Petrovačka noć, manifestacija prepoznata i kao kruna ljetnjih dešavanja na budvanskoj rivijeri, ove godine će se održati u subotu, 26. avgusta.
Tokom dana, posjetioci će uživati u različitim segmentima programa – sportskim igrama, podjeli velikih količina ribe i vina i defileu Gradske muzike Budve.
Na kraju dana, na bini smještenoj na trajektu preko puta plaže, koncert će održati Gradska muzika Budve i nakon njih, grupa Galija!
Petrovac – Foto Boka News
Petrovačka noć biće upotpunjena spektakularnim vatrometom prepoznatljivim za manifestacije u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva.
Program:
16.00h – tradicionalne sportske igre (plivanje i vuča konopa) na petrovačkom pristaništu;
17.00h – dodjela nagrada;
Od 17.30h – degustacija ribe, vina i piva na punktu ispred JU “Crvena komuna”;
Koncert “Crnogorske dive” održan je sinoć u nesvakidašnjem ambijentu na plaži kompleksa Luštica Bay, u neposrednoj blizini novoizgrađene marine i lokacije budućeg The Chedi, Luštica Bay hotela. Publici su se predstavile Marijana Šovran, Milica Milanović i Olivera Tičević iz Kotora, Risna i Bijelog Polja. One su izvele poznate arije Vivaldija, Mocarta, Belinija, Verdija, kao i operne duete Vivaldija i Mocarta. Muzičku pratnju ovog uzbudljivog izvođenja činio je poznati gudački kvartet “Rocher” iz Beograda, na čelu sa Radmilom Vardalić.
Performans je dio renomiranog hercegnovskog operskog festivala “Operosa Montenegro” iz Herceg Novog koji će ovog ljeta, od 23. do 27. avgusta obilježiti svoje jedanaesto izdanje. Inače, istoimeni koncert i program planiran je i na otvaranju prve večeri festivala – večeras 23. avgusta na tvrđavi Forte Mare.
Drugog dana, 24. avgusta u Starom Gradu u Herceg Novom biće upriličen opersko-baletski performans “Trenutak za klasiku u Starom Gradu” za koji je ulaz besplatan, a glavna atrakcija festivala planirana je za 25. i 26. avgust na Kanli Kuli, kada će premijerno biti izvedena opera jednočinka – Jolanta, Pjotra Iljiča Čajkovskog, u aranžmanu Ešli Din (Ashley Dean), dok će orkestrom rukovoditi Eraldo Salmieri.
Završnog dana festivalskog programa, 27. avgusta, na tvrđavi Forte Mare u Herceg Novom gala koncert će održati violinistkinja Basma Edres (Basma Edrees) iz Egipta, sa festivalskim orkestrom Operosa Montenegro, pod dirigentskom palicom Jana Vjerzbe iz Poljske (Jan Wierzba). Basma Edres inače je nastupala tokom prošlogodišnjeg festivala Operosa Montenegro i u Luštica Bay-u, kao sastavni dio kvarteta Talasi Nila.
Festival “Operosa Montenegro” inače je drugu godinu za redom održan pod pokroviteljstvom Samiha Savirisa, vlasnika švajcarske kompanije Orascom koja u Crnoj Gori gradi turistički grad Luštica Bay i planira restauraciju ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula. Kompanije su ove godine generalni sponzori “Operose”.Istoimena fondacija je osnovana za povezivanje, razmjenu znanja i informacija iz oblasti izvođačkih umjetnosti, sa misijom da operu prikaže kao modernu i zabavnu i omogući mladim umjetnicima razvoj kroz rad sa vrhunskim producentima.
Javna rasprava na temu “Elaborat za izgradnju dijela obalnog šetališta u Krašićima” sa petoro prisutnih, od čega je čak jedan (!?!) mještanin Krašića, neozbiljna je i nevješta manipulacija lokalne vlasti, da se brojne mahinacije vezane za ovaj dio Tivta zamaskiraju, kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.
“Da je drugačije, sigurno bi bar u naselju, na mjestima predviđenim za to, nadležni iz MZ Krašići postavili bilo kakvo obavještenje o njenom održavanju, a ne građane ostavljali neobavještenim. Naravno da je trebao biti pronađen i adekvatniji termin za ovu raspravu. Takođe, o Krašićima se priča u Krašićima, a ne u nekoj multimedijalnoj sali, do koje nam je zahvaljujući ovoj lokalnoj vlasti, po urnisanim putevima i po saobraćajnim gužvama potrebno minimum dva sata vožnje.
Znamo mi dobro zašto se ova rasprava zakazala onda kad joj vrijeme nije. Plaši se lokalna uprava istine, plaši se i brojnih pitanja koja trebaju da se postave. A imaju i razloga za strah, jer su Krašiće potpuno devastirali i po ovaj, nekada biser tivatskog zaliva, ostavili posljedice kakve imaju elementarne nepogode.
Naravno da im nije svejedno da se javno postave pitanja o nelegalno sagrađenim vilama njihovih podgoričkih tajkuna i bivših ministara, te rušenja pristupnih rampi licima sa posebnim potrebama. I da mještanima Krašića odgovore: šta će biti sa divljim pontama koje niču kao pečurke poslije kiše? I kako će domicilnom stanovništvu riješiti problem njihovih generacijama mukom sticanih i građenih privezišta?
Mladen Raste
JP “Morsko dobro” planira i da poveća gabarite mjesnog pristaništa, koje u sadašnjim dimenzijama postoji već decenijama i koje je za lokalne potrebe sasvim dovoljno. Naravno, moraju se zadovoljiti apetiti političke kvazielite i obezbjediti vez za njihove jahte i skutere.
Poštovana lokalna upravo… U ime “Bokeškog Foruma” i mještana Krašića, pozivam vas da zakažete novu javnu raspravu na adekvatnom mjestu, u adekvatnom terminu. Pa da se ispričamo. Onako… Ljudski!!! Imaće te šta da čujete”, kaže se u saopšenju koje potpisuje predsjednik Nadzornog Odbora Bokeškog Foruma Mladen Raste.
Palestinski ribar Džihad al-Soltan nemalo se iznenadio kad je nedaleko od plaže blizu Gaze u moru opazio poruku u boci.
Boca s porukom prešla je put Sredozemljem dugačak gotovo 800 km, a otplutala je s plaže na Rodosu gdje ju je u more bacio mladi britanski par koji je ondje ljetovao u srpnju.
“Trenutačno smo na ljetovanju na Rodosu i voljeli bismo znati dokle će doplutati ova boca. Javite nam, čak i ako stigne samo do susjedne plaže”, piše u poruci koju su potpisali Zac i Beth.
Odgovorivši na e-mail adresu naznačenu u poruci Soltan je otkrio da su pošiljaoci poruke u boci studentica Bethany Wright i njezin dečko, Zac Marriner.
Soltan je kazao kako je bio iznenađen kad je shvatio da se boca uspjela “probiti” kroz sve prepreke Sredozemlja, s obzirom na izraelsku pomorsku blokadu i zonu ograničenja ribolova, koja su uveli Izraelci uz objašnjenje da su prijeko potrebna kako bi se spriječilo Hamasovo krijumčarenje oružja.
“Za razliku od nas ribara koji ne smijemo otploviti dalje od šest milja od obale, ova je boca uspjela preploviti međunarodne vode i prijeći brojne granice. Nadam se da ćemo jednog dana i mi biti ovako slobodni”, kazao je.
U Rogoznici danas počinje već tradicionalna i uspješna ribolovno-turistička manifestacija Tuna FEVER kojoj je i Hrvatska turistička zajednica iz programa „Potpore događanjima” u 2017. godini dodijelila 100 hiljada kuna što je najviša potpora za pojedinu manifestaciju u Šibensko-kninskoj županiji.
Međunarodno kvalifikacijsko natjecanje u big game ribolovu prepoznato, ističu u rogozničkoj Turističkoj zajednici, kao jedna od najznačajnijih nacionalnih i regionalnih manifestacija. Prošle godine ova ribolovno-turistička manifestacija privukla je veliki broj stranih i domaćih turista, brojni poznate osobe posjetile su Rogoznicu, a ove godine organizatori najavljuju još više natjecatelja i spektakularniji program.
Tako od 23. do 27. avgusta u rogozničkom akvatoriju velike ribe lovit će oko 240 natjecatelja na 60-tak plovila. Tokom četiri dana trajanja manifestacije posjetitelji će moći razgledati sajam nautičkih proizvoda, bit će i promocija ribolovnih proizvoda i usluga, održat će se i sajam autohtonih proizvoda, a u najpoznatijem ribarskom mjestu u Šibensko-kninskoj županiji svakako će pozornost izazvati prezentacija ribarskih znanja i vještina. Najavljuje se i svakodnevno uživanje u kulinarskim delicijama i vrhunskoj zabavi. Uz nekoliko manjih i održat će se i tri velika koncerta na kojima će nastupiti Rogoznici tako draga Četiri tenora, a pozornost će svakako izazvati i koncert medijski eksponirane Lidije Bačić te bezvremenskog rokera Željka Bebeka.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena ubrzano radi na stvaranju uslova za svoju što skoriju transformaciju u d.o.o Park prirode „Orjen”, što će biti presudan korak ka efikasnoj zaštiti i valjanoj valorizaciji našeg planinskog zaleđa.
Po riječima eksperata iz Agencije za zaštitu životne sredine, koji su nedavno bili u radnoj posjeti, Studija zaštite je u završnoj fazi i biće dostavljena do polovine septembra.
To je osnovni dokument po kome će se na dalje sprovoditi sve aktivnosti na zaštiti Orjena. Naime, tek kada buduće d.o.o bude ozvaničeno kao upravljač zaštićenog područja, otvoriće se niz novih mogućnosti, koje do sada nisu mogle biti iskorišćene, budući da Agencija te aktivnosti nije mogla realizovati zbog organizacione forme.
Orjen
Naravno, ove pravne formulacije i nisu toliko bitne običnom čovjeku, koliko je tu bitan opipljivi rezultat ishodovan ulaganjem u održivi razvoj ovog područja.
Već samim činom formiranja Parka prirode, podiće se atraktivnost cjelokupnog hercegnovskog zaleđa, a ciljanim djelovanjem radićemo na povećanju posjete Orjenu. Kao i do sada, ostajemo aktivni na promociji Orjena kroz organizaciju, koorganizaciju, odnosno potpomaganje različitih događaja. Nastavljamo saradnju sa sportskim klubovima, nevladinim organizacijama i udruženjima građanja, uz nastojanje da se takođe još tješnje povežemo sa ljudima koji svoju egzistenciju ostvaruju u podorjenskim selima. Smatramo veoma važnim da lokalnom stanovništvu predočimo sve pozitivne učinke formiranja parka, kako bismo nadalje mogli djelovati zajedničkim snagama, a na obostranu korist i korist Orjena kao cjeline, kažu nadležni iz Agencije.
Razvoj seoskih gazdinstava, uz proizvodnju brendirane hrane sa geografskim porijeklom, ali i paralelnim razvojem njihove specifične turističke ponude i smještaja, vidimo kao zajednički cilj. Takođe, planiramo uspostavljanje saradnje sa hercegnovskim školama, sa namjerom da pomognemo organizaciju edukativnih izleta za upoznavanje sa prirodnim karakteristikama Orjena.
Orjen
Realizacijom prekograničnog projekta adrenalinskog parka na Vrbanju, dobijamo izuzetno vrijednu turističku infrastrukturu koja će pozitivno uticati na povećanje i diverzifikaciju posjete, a veliku šansu vidimo i u saradnji sa Parkom prirode „Piva“, započetoj prošle nedelje radnim sastankom u Plužinama, gdje su prepoznate potencijali za zajedničku ponudu ova dva parka. Valja istaći i potrebu za sistemski radom na poboljšanju pristupnih puteva Orjenu, u kom pogledu izražavamo zadovoljstvo ostvarenom saradnjom sa Agencijom za izgradnju i razvoj Herceg Novog, gdje se, kao rezultat, upravo ovih dana izvode radovi na asfaltiranju kritičnih poteza na dionici Kruševice-Vrbanj. Kako dio putne mreže na Orjenu dijelimo sa Opštinom Kotor, planiramo u narednom periodu zajedničke aktivnosti na ostvarivanju pune funkcionalnosti ova dva puta.
Shodno Zakonu o zaštiti prirode, Studiji zaštite i Odluci o određivanju Upravljača zaštićenog područja, u budućem radu prvenstveno ćemo se usmjeriti ka zaštiti masiva Orjena, ali i ruralnom razvoju i svim drugim djelatnostima koje razvijaju i turistički valorizuju zaštićeno područje, a kompatibilne su sa stalnim imperativom zaštite njegove prirode, poručuju iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
Turistička organizacija Tivat u saradnji sa kompanijom Đoković organizuje Sajam rukotvorina na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Još jedan u nizu tradicionalnih događaja na kojem će se predstaviti brojni domaći izlagači sa svojim ručno rađenim proizvodima održaće se u petak, 25.avgusta godine sa početkom u 18 sati.
Muzičko-zabavni program u kom učestvuje klapa Incanto iz Kotora počeće u 21 sat, saopštili su iz TO Tivat.
Međunarodni moto skup biće održan od 25. do 27. avgusta u Igalu. Članovi moto kluba MC Cruiser, koji su organizatori manifestacije počeli su uređenje terena za kamp, u koji su već počeli da pristižu prvi bajkeri.
Poklonici moto starsti, svestrani, svesrdni, vedri i ljudu bez granica – bajkeri, dio su neobične manifestacije koja se po šesti put zahvaljujući podršci TO Herceg Novi poručuju iz najstarijeg i najvećeg moto kluba u Crnoj Gori, hercegnovskog moto kluba MC Cruiser.
Učesnicima, moto klubovima i bajkerima iz čitavog regiona, turistima i ostalim gostima, nudi se organizovano trodnevno druženje uz muzičko zabavni program – rok koncerte i posebnu atrakciju, moto defile, u kojem učestvuje nekoliko stotina motora,na plaži Ušće u Igalu.
Očekuju vas lijepo druženje i dobra zabava, uz obezbijeđen besplatan kamp koji će biti otvoren u srijedu 23. avgusta, poručili su iz moto kluba MC Cruiser.
Ni u utorak se ne smiruje požar u pograničnom pojasu Crne Gore i Hrvatske, iznad Debelog brijega, na vrhu brda Osoj, te su od nedjelje u gašenje uključena dva aviona iz Hrvatske i jedan iz Crne Gore.
Uz buru i zapadnjak planula je šuma na potpuno nepristupačnom terenu nastavljajući požar kojeg je sredinom kolovoza izazvao grom, a služba zaštite i spašavanja Herceg Novi je zatražila pomoć svojih kolega iz Konavala i Dubrovnika, koji su uputile dva air traktora.
Akcija gašenja vatre iz zraka je organizovana i zbog posebnog mjesta požara na brdu iznad samog graničnog prijelaza Debeli brijeg i mogućeg spuštanja plamena do puta kojim svakodnevno prođe i do 30 hiljada vozila. Međutim, kako kaži u Službi zaštite objekti nijesu ugroženi.
U hercegnovskom dijelu Luštice, u naselju Petrovići izgorjela je napuštena brvnara.
Tivatski i vatrogasci Dobrovoljnog vatrogasnog društva Krtoli gase požar iznad Krašića i uspjeli su vatru zadržati podalje od kuća. Teren je nepristupačan i mora se prokrčiti makija da bi se provukle tzv. vatrogasne pruge.
U gašenju požara učestvovala su i dva protupožarna aviona MUP-a Crne Gore.
Televizijska kuća Euronews, koja se emituje na nekoliko jezika, objavila je priču o tamnoj strani turizma u Dubrovniku.
Pišu o tome što to znači za Dubrovčane u čiji se grad svake godine slijeva sve više turista: studenti se tako okupljaju u udrugama invalida, neke crkve više ne služe mise, a stanovnici na televiziju provjeravaju kada im je najbolje izaći van kako bi izbjegli gužve, prenosi Dubrovački vijesnik.
Ističu kako popularnost Dubrovnika, koji je pod zaštitom UNESCO-a, raste svake godine i dovodi sve veći broj turista, osobito nakon što je na lokacijama Dubrovnika snimana globalno megapopularna serija ‘Igra prijestolja’.
No, ironična je činjenica da turizam regiji donosi unosne poslove i ekonomsku dobit, osobito u ljeto, no broj stanvonika koji od toga imaju koristi je zanemariv.
UNESCO je zbog navale turista poslao gradskim vlastima upozorenje da moraju ograničiti broj ulazaka u grad – ne više od 8000 turista smije biti u istom trenutku u povijesnoj jezgri. Kao odgovor na to, gradske su vlasti postavile brojač na ulazu u grad kako bi konrolirali broj ljudi koji ulazi.
– Naš cilj je sljedeće godine ograničiti broj ulazaka na 4000 turista, rekao je za Euronews gradonačelnik Mato Franković.
U 2016. godini samo je sa kruzera u Dubrovnik pristiglo 799.916 turista, a najviše ih stiže između maja i oktobra. Mjesečni prosjek je 112.000 turista. No problem je što broj dolazaka nije pravilno raspoređen.
– Kad krene ‘napad’, ne napuštamo svoje domove, kaže Mirjana Puhjera, novinarka čiji stan gleda na zidine Dubrovnika, a obično je to četvrtkom i petkom kada kruzeri navale u luku Gruž.
Primjerice, prošloga je četvrtka stiglo čak sedam kruzera u Dubrovnik koji može primiti 9000 turista. Tijekom ovakvih navala turista, policija regulira protok turista na glavne ulaze, a mještani na lokalnoj televiziji prate kameru postavljenu iznad glavne ulice kako bi vidjeli kada im je najpametnije izaći van.
Tonči Ivanović iz najveće agencije za kruzere MSC krstarenje nabrojao je za Euronews najveće dobrobiti za industriju grada: Lučka uprava Dubrovnika zaradi 10.000 eura po plovidbi, od koncesija zarade 5000 eura, servisnih usluga 25.000 eura, od agencija, muzeja 25.000 eura, a svaki posjetitelj u Dubrovniku potroši oko 46 eura na dan.
No ova vrtoglava zarada, osobito iz restorana i suvernirnica, ne znači puno ljudima koji žive unutar zidina.
– Mi nemamo više dućana za špeceraj, ostala su tek tri ili četiri i cijene su im puno više od ostatka grada, kaže Marija Grazio, učiteljice klavira koja ima stan dvije minute od Rektorove palače. Ona je jedan od tvrdoglavih mještana koji ne odustaju od svoga grada. Svako jutro pije kavu u jednom od najstarijih barova, smještenom u Gradskoj vijećnici.
Dubrovnik je u 2016. imao 107 registriranih dućana sa suvenirima, te 143 restorana različite vrste, koji proizvode velike količine smeća, neugodne mirise i predstavljaju veliki problem za 500 godina staru dubrovačku kanalizaciju, piše Euronews.
– Kada uđem u grad, osjećam se kao da sam u dnevnoj sobi. Bilo je tako i tijekom rata. Kada bi zvonilo za uzbunu, samo sam trebala doći unutar zidina i osjećala bi se sigurno. Zato želim da grad bude čist i ugodan za nas i svakog turista koji dođe, kaže Puhjera.
Stolovi restorana i kafići zauzimaju sve više javnog prostora u gradu čije su ulice ionako uske.
– U nekim dijelovima invalidi ili mame s dječjim kolicima ne mogu proći, kaže Grazio koja ne može spavati od gradsje buke u vrijeme turističke špice.
Petra Marčinko, studentica koja radi istraživački članak naziva Revitalitalizacija povijesnog dijela Dubrovnika, kaže da nema gdje izaći navečer, a da se osjeća ugodno. Njezini prijatelji odlaze u Udrugu invalida. Njihove su prostorije u centru grada, imaju kafić i cijene su pristupačne.
– Oni su nas prihvatili, kaže Marčinko.
Dubrovnik se zimi pretvara u grad duhova i to je još jedna veliki problem za mlade.
Ulice su prazne, suvenirnice i restorani zatvoreni, a kulturnog života gotovo da uopće nema. Jedina industrijska grana je turizam.
– Voljela bih se vratiti u Dubrovnik nakon diplome, ali nisam sigurna da ovdje mogu graditi karijeru, kaže Petra Marčinko, koja je pri kraju studija sociologije i kulturalne antropologije u Zagrebu.
Ima još jedan razlog koji tjera domaće ljude iz Dubrovnika – vrtoglave cijene nekretnina, koje su među najvišima u Hrvatskoj. Prosječna cijena kvadratnog metra je 3,393 eura.
Broj stanovnika u DUbrovnika je uzadnjih pet godina pa za 600 ljudi,. Čak i oni koji žele živjeti u njemu, imaju problem naći stan u nmajam. Većina stanova iznajmljuje se za turiste i dugoročno su dostupni jedino za zimskiih mjeseci. TO predstavlja problem i za sezonske radnike koji nemaju gdje živjeti povoljno. Iako Hrvatska ima judnu od najviših stoipa nezaposlenosti u Europi, ugostiteljskoj industriji u DUbrovniku ovo je ljeto nedostajalo 2000 radnika.
– Sve je podređeno zaradi, kaže Grazio.
Marčinko se prisjeća da je turistički boom započeo 2000. godine kada je završila kosovska kriza te svijet uvjerio da na ovim prostorima više nema rata.
– Tada su svi bili sretni zbog povratka turista, kaže Petra Marčinko.
Otada je Dubrovnik izgubio mnoge urbanističke značajke. Puhjera ističe kako neke crkve ljeti više ne služe mise zbog turističkih obilazaka.
– Moramo vratiti grad njegovim građanima, kaže Grazio koja smatra da je najveći problem nedostatak političke volje i regulacija komunalnog rada.
– Ostalo je još samo nekoliko nas luđaka koji odbijamo napustiti grad, rekla je Puhnjera za Euronews.
