupštine Opštine.
Na poziv lokalne uprave odazvalo se dvadesetak privrednika koji su dali svoje predloge i sugestije, na koji način tradicionalni Praznik treba i može da bude unaprijeđen, kako bi njegovi komercijalni efekti bili vidljiviji. Privrednici su iskazali namjeru da posluju u vrijeme održavanja Praznika, te istakli da im je važno svako dešavanje koje kreira ponudu grada van glavne turističke sezone.
Potpredsjednik Opštine Miloš Konjević, menadžer Dragan Šimrak i direktor Turističke organizacije Pavle Obradović su u ime Direkcije Praznika poručili da jubilarno izdanje treba da donese obostrano zadovoljstvo, korist i promociju Gradu i privrednicima, u skladu sa onim što je bio glavni motiv njegovih osnivača prije pet decenija.
Kako se moglo čuti, Praznik mimoze je mnogo donio Herceg Novom, ali poslednjih godina njegovi ekonomski i promotivni efekti nisu na nivou koji ova manifestacija zaslužuje. S tim u vezi, od ključnog značaja je uključivanje privrednika u aktivnosti i program.
Prisutnima je predstavljen program koji je u nacrtu, kako bi iskoristili ovaj momenat da se uključe i pomognu njegovo unapređenje i širenje. Poručeno je da je Direkcija Praznika otvorena za sve predloge koji će 50. dana programa učiniti kvalitetnijim i privući posjetioce. Podrška programu stigla je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalne turističke organizacije.
Mimoza HN
Okvirni program koncipiran je još prije ljeta, pa je protekla sezona iskorišćena za dijeljenje propagandnog materijala. Kreirani su paket aranžmani, a od decembra kreće intenzivna marketing kampanja u gradovima regiona.
Učesnici sastanka saglasili su se da Praznik mimoze treba da izađe iz okvira našeg regiona. Ove godine to će biti učinjeno tokom promotivnog Karavana Mimoze koji će stići do Budimpešte i Beča, organizacijom večeri posvećenih kulturi i gastronomiji evropskih gradova i država, učešćem inostranih grupa u programu, a svemu tome doprinijela je saradnja sa pobratimskim gradovima i ambasadama u Crnoj Gori.
Kako je zaključeno, nova decenija Praznika mimoze biće u znaku širenja na nova, evropska tržišta, što je neophodno da bi se osigurala svijetla budućnost ove manifestacije.
Svečani koncert povodom 45 godina postojanja klape “Jadran” održat će se u subotu, 24.novembra sa početkom u 19 sati, u Velikoj dvorani tivatskog Centra za kulturu.
Gosti koncerta su ženska klapa „Bellezza“ iz Tivta.
Povodom Mediteranskog dana obale koji je ove godine smjestio Split u središte zbivanja međunarodne proslave, učenici Škole likovnih umjetnosti od plastičnog otpada izradili su sirenu s porukom „Save our sea“ (‘Čuvajte naše more’). Njihovo umjetničko djelo nalazi se na lukobranu gradske luke kao apel o važnosti očuvanja Jadranskog mora svima koji u Split dolaze morskim putem.
– Osim brojnih, višednevnih aktivnosti, radionica za djecu, izložbi, akcije čišćenja podmorja, predavanja i stručnog skupa održanih u Splitu u organizaciji našeg Centra proteklog rujna, željeli smo ostaviti i trajnu poruku Mediteranskog dana obale. Kontaktirali smo ravnatelja Škole likovnih umjetnosti, g. Bilankova koji je spremno dočekao inicijativu, a profesorica Hana Letica i njeni učenici s velikim entuzijastom i kreativnošću pristupili su zadatku. Ravnatelj Lučke uprave Split, g. Vice Mihanović je bio oduševljen prijedlogom te su njegovi kolege odmah s profesoricom pronašli prikladan zid na vidljivom mjestu, te krenuli u zahvat ravnanja, bojanja i pripreme površine za postavljanje ove prekrasne instalacije mladih kreativaca – pojasnila je Željka Škaričić, ravnateljica Centra PAP/RAC, kako je uopće krenula inicijativa i suradnja sa Školom likovnih umjetnosti.
Sve je dogovoreno tijekom srpnja pa je školske praznike Lučka uprava iskoristila za pripremu zida. Po povratku u školske klupe profesorica Hana Letica krenula je s učenicima razrađivati skicu i koncept te su započeli i sa prikupljanjem plastičnog otpada, s kopna i iz mora, koji je korišten u izradi ovog jedinstvenog murala.
– Za sirenu je izabrana skica Duje Prlića, učenika drugog razreda slikarskog odjela koji je uglavnom radio trup. Njegova razredna kolegica Ema Jelača i polaznik četvrtog razreda kiparskog smjera Filip Glaurdić radili su lice, a ostali na dijelovima repa. Kompoziciju tonova plave boje učenice Stella Roso i Sara Andrić su zbilje izvrsno odradile, kao i svaki član našeg tima koji je sudjelovao u zadatku, bili su jako vrijedni i predani ovom projektu – pohvalila je svoje učenike profesorica Hana Letica.
– Sirenu smo izrađivali od plastičnog otpada – čepova, štapića za uši, čikova, slamki, starih igračaka… i to u više faza. Bio je ovo doista kompleksan i zahtjevan zadatak no bez obzira na njihovu mladost, naši su učenici to odradili junački! – dodala je.
Mediteranske zemlje uslijed gospodarskog rasta i razvoja turizma nalaze se pred sve većim izazovima očuvanja okoliša stoga su nam ovakve inicijative i jasne poruke u javnom prostoru sve potrebnije. Obzirom na pokazanu kreativnost i talent, pozivamo i druge institucije, tvrtke, udruge i predstavnike lokalne uprave da osmisle projekte oplemenjivanja javnih gradskih površina i sadržaja, te da uključe splitske škole i fakultete, naše profesore, učenike i studente.
Povodom 21. novembra Dana Opštine Kotor, predsjednik Vladimir Jokić, sa predsjednicom Skupštine Opštine Dragicom Perović priredio je tradicionalni prijem za najbolje učenike i studente.
Predsjednik Jokić čestitao je đacima i studentima, kao i njihovim profesorima i institucijama iz kojih dolaze, na postignutim uspjesima u prethodnoj godini, i naglasio da će lokalna uprava pružati maksimalnu podršku mladima. Predsjednica Skupštine je, čestitajući na dosadašnjim uspjesima, poručila prisutnima da oni, za lokalnu upravu, predstavljaju budućnost grada, i poželjela im ostvarivanje još boljih rezultatau onome što bude njihovo opredjeljenje za budućnost, nakon čega su predsjednik Jokić i predsjednica Perović, u zanimljivom razgovoru sa đacima i studentima, saslušali njihovo viđenje stanja u gradu, kao i ideje kako da se isto poboljša.
Prijem – foto Parteli
Prijemu su prisustvovali: Matej Mršulja i Mila Franović (OŠ “Njegoš”), Nikolina Nikolić iNikola Kovač (OŠ “Savo Ilić”), Andrea Ćeranić i Lana Đuričić (OŠ “Ivo Visin”), Neđeljko Tujković i Vuk Kašćelan (OŠ “Nikola Đurković”), Milica Subotić i Lena Kovačić (OŠ “Veljko Drobnjaković”), Ivana Šćekić i Milena Jurišević (Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”), Veljko Dudić i Vasilije Čolan (Gimnazija Kotor), Ivana Baćović i Dejan Kašćelan (Pomorska škola), Jovana Mršulja i Isidora Nikolić (Muzička škola “Vida Matjan”), Milica Vlahović i Pavić Bracanović (Fakultet za pomorstvo), Anđela Brandmajer i Anđela Smolović (Fakultet za turizam i hotelijerstvo).
Takođe, prijemu su prisustvovale i sportistkinje Amela Feković, koja je u ovoj godini osvojila treće mjesto naSvjetskom prvenstvu u bench pressu i powerliftingu, koje je održano u mađarskom Egeru, i Mare Jablan, koja je u ovoj godini oborila više državnih rekorda u različitim atletskim disciplinama.
Još jedna u nizu uspešnih akcija u cilju zaustavljanja krivolova, sprovedena je u reonu Kumborskog akvatorija i pristana na Luštici, saopštavaju iz organizacije Stop krivolovu.
Inspektor za ribarstvo MPRR u saradnji sa plovnom jedinicome Odjeljenja granične bezbijednosti Herceg Novi, a na prijave građana, obilaskom terena zatekli su više lica u krivolovnim aktivnostima, prilikom čega je oduzeto 8 vrša, dve ribolovne mreže, parangali, i pri tom su izrečene kazne počiniocima, kako za krivolovne radnje, tako i za nedozvoljeno držanje alata i opreme na obali ili plovilima,za koje lica nisu imala dozvolu za ribolov ili korišćenje!
Počiniocima koji nemaju dozvole za ribolov izrečene su kazne za krivolovne radnje i nedozvoljeno držanje ribolovnog alata na obali ili u plovilima.
Članovi organizacije Stop krivolovu naglasili su da imaju izvarenrednu saradnju sa građanima, Direktoratom za ribolov i pripadnicima plovne jedinice policije OGB Herceg Novog, bez koje ne bi postigli rezultate u prethodnih par mjeseci.
Oduzete mreže
“Najveću zahvalnost dugujemo pripadnicima Granične policije, koji svojim stavom i bezrezervnom agilnošću svakodnevno ulivaju sve više povjerenja građanima, da se ovaj težak posao uspješno sprovodi i da u budućnosti ne moraju brinuti da li će ovaj dio mora biti čuvan i sačuvan od bahatosti pojedinaca”, ističu u saopštenju.
Smatraju da je problem krivolova, na koji ukazuju, izuzetno velik i težak, ali da uspješnost riješavanja zavisi od svih građana. Zbog toga apeluju da se sve nepravilnosti na vodi prijave Policiji ili na brojeve telefona u Herceg Novom 067/184-773, u Budvi 067/184-258, Baru 067/184-018, Ulcinju 067/184-196 i Skaradskom jezeru 067/174-246 i 020/875-998.
NVO Green home apeluje na nadležne institucije da hitno stanu na kraj, kako su kazali, nedozvoljnim aktivnostima koje sprovode geofizičkih brodova “Polar Empress”, “Ocean Merimad” i “7-Waves” za koje tvrde da se kreću, rade markaciju i druge nepoznate i nedozvoljene aktivnosti.
Iz NVO Green home ističu da su jutros Upravi za inspekcijske poslove i Upravi pomorske sigurnosti dostavili zahtjev kojim traže kontrolu i inspekcijski nadzor nad kretanjem geofizičkih brodova “Polar Empress”, “Ocean Merimad” i “7-Waves”, angažovanih na istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju.
“To obzirom da se već od 9. novembra u kontinuitetu do najavljenih istraživanja 16. novembra i danas, ova plovila za seizmološka istraživanja kreću, rade markaciju i druge nepoznate aktivnosti i van dozvoljenih operativnih blokova”, navodi se u saopštenju Nataše Kovačević iz NVO Green home.
Ona navodi da je putem satelitskog praćenja moguće vidjeti česta i planirana zaustavljanja brodova tokom pravolinijskog kretanja koja ne samo da izlaze iz dozvoljenih blokova nego obuhvataju polovinu svih operativnih blokova u Crnoj Gori.
“‘Institut Plavi svijet’ iz Lošinja, Hrvatska je već nekoliko dana javno upozoravao vezano za aktivnosti ovih brodova u Crnoj Gori, dok od Uprave pomorske sigurnosti, Agencije za ugljovodonike i drugih nadležnih institucija dobijamo kao građani opšte i neupotrebljive informacije”, kazala je Kovačević.
Bilo bi, kaže dobro da se fokusiraju na odgovor šta ovi brodovi rade van licenciranih blokova, koliko stručnih osoba za pitanja morskog biodiverziteta iz obje Uprave nadzire i kontroliše istraživanja svakodnevno, i Koliko nepravilnosti je do sada procesuirano.
istraživanje nafte 1
“Operacije istraživanja su prema priloženim mapama već ozbiljno zastranile i van blokova treba da se klasifikuju kao nelegalne aktivnosti. Siromašna biodiverzitetska istraživanja i monitoring morskih vrsta i staništa rađena za potrebe referentnog stanja u području blokova i zona uticaja gube i to malo smisla što su imali”, ističe Kovačević.
Posljedice, kako je kazala, nedovoljne kontrole na samom početku aktivnosti seizmoloških istraživanja već ozbiljno govore o tome koliko smo nespremni i nemoćni da sa državnog nivoa iskontrolišemo strane mega naftaške investicije.
“Pored nepoznatog uticaja na živi svijet, radnjama je došlo do ozbiljnog kršenja međunarodnih sporazuma, konvencija kao što su ACCOMBAMS, MARPOL i EU Direktiva što će tek doći u fokus”, dodaje Kovačević.
Iz NVO Green home apeluju na nadležne institucije da hitno stanu na kraj ovim nedozvoljenim aktivnostima, te učine javnim podatke o dosadašnjem monitoringu stanja životne sredine i biodiverziteta, kao i naloženim prekršajnim i drugim mjerama.
“Vlada Crne Gore treba hitno da uvede moratorijum na istraživanje nafte i gasa iz podmorja obzirom na visoke rizike koji se iz dana u dan sve više potvrđuju”, zaključuje se u saopštenju.
