Najznačajniji filatelistički događaj ove godine u Evropi, Evropska filatelistička izložba u Tampereu u Finskoj, završena je a hercegnovski predstavnici, porodica Katurić zaokružila je učešće na ovoj manifestaciji sa tri medalje. Četvrta je pripala Lazaru Seferoviću za monografiju o Tomu Katuriću, prenosi Radio Herceg Novi.
Zlatna i pozlaćena medalja pripala je Đorđu i Tomu Katuriću, za kolekcije Pisma Bokeljskih pomoraca 1830-1890. i Okupacija Crne Gore i Boke Kotorske 1941-1945 dok je Jelica Katurić za svoju kolekciju dobila je srebro. Đorđe Katurić je prvi put osvojio zlato.
Filatelistička izložba u Tampereu obuhvatala je i literaturu, a srebrnu medalju zaslužio je Lazar Seferović za monografiju „ Tomo Katurić – zlatni filatelista koji je osvojio svijet.“
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Bilježimo i da je na izložbi u Tampereu učestvovalo 560 izlačača a eksponati su bili izloženi na 2850 vitrina.
Anuncios finlandia
Za prva dva dana izložbu je vidjelo oko devet hiljada posjetilaca.
Petodnevna manifestacija „Green Culture Forum“, koja će se održati od 7. do 11. juna na teritoriji osam crnogorskih opština, okupiće svjetske stručnjake iz oblasti zelene kulture, biznisa, umjetnosti i javne uprave i to iz Velike Britanije, Njemačke, Italije, Holandije, SAD i Crne Gore.
Manifestaciju organizuje NVO „KRUG“ koja je ove godine pozvala na saradnju crnogorske i regionalne partnere a na forumu će govoriti eskperti London School of Economics, Savjeta za ekološku gradnju Crne Gore (Green Building Council of Montenegro), lideri u sektoru održivog biznisa, umjetnici, predstavnici javne uprave i drugi.
Među govornicima su Alina Averchenkova, direktorica Grantham istraživačkog insitura o klimatskim promjenama (London School of Economics), Robin Đelateli Smit /Gellately Smith/ direktor Savjeta za ekološku gradnju Crne Gore, Dejvid Bakland /David Buckland/, umjetnički fotograf, pisac i osnivač vodeće ekološko-umjetničke organizacije Kejp Fervel (Cape Farewell), Mark Bakli /Marc Buckley/, aktivista, futurista i govornik iz oblasti klimatskih promjena kroz prizmu UN ciljeva održivog razvoja, te prof. dr Dragan Hajduković i muzičar Rambo Amadeus.
Učesnicima Foruma obratiće se i Tigrilla Gardenia iz Italije, zastupnica ideje zaštite i obnove biljnih staništa, njemačka filozofkinja Meluzin Rajmers /Melusine Reimers/, IT preduzetnik i sportista Peter Ivanov, te Šole Džonston /Sholeh Johnston/ iz engleske ekspertske organizacije Džulis Bajsikl (Julie’s Bicycle), humanista Leon Arts, kao i Viktoria Nestor, šefica katedre za fiziku (Hasmonean High School, London, UK).
Forum će se odvijati na nekoliko lokacija u opštinama: Herceg Novi, Kotor, Tivat (Luštica Bay), Podgorica, Cetinje, Nikšić, Bar i Ulcinj-Ada Bojana. Svečano otvaranje foruma biće upriličeno 7. juna u Luštica Bay-u, prijemom dobrodošlice i svečanim obraćanjima i pozdravnim govorima Princa Nikole II Petrovića Njegoša, predsjednika Borda direktora Orascom development Holding Samiha Savirisa /Sawiris/, izvršnog direktora Luštica Development Darena Gibsona /Darren Gibson/, prof. dr Dragana Hajdukovića (CERN), kreativne direktorke NVO „KRUG“, Vesne Sokolovske Jovićević, predsjednice Opštine Tivat Snežane Matijević, kao i predstavnika relevantnih ministarstava.
Lustica Bay
U saradnji sa Luštica Bay-om, posjetioci će moći da prisustvuju i akciji sadnje stabala maslina na teritoriji Luštice, akcije čišćenja plaže Ade Bojane, kao i prikazivanju dokumentarnog filma iz oblasti životne sredine, „In this Climate“ koji će pretpremijerno biti prikazivan na Adi Bojani u subotu 10. juna u 20h. Takodje će biti u prilici da čuju i brojne strategije za zaštitu planete Zemlje.
GCF se održava šestu godinu za redom, a prvi je događaj ovog tipa na Balkanu. Tokom događaja će se diskutovati o zaštiti životne sredine i njenom odnosu sa drugim oblastima: kulturom, politikom, ekonomijom, biznis sektorom, umjetnošću, naukom, filozofijom. Istovremeno, pod okriljem NVO „KRUG“, u programskom dijelu će učestvovati i brojne relevantne organizacije iz svih krajeva Crne Gore, poput NVO-e „Sinergija“,“Udruženje samohranih roditelja“,“Naša akcija“, “Svetionik“, “Bushcrafts“, organizacije poput “Tehnopolis“ te studenti Fakulteta za likovnu umjetnost i Fakulteta za dramsku umjetnost. Takodje Green Culture manifestacija nastavlja saradnju sa Opštinom Ulcinj, a ove godinje otpočinje saradnju sa Ministarstvom kulture i sa Opštinom Podgorica. U sklopu Green Culture Foruma, Ministarstvo za održivi razvoj će promovisati Nacionalnu strategiju za održivi razvoj do 2030, donešene u julu 2016.
Flora Art
NVO „KRUG“ je međunarodna organizacija sa sjedištem u Londonu, Podgorici i Skoplju. Za cilj ima umrežavanje stručnjaka sa svih strana svijeta i prenošenje zelenih ideja do najudaljenijih kutaka na planeti. Do sada su pomoću „Green Culture“ projekta, za nešto više od četiri godine, u Crnoj Gori ugostili preko 70 svjetski renomiranih predavača.
Zelena kulturna mreža NVO KRUG okuplja izvanrednu grupu istomišljenika iz cijele Evrope. Sa preko 70 istaknutih govornika u protekle četiri godine, KRUG je sarađivao sa renomiranim institucijama (Imperial College, British Council, Royal College of Art, Cass Business School), brojnim unverzitetima, ambasadama i organizacijama poput Fondacije Princ Nikola Petrović Njegoš i vodećim svjetskim inicijativama iz oblasti kulture i održivog razvoja – Julie’s Bicycles (www.juliesbicycle.com).
Posljednji dani klimatološkog proljeća protiču uz stabilno, pretežno sunčano i toplo vrijeme. Najviše dnevne temperature su u posljednjem vikendu maja gotovo posvuda prešle toplih 25°C.
Rastu i temperature mora, juče su se kretale između 20 i 21°C.
Ponedjeljak:
Pretežno sunčano i toplo. Ujutru na sjeveru po kotlinama moguća kratkotrajno magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 15, najviša dnevna od 20 do 29 stepeni.
Hrvatski putnik godine, po mišljenju stručnog žirija Croatina Travel Festivala, je Goran Blažević, koji je propješačio 3.200 kilometara od starog grada Petre u Jordanu do svog rodnog Umaga.
Nagradu Dijana Klarić, nazvanu po preminuloj šibenskoj svjetskoj putnici, Blaževiću je u nedjelju u šibenskom kazalištu uručio proslavljeni hrvatski skijaš Ivica Kostelić.
Blažević je nagradu posvetio svim izbjeglicama, od kojih se većina vjerojatno neće vratiti doma.
Po troje finalista natjecalo se u kategorijama najboljeg putopisa, fotografije, filma, projekta i u kategoriji putnik godine, a žiri je odabrao najbolje među 85 prijava.
Blažević je, uz nagradu za putnika godine, za svoj “Solidarity Walk” osvojio i onu za najbolji projekt.
nagrade
Nagradu za najbolju fotografiju s putovanja osvojio je Tomislav Kezić s fotografijom New Yorka.
“Piknik u stepi” Gordana Nuhanovića najbolji je putopis, a najbolji film je “Pacific Crest Trail” Nikole Horvata.
Pobjednici su dobili statuu u obliku spirale, koju je izradio bilički umjetnik Mario Juras, a koja svojim oblikom podsjeća na tetovažu koju je na ruci imala Dijana Klarić.
Velikom paradom u kojoj je sudjelovalo više od 2000 brodova, među kojima i hrvatski, u nedjelju je završen službeni dio europskog festivala mora “Tjedan zaljeva Morbihan” u Vannesu, u francuskoj regiji Bretanji.
Hrvatsku je u europskom maritimnom selu, uz Irsku, Italiju, Francusku, Nizozemsku i Španjolsku, predstavljala Udruga Palagruža iz Komiže s tri broda te Muzej Staroga Grada s izložbom odabranih fotografija na temu slavne starogradske pomorske kulture.
Osim mnogobrojnih događanja na kopnu, radionica i stručnih predavanja, posade su svakog dana jedrile između 16 luka u zaljevu Morbihan, a najatraktivniju plovidbu na završnoj paradi na obali Atlantika pratilo je, prema procjeni organizatora, oko 150.000 ljudi.
Najatraktivniji bili su stari jedrenjaci, ali publika je jednako burno i oduševljeno pozdravljala sve, od malih sandolina, kajaka, pasara, ribarskih brodova, modernih jedrilica do katamarana i trimarana sagrađenih u malim bretonskim brodogradilištima.
Parada brodova – foto HINA
Odlazak hrvatske 19-člane delegacije u Francusku organizirala je Udruga Cronaves iz Splita, koja je po uzoru na festival u Vannesu prošle godine pokrenula manifestaciju posvećenu hrvatskoj maritimnoj baštini u Starome Gradu na Hvaru pod nazivom “Dani u Vali”.
Stjenovit krajolik i plavo more, duboko i misteriozno. Čuvar svjetionika Mladen bio je vani na dvorištu i čistio svoju pušku, a onda je uperio prema plaži.
– U proljeće sam znao viđati dupine kako love jato riba za ručak i onda polude kad ih se dočepaju – rekao mi je, piše za Guardian novinar i putopisac Kevin Rushby kojem se boravak na otoku Lastovu toliko svidio da je zaključio kako bi tamo mogao provesti ostatak života.
Svjetionik Struga nalazi se na kraju uskog poluotoka, a Mladen mu je kazao kako je tamo došao prije nekoliko godina iz Splita.
– Ovdje je život dobar. Pazim na svjetlo, apartmane i idem u podvodni ribolov gotovo svakodnevno – kazao mu je Mladen.
S Mladenom je otišao u podvodni ribolov, a narednih dana istraživao brojne osamljene uvale i stjenovitu obalu.
Lastovo – Foto HANZA MEDIA
Posljednjeg dana ponovno je s Mladenom otišao u ribolov. Svjetioničar je bio gladan i ulovio je tog dana tri hobotnice. Na plažu ih je donio još žive.
Svjetioničar Mladen Bartulović radi na svjetioniku Struga na Lastovu.
Te večeri pozvao ga je na orahovac.
– Otišao sam iz Splita po naredbi liječnika. Rekli su mi da ću umrijeti ne promijenim li način svog života – kazao mu je Mladen.
Stoga je došao na jedan od najudaljenijih i najizoliranijih naseljenih hrvatskih otoka.
– Nikad neću otići. Sretan sam. Život je lijep – kazao mu je.
Lastovo
Rushby je priznao kako je tada bio zavidan.
– Ja stalno tražim neke nove svjetove. Trajekt je već bio u luci i čekao me da odem. No Lastovo je zaista posebno: taj otok bio je najbliže tome da me zaustavi u daljnjem traganju – zaključio je Rushby, prenosi Jutarnji list.
Rushby piše kako su ga oduvijek privlačili najudaljeniji dijelovi bilo koje države. Gledajući kartu Hrvatske tako je među tisuću drugih otoka uočio Lastovo. Kada je saznao da se može odsjesti u svjetioniku, opasno se zagrijao za ideju da ga posjeti.
Flora Art
Nije se nadao, piše, da će trajekt iz Splita biti pun automobila i jet-skijeva. Kada su pristigli u luku punu ljudi i kafića, opet je ‘potonuo’. No, tada je shvatio da je na Korčuli i da mu put na Lastovo tek predstoji. Naredna četiri sata s njim je putovalo tek nekoliko turista, i čim je nogom kročio na otok, odmah mu se svidjelo.
Nakon 10 kilometara vožnje, piše, došao je u apartman – oskudno namješten, no zamjetno čist. Prve noći ležao je na zidiću kraj sobe i gledao zvijezde i svjetlosne signale sa svjetionika – činilo mu se kao da je na rubu svemira.
Politički direktor Građanskog pokreta URA, Rade Milošević u saopštenju za medije navodi da URA ima ozbiljne i osnovane sumnje da je stečajni upravnik Brodogradilišta Bijela, Žarko Ostojić, suprotno procedurama i zakonu omogućio firmi Cezar Montenegro doo iz Nikšića, kroz neposrednu pogodbu, otkup sekundarnih sirovina vrijednu preko 40.000 eura.
Milošević navodi da se uvidom u dokumentaciju “stiče utisak da se sve radilo mimo procedure i zakona, da je stečajni upravnik potpuno netransparentno dodijelio posao firmi Cezar Montenegro doo i da je cijeli postupak montiran i pripreman kako bi se posao dodjelio favorizovanoj firmi.”
“U Građanskom pokretu URA se pitaju kako je Ostojić izuzeo iz stečajne mase sekundarne sirovine koje su okvirne vrijednosti preko 40.000 eura i da li je imao saglasnost Odbora povjerilaca za to. Ističu i da je nejasno ko je utvrdio da je vrijednost sirovina 40.000 eura, jer po njihovim saznanjima ona je bar pet puta veća i pozivaju Ostojića da objelodani ponudu firme Cezar Montenegro doo, saglasnost Odbora povjerilaca, popis imovine stečajne mase, ugovor sa firmom Cezar Montenegro doo“ i na kraju kaže zainteresovanoj javnosti ko je vršio procjenu vrijednosti sekundarnih sirovina”, navodi se u saopštenju.
U saopštenju se navodi da se uvidom u dokumentaciju zaključuje da je “stečajni upravnik Žarko Ostojić obmanuo i Privredni sud u čijoj nadležnosti je stečajni postupak.”
Rade Milošević URA
“Naime, Ostojić je Privredni sud 3. aprila 2017. godine obavijestio o namjeri prodaje dijela imovine i tvrdio da je na Odboru povjerilaca od 9.3.2017. dobio saglasnost za neposrednu pogodbu. U pokretu URA ističu da su uvidom u zapisnik sa navedene sjednice došli do saznanja da Odbor povjerilaca traži od stečajnog upravnika da provjeri da li ima i drugih firmi, osim Cezar Montenegro doo, koje su specijalizovane za reciklažu metalnog otpada, i da će se tek nakon toga izjasniti”, navodi se u saopštenju.
Milošević u saopštenju navodi i da u Crnoj Gori postoji blizu dvadeset firmi koje se bave reciklažom metalnog otpada i “da su se na tenderu pored Cezar Montenegro doo javile još njih četiri i tražile javni tender i obustavljanje prodaje, želeći da proces bude transparentan i po zakonu, a što je Ostojić ignorisao, o čemu postoji i pisana dokumentacija.”
Milošević ističe i zabrinutost zbog činjenica da nema kontrole koliko se izvozi sekundarne sirovine iz Brodogradilišta, jer je po njegovim saznanjima u ovom momentu, izvezeno bar dva puta više sirovine nego što je predviđeno.
Flora Art
U pokretu URA se pitaju zašto predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić na insistiranje četiri firme nije stopirao prodaju u Brodogradilištu dok se ne utvrdi činjenično stanje i pozvali ga da hitno obustavi prodaju sekundarnih sirovina u Brodogradilištu, izvrši kontrolu cijelog postupka i naposlijetku smijeni stečajnog upravnika kako bi se zaštitila otimačina državne imovine.
Na kraju su iz URE pozvali i Specijalno državno tužilaštvo radi preispitivanja cijelog postupka i formiranja predmeta u vezi ovog slučaja a sve kako bi se utvrdila istina.
Uprava policije pozvala je sve građane koji imaju saznanja o nelegalnim aktivnostima, odnosno krivolovu na moru i Skadarskom jezeru, posebno onom sa upotrebom eksplozivnih sredstva za izlov ribe, da o tome odmah obavijeste policiju.
„Za prijavljivanje nezakonitog lova ribe na 24 satnom raspolaganju građanima su sledeći telefonski brojevi:
Bar, Stanica granične opolicije 067 184 018 , Budva, Stanica granične policije 067 184 285, Herceg Novi , Jedinica patrolnih brdova i čamaca 067 184 773, Ulcinj, Jedinica patronih čamaca 067 187 196, Skadarsko jezero 067 174 246 i 020 875 998.
Ubijena riba dinamitom
Pored ovih, bilo koja nelegalna aktivnbost na moru i jezeru se moće prijaviti i nabepslatni policijski boroj 122.“ – saopštili su iz Uprave policije.
Vrijeme je sipa, koje se u ovo doba godine maksimalno približavaju obali zbog produženja vrste. Mnoge će zbog tog rituala koji traje dva minuta završiti u rižotu ili brodetu.
Istovremeno je stađun i boba, jedne od najstarijih mahunarki koja je u današnjoj kuhinji gotovo zaboravljena, iako je decenijama bila dio tradicije našeg podneblja i hranila brojne porodice. Eko proizvođači prepoznali su važnost ove mahunarke i ponovo je vratili na naše trpeze. U raznim kulturama bob nazivaju i srećonošom, što ne čudi jer B kompleks kojim bob obiluje djeluje pozitivno na raspoloženje, ali i na rad srca.
Onako kako su se hranili naši stari i ostavili brojne recepte, ovom prilikom spojili smo sipu i bob, probajte nećete pogriješiti…
Sipa na brodet sa bobom- Foto Nikola Vilić/HM
Sipa na brodet sa bobom
Sastojci:
1 kg sipe
1kg krompira
1/2 kg boba u zrnu
2 velike glavice luka
5-6 režnja češnjaka
1/2 struka peršina
5-6 kašika maslinovog ulja
1/2 dcl pirea od pamidora-rajčice
prstohvat soli i papra
Priprema:
Dno teće pokriti uljem. Izrezati lu na veće komade i šufigati. Sipu izrezati na komade i ubaciti na luk, zatim dodati očišćeni bob i sve skupa šufigati.
Dodati petrusin i češnjak izrezane na sitno. Krtolu izrezati i staviti sa ostalim sastojcima. Posoliti i popapriti. Nakon šta se sve skupa dobro šufigalo uliti 1/2 dcl pirea od pamidore – rajčice i vode da pokrije sve sastojke. Kuvati još 40-50 minuta,ovisi o starosti sipe.
