Mitrović: Da Montenegro Airlines plaća račune, ACG bi lani imao profit od 11 miliona eura

2
Aerodrom Tivat

Aerodromi Crne Gore su zdrava firma sa kojom se u proteklom periodu izuzetno uspješno rukovodilo i nema nikakvog ekonomskog rezona da se aerodrom u Tivtu prodaje ili bilo kome daje u koncesiju – ocijenio je član Borda direktora te firme i predsjednik OO SD Tivta Zdravko Mitrović.

On je tu tezu ilustrovao upotrednim podacima iz 2003. kada je državna firma ACG preuzela vazdušne luke u Tivtu i Podgorici i onima iz prošle i ove godine. Prema Mitrovićevim riječima, ukupan kapital preduzeća 2003. iznosio je 17.243.000 eura, a 2017. godine ukupni kapital ACG je 103.908.000 eura.

“Ukupni prihodi preduzeća 2003. godine iznosili su 4.645.000 eura, procjene su da će u 2017. godini biti oko 33 miliona eura. Broj zaposlenih radnika 2003. bio je 197, a 31.avgusta 2017. u ACG radi 657 stalnih radnika. Značajna povećanja evidentna su i u broju opsluženih aviona i putnika: 2003 je bilo -605.056 putnika i 5.531 avion, a tokom 2016. opsluženo milion i 855 hiljada putnika i 11.890 aviona. U 2017. prema procjenama, biće opsluženo oko dva miliona i 200 hiljada putnika i oko 12.800 aviona”- istakao je Mitrović.

On je istakao da cijelo vrijeme ACG ostvaruje dobit,  ali da se godišnje i do 70 odsto od ukupnog iznosa novca koji je zaradila ta firma, umjesto u razvojne projekte aerodroma, odlukama Vlade kao vlasnika tog preduzeća, usmjeravao direktno u državni budžet i potrošnju. Mitrović je je objasnio da je dobit aerodroma u prošloj godini prije oporezivanja, bila oko 4,3 miliona eura.

“U finansijski  izvještaj nije ušlo preko 7 miliona duga „Montenegro Airlinesa“ prema ACG  za prošlu godinu, što znači da je pravi profit preko 11 miliona. Evropske finansijske institicuje nijesu dozvolile da se to prikaže kao dobit jer se radi o rizičnom potraživanju”- istakao je Mitrović pohvaljujući način na koji je od osnivanja te firme ACG, vodio njegov partijski kolega Milovan Đuričković.

Đuričković je nedavno penzionosan, a na mjestu direktora ACG zamijenio ga je Danilo Orlandić (SD). Vlada namjerava da aerodrom u Tivtu “valorizuje” na način što će ga izdati u dugoročni zakup zainteresovanom strano investitoru. Tome se SD od čija dva poslanika zavisi opstanak Markovičeve Vlade u Skupštini, zvanično protivi.

„Crna Gora očima ruskih umjetnika“

0

„Crna Gora očima ruskih umjetnika“ naziv je izložbe kolonija ruskih slikara koja je otvorena u nedjelju 3.septembra,  u hotelu Castello di Boca u Stolivu.

Kolonija ruskih slikara u Boki Kotorskoj već 10 godina tokom ljeta organizuje izložbe slika na kojima  se mogu vidjeti  radovi nastali u Crnoj Gori, akademika i mladih akademskih slikara iz Rusije.

Više na našim fotografijama.

Herceg Novi – Katamaranom krenuli na put oko svijeta

0
Ispraćaj – foto RHN

Na put oko svijeta, tokom kojega će katamaranom “Daedalus Adventure” preći 35.000 nautičkih milja, tri okeana i brojna mora, krenuli su jutros Novljanin Damjan Vukićević i Beograđanin Bojan Aleksić.

Ove mlade avanturiste iz luke na Škveru ispratili su rodbina, prijatelji ali i predstavnici lokalne uprave, javlja Radio Herceg Novi.

Ideja o putovanju „stara“ je preko 10 godina, a napokon su se stekli uslovi i da je realizuju, kažu neobični i hrabri putnici.

Novljanin objašnjava da će im za planirano putovanje, bez stajanja, biti potrebno oko 350 dana, a ukupno i do tri godine.

-Želio sam da napravim malu avanturu, da obiđem što više zemalja, svijet. Pokušaćemo  da put pređemo „ u jednom cugu“, ali će naši planovi zavisiti od vremenskih uslova. Ima nekih bitnih stajališta gdje ćemo morati čekati povoljan vjetar.  Atlantik bi trebalo preći krajem novembra , a Panamu početkom februara, tada bi trebalo da uđemo u Pacifik… Znači jurimo vjetar. Nema stajališta na kojima planiramo duži ostanak, samo do momenta da uhvatimo najpovoljniji  vjetar – kazao je pred polazak Vukićević.

katamaran – foto RHN

Sa rodbinom i prijateljima, kaže, biće u kontaktu, jer imaju satelitski telefon. A na cijelom putovanju neće biti sami.

-Već smo nešto odradili kroz Evropu gdje nam se priključila moja rodbina. Do Mikonosa sa nama putuju četiri prijatelja,  dva rođaka će preći Atlantik sa nama. Nećemo biti sami, jednim dijelom puta ćemo imati društvo –kazao je Damjan, spreman za trogodišnju avanturu, za koju se nada da će biti zanimljiva ali i bezbjedna.

Finalne pripreme trajale su šest mjeseci, a Beograđanin Bojan Aleksić, objašnjava da će Atlanski okean preći čak tri puta.

-Idemo za Grčku, pa Maltu, zatim Gibraltar, Maroko, Gran Kanari, prelazimo Atlantik, dolazimo na Karibe, a zatim se spuštamo do Panamskog kanala, idemo na Galapagos, Uskršnja ostrva, Južni Pacifik, Indijski okean, rt Afrike, opet na Atlantik, nazad na Karibe, pa slijede Bahami, Majami, Njujork, pa onda opet preko Atlantika na Azore i nazad kući – objašnjava Aleksić, koga je radoznalost „natjerala“ da oplovi mora i okeane.

Sigurno će, kako je rekao, doći i do promjene planova, a u zavisnosti od vremenskih uslova i vjetra neke luke će možda morati da zaobiđu a u neke koje nisu na spisku će uploviti.

katamaran

Mirno more i dobar vjetar ovim neobičnim putnicima poželjeli su potpredsjednik opštine Miloš Konjević i predsjednik  SO Herceg novi Miloš Bigović.

-Radi se o jednom veoma teškom poduhvatu, koji će trajati duži vremenski period. Želimo im mirno more, da lijepo provedu svoj put, da u naš grad donesu puno lijepih uspomena, događaja i da se nakon tri godine ponovo sretnemo na ovom mjestu- kazao je Bigović.

Položen kamen temeljac za izgradnju trga i pijace na Njegušima

0
Njeguši polaganje kamen temeljca

Potpredjednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović i gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović položili su danas na Njegušima kamen temeljac za izgradnju trga i pijace.

– Izgradnjom trga na Njegušima dobićemo mjesto okupljanja dobrih energija, mjesto okupljanja dobronamjernika, vrijednih preduzetnika i svih onih koji dolaze ovdje na Njeguše – kazao je potpredsjednik Vlade Milutin Simović. On je istakao kako je ovo još jedan vrijedan projekat za Cetinje, za Njeguše, i za cijelu Crnu Goru.

– Danas promovišemo početak radova na trgu i pijaci. Vrijednost investicije je 500 hiljada eura uz učešće Kapitalnog budžeta u iznosu od 280 hiljada, a ostatak će biti obezbijeđen dijelom sa nivoa lokalne uprave, a dijelom će participirati Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja – naglasio je Simović.

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović kazao je kako je riječ o još jednom projektu koji Njeguše treba da pozicionira kao konkurentan turistički lokalitet u Crnoj Gori.

– Rekonstrukcijom trga i pijace, uređuje se preko 2 hiljade metara kvadratnih prostora koji je svojim oblikom i formom zadovoljiti potreba domaćeg stanovništva, ali i sve brojnijih turista. Planirana je zamjena cjelokupne podzemne infrastrukture, izgradnja parking prostora, zelenih površina, javne rasvjete, te urbanog mobilijara. Posebno je važno što ćemo ovim projektom dobiti i lokacije za montažne objekte izložbeno prodajnog karaktera, koji će omogućiti lokalnom stanovništvu da kroz prodaju plasiraju tradicionalne proizvode sa ovih prostora – pojasnio je Bogdanović i dodao da će se na taj način podstaći razvoj poljoprivrede i domaće radinosti, te stvoriti uslovi za ostanak ljudi na selu i naseljima van urbanih gradskih zona.

Njeguši

On je kazao kako se u poslednje vrijeme jako puno investira u ovaj kraj, kako u dijelu rekonstrukcije putne infrastrukture, tako i u izgradnji novih turističkih kapaciteta.

– Rekonstrukcija putnog pravca od Cetinja do Njeguša i izgradnja tunela od Čekanja do Bukovice ima ogroman značaj za valorizaciju potencijala ovog područja. Uskoro ćemo dobiti jedan kvalitetan put, koji će omogućiti znatno bržu i sigurniju saobraćajnu vezu između Cetinja i Njeguša. Ono što nas jako raduje je da se tim projektom ne završavaju aktivnosti kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura, jer je urađen projekat rekonstrukcije puta od Krstca do Ivanovih Korita u dužini od deset kilometara, i očekujemo da uskoro započnu radovi i na tom putnom pravcu – naglasio je Bogdanović.

On je kazao da realizacijom ovih projekata, Prijestonica Cetinje i Vlada Crne Gore na jedan sistemski i cjelovit način rade na stvaranju uslova za razvoju Njeguša i Katunske nahije – kako sa turističkog aspekta, tako i sa aspekta poljoprivrede.

Planiranio je da radovi traju 90 dana, a izvođač radova je firma „Tošković“.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović i gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Bogdanović obišli su i investiciju izgradnje eko sela na Krstcu, vrijedne gotovo 5 miliona eura, koji će ponuditi smještajne kapacitete visoke kategorije ali i brojne druge turističke sadržaje.

Okrugli sto tivatskih stranaka o budućnosti aerodroma

1
Tivatski aerodrom

Tivatski DPS podržava strategiju Vlade da ovdašnji aerodrom izda u koncesiju, dok će HGI ukoliko „rezultati ekonomske analize“ koju  po narudži Vlade radi Svjetska banka preporuče takvo riješenje, „aktivno raditi na uvjeravanju laičke javnosti u to“.

Rezultat je to okruglog stola koji je sa tivatskim parlementarnim partijama danas organizovao Radio Tivat. Iako pozvana, na okrugli sto o budućnosti najvećeg ovdašnjeg privrednog resursa nije došla gradonaćelnica dr Snežana Matijević (DPS), kao ni predstavnici SNP, dok je Dejan Riusančić iz DSS nakon uvodnog izlaganja, napustio skup. On je prethodno poručio da „nema prodaje aerodroma i tačka“  i organizatorima okruglog stola zamjerio što na njega nisu pozvali predstavnike DF i Demokrata koji nisu učestvovali na posljednjim lokalnim izborima „ali su svakako izuzetno relevantni politički faktori u Tivtu“. Risančić je ustvrdio da je DPS Tivta obmanuo glasače jer u izbornom programu te partije nije bilo ni pomena prodaji ili davanju aerodroma u koncesiju što je podržao i Mirko Kovačević iz „Tivatske Akcije“. Risančič se stoga založio za raspisivanje vanrednih lokalnih izbora, što je predsjednik OO DPS i potpredsjednik Opštine dr Siniša Kusovac odbacio.

„DPS Tivta proces koncesije nad aerodromom doživljava kao mogućnost za bolje, efikasnije i kvalitetnije upravljanje tim resursom. Nije tačno da se ovdje radi o privatizaciji već država ostaje vlasnik imovine, a stateški partner bi je koristio shodno koncesionom ugovoru najvjerovatnije po sistemu „izgradi-koristi-vrati“. Tivat je izrazita turistička destinacija i ne može se dozoliti da aerodrom bude usko grlo razvoju ovdašnjih velikih turističkih porjkata. Dopustite stručnjacima da kažu koji model aerodroma će biti i za koju vrstu saobraćaja“- kazao je Kusovac dodajući da će izdavanje pod koncesiju donijeti modernizaciju vazdušne luke i nova zapošljavanja. Uvjeren je da će Elaborat o ekonomskoj opravdanosti takvog modela valorizacije aerodroma „dati rezultate i povratnu spregu u benefitima za Opštinu i Vladu.“

„Nakon 30 godina zakupa, dobićemo opet tada već staru i prevziđenu terminalnu zgradu i sadržaje koje će opet neko morati da obnavlja. Ne vidim razloga zašto tu invsticiju koja je potrebna aerodromu ne bi sada napravilo naše državno preduzeće ACG po modelu koji je već razradilo sa Evopskom bankom za obnovu i razvoj. Zašto Crna Gora  ne bi u narednih 10 godina ubrala 300-350 miliona eura profita od aerodroma koliko pokazuju analize EBRD da će se imati, ili preko milijardu za 30 godina na koliko bi Vlada aerodrom dala u koncesiju nekom drugom.“- istakao je Zdravko Mitrović (SD) dodajući da je ta partija na lokalnom i državnom nivou „iz čisto ekonomskih razloga, protiv privatizacije ili davanja aerodroma u konesiju“. On je međutim, izbjegao da direktno odgovori na pitanje da li će SD ako DPS ustraje u tom naumu, oboriti Vladu premijera Duška Markovića koja zavisi od glasova dva poslanika SD u Skupštini. Adrijan Vuksanović (HGI) u najvećoj mjeri je ponovio argumentaciju DPS o lošem stanju i zapuštenosti aerodroma koje treba što prije prevazići za što je indirektno optužio SDP.

„HGI je za riješenje koje podrazumijeva povećanje kapaciteta, kvaliteta i zapošljavanja na aerodromu“-istakao je Vuksanović.

„Sve ovo radi se namjerno da se aerodrom u javnosti prikaže kao loš da bi se lakše prodao ili dao u zakup po modelu koji je već razultirao tragičnim posljedicama po ekonomiju i građane Crne Gore.“- istakao je Mirko Kovačevič na čije više puta ponovljeno pitanje zašto je DPS protiv aražmana ACG i EBRD po kome bi aerodrom najmanje još deset godina ostao u državnim rukama, Kusovac nije odgovorio.

„Ni u primisli mi nije da naša Vlada radi protiv nas!“- poručio je Kusovac dodajući da će Opština tražiti da ima predstavnika u proesu donošenja odluke o načinu buduće „valoriacije aerodroma“.

Tivat – foto Željko Starčević

„Treba učiniti sve da ne dođe do novog kreditnog zaduživanja ili do prodaje imovine“- istakao je on dodajući da je, kada je u pitanju prepisivanje skoro pola miliona kvadrata opštinske zemlje u kompleksu vazdušne luke na državu „sve urađeno po Zakonu o državnoj imovini“.

Aerodrom Tivat

„Sedamnaest godina ste imali da se pobunite i pokušate sačuvati opštinsku imovinu na aerodromu i niko ništa nije uradio.“- istakao je Budimir Cupara iz „Arsenala za Tivat“ na što je Mitrović kazao da „nijedan kvadrat Tivćana nije uzet“ već da se nalaze „gdje su uvijek i bili van ograde aerodroma koji je uvijek bio vlasništvo Vlade“.

„Tokom posljednjih 20 godina primijenjeno je nekoliko trikova da se ta zemlja prevede onome kome je bila namijenjena“- istakao je Krsto Bošković (SDP) dodajući da je njegovom djedu svojevremeno Opština Tivat izuzela i platila zemlju za gradnju aerodroma i to „1 dinar za zemlju, a 1,5 za svaki čokot loze“ koja je tamo uzgajana. On je istakao da SDP insistira na dobijanju podataka o istorijatu svih promjena u katastru za zemlju aerodroma i da gradonačelnica Matijević „već 100 dana ćuti o tome“.

„Nema prepreka da se danas završi ono što se nije uradilo 2003. i 2013. – da Opština Tivat dobije svoj vlasnički udio u aerodromu i da se spriječi njegova privatizacija.“- istakao je Mirko Kovačević što je podržao i Cupara. SDP, TA, AZT i BF su se eksplicitno izjasnili za hitno organizovanje lokalnog referenduma o aerodromu, HGI je da se „u krajnjem slučaju to prepusti volji građana“, SD smatra da je „referendum mač sa dvije oštrice jer što ako ne uspije jer DPS ima većinu“, dok je Kusovac poručio da je protiv konsultiovanja građana „jer bi onda trebali organizovati referendum za svaki strateški projekat koji će se raditi u državi.“

More je čisto – analiza kvaliteta morske vode

1
Boka kotorska – foto Boka News

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta duž crnogorskog primorja, koje je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 30. do 31. avgusta pokazali su da je na 97% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 3% kupališta bio K2 klase.

U opštini Tivat voda je na svih 9 kupališta bila K1 klase, dok je u Kotoru od ukupno 15 kupališta na njih 13 voda bila kvaliteta K1, a na 2 kupališta kvaliteta K2. Analizama je potvrđeno da je na svim kupalištima u opštini Herceg Novi kojih je ukupno 21, voda bila odličnog K1 kvliteta.

Analiza je pokazala da je u opštini Ulcinj, na svih 16 kupališta voda bila kvaliteta K1, kao i na svih 12 kupališta u opštini Bar. U opštini Budva, od ukupno 27 kupališta na kojima se prati kvalitet mora, voda je bila K1 klase na njih 26, dok je na jednom kupalištu voda bila K2 klase.

Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.

Tivat – ulice zakrčene nepravilno parkiranim automobilima

10
Tivat – sinoć u Sremskokarlovackoj

Iako u njoj radi čak šest stalno zaposlenih službenika, Komunalna policija Opštine Tivat nije uspjela nimalo da uveća stepen poštovanja komunalnog reda kada je saobraćaj u centru grada u pitanju, u odnosu na vrijeme od prije nekoliko mjeseci kada je Komunalna policija imala samo jednog zvanično licenciranog službenika.

Naime, tivatske gradske ulice  zakrčene su nepravilno parkiranim automobilima koje nesavjesni vozači ostavljaju na svim mogućim mjestima – od trotoara, preko pješačkih prelaza, čak i na samom kolovozu, blokirajući druge propisno parkirane automobile.

Tivat – sinoć u Sremskokarlovackoj

O stanju u saobraćaju govore i fotografije snimljene sinoć u Sremsko-karlovačkoj ulici gdje je kolona nepravilno parkiranih automobila zauzela skoro čitav istočni dio ulice,a  dvoje dežurnih komunalnih policajaca za to vrijeme besposleno su stajali i opušteno ćaskali sa građanima dvjestotinjak metara dalje, u Ulici 21.novembra u blizini restorana „Prova“.

Komunalna policija Tivat

Na ovom mjestu, „omiljenoj“ njihovoj lokaciji,  tivatska Komunalna policija i sama daje svakodnevni doprinos nepoštovanju propisa, jer redovno na nedozvoljenom mjestu parkira jedno od svoja dva službena patrolna vozila.

Preko portala do izabranog ljekara

0
Dom zdravlja Tivat

Građani će od narednog ponedjeljka moći da zakazuju preglede kod izabranog doktora preko portala za elektronsko zakazivanje Fonda zdravstva www.ezdravlje. me

Kako je za Pobjedu objasnio direktor Fonda Sead Čirgić, portal je sada u fazi testiranja. On je pojasnio da će osiguranici imati uvid u smjenu njihovog izabranog doktora i kada je slobodan, a moći će da mijenjaju i otkazuju termin.

“Da bi pristupili ovom onlajn servisu, neophodno je da se osiguranici Fonda prvo obrate svom izabranom doktoru kako bi dobili odgovarajući PIN kod.

Prijava se obavlja ukucavanjem broja zdravstvene knjižice (desetocifreni broj koji je upisan na prvoj strani zdravstvene knjižice), i PIN koda. Oni se pamte i pacijenti neće morati da ih ponovo ukucavaju”, kazao je Čirgić, pojasnivši da se mobilna aplikacija za android već može preuzeti preko Google Play Store, dok će preuzimanje za Iphone biti uskoro omogućeno na iTunes App Store.

Niko ne zna zašto su Britanci u tajnosti donijeli dronove i snimali zatvor na Golom otoku

0

Ekipa britanske medijske kompanije ‘Caters News Agency Ltd’ došla je na Goli otok, donijeli su dronove i snimili kratki video.

Nekadašnji zatvor na tom našem otoku su nazvali “hrvatski Alcatraz”, aludirajući na poznatu kaznionicu koja se nekada nalazila na otočiću nedaleko obale Američkog San Francisca, a koja je danas samo atrakcija otvorena posjetiteljima iz cijelog svijeta.

– Zatvor je otvoren 1949. i u njega su bili smještani podržavatelji Staljina, nakon što se Jugoslavija odvojila od Sovjeta i njihovih ideala – navodi se u videu.

Zbog čega su Britanci došli na taj otok te snimali video nije poznato, kao što se ne zna jesu li tražili kakve dozvole za snimanje dronom.

Hrvatska enciklopedija o Golom otoku kaže:

– Goli otok, koncentracijski logor i zatvor na otoku Goli, a uključuje i žensku kaznionicu na obližnjem otoku Sv. Grguru. Otvoren je 1949. nakon rezolucije Informbiroa, u vrijeme obračuna s pristašama staljinizma unutar KPJ. Kasnije su se ondje zatvarali i drugi politički neistomišljenici (uglavnom na temelju administrativnih odluka, a manje na osnovi sudskih presuda). Poznat je po surovim kažnjeničkim uvjetima, torturama i teškome prisilnom radu. Procjenjuje se da je kroz logor prošlo 17 000 do 32 000 zatvorenika (broj ubijenih i umrlih nije točno utvrđen). Postao je zatvor 1956., a naknadno je pretvoren u kazneno–popravni dom za maloljetnike. Ukinut je 1988. godine – navodi naša enciklopedija.

 

Poništen tender za prodaju preostale imovine Jadranskog brodogradilišta Bijela

0
Bijela – JBB foto Boka News
Stečajni upravnik Jadranskog brodogradilišta Bijela, Žarko Ostojić, poništio je tender za prodaju preostalog dijela imovine preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 5,2 miliona eura.
Tu informaciju dobili su radnici koji su još uvijek angažovani u preduzeću ali ne i objašnjenje zašto je tender poništen.
Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta Bijela tender je objavila 26. jula. Na prodaju su bila ponuđena dva poslovna prostora površine 671 i 368 metara kvadratnih, po početnim cijenama od 760,9 hiljada eura, odnosno 393 hiljade eura. Prodavao se i kancelarijski namještaj i oprema po početnoj cijeni od 32,31 hiljadu eura.
Na prodaju su bile ponuđene i portalne okretne dizalice po početnoj cijeni od milion eura, Hammelman pumpa sa opremom za 49,68 hiljada eura, oprema stolarske radionice za 5,33 hiljade eura i alati i druga oprema za 452,18 hiljada eura.

Prodavalo se i zemljište u Bijeloj po početnoj cijeni od 2,5 miliona eura.

Ponude su se Privrednom sudu mogle dostavljati do petka.

Stečaj u Jadranskom brodogradilištu otvoren je prije dvije godine na predlog Poreske uprave, zbog duga od šest miliona eura.

Na ranijim tenderima za prodaju imovine Brodogradilišta, prodati su veliki i mali dok. Veliki dok je za 11 miliona eura prodat litvanskoj kompaniji AB Vakaru Laivu Gamykla, a mali Ozata Trasnaclika Sanayi ve Ticaret Limited iz Turske za 2,1 milion eura.

Premijer Duško Marković saopštio je krajem jula da je konzorcijum koji čine renomirana brodogradilišna kompanija Damen iz Holandije i Adriatic Marinas, koji upravlja Porto Montenegrom, otkupio dio infrastrukture Brodogradilišta.