Dvije osobe poginule su u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Tivat-Budva, saopšteno je iz Uprave policije. Prema nezvaničnim informacijama stradali su Š.Đ. i J.M., obojica iz Budve.
Do nesreće je došlo kada je motor “kawasaki Z750” udario u teretni kamion.
Motor se kretao iz Budve ka Kotoru, dok je teretni kamion dolazio iz suprotnog pravca.
Nesreća se dogodila na magistralnom putu prema Kotoru između Vidikovca i tunela Mogren.
Uviđaj je na licu mjesta izvršio osnovni drzavni tuzilac iz Kotora Srđa Jovanović uz asistenciju budvanske policije.
Jovanović je novinarima kazao da prvi rezultati ukazuju da se motor kretao većom brzinom i da je prešao u suprotnu kolovoznu traku.
Planom nabavki malih vrijednosti čija će realizacija započeti do kraja novembra, Opština Tivat realizovaće 14 projekata ukupne vrijednosti 122.500 eura.
Kako je saopšteno iz lokalne uprave, najviše novca, po 14.999 eura, utrošiće se za nabavku novogodišnjih ukrasa, odnosno za izradu glavnog projekta Vatrogasnog doma, te za izradu projekta za objekte proizvodno-komunalne djelatnosti. Za revizuju ova dva projekta potrošiče se dodatnih po 2,5 hiljada, dok će postavljanje novih taktilnih površina za slabi/ovide osobe na raskrnicama gradskih ulica u Tivtu koštati 5 hiljada eura.
Lokalna uprava planira da izdviji i 9 hiljada eura za transport broda-oldtajmera „Barbara“ iz brodogradilišta Navar u Bonićima do marine Porto Montenegro gdje će taj brod biti izložen kao dio muzejske postavke tamošnje Zbiorke pomorskog nasljeđa nekadašnjeg Arsenala.
Sanacija krova objekta stare škole i Foto-kino kluba „Mladost“ u Donjoj Lastvi koštaće 10 hiljada, koliko i izrada projekta nove raskrsnice – kružnog toka kod zgrade stare Opštine, odnosno jedne nove saobraćajnice u naselju Gradiošnica.
Izrada projekta za objekat Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama koštaće 6 hiljada, 4,5 hiljada izdvojiće se za riješavanje problema sa odvođenjem atmosferskih voda u dijelu centra grada, dok će 10 hiljada eura biti izdvojeno za izbor procjenitelja vrijednosti za dio nepokretnosti u vlasništvu Opštine.
“To sam ja” naziv je autorske izložbe fotografija Zorana Nikolića koja će biti otvorena u Galeriji ljetnikovca Buća Luković u Tivtu u četvrtak 2. novembra u 20 sati.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković će u ponedjeljak, 30. oktobra, prisustvovati potpisivanju Sporazuma o zajedničkom finansiranju državne brzobrodske linije 9141 Pula – (Unije – Susak) – Mali Lošinj – (Ilovik – Silba) – Zadar.
Sporazum će potpisati direktorica Agencije za obalni linijski pomorski promet Paula Vidović sa predstavnicima Primorsko – goranske i Zadarske županije te gradova Pula, Mali Lošinj i Zadar.
Potpisivanju Sporazuma, uz ministra Butkovića prisustvovat će i državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 22. decembra 2016. godine ova brzobrodska linija postala je cjelogodišnja državna linija. U prvih sedam mjeseci ove godine na državnim linijama ostvaren je rast od 8,6 posto putnika i 9,3 posto vozila u odnosu na prethodnu godinu, priopćili su iz Ministarstva.
Tokom prethodne noći u Baošićima, izgorela su dva vozila, Golf 2 i Golf 3. Povrijeđenih nije bilo.
Kako nezvanično saznajemo vlasnik jednog auta je policajac kojem su prošle godine zapalili automobil. Požar je izbio na jednom vozilu, a onda je vatra zahvatila i drugo, brzom akcijom vatrogasaca spriječno je da se vatra proširi i na treći automobil.
Da li je došlo do samozapaljenja, ili je požar podmetnut treba da utvrdi vještak.
Tivćanin Krsto Krstović suočio se sa problemom koji je direktan efekat kontroverznog novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji koji je nedavno usvojen u Skupštini Crne Gore uz odlučujući glas poslanika HGI, Tivćanina Adrijana Vuksanovića.
Naime, novi zakon što ga je pripremio kabinet ministra Pavla Radulovića (DPS) omogućava investiorima da počnu gradnju objekata na urbanističkoj paceli i bez dobijene saglasnosti ostalih njenih vlasnika, pa je Krstoviću prije desetak dana ispod prozora njegove kuće u Kalimanju, osvanuo bager i građevinska operativa koju je angažovao investitor Z. K.
On je na urbanističkoj parceli UP Z1-58B DUP Gornji Kalimanj a u čijem je sastavu i dio katastarske parcele 3269 čiji je vlasnik Krsto Krstović i na kojoj je prije 40 godina napravljena njegova porodična kuća, bez dobijene građevinske dozvole, počeo gradnju poslovo-stambenog objekta od nekoliko stotina kvadrata. Z.K. je nadležni sekretarijat Opštine Tivat u martu ove godine kada je važio stari Zakon o planiranju prostora i izgradnnji objekata, odbio da izda građevinsku dozvolu jer ovaj pored ostaloga, nije imao saglasnost Krstovića kao vlasnika katastarske parcele koja je dio urbanističke parcelu na kojoj je Z.K. želio da gradi.
Uprkos tome Z.K. 12.oktobra na toj urbabističkoj parceli koja se nalazi bukvalno pod prozorima Krstovićeve kuće, bez dozvole započinje pripremne radove i iskop temelja novog objekta, pri čemu je Krstović ostao bez jedinog kolskog i pješalčkog prilaznog puta svom domu. Krstović je stoga pred Osnovnim sudom u Kotoru pokrenuo tužbu radi utvrđivanja prava službenosti prolaza, a od Uprave za inspekcisjke poslove je preko svog advokata tražio da zaustavi u međuvremenu započetu bespravnu gradnju jer Z.K. za svoj objekat nije obezbjedio ni dokumentaciju koju zahtijeva ni stari, ali ni novi, za investitore znatno liberalniji „Radulovićev Zakon“.
Prema tvrdnji njegovog advokata Novice Kašćelana, nakon prijave je na teren izašao građevinski inspektor Dragan Zejak iz Herceg Novog kome Z.K po izdatiom usmenom nalogu, nije dostavio traženu građevinsku dozvolu. Inspektor, prema saznanjima Krstoviča i njegovog advokata međutim, i pored toga nije sačinio službenu zabilješku niti je zaustavio radove. Kašćelan kaže da isnpektor Zejak nije postupio ni nakon dvije u međuvremenu njemu i pomoćnici direktora Uprave za inspekcijske poslove Aidi Čikić poslate pisane urgencije, a Z. K. je u međuvremenu čak angažovao i pauk da Krstovićev automobil parkiran ispred njegove kuće, izmjesti iz dvorišta na javnu površinu, kako bi mogao nastaviti da kopa temelje nove zgrade. Nakon toga Z.K. je na svoj dio placa ispred Krstovićeve kuće doveo svoja vozla, stavio ogradu i kapiju čime je Krstovića u potpunosti onemogućio da prilazi svom domu preko prilaza koji je postojao decenijama i bio jedina veza njegove kuće sa obližnjom magistralom.
Gradnja
„Suvišno je pitati kako bi se ko od vas osjećao da mu se ovo počinje dešavati ispred vlastite kuće. Isto tako, sasvim je izvjesno da će zbog navedenih dešavanja, doći do primjene fizičkog nasilja za koje ćete direktno odgovorni biti vi jer ste ga uzrokovali svojim nepostupanjem.“- stoji u drugih urgenciji koju je advokat Kašćelan poslao Čikićevoj i Zejaku 24.oktobra.
Kašćelan ističe i da je sporna urbanistička parcela na kojoj Z.K. namjerava da zida, prilikom izrade DUP „Gornji Kalimanj“ „formirana mimo svih urbanističkih i planerskih standarda i pravila struke“ i da se na njoj ne može zakonito napraviti objekat gabarita kakve hoće Z.K., a da se ne ugrozi pravo službenosti prolaza Krsta Krstovića do njegove kuće, odnosno plan Opštine Tivat da magistralu u Kalimanju proširi u bulevar sa četiri trake.
Gradnja
Inspektor za građevinarstvo u UIP CG Dragan Zejak, jedan od samo četiri aktivna građevinska inspketora u državi koji bi trebali da obezbjede primjenu „Radulovićevog zakona“ nije odgovarao na telefonske pozive novinara.
MEP„Zajednički prioritet država članica Jadransko-jonske strategije je da, kroz sinhronizovano djelovanje, stvorimo „pametan region“, privlačan za finansijske investicije, i da kroz unaprjeđenje atraktivnosti, konkurentnosti i povezivanja, osiguramo ekonomski i društveni rast i napredak i podstaknemo integraciju Zapadnog Balkana u EU, poručio je ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović na konferenciji o finansiranju sprovođenja Jadransko-jonske strategije koja je održana u Ćezenatiku (Italija).
Na konferenciji koja je okupila visoke predstavnike država članica regije dva mora bilo je riječi o izazovima i mogućnostima Jadransko-jonske strategije, finansiranju njenog sprovođenja i ulozi privatnog sektora u njenom razvoju.
Ministar Pejović je ukazao na važnost obezbjeđenja potrebnih finansijskih sredstava za realizaciju prioriteta postavljenih ovom strategijom istakavši neophodnost njenog uvezivanja s nacionalnim programima, evropskim strukturnim i investicijskim fondovima država članica i Ipe kao i s drugim inicijativama, poput Berlinskog procesa, kako bi se kroz koordiniran mehanizam raspoloživa sredstva iskoristila na najefikasniji način.
U tom kontekstu je ukazao na značaj i pozitivne efekte pokrenutih projekata u jadransko-jonskoj oblasti, poput Jadransko-jonskog gasovoda koji će, kako je istakao, biti generator energetske stabilnosti u regionu, dok će potpisivanje Sporazuma o saobraćajnoj zajednici u Trstu dodatno unaprijediti ovu oblast konkretnim okvirom saradnje. Ministar je ukazao na značaj projekta “Regionalni hidro-master plan“ za osiguranje ravnoteže između razvoja hidroenergetskog potencijala regije i njegovog uticaja na životnu sredinu. Takođe je istakao važnost brojnih programa prekogranične i transnacionalne saradnje u ovoj oblasti koji doprinose razvoju jadransko-jonskog regiona.
Skup je okupio predstavnike država regije, evropskih institucija, regija, opština i finansijskih institucija.
Koncert učenika Muzičke škole „Vida Matjan” iz Kotora održan je u subotu u Risnu na lokalitetu Rimski mozaici.
U ime domaćina, prisutnima se obratila Ana Nives Radović, direktorica Turističke organizacije opštine Kotor, koja se zahvalila Muzičkoj školi iz Kotora na dugogodišnjoj saradnji.
Nakon toga, uslijedio je koncertni program, koji svojim izborom ni ovoga puta nije ostavio publiku ravnodušnom. Ljubitelji klasične muzike uživali su u nastupu Vjere Radulović (klavir), Jelene Mijanović (solo pjevanje), Jelene Ojdanić (flauta), Milice Travar (klavir) , Ane Šelest (flauta), Anđele Vulović (klavir), Milane Dimitrijevske (klavir), Nastasje Barović (flauta) , Maje Vulović (flauta), Vidaka Mršića (klavir), Marine Stanković (gitara), Antonie Vučinović (solo pjevanje) i Boška Bismiljaka (truba) klase profesora Ljiljane Dončić, Milice Lalošević, Zorane Jovanović, Dejana Krivokapića, Angele Mijušković, Gracijele Ćatović, Romea Lukšića i Sare Lakičević uz klavirsku pratnju Maje Žmukić.
Ovim koncertom spuštena je zavjesa na još jedan fantastičan muzički performans i ovogodišnju sezonu kulturnih dešavanja na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu.
Više nego zanimljiv “susret” imali su ribari prošle sedmice na sjevernom Jadranu. Svi znamo da veliki bijeli morski pas živi u našem moru, ali fotografije ove vrste vrlo su rijetke, a video zapisi još i rjeđi!
Talijanski ribari snimili su ovu, za Jadran, iznimno rijetku vrstu. Uočili su je 15 milja od grada Riminija na sjevernom Jadranu. Mirno je prošla pored njihove brodice, a oni je nisu uznemiravali.
Ovo je samo još jedan dokaz da nadaleko poznata vrsta morskog psa obitava u Jadranu. Inače, prije nekoliko godina ženka ove vrste ulovljena kod Jabuke. Imala je 2 tone i bila je duga čak 570 centimetara!
Kako je izgledao “blizak susret” s velikom bijelom morskom psinom prije nekoliko dana pogledajte u videu:
Gdje je nestao veliki bijeli?
Ima li kod nas velikih bijelih? Nerijetko je pitanje na koje ni najveći stručnjaci ne mogu sa sigurnošću odgovoriti. Ono što možemo reći na temelju podataka je da se radi o vrsti koja povremeno zalazi u naš dio Jadrana, a kada se pojavi to najčešće bude na otvorenom moru ili u blizini obale izložene otvorenom moru. No, ako razmotrimo podatke iz prošlosti ili se upustimo u razgovor s nekim starijim ribarom odmah će nam biti jasno da je u prošlom stoljeću slika bila mnogo različitija u usporedbi na danas. Prvi službeni zapisi o velikoj bijeloj psini (Carcharodon carcharias) na našem području datiraju u drugu polovicu 19-og stoljeća. Od tada pa negdje do sredine 20-og stoljeća Veliki bijeli se vrlo često pokazivao u blizini obale, nerijetko završio kao ulov u raznim ribolovnim alatima a u nekoliko navrata znao je i napasti čovjeka (ipak ne toliko često da bi to opravdalo teror koji je izvršen nad ovom vrstom), piše Podvodni.hr.
Sljedeći velike brodove koji su u more bacali otpatke hrane često bi se pojavljivali u blizini obale i luka no to nije primarni razlog zbog kojeg su se oni pojavljivali; većina vrsti je zbog slabijeg ribolovnog intenziteta bila zastupljena u višestrukom broju u odnosu na danas pa tako i tuna, omiljena hrana Velike bijele. Možda najveća zastupljenost bila je na području Kvarnera gdje se i ona masovno izlovljavala. To je ujedno i područje na kojem ima najviše zabilježenih susreta s našom vrstom. Pitate se hoće li se velika bijela opet pojaviti sada kada je ICCAT smanjio kvote i populacija tuna raste? Vrlo moguće ali svakako u malom broju, daleko manjem od tada s obzirom na to da je populacija velike bijele psine u Mediteranu značajno osiromašena. Radi prevencije napada na plažama su postavljane čelične mreže (poput ograde) na mjestima gdje se sada obično nalaze samo plutače a tzv. banjini (spasioci) bi crvenim zastavama signalizirali prisutnost morskoga psa. Domaći stanovnici dobro su znali da tada ne treba ulaziti u more što rezultira zanimljivom statistikom da su do sada u Hrvatskom djelu Jadranskog mora zabilježeni napadi samo na strance.
Nažalost, austrougarska vlada smatra da je u našem moru pretijesno za čovjeka i veliku bijelu i u nizu godina nudi nagradu za uhvaćen primjerak nakon što se u prirodoslovnom muzeju u Trstu utvrdi vrsta i to je među prvim parnicama koje je čovjek dobio protiv ove vrste. Ovim korakom populacija je u Jadranskome moru znatno smanjena. Drugi udarac zadaju im ribolovni alati i jačanje ribarstva koji nikako ne mogu biti selektivni za ovako veliku vrstu. S obzirom na to da spolnu zrelost postižu tek između 12 – 14 godina starosti odnosno pri 400 – 500 cm vrlo vam je jasno kako su laki plijen, a da do trenutna kada su ulovljeni ne stignu na svijet donijet potomke. Gotovo pa sinkrono sa postepenim nestajanjem ove vrste u Jadranu kroz dugi niz godina smanjuje se i populacija tune (prilikom opservacije želuca kod nekih vremenski bližih ulova ove vrste nađeni su i ostaci dupina što nije uobičajen slučaj). Danas, oni su vrlo rijetko zamijećeni u obalnom području Jadrana. Zadnji zabilježeni susret je napad na slovenskog ronioca prilikom ribolova 2008. godine u Viškoj uvali Mala smokva kada je morski pas, pretpostavlja se, bio privučen krvlju ribe (gofa) koju je ronioc imao kod sebe. Na sreću ronioc je tada prošao samo s ozljedama noge. Susret prije toga zabilježen je 2003. godine kada je ženka duga 5,7 metara uhvaćena u plivarici za tune u blizini Jabuke I 1993. kada je u blizini Šibenika uhvaćena ženka od 5m.
Broj uhvaćenih piromana ove godine u Hrvatskoj rekordno je visok. Gotovo svi dolaze iz Dalmacije i izazvali su velik broj požara koji je ovo ljeto harali obalom, otocima i Zagorom. Požari su se, usprkos dolasku kiše, nastavili i duboko u jesen. Uvjerili smo se u to i ovoga vikenda kada je vatra ponovno gutala hektare površine kod Mimica i na šibenskom području.
U požarnoj “histeriji” ovoga ljeta, nažalost, povremeno je bilo i ozbiljnijih dezinformacija vezano uz nastanak požara, a neki su mediji objavljivali takve, neprovjerene informacije. Još pamtimo “teroriste” koji su na brdima oko Splita u srpnju radili “smajliće” od vatre, mladiće u Mercedesu za kojima je gotovo bila izdana “tjeralica”, ampulice sa zapaljivom tekućinom na zadarskom području itd. Ništa od navedenog nije bila istina.
Policijske istrage nakon požara pokazale su da je velik broj požara nastao uslijed ljudskog djelovanja; bilo namjernog, bilo nenamjernog. Većina požara posljednjih mjeseci nastala je za vjetrovita vremena, baš kao i ove subote, kada je bura brzo širila vatru. Čini se da su opravdane sumnje da postoje zlonamjerni ljudi koji čekaju upravo takve vremenske prilike. Kako inače objasniti ono što je tijekom nedjelje doživio jedan splitski planinar.
– Baš kao i svakog vikenda, obilazim brda i planine oko Splita, a danas sam se odlučio prošetati šumom iznad izvora u Rupotinama. Išao sam u društvu sestre i njezinog momka. Prizor kojega smo ugledali nakon 15-ak minuta pješaćenja sve nas je šokirao! Pored puta, u gustoj borovoj šumi, stajao je komad debla borovine, oko metar dužine. Oko njega su konopom bili učvršćeni snopovi suhe trave i to cijelom dužinom – kazuje nam u dahu planinar koji je želio ostati anoniman i čiji su podaci poznati redakciji.
slama-drvo
Potom je nastavio:
– Vidi se da je cijela stvar bila friško napravljena, možda baš u nedjelju, jer su i konop i trava bili potpuno suhi i čvrsti. Odmah smo raščupali suhu travu. Ne mogu ništa drugo zaključiti nego da je netko ovo napravio da bi potpalio požar u ovom rijetkom preostalom zelenilu splitskog zaleđa – rekao nam sugovornik i dodao da je obavijestio sva planinarska društva da ovu rutu posjete malo češće, da ovom zlonamjernom čovjeku ne bi palo na pamet uraditi isto – govori nam planinar.
Nadamo se da ovaj piroman neće ostvariti svoj naum i uništiti ovu lijepu zelenu oazu iznad Rupotina.
