Osnivački sastanak Rotari kluba Kotor održan je sinoć hotelu “Cattaro” u Kotoru. Na sastanku kluba, koji pokriva Opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi, za predsjednicu izabrana je Svetlana Radulović Bajković, kao i rukovodstvo kluba.
Rotari klub Kotor formiran je pod sponzorstvom Rotari kluba Budva.
Jedna stara rotarijanska poslovica glasi: “Prazna stolica ne stvara drugarstvo”. Druženje je duh, bez kojeg nema ni materijalizacije naših nastojanja da pomognemo i doprinesemo zajednici u kojoj živimo i radimo.
Možda je najuvaženiji rotarijanac sa prostora bivše Jugoslavije, nobelovac IvoAndrić, u svom “Ex pontu”, mislio na postulate pokreta kome je pripadao, kada je zapisao:
“Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo”
Uvjereni smo da svaka velikaistina i velika ideja, pa i ona globalne humanosti, počiva na ličnom uvjerenju i primjeru. Jer, svaka akcija pomoći ugroženima – ma kako se ona naizgled činila malomi nevažnom, pokreće zamajac velikog i moćnog rotarijanskog točka.
Rotari klub Kotor
Teško je nabrojati sve međunarodne projekte, koji su znatno doprinijeli poboljšanju uslova i kvaliteta života stanovništva, naročito u zemljama u razvoju – poručili su članovi novoformiranog Rotari kluba Kotor.
Dužnost nove vlasti u Budvi je da građane upoznamo sa svim zloupotrebama koje su dovele do teške finansijske situacije, iz koje se svakodnevno mukotrpno trudimo da izađemo, poručio je gradonačelnik Opštine Budva, Dragan Krapović.
Dragan Krapović
Saopštenje gradonačelnika prenosimo integralno:
“Trenutno je račun Opštine Budva u blokadi u iznosu od 100 000 eura, i to ne bi bilo predmet valike pažnje da taj dug Opštine nije nastao očiglednim umišljajnim i sinhronizovanim djelovanjem bivšeg predsjednika Opštine Lazara Rađenovića, bivšeg predsjednika Skupštine Opštine i direktora FK Mogren Bora Lazovića i Marka Kentere, u konkretnom slučaju izvršnog direktora “Multimedia group“. Marko Kentera je inače neposredno povezan, bilo osnivačkom ili upravljačkom ulogom, sa firmama „Patent“, „Copyright“ i mnogim drugim preduzećima koje su do sada kroz razne kombinacije sa ranijim rukovodstvima Opštine oštetile građane i po nekoliko desetina miliona eura ukupno. Naime, navedena lica su 29.11.2013. godine sklopila dva ugovora.
Prvim ugovorom o pozajmici „Multimedia group“ se obavezala da izvrši pozajmicu FK Mogrenu u iznosu od 100 000 eura, a predsjednik Opštine Lazar Rađenović se u ime Opštine potpisao kao garant vraćanja zajma FK Mogrena prema „Multimedia group“.
Drugim ugovorom o preuzimanju duga, koji je zaključen istog dana kao prethodni, „Multimedia group“ se našao u ulozi dužnika uplate pozajmice FK Mogrenu iz pomenutog ugovora o pozajmici, a Opština Budva se potpisom predsjednika Opštine Lazara Rađenovića legitimisala kao preuzimalac duga.
Drugim rječima, Opština Budva je preuzela ulogu dužnika u pogledu isplate zajma FK Mogrenu umjesto „Multimedia group“ i istu je izvršila, čime su u isto vrijeme prebijena potraživanja „Multimedia group“ prema Opštini iz ranijeg perioda, a koja su takođe nastala iz sudskog poravnanja veoma sumnjive prirode.
Naime, sudskim poravnanjem koje je zaključeno 2009. godine između “Multimedia group” i Opštine Budva, Opština je bila dužna da firmi “Multimedia group” uplati dug u iznosu od 652.601.79 eura po osnovu Ugovora o realizaciji autorskog djela – dramskog programa festival Grad teatar za period od 2007 – 2009 godine. Sam ugovor je bio predmet izviđaja Specijalnog državnog tužilaštva.
Međutim, to nije sve. Po osnovu prvog ugovora o pozajmici predviđeno je da, ukoliko FK Mogren kao zajmoprimac, ne bude pozajmljeni novac u iznosu od 100 000 eura vratio „Multimedia group“ do 09.12.2013. godine, isti iznos će uz zateznu kamatu najkasnije do 01.02.2015. godine vratiti garant iz ugovor o pozajmici, a to je, pogađate – Opština Budva.
Nakon toga su zaračunate zatezne kamate, pokrenut je sudski spor „Multimedia group“ protiv Opštine Budva i Apelacioni sud je 19.01. ove godine donio presudu u korist „Multimedia group“.
Pravnim egzibicijama su gore pomenuta lica dovela Opštinu Budva u tešku finansijsku situaciju i stoga smo dužni da našim sugrađanima iznesemo činjenice i razloge zbog koji insistiramo da se preispitaju svi pravni poslovi Opštine Budva sa pojedinim fizičkim licima i njihovim firmama u poslednjih 10-ak godina.
Novo rukovodstvo Opštine neće ni ovo prepustiti slučaju, već će protiv svih uključenih u ovaj sraman, kriminalni aranžman u najkraćem roku biti podnijete krivične prijave”, navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika Opštine Budva Dragana Krapovića.
Na platou ispred sjedišta kompanije Luštica Development u Radovićima, folkloristi Kulturno-umjetničkog centra /KUC/ “Kadena” izveli su kratki performans narodnih igara, u znak zahvalnosti za donaciju kojom im je kompanija omogućila kupovinu 16 kompleta crnogorskih narodnih nošnji.
Događaj je priređen kao svojevrsno iznenađenje za zaposlene, uoči pauze koja počinje u podne. Članovi „Kadene“, mališani osnovnoškolskog uzrasta bili su u novim narodnim nošnjama, a na kraju događaja su uručili zahvalnice svim zaposlenima u kompaniji.
Donacijom u iznosu od 7448 eura, Luštica Development je obezbijedila kupovinu po osam ženskih i muških kompleta crnogorske narodne nošnje, što su iz „Kadene“ ocijenili kao veliki podsticaj njihovom radu.
Centar je osnovan prije godinu i trenutno okuplja 40 aktivnih mladih članova sa teritorije Radovića, podijeljenih u dvije uzrasne kategorije. Sa djecom rade iskusni pedagozi sa najvećim licencama iz oblasti folklora Crne Gore. Osnivač i direktor centra je prof.Predrag Šušić koji je i predsjednik stručnog aktiva koreografa Udruženja folklornih ansambala Crne Gore.
Kadena
Donacija Luštice Development je realizovana iz sredstava opredijeljenih prošlogodišnjim Protokolom o sponzorstvu vrijednim 150 hiljada eura koji kompanija svake godine potpisuje sa Opštinom Tivat.
„Nabavka narodnih nošnji za folkloriste predstavlja svojevrsno zavještanje mladjim naraštajima, jer je nošnja kroz vjekove imala kako estetsku, tako i istorijsku ulogu. Uvijek nam je posebno zadovoljstvo kada imamo mogućnost da pomognemo slične projekte od važnosti za kulturu i folklor, pogotovo za najmlađe. Današnji „fleš mob“ koji su izveli članovi „Kadene“ je možda među najljepšim zahvalnicama koje smo dobili“, saopštila je Slavica Milić, izvršna menadžerka u marketingu Luštica Development.
U prošloj godini, u različite projekte na teritoriji Mjesne zajednice Krtoli na poluostrvu Luštica, kompanija Luštica Development uložila je 50,519.28 eura. Ova sredstva su izdvojena iz budžeta od 150 hiljada eura koji je obuhvaćen prošlogodišnjim Protokolom o sponzorstvu kompanije i Opštine Tivat.
Kompanija je nedavno potpisala Protokol o sponzorstvima za 2017 godinu sa Opštinom Tivat prema kome će 150 hiljada eura biti uloženo u lokalne obrazovne i zdravstvene ustanove, kulturne festivale, i druge projekte. Oko 40 hiljada će biti usmjereno na razvoj MZ Krtoli na čijoj teritoriji Luštica Development razvija projekat integrisanog turističkog grada Luštica Bay.
U okviru programa društveno-odgovornog poslovanja Kompanija je od 2010. godine, kao podršku lokalnim i projektima na nivou Crne Gore, opredijelila 1,1 milion eura.
Ljetnji IATA red letjenja stupa na snagu u nedjelju, 26.marta kada praktično počinje i nova turistička sezona za aerodrom Tivat.
Naime, u nedjelju će ponovno početi da saobraća sezonska linija Mančester-Tivat britanske lou-kost kompanije EasyJet, a već u ponedjeljak EasyJet kreće i sa sezonskom linijom iz Londona za Tivat. Na toj relaciji saobraćaće i crnogorska nacionalna aviokompanija Montenegro Airlines, pa će Tivat u ljetnjoj sezoni čak pet puta sedmično biti povezan sa Londonom. U utorak 28.marta kreće i sezonska linija Tivat-Brisel na kojoj će letjeti TUI Fly Belgium i Thomas Cook Airlines, a od 1.aprila i linija Tivat-Pariz na kojoj saobraćaju francuska Transavia i Montenegro Airlines.
Ukupno će inače, ove sezone Tivat redovnim avio-linijama biti direktno povezan sa skoro 40 gradova iz 20 država u Evropi, na Bliskom i Srednjem Istoku, a u ovdašnju vazdušnu luku slijetaće avioni više od 30 stranih kompanija.
Avion Flydubaija u Tivtu
„Drago nam je što možemo sa svojim klijentima podijeliti listu brojnih novih direktnih avio-linija koje će ove sezone saobraćati sa Tivtm i koje će umnogome olakšati njihov dolazak na Crnogorsko primorje. Narastajuća popularnost Crne Gore u inostrans tvu, o čemu svjedoči i podatak da je lani skoro milion putnika prošlo samo kroz tivatsku vazdušnu luku, učinili su da menadžment aerodroma uvede dosta novih linija za inostranstvo i na taj način gostima zainteresovanim za ljetivanje na Crnogorskom primorju dolazak do ove destinacije učini znatno lakšim nego ranijih godina“- stoji u brošuri kojom i luksuzni tivatski nautiko-turistički centar Porto Montenegro ovih dana obavještava inostranu klijentelu o poboljšanju direktne avio-dostupnosti ove destinacije.
Britanski loukoster „Easy Jet“ u Tivtu
Pored ostaloga, Tivat će imati i direktnu avio-vezu sa Dubaijem za koji će letjeti najveći niskobudžetni avioprevoznik u reonu Persijskog zaliva – FlyDubai, kao i vezu sa Tel Avivom za koji saobraća Israir. Uvode se nove linije za Rim, Veronu, Diseldorf, ženevu, Brest, Sofiju, Burgas…. Zanimljivo je da će ovog ljeta za Tivat iz glavnog grada Moldavije Čišinaua letjeti tamošnja nacionalna aviokompanija Air Moldova, Armenia će saobraćati između Tivta i Jerevana, glavnog grada Jermenije, dok će Small Planet Airlines uspostaviti sezonsku liniju iz glavnog grada Litvanije, Viljnusa.
Nastavljaju se i već uobičajene redovne sezonske linije sa Oslom, Helsinkijem, Amsterdamom, Kopenhagenom, Napuljem i Rimom, te desetak gradova u Rusiji, Bjelorisiji i Ukrajini.
Zbog izvođenja radova u tunelu „Vrmac” (1637m), saobraćaj se na magistralnom putu Kotor-Krtoljska raskrsnica u periodu 8 do 18 i od 22 sata do 6 sati ujutru odvija jednom trakom naizmjenično, uz postavljenu semaforsku signalizaciju – obavještavaju iz Auto moto Saveza Crne Gore.
Kako su nam saopštili iz kotorske policije prosječno vrijeme čekanja je od trinaest do petnaest minuta.
Iz Odjeljenja bezbjednosti Kotor apeluju na građane da, radi izbjegavanja gužvi, koriste alternativni putni pravac Kotor-Trojica.
Pomenuti režim saobraćaja je na snazi do 30. aprila.
Povodom šezdesetogodišnjice potpisivanja Rimskih sporazuma kojima je osnovana Evropska unija, u Herceg Novom će se održati koncert renomiranog italijanskog džez muzičara Danila Ree.
Ovaj svestrani muzičara nastupiće u dvorani Park 27. marta, u 19 sati.
Pokrovitelji programa su Ministarstvo evropskih integracija, Ambasada Italije i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.
Danilo Rea, jedan od italijanskih vodećih džez pijanista, školovao se na muzičkoj akademiji “Santa Cecilia” u Rimu.
Muzički dodir Danila Ree je kao zlatna nit koja povezuje različite žanrove dajući im prepoznatljiv pečat. Njegov muzički dar navodi ga da svoju tehničku i umjetničku ekspertizu provjerava u kontekstima koji nijesu ukorijenjeni u džezu. Tako se i približio svijetu opere, interpretirajući na jedinstven način teme sa operske scene. Ideja stapanja opere i džeza došla je kao prirodna posljedica njegove fascinacije klasičnom formom. Zahvaljujući njegovoj inovativnoj prirodi, počeo je da eksperimentiše i improvizuje sa operskim melodijama iz Pučinijevih, Verdijevih, Maskanjijevih, Bizeovih i opera drugih stvaralaca, ističući u prvi plan njihovo bogatstvo koje privlači i današnje slušaoce.
Među muzičarima sa kojima je sarađivao, kako na koncertima
tako i na studijskim snimanjima, su: Chet Baker, Lee Konitz, Steve Grossman, Bob Berg, Michael Breker, Billy Cobam, Aldo Romano, Dave Liberman, Joe Lovano i drugi. Posebno je plodna njegova saradnja sa poznatim italijanskim pop muzičarima: Mina, Pino Daniele Claudio Baglioni, Fiorella Mannoia, Gino Paoli i drugi. Njegov trio DOCTOR 3 je već godinama jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih na italijanskoj muzičkoj sceni. Posvećen je i podučavanju džeza i improvizacije.
Ulaznice za koncert po cijeni od 3 € možete kupiti 27. marta, na blagajni dvorane Park od 9 do 12 i od 17 do 19 sati. Broj telefona za rezervacije je 068 851 031.
U sklopu ovogodišnje manifestacije Fešta kamelija, organizator poziva sve uzgajivače i ljubitelje ovog cvijeta da učestvuju na izložbi aranžmana koja će biti otvorena u petak 31. marta u hotelu “Cattaro” na Trgu od oružja u Kotoru sa početkom u 19 sati.
Takođe, pozivaju se uzgajivači kamelija sa teritorije opštine Kotor da prijave svoje đardine – bašte sa kamelijama kako bi stručna komisija odabrala najljepše i nagradila njihove vlasnike.
Za najljepše cvijetne aranžmane i đardine sa kamelijama organizator će obezbijediti prigodne nagrade.
Lećasti oblici “plovili” nebom od Splita do Makarske
Svjetski meteorološki dan, 23. marta obilježava se od 1950. godine u čast osnutka Svjetske meteorološke organizacije (WMO), a ove godine s temom “Razumijevanje oblaka”.
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) ove godine na taj dan svečano obilježava i 70. obljetnicu.
Osnovan je 1947. kao Uprava hidrometeorološke službe Narodne Republike Hrvatske iz Hidrološkog zavoda i dijela Geofizičkog zavoda.
2016. najtoplija godina u istoriji mjerenja
WMO je objavio da će prošla godina ostati upisana u povijesti kao godina u kojoj je izmjerena rekordno visoka globalna temperatura zraka te iznimno niska razina morskog leda, a razina mora i temperatura oceana nastavili su se uzdizati nesmanjenim tempom. Ekstremni vremenski i klimatski uvjeti nastavili su se i u ovoj godini.
“Ovo izvješće potvrđuje da je 2016. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja s nevjerojatnih 1,1 °C iznad predindustrijskog razdoblja, što je 0,06 °C više od prijašnjeg rekorda postavljenog 2015. godine. Porast globalne temperature u skladu je s drugim promjenama koje se događaju u klimatskom sustavu”, objasnio je Taalas.
Istaknuo je i kako su “globalne prosječne površinske temperature mora također bile najviše u povijesti mjerenja, globalne razine mora nastavile su se uzdizati, a površina arktičkog leda veći dio godine bila je dobrano ispod prosjeka”.
“Uz stalno nove rekordne razine ugljičnog dioksida u atmosferi, utjecaj ljudskog djelovanja na klimatski sustav postaje sve očitiji”, istaknuo je.
Taalas je rekao da su sve moćniji računalni alati i dostupnost dugoročnih klimatskih podataka omogućili da danas uz pomoć atributivnih studija jasno pokažu veze između klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem i mnogih slučajeva ekstremnih događaja s velikim utjecajem, posebno toplinskih valova. Naveo je da je svaka od 16 godina nakon 2001. bila najmanje za 0,4 °C iznad dugoročnog prosjeka za referentno razdoblje od 1961. do 1990., kojim se WMO koristi kao referencom za praćenje klimatskih promjena. Globalne temperature i dalje odgovaraju trendu zatopljenja od 0,1 °C do 0,2 °C po desetljeću, stoji u izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Vrijeme – Boka oblaci
WMO već više od 20 godina izdaje godišnja izvješća o klimi i predstavlja ih na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije o promjeni klime. Godišnje izjave nadopunjuju izvješća o procjeni koja svakih šest do sedam godina izrađuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC). Bit će predstavljena zemljama članicama UN-a i klimatskim stručnjacima na akcijskom događaju na vrhu na Agendi za klimatske promjene i održivi razvoj u New Yorku 23. ožujka, na Svjetski meteorološki dan, kojem će domaćin biti predsjednik Glavne skupštine UN-a Peter Thomson.
Istaknuto je kako se ekstremni događaji nastavljaju ove godine. Novoobjavljene studije koje nisu obuhvaćene WMO-ovim izvješćem upućuju na mogućnost da se količina topline u oceanima povećala i više nego što je bilo izviješteno. Privremeni podatci također pokazuju da se stopa rasta koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi nije smanjila. Najmanje tri puta ove zime na Arktiku je zabilježen polarni ekvivalent toplinskog vala, pri čemu su snažne oluje s Atlantika donijele priljev toploga i vlažnog zraka. Zbog toga, usred arktičke zime i razdoblja ponovnog smrzavanja morskog leda zabilježeni su dani kada su temperature zapravo bile bliže točki otapanja. Antarktički morski led također je za razliku od trenda zabilježenog proteklih godina bio na rekordno niskim razinama.
Znanstvena istraživanja upućuju na zaključak da promjene na Arktiku i otapanje morskog leda dovode do promjena u širim oceanskim i atmosferskim obrascima cirkulacije, utječući na vrijeme u drugim dijelovima svijeta zbog valova u mlaznim strujama (jetstream), brzim zračnim strujama koje pridonose regulaciji temperatura.
Zbog toga je početkom ove godine u nekim dijelovima svijeta, uključujući Kanadu i velike dijelove SAD-a, bilo neuobičajeno toplo, a drugi su, uključujući dijelove Arapskoga poluotoka i Sjeverne Afrike, zabilježili neuobičajeno niske temperature. Američka nacionalna oceanografska i atmosferska služba (NOAA) zabilježila je da su samo u SAD-u postavljena ili izjednačena 11.743 rekorda u visokim temperaturama. Dugotrajne i ekstremne vrućine u siječnju i veljači pogodile su Novi Južni Wales, južni Queensland, Južnu Australiju i sjevernu Viktoriju, gdje su zabilježeni mnogi novi temperaturni rekordi.
Udruženje za prirodu, okolnu i održivi razvoj Sunce i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu provode međunarodni projekt CONFISH (Connectivity among Mediterranean fishery stakeholders and scientists resolves connectivity of fishery populations), koji povezuje mediteransku ribarsku i naučnu zajednicu u smjeru razvoja održivog ribarstva.
Cilj projekta je promicanje prijenosa znanja između lokalne zajednice (uključujući prvenstveno ribare, ali i ostale uključene u upravljanje, iskorištavanje i zaštitu Mediteranskog ribarstva) te naučnike iz područja ribarstva, ekologije i evolucije.
CONFISH projekt počinje s ciklusom radionica koje imaju za cilj uključiti zajednicu Komiže u raspravu o stavovima i očekivanjima veznim uz budućnost ribarstva, te rasprostranjenosti, statusu i procjeni populacija hobotnice i crvenog škampa.
Prva od tri trosatne radionice održat će se u Kulturnom centru Ivan Vitić 28.03.2017 s početkom u 17 sati. Cilj radionice je poboljšati razumijevanje povezanosti lokalne zajednica i mora, s naglaskom na ribarsku zajednicu. Naglasak će biti stavljen na očekivanja zajednice glede svoje budućnosti temeljene na identifikaciji problema u području ribarstva koji mogu utjecati na dobrobit i blagostanje zajednice.
Sudjelovanje zajednice je ključno za oblikovanje budućnosti ribarstva, jer ribarstvo je svakodnevica Komiže. Aktivno sudjelovanje svih povezanih s ribarstvom, izravno ili neizravno, neophodno je za raspravu o budućnosti Komiže.
U ponedjeljak 27.03.2017. u 10:00 sati u Konobi Robinson bit će organizirano neformalno druženje, uz malu zakusku za sve one koji žele se žele upoznati s CONFISH projektom i njegovim aktivnostima koje će se provoditi u Komiži u sljedećih godinu i pol dana. Uz Komižane, u projektu su obuhvaćene i ribarske zajednice Patti iz Italije i Palamos iz Španjolske.
Izložba slika pod nazivom One act of light, akademske slikarke Jovane Šarac postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra (u Domu Vojske).
U fokusu ove stvaralačke edicije, od preko tridesetak radova sa oniričnim obrisima portreta različitih senzibiliteta likova, punih asocijacija, slutnje i nagovještaja o onome što se nalazi iza realnosti.
Prodor metafizičkog dešava se uvođenjem svjetlucavih partija – mikrostrukturalnih čestica koje se grupišu u beskrajna sazvježđa orgonske čarolije. Upravo u ovom dramatičnom sudaru redukovanih, naglih, i tamom obojenih kompozicija sa zvjezdanom svjetlošću odigrava se čovjekov usud. Ovdje se, zapravo, radi o jednom činu drame u kojoj se sukobljavaju kosmički antipodi: duh i materija, svjetlost i tama… Svjetlost, omeđena duboko urezanim linijama, kao mogući utamničen sjaj, čini cjelovit portet čovjeka, bića duboko prožetog različitim odnosima. Ima tu i životvorne snage, ali i neukroćene melanholije pod bremenom konačnosti, ističe slikarka Selma Đečević, koja u svojoj kritici Jovaninog stvaralaštva prodire riječima suštinu istog.
Jovana Šarac je rođena u Podgorici 1988. godine, završila je Fakultet Likovnih umjetnosti na Cetinju, a trenutno je na magistarskim studijama na istom fakultetu – istovremeno je i na Akademiji za video dizajn u Beogradu. Imala je dvije samostalne izložbe i nekoliko grupnih, u zemlji i inostranstvu. Dobitnica je nagrade Ekonomskog fakulteta za najbolji crtež.
