„Deset godina Arheološkog muzeja Narona” naziv je izložbe koja je danas otvorena na lokalitetu „Rimski mozaici” u Risnu. Organizatori izložbe su Turistička organizacija opštine Kotor i Arheološki muzej „Narona” iz Vida (Metković).
Izložbom je predstavljen istorijat lokaliteta, istraživanja, muzejski projekti i aktivnosti, kao i vizija budućeg razvoja Arheološkog muzeja Narona na 10 panoa te video projekcija ovog značajnog arhološkog nalazišta.
Na otvaranju izložbe je nastupila klapa KUD-a Župa Gospe Snježne iz Vida.
Izložba Narona u Risnu
Posjetioce i goste iz Vida u ime domaćina TO Kotor pozdravio je Zoran Živković, koji je istakao da ova izložba predstavlja inicijativni element za saradnju na drugim nivoma između Risna i Opštine Kotor odnosno Vida i Metkovića koji imaju potrebu da svoje kulturološko nasleđe značajnije turistički valorizuju.
Direktor Arheološkog muzeja „Narona“ Toni Gličina, istako je da je izložba rezultat uspješne saradnje sa Rimskim mozaiciima u Risnu, koje između ostalog vezuje i deseta obljetnica uspješnog rada.
„Izložba koja je pred vama govori o povjesti Narone kroz tri razdoblja. Rimsko repulikansko razdoblje, Rimsko carsko razdoblje i kasno Antičko doba, kada je ona funkcionirala kao urbano središte i grad. Međutim, novci i numizmatika govori drugačije, da je kontinuirano naseljena od antičkog doba do danas, kao jedan značajan lokalitet, urbano selo, danas sa oko 700 stanovnika u mjestu Vid. Razdoblja su nam veoma bitna, to je jedna velika poveznica sa Risnom, Teutinim gradom. Grčki pisci kada o našoj obali govore spominju Naronu već u 4. stoljeću prije Krista. Nažalost, mi taj arheološki materijal još nismo pronašli, nismo ga potvrdili na lokalitetu, ali moram naglasit da je smo pet posto Narone iskopano, istraženo. Očekujem da ćemo daljim istraživanjima potvrditi taj podatak, kao što vi ovdje u Risnu u saradnji sa Poljacima otkrivate senzacionalne stvari koje rasvjetljuju povjest tog doba, ilirskog kraljevstva.
Izložba Narona u Risnu
Narona je bila najznačajnija u prvom stoljeću prije Krista kada je bila Rimski grad, kada je tu bila prisutna vojska, koja je imala novaca uslijed čega se izgradila i taj materijal koji se može djelimično vidjeti na Rimskim mozacima je veoma sličan i korenspodira sa Risnom kao važnim trgovačkim gradom koji je komunicirao sa zaleđem. U Vidu je pronađena najbrojnija skupina carskih kipova u Rimskom carstvu od Škotske do Sirije od Dunava i Rajne do Sahare. Dakle, nigdje nema pronađeno toliko kipova na jedno mjesto, što je i bio razlog da Ministrstvo kulture RH odlučilo graditi muzej u jednom mlom mjestu daleko od turističkih centara. Istaraživanja se provode još od 1877. godine kada je Arheološki muzej iz Splita prvi počeo kopati i godina skrbili o lokalitetu na čemu im zahvaljujem. Uspostavom novog muzeja sada sami skrbimo o sebi “ – kazao je između ostalog direktor Muzeja Narona, Toni Gličina.
Inauguracionim letom, aviokompanija LOT je obilježio uspostavljanje redovne linije između Varšave i Podgorice. Poljska aviokompanija će tokom cijele godine obavljati čak šest letova sedmično, modernim avionom tipa Embraer.
Putnici iz Crne Gore će od sada uživati u povoljnostima direktnih letova do Varšave, kao i u transferu do drugih destinacija u okviru razgranate mreže aviokompanije LOT koja broji preko 95 konekcija, odnosno do LOT-ovih destinacija u SAD-u ili Kanadi.
Letovi na liniji Varšava – Podgorica obavljaće se svakog dana izuzev srijedom. Polazak LOT-ovih Embraera sa aerodroma Šopen u Varšavi planiran je za 13:45, a dolazak u Crnu Goru u 15:55 sati ponedeljkom, utorkom i petkom. Polijetanje iz Podgorice je planirano za 16:35, a slijetanje u Varšavu za 18:45 sati. Svakog četvrtka, subote i nedjelje, polijetanje iz Varšave je planirano u 10:25, a slijetanje u Podgoricu 12:35 časova. Povratni let za Varšavu je četvrtkom, subotom i nedjeljom, planiran u 13:15, a slijetanje u poljsku prijestonicu u 15:25.
Letovi na liniji sa Podgoricom obavljaće se avionima tipa Embraer 170 i 175. U zavisnosti od tipa aviona, kapacitet je 70 – 82 sjedišta, uz tri raspoložive klase putovanja – biznis, ekonomska plus klasa i ekonomska klasa.
“Naši putnici su već prošlog ljeta uživali povoljnosti direktne linije između Podgorice i Varšave, koja je bila sezonskog karaktera. Uočili smo rast tražnje za letovima prema i iz Crne Gore koja se ne zadržava samo na periodu trajanja sezone. Srećni smo da sada, tokom cijele godine, na našim letovima možemo dočekivati putnike iz oba pravca. Zadovoljstvo nam je da putnicima iz Crne Gore otvorimo široke mogućnosti koje pružaju LOT-ovi najkomforniji redovni letovi prema daljim destinacijama u Zapadnoj Evropi, Skandinaviji, kao i našim habovima u SAD-u i Kanadi. Sa druge strane, uspostavljanje reodne linije sa šest letova nedeljno će znatno pospiješiti promet turista u Podgorici i zemlji. Takođe, ovo je još jedan korak ka daljem osnaživanju LOT-a na Balkanu. Uvjeren sam da ćemo novom ponudom ispuniti očekivanja poslovnih putnika i turista”, Adrian Kubicki, direktor za korporativne komunikacije LOT-a.
“Poljska kompanija LOT je još jedna od kompanija u nizu, koja se nakon uspješnih sezonskih letova,odlučila na uspostavljanje redovne linije ka Crnoj Gori. Tome je značajno doprinjela naša poslovna politika i stimulativna šema koju imamo za sve nove kompanije. Suvišno je govoriti koliko je poljsko tržište važno za crnogorski turizam a broj letova koje će LOT imati dovoljno govori o interesovanju za našu zemlju. Istakao bih ipak da je uspostavljanje ove linije važno I za naše gradjane koji će moći preko LOT-a da stižu do brojnih svjetskih destinacija. Nastavićemo da širimo mrežu naših poslovnih partnera i na taj način doprinosimo crnogorskom turizmu.”,rekao je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Danilo Orlandić.
Redovi letenja su osmišljeni na način da putnici iz Podgorice sa aerodroma Šopen mogu lako i jednostavno nastaviti putovanje do drugih destinacija, među kojima se izdvajaju one u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Zapadnoj Evropi (npr. Skandinavija). LOT-ovi transferi posredstvom haba u Varšavi za putnike iz Crne Gore podrazumijevaju vrijeme čekanja od 80 minuta na konekciju za letove do npr. Čikaga ili JFK (ukupno vrijeme putovanja iz Podgorice je približno 12 sati).
Za 2018. godinu, LOT je najavio uvođenje 27 konekcija, uključujući letove iz Varšave prema: Los Anđelesu, Njuarku, Astani i Singapuru, iz Budimpešte prema Njujorku i Čikagu, na liniji Krakov – Čikago i Rzeszów – Njujork. LOT je 2017. godine prevezao ukupno 6.8 miliona putnika, zabilježivši rast od skoro 1.5 miliona putnika u odnosu na prethodnu godinu. U tom periodu su LOT-u isporučena četiri nova aviona tipa Boeing: dva B787 Dreamliner i dva B737 MAX. Aviokompanija će ove godine uvećati flotu sa još 12 letjelica: tri B787-9 (veća verzija Dreamliner-a), tri B737 MAX 8 i šest EMBRAER 195.
Karte aviokompanije LOT za letove na liniji sa Podgoricom, dostupne su putem LOT-ovog kontakt centra, na www.lot.com i kod agenata prodaje.
Primjenom razmih metoda od kojih se tzv. ukapavanje insekticida direktno u krošnju stabla pokazalo najefikasnijim, Komunalno preduzeće Tivat do sada je od ukupno 210 velikih palmi vrste kanarska datula na javnim zelenim povrpinama u tom gradu, uspjelo da od štetnog insekta – crvenog palminog surlaša, odbrani i spasi 125 stabala.
„Spasili smo 125 palmi, a postoji dobra šansa da spasimo još 75 stabala koja su napadnuta surlašem i na kojima primjenjujemo sve mjere u skladu sa savjetima stručnjaka“- kazao je direktor Komunalnog Vlado Đukić.
On je dodao da je u toku treće ovogodišnje tretiranje palmi insekticidom koji se uz pomoć pumpe i posebne mlaznice ukapava direktno u krošnju stabla odakle dospijeva duboko u unutrašnjost debla palme i djeluje na larve insekata. Ugroženih 75 stabala je pod pojačanim tretmanom, a prema Đukićevim riječima, tek na jesen u septembu ili okrobru, bile jasno koliko se od tih stabala uspjelo spasiti. Do sada se taj posao obavljao u saradnji s Komunalnim preduzećem iz Kotora, ali su se Tivćani u međuvremenu obučili primjeni metode ukapavanja i nabavili adekvatnu opremu pa će sami taj posao nastaviti od kraja septembra kada ističe ugovor sa JKP Kotor.
Đukić je istakao da je Opština kupila devet novih velikih stabala kanarskih palmi predviđenih da se posade na gradskoj rivi i šetaluštu Pine umjesto istog tolikog broja od surlaša uništenih i već posječenih palmi. Naglasio je međutim, da nije siguran hoće li se uspjeti posaditi više od šest komada zamjenskih palmi jer su neka od posječenih stabala rasla na vrlo nezgodnim mjestima gdje je njihov koren bio u neposrednoj blizini podzemnih elektro, vodovodnih i telekomunikacionih instalacija, koje bi se mogle oštetiti sadnjom novih palmi na tim mjestima.
Gastro manifestacija koja promoviše i čuva od zaborava tradicionalni recept kotorske krempite “Kotorska pašta 4” održana je u subotu u Kotoru na Pjaci od kina.
Na fešti je posluženo oko 900 krempita po staroj kotorskoj recepturi, a za dobro raspoloženje pobrinuo se kotorski bend „Tri kvarta“.
,,Sa zadovoljstvom mogu konstatovati da već četvrtu godinu zaredom organizujemo manifestaciju „Kotorska pašta“. Imamo podršku Turističke organizacije i Opštine Kotor, Nacionalne turističke organizacije i kulturnih organizacija. Krempite su radile Melita Nikolić, Branka Radenović i pekara „Drašković“ iz Kotora ” – kazala je organizatorica i predsjednica MZ Stari grad Dragana Knežević.
Na istorijat krempite u Kotoru, kako je stigao recept, u kojim lokalima se mogla degustirati, kako se spremala, podsjetila je voditeljica programa Slađana Vučetić.
Kotorska pašta 4
„Gastro manifestacije privlače turiste na neku destinaciju, odnosno gradovi i mjesta su po njima prepoznatljivi. Bez obzira na to dali mi mislimo da je krempita nastala u Kotoru, ili je ona originalni recept ili je pozamljena iz neke kuhinje, činjenica je da se ona ovdje čuva vjekovima. Upravo zahvaljujući ovakvim događajima turisti saznaju, otkrivaju što je ovdje tradicionalno, autentično, otkrivaju gastro ponudu i prepoznaju ovo kao nešto autentično. Svi restorani u Kotoru u svojoj ponudi imaju kotorsku krempitu. Ova manifestacija se tradicionalno se organizuje u predsezoni, na ovaj način želimo pokazati da Grad već sada živi, da imamo posjećenost i da nudimo sadržaje za turiste i u ovo doba godine“ kazala je za naš portal Ana Nives Radović direktorica TO Kotor.
Kotorska pašta 4
Pokrovitelj manifestacije je Opština Kotor, a sponzor Turistička organizacija Kotor.
Nakon prošlogodišnjih požara koji su zadesili naš grad i okruženje, a u kojima je veliku štetu pretrpjelo poluostrvo Luštica, Opština Herceg Novi, Služba zaštite i spasavanja i mještani Luštice inicirali su osnivanje Dobrovoljnog vatrogasnog društva Luštica. Tim povodom, a sa namjerom da Društvo bude što bolje opremljeno i spremno na reagovanje u slučaju potrebe, u četvrtak 7. juna će na Žanjicama biti organizovano donatorsko veče.
Podsjećamo, prošlog ljeta su više od dva mjeseca bjesnili požari širom naše opštine, a najveću štetu pretrpjelo je poluostrvo Luštica. Veća materijalna šteta izbjegnuta je i nije bilo ljudskih žrtava zahvaljujući nadljudskim naporima profesionalnih pripadnika bokeških službi zaštite i spašavanja, asistenciji službi iz drugih opština i država, nesebičnoj i hrabroj pomoći nemalog broja dobrovoljaca i mještana.
Imajući sve ovo u vidu, a sa ciljem da se u budućnosti djeluje spremnije u vanrednim okolnostima, Opština Herceg Novi, Služba zaštite i spasavanja i mještani ujedinili su se oko ideje osnivanja DVD Luštica.
Da bismo odgovorili predstojećim izazovima i smanjili rizike, Luštici je bilo neophodno vatrogasno društvo. Sada, kada je ovaj uslov ispunjen i formirano Društvo koje broji dvadesetak članova, potrebna su sredstva za osposobljavanje i stručno obučavanje kadra, nabavku lične i kolektivne opreme, adekvatan specijalizovani vozni park, kao i prostorije koje zadovoljavaju potrebe Vatrogasnog doma. Dio navedenog je već obezbjeđen zahvaljujući Opštini i određenim lokalnim privrednicima, dio je u procesu nabavke, ali neke stavke i dalje nedostaju.
Imajući sve ovo u vidu, u četvrtak, 07. juna na Žanjicama će biti organizovano donatorsko veče čiji je cilj prikupljanje sredstava za dodatno opremanje DVD Luštica. Pozivamo sve koji su u mogućnosti da podrže rad DVD Luštica, da prisustvuju donatorskoj večeri u restoranu „Porto“, od 17 sati.
Podsjećamo, ovo je drugo dobrovoljno vatrogasno društvo koje Herceg Novi dobija za samo godinu dana. U januaru ove godine osnovan je DVD Bijela, čime je realizovana ideja stara gotovo deceniju, a u namjeri da bude unaprijeđena civilna zaštita Herceg Novog i svih koji u njemu borave.
Nacrt Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore predviđa čak 15 lokacija za golf klubove, kao i prostor za regionalni ronilački centar, dok je jedrenje kao tradicionalni primorski sport potpuno izostavljeno.
Tim povodom regaovali su iz Jedrilčarskog kluba “Jugole Grakalić” – Herceg Novi u primjedbi upućenoj resornom ministru, Pavlu Raduloviću – Ministarstvo odživog razvoja i turizma poručili:
“Niste upućeni u to da prenošenje vještine jedrenja sa starijih na mlađe u Boki Kotorskoj nije samo tradicija, već i pomorski običaj koji traje 20 vijekova, te da su jedriličarski klubovi u Boki Kotorskoj, koji taj posao rade već 70 godina, nosioci opstanka tog sporta i održavanja tradicije koja je prerasla u običaj domicilnog stanovništva. Niste uzeli u obzir da je vještina jedrenja pomoraca iz Boke koja se vijekovima prenosi sa starijih na mlađe izgradila i napravila Boku Kotorsku onakvom kakva je ona danas u kulturnom, etičkom, građevinskom i svakom drugom smislu, što je dovelo do toga da Kotorski zaliv i Boka budu pod zaštitom UNESCO-a”, navodi se u primjedbi JK “Jugole Grakalić”.
foto JK Jugole Grakalić
Okrenutost ka moru, jedrenju, veslanju ima u Boki kotorskoj viševjekovnu tradiciju čuvenih bokeških trgovačkih i ratnih jedrenjaka, koji su plovili po svim morima vođeni čuvenim kapetanima. Oslanjajući se na dugu tradiciju jedrenja, u Herceg Novom je 1948. godine osnovano Brodarsko društvo “Jugole Grakalić”. Tada je krenuo veliki uspon jedrenja u Herceg Novom koji traje do dan danas.
Keramička lula i keramička posuda za proizvodnju šećera neki su od ekskluzivnih nalaza pronađenih u podmorju kod punte sv. Nikole u Paškoj uvali, gdje se provode podvodna arheološka istraživanja.
Dr. sc. Hrvoje Manenica, viši kustos Arheološkog muzeja Zadar i arheolog Mario Radaljac, kustos Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Zadar su, gostujući u programu Radio Paga rekli kako se s istraživanjima počelo nakon što su pronađeni neki ostaci koji su upućivali na mogućnost postojanja zanimljivog i vrijednog podmorskog arheološkog lokaliteta. Istakli su kako Grad Pag financijski pomaže istraživanja, te kako je kod punte sv. Nikole postavljen ponton i napravljena je sonda. Arheolozi svakodnevno istražuju arheološki lokalitet tražeći u pijesku nove pronalaske.
“U podmorju nedaleko rta sv. Nikole otkrili smo luksuzno stolno posuđe, finu keramiku, ostake koji spadaju u kategoriju luksuza kakav je bio prisutan u značajnijim gradovima u Dalmaciji,” rekao je dr. sc. Hrvoje Manenica, viši kustos Arheološkog muzeja Zadar. “Na tom području se mogao nalaziti mul ili se radi o ostacima potonulog teretnog broda. Nalaze vežemo za razdoblje između 14. i 16. stoljeća, što se podudara s vremenom izgradnje novog grada Paga.”
Podvodna arheološka istraživanja vodi arheolog Mario Radaljac koji je rekako kako će se, kada se sakupi dovoljno materijala, arheološki lokalitet i pronalasci predstaviti javnosti.
“Organizirat ćemo predstavljanje pronalazaka i predavanje i vjerujem kako će to predavanje izazvati pozornost javnosti,” rekao je arheolog Radaljac.
Ministar prometa RH Oleg Butković najavljuje veliko restrukturiranje željezničkog sektora, a zalaže se i za gradnju autoceste prema Dubrovniku.
Prvi projekt koji je na dnevnom redu svakako je Pelješki most čija gradnja ubrzo počinje.
– Poteškoće su iza nas, bespovratna sredstva smo osigurali, a izvođač je odabran. Izvođač je u fazi pripreme kako bi započeo s radovima oko istraživanja i svih ostalih ugovornih aktivnosti. Hrvatske ceste su odabrale ozbiljnog izvođača i mi ćemo nakon tri godine imati jedan od najljepših i najvećih mostova u Europi. Nastavlja se i s ostalim fazama projekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom. Za drugu fazu, gradnju pristupnih cesta mostu s kopnene i pelješke strane, u tijeku je natječaj vrijedan oko 400 milijuna kuna i za koji dan bit će predaja ponuda. Do kraja godine očekuje nas raspisivanje natječaja i za ostale dvije, odnosno treći i četvrtu fazu, rekao je Butković za Jutarnji list.
Nakon što most i nova cesta preko Pelješca budu završeni, ima li smisla nastaviti gradnju autoceste prema Dubrovniku?
– S mostom Pelješac spojit ćemo svoj teritorij i djelomično riješiti i prometne probleme krajnjeg juga Hrvatske. S obzirom na stanje duga u cestovnom sektoru, gradnja autocesta je malo usporena, ali to je razumljivo. Jadranko-jonski koridor definitivno treba spojiti i tu nam ostaje dio Križišće – Žuta Lokva i Ploče – Dubrovnik. To Hrvatskoj treba i to treba gurati.
Znači, išli bi u to?
– Teško mi je reći kad će to biti, ali gradnjom Pelješkog mosta preostaje sagraditi autocestu od Ploča do Dubrovnika.
Na oba crnogorska aerodroma u prvih pet mjeseci opsluženo je 563,5 hiljada putnika, što je čak 90 hiljada više nego u istom periodu prošle godine.
Kroz Aerodrom Podgorica prošlo je 365,84 hiljada putnika, 20 odsto više nego prošle godine, dok je na Aerodromu Tivat opsluženo 197,67 hiljada, 18 odsto više.
Takođe, promet aviona veći je 13 odsto.
„Samo tokom maja na našim aerodromima je opsluženo 185,59 hiljada, što je oko 30 hiljada više nego u maju prošle godine“, navodi se u saopštenju.
U narednim mjesecima očekuje se još veći obim saobraćaja, s obzirom na to da počinje ljetnja sezona.
„U skladu sa tim, pri kraju su sve aktivnosti kako bi turistička sezona na Aerodromima Crne Gore protekla u najboljem redu“, zaključuje se u saopštenju.
Konzervatorsko restauratorski radovi na gradskim vratima u Kotoru, Vratima od mora, Vratima od Gurdića i Vratima od Škurde završeni su i prezentirani javnosti 29. odnosno 31. maja završeni.
“Koristim priliku da se srdačno zahvalim svim učesnicima u realizaciji projekta koji je pokazao na koji način treba restaurirati gradske zidine i sasvim sigurno potrebu da se nastavi sa restauracijom kako bi se zidinama, upisanim na listu UNESCO vratio nekadašnji sjaj.Koristim priliku da se srdačno zahvalim gradonačelniku Kotora gosp. Vladimiru Jokiću i predstavnicima Opštine Kotor koji su svesrdno podržali projekat, zatim gosp. Borisu Kustudiću i predstavnicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Centra za konzervaciju i arheologiju CG-područna Jedinica Kotor na stručnom nadzoru, a prije svega Regiji Veneto koja je prihvatila i finansirala projekat i arhitekti Adelmu Lazzari i ostalim članovima tima firme “Laira” koji su izveli radove na najvećem stručnom nivou, dan prije predviđenog roka završetka radova i bez prekorčenja predviđenih sredstava” – poručio je Predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore arh. Aleksandar Dender.
KAKO JE ZAPOČET PROJEKAT?
Regija Veneto svake godine raspisuje konkurs za raspodjelu sredstava za projekte zaštite svoje kulturne baštine u Istri i Dalmaciji pod nazivom “Progetto per il recupero, la conservazione e la valorizzazione del patrimonio culturale di origine veneta nell’Istria e nella Dalmazia”.Zajednica Italijana Crne Gore učestvovala je na konkursu 2015. godine sa projektom restauracije gradskih vrata u Kotoru, zajedno sa partnerima, Opštinom Kotor i Upravom za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.Naš projekat je bio prihvaćen od strane Regije Veneto, nakon čega se odmah pristupilo pribavljanju konzervatorskih uslova od strane Uprave i istražnim radovima najmodernijim metodama kao što su lasersko snimanje, skenerizacija i termografija vrata, kao i biohemijska ispitivanja degradacija.Nakon ovih, veoma obimnih istražnih radova urađen je projekat konzervacije i restauracije koji je odobren od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a zatim i izvedeni radovi strikno poštujući projekat.
KAKO JE FINANSIRAN PROJEKAT?
Sredstva za restauraciju gradskih vrata poklonila je Regija Veneto u iznosu od 80 %, odnosno 62.400 €, a Opština Kotor kao partner 20 %, odnosno 15.600 €, ukupno 78.000 €.Sredstva su trošena po zajednički utvrđenoj specifikaciji od strane dva partnera , bez ikakvog prekoračenja, uz kontrolu nadzornog organa i predstavnika partnera.
Vrata od Škurde
ZAŠTO JE ITALIJANSKA FIRMA “LAIRA” IZVODILA RADOVE?
Isključivi razlog zbog kojeg je italijanska firma “Laira” izvodila radove i trošila italijanske pare je taj što u Crnoj Gori jednostavno ne postoji firma osposobljena da izvede istražne radove, izradi projekat konzervatorsko restauratostskih radova i izvede završne radove na ovako visokom nivou, koristeći pri tom najsavremenije metode od kojih se većina još ne primjenjuje u Crnoj Gori.Pri tom napominjem, da su prilikom restauracije tri reljefa mletačkog lava na zidinama, koje je takođe finansirala Regija Veneto, bili angažirani naši stručnjaci.
ZAŠTO REGIJA VENETO FINANSIRA RESTAURACIJU VRATA U DANAŠNJEM OBLIKU?
Regija Veneto posmatra vrata od grada kao dio cjeline koju čine kotorske zidine koje su i kao dio venecijanske kulturne baštine upisane na listu UNESCO. Dakle, Regiji je važna cjelina, bez obzira na djelimična oštećenje nastala uslijed djelovanja ljudi ili prirode, u tom smislu i bez obzira na vandalsko rušenje mletačkog lava na vratima od mora i postavljanja ploče sa datumom, Regija Veneto finansira isključivo projekte koji su odobreni od strane nadležnih organa u zemljama u kojima se nalazi njihova kulturna baština.
ZAŠTO NIJE VRAĆEN MLETAČKI LAV NA VRATIMA OD MORA?
Ovo je naš unutarnji problem čije rješavanje ne zavisi od regije Veneto. Po dobijanju projekta, Mjesna zajednica Kotor, odnosno Opština Kotor kao vlasnik zidina pokrenuli su postupak za dobijanje konzervatorskih uslova za kompletnu restauraciju vrata od mora koje je uključivalo vraćanje mletačkog lava i izmještanje ploče sa datumom 21 XI 1944 na pogodno mjesto kako bi se uspostavio originalni izgled vrata i istovremeno sačuvao datum kao svjedočanstvo jednog vremena.Pri tom, gornji dio iz austrougarskog odnosno jugoslovenskog perioda zadržao bi postojeći izgled sa jugoslovenskim grbom i Titovom izrekom, uz dodatak Kristograma čiji se original čuva u kotorskom lapidariju i natpisa IUSTITIA REGNORUM FUNDAMENTUM ispod Titove izreke, dakle bio je to izrazito civiliziran i kompromisan predlog koji je poštovao sve povijesne slojeve.Kako, ni nakon tri godine, nismo dobili od Uprave nikakav odgovor na naš zahtjev premda je rok za odgovor mjesec dana, uradili smo i dobili dozvolu isključivo za konzervatorsko restauratorske radove, kako ne bismo izgubili pare.
Vrata od Gurdića
ZAŠTO SE NE POŠTUJE ISTI PRINCIP PRILIKOM RESTAURACIJE SPOMENIKA KULTURE U KOTORU?
Svih 6 romaničkih crkava u Kotoru iz perioda XII, XIII stoljeća restaurirane su po principu “kritičke restauracije” koji se sastoji od istraživanja, geneze, valorizacije i prezentacije dominantnog povijesnog sloja i uklanjanja manje važnih slojeva.Tako je u katedrali Sv. Tripuna uklonjena kamena, barokna obloga polistilnih stubova i lukova između njih i prikazan romanički sloj i freske koje su se nalazile ispod obloge lukova.Sa Sv.Marije i Sv. Luke uklonjeni su postojeći krovovi koji su bili pokriveni kanalicom i zamijenjeni pokrivačima koji su ranije bili, od kamena odnosno od olova, u Sv. Pavlu su uklonjene sve naknadne pregradnje urađene nakon pretvaranja crkve u zatvor kako bi se vratio prvobitni izgled crkvi i tako dalje.Međutim, kada se radi o vratima od mora princip kritičke restauracije prestaje da važi, na vratima mora da ostane sve kako je bilo, primjenjuje se strogi princip konzervacije, odnosno, dozvoljava se samo ćišćenje i zaštita.Na pitanje, zbog čega se na crkvama može primijeniti kritička restauracija a na vratima ne, nema odgovora, samo mudro ćutanje, iako je svima jasno da odgovora nema ne zbog stručnih, nego isključivo iz ideoloških razloga što je sa stanovišta struke neprihvatljivo.
Restaurina vrata na glavnom ulazu – Kotor
DA LI JE TREBALO ZADRŽATI “PATINU” NA VRATIMA OD GRADA?
Ova “patina” na vratima i zidinama po naški zove se “šporkeca” koja se taložila stoljećima a nastala je, što od zagađenja svake vrste, što od lišajeva koji napadaju i uništavaju kamen.Dakle, nije problem u “bijelim” vratima nego u crnim, zapuštenim zidinama obraslim travom a ponegdje i drvećem, neodržavanim stoljećima, treba poći samo do Sanđovanija pa se uvjeriti u katastrofalno stanje u kojem se zidine nalaze. Pri tom, interesantno je da, svojevremeno, nije bilo nikakvih primjedbi na “bijeljenje” zidova kotorskih crkava, niko nije tražio da se na njima ostavi patina, ali na vratima, eto, morala bi ostati.Kada već govorimo o “patini” treba naglasiti da zidine nisu pravljene da bi se stapale sa okolinom i bile nevidljive,već naprotiv, da bi svojim izgledom i impresivnošću odvraćale napadače.
Konzervatorsko restauratorske radove na gradskim vratima u Kotoru treba posmatrati kao pilot projekat koji je pokazao način i metode kojima se mogu i moraju restaurirati i konzervirati kotorske zidine kako bi im se vratitio prvobitni izgled zato što to svojim značajem i više nego zaslužuju. Regija Veneto, izvođač radova firma “Laira” iz Padove i Škola za restauraciju iz Vićence spremni su da predlože i da podrže nove projekte na restauraciji zidina, uz predlog da se u Kotoru oformi neka vrsta međunarodne škole restauracije u kojoj bi naši studenti zainteresirani za ovu oblast mogli da stiču znanja uz primjenu najsavremenijih metoda za istraživanje, konzervaciju i restauraciju.
