Morsko dobro – nasuta plaža ispred Instituta Igalo

0
Plaža Igalo – foto public domen

Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore jutros je kompletiralo proces nasipanja plaže u opštini Herceg Novi, na lokaciji ispred Instituta Igalo (bivše Titove vile).

Ovom prilikom plaža je i rasplanirana. Što se samih radova tiče, nasuto je oko 100 m3 moračkog pijeska a nasipanju je prethodilo skidanje trave sa oko 120m dužine te 5-10m širine terena.

Kompletno nasipanje svih plaža, kako osnovnih tako i naknadno određenih, biće zavšeno u petak, 16. juna 2017. godine.

Radi se o ukupno 1720m3 pijeska, i biće nasuto i rasplanirano u roku od 22 dana, u periodu od 25.maja do 16. juna.

Formirana Radna grupa za suzbijanje upotrebe nedozvoljenih sredstava u svrhu ulova ribe

0
dinamit

U skladu sa zaključkom Vlade, formirana je Radna grupa za suzbijanje upotrebe eksplozivnih naprava i drugih nedozvoljenih alata u svrhu ulova ribe, u cilju efikasnijeg djelovanja nadležnih institucija u rješavanju ovog problema.

U sastavu Radne grupe su predstavnici novoformiranog Direktorata za ribarstvo MInistarstva poljoprivrede, Uprave policije, Instituta za biologiju mora u Kotoru, Nacionalnih parkova Crne Gore, Uprave pomorske sigurnosti i Prirodno – matematičkog fakulteta.

Na prvom sastanku, održanom u Ministarstvu poljoprivrede, dogovoreno je da predstavnici Radne grupe u kontinuitetu i koordinirano, 24 časa dnevno, sprovode i prate kontrolu ribolovnih aktivnosti na cijeloj teritoriji Crne Gore, sa fokusom ne samo na more, već i Skadarsko jezero. U cilju suzbijanja nelegalnog ribolova, naročito upotrebom eksplozivnih naprava (dinamita, agregata) i drugih nedozvoljenih alata i opreme, posebna pažnja biće usmjerena na identifikovanje i procesuiranje počinilaca, kao i razotkrivanje kompletnog lanca nabavke eksplozivnih sredstava i drugih protivzakonitih alata koji se koriste u ovim ilegalnim radnjama.

Generalna direktorica Direktorata za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede Slavica Pavlović kazala je da aktivnosti na suzbijanju nelegalnog ribolova na moru u prethodnom periodu nijesu bile dovoljne da se izborimo sa tim problemom, naročito sa upotrebom dinamita i agregata za izlov ribe.

“Svjedoci smo da nelegalni ribolov upotrebom eksplozivnih naprava predstavlja sve veći izazov na koji je potrebno snažno odgovoriti. Tim povodom je Vlada, na predlog Ministarstva, nedavno razmotrila trenutnu situaciju i usvojila mjere koje treba da sprovede Ministarstvo unutrašnjih poslova u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, kako bi se efikasnije otkrili i procesuirali počinioci nelegalnog ribolova koji, zbog upotrebe navedenih alata, ima nepopravljive negativne posledice po morski ekosistem, riblji fond, kao i sektor ribarstva kao privrednu djelatnost i imidž Crne Gore kao turističke destinacije”; kazala je Pavlović.

Buđenje ljeta

Radna grupa će, kako je definisano na prvom sastanku, obavljati i kontinuiranu kontrolu pijaca, marketa, restorana i drugih lokacija na kojima se vrši prodaja ribe i drugih vodenih organizama, kako bi se i u tom dijelu ispratile nelegalne aktivnosti u prometu ribe i drugih vodenih organizama koji su izlovljeni na nedozvoljen način.

Nakon diskusije o mogućnostima efikasnijeg pristupa rješavanju problema, ocijenjeno je da je u rad radne grupe potrebno uključiti i predstavnike JP Morsko Dobro, Lučke kapetanije, Agencije za zaštitu životne sredine kao i predstavnike pravosuđa.

TO Tivat izdala Gastro vodič

0
Gastro vodič

Turistička organizacija Tivat u susret sezoni pripremila je Gastro vodič koji je danas izašao iz štampe.

Na 133 stranice Gastro vodiča objedinjena je gastro ponuda restorana u Tivtu.

Gastro vodič

U vodiču se mogu naći zanimljivi recepti za raznovrsne gastro delicije.

Gastro vodič

Gastro vodič biće dostupan za posjetioce u turističko-informativnim biroima na pet lokacija u gradu, a takođe će biti distribuiran i u ugostiteljskim objektima.

Izložba “Likovno čitanje Gorskog vijenca” u Kotoru

0
Njegoš

U organizaciji  Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo” iz Kotora, u  Galeriji solidarnosti u Kotoru, u četvrtak, 15. juna u 21 sati, biće otvorena samostalna izložba slika, crteža  i skulptura, poznatog beogradskog akademskog slikara Predraga Dragovića, pod nazivom: LIKOVNO ČITANJE GORSKOG VIJENCA.

Umjetnik će se predstaviti sa 30 radova, radjenih u različitim tehnikama i jednom skulptutom u drvetu, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a. 

Predrag Dragović je rodjen 1953. godine, u Dragovića Polju kod Kolašina. Fakultet likovnih umjetnosti, završio je u Beogradu, 1979. godine, gdje živi i stvara.  Član je ULUS-a, od 1980. godine.

Izlagao je u gradovima bivše Jugoslavije,  Francuske, Italije, Švajcarske, , Španije, Grčke i Bugarske.

Samostalnu izložbu slikara PREDRAGA  DRAGOVIĆA IZ Beograda, u Galeriji solidarnosti u Kotoru, otvoriće: DRAGICA PEROVIĆ, predsjednica Skupštine opštine Kotor, a biće otvorena za posjetioce, do 28. juna, saopštio je budvanski ART-PRESS.

 

 

Egzotična riba iz Indijskog okeana osvaja Jadran

0
Tamna mramornica

Hoće li sutra u Jadranskom moru biti pravo čudo ako vidite ili pak ulovite autohtone vrste ribe, kao što su recimo salpe?

I to ne zbog njihovih prirodnih neprijatelja u morskom okruženju, već zbog – čovjeka! Preciznije, zbog globalnog zatopljenja koje smo svojim načinom života potaknuli, pa se sada temperatura u morima diže i time uvjetuje promjenu u sastavu flore i faune, te odnosima u morskom ekosustavu.

Realna opasnost

A zašto bi iz našeg mora moglo nestati ili se smanjiti brojnost salpi, upitali smo stručnjaka prof. dr. sc. Jakova Dulčića, voditelja Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo:

– Prije svega, u našem moru je sve prisutnija nova vrsta ribe imena tamna mramornica Siganus luridus. Radi se o ribi koja je sve češća u južnom dijelu Jadranskoga mora, poglavito oko Molunta te području Elafita, samim tim i u lovinama ribara.

Postoje i podvodne snimke i fotografije gdje se može vidjeti i na desetine, pa i stotine primjeraka u plovama ove ribe u južnom Jadranu, uključivši i obale Albanije i Crne Gore. No budući da je tamna mramornica izrazito invazivna vrsta, postoji realna opasnost da potisne naše domicilne vrste ribe, poglavito salpu, u potrazi za biljnom hranom, algama i morskim cvjetnicama.

Naime, u cijelom istočnom dijelu Mediterana potisnula je salpu, zajedno sa svojom srodnom vrstom bodljikavom mramornicom Siganus rivulatus. Smanjila je brojnost salpe, kao i njezinu vertikalnu distribuciju. Moguće je, odnosno postoji opasnost da se isto dogodi i u južnom dijelu Jadrana, jer je tamna mramornica itekako prisutna u našem moru uzduž obale, dok je za sada bodljikava mramornica samo jednom utvrđena u području Jadrana.

O kakvoj vrsti ribe se radi i od kada je, uopšte, prisutna u Jadranskom moru?

– Ona inače obitava u zapadnom dijelu Indijskog oceana, uzduž istočne obale Afrike do Mauricijusa i otoka Reunion te Arapskog zaljeva. Prvi je put ulovljena u Jadranu kod Mljeta, a jedan je primjerak ove vrste snimljen i podvodnom videokamerom u Tršćanskom zaljevu u ljeto 2010. godine. Lesepsijski je migrant, odnosno ušla je u Sredozemlje kroz Sueski kanal.

Otrovne bodlje

Je li već utvrđeno kako se ta nova vrsta i mrijesti kod nas, ako se već sedam godina udomaćila u našim vodama?

– Prema sadašnjim podacima, izgleda da je ova vrsta uspostavila svoju populaciju u Jadranskom moru, jer su, pored svega navedenog, utvrđeni i juvenilni stadiji, odnosno mlađ, što ukazuje na veliku mogućnost da se vrsta i mrijesti u Jadranu.

Kada nam stigne nepoznata riba, uvijek se pitamo je li otrovna i je li konzumna?

– Od manjeg je ribarstvenog značaja, i to iz dva razloga – ima otrovne bodlje, no srećom otrov nije opasan za ljudski život već je samo ubod bolan, a meso joj baš i nije previše ukusno. Zabilježeno je nekoliko slučajeva trovanja u istočnom Sredozemlju, kao i u afričkim zemljama (Libija, Tunis i Egipat), i to prilikom korištenja mesa ove vrste u prehrani, no nekih težih posljedica nije bilo.

Tamna mramornica

Najčešća lovna dužina ove vrste je između 10 i 22 cm, a ulovljen primjerak kod Mljeta bio je dugačak 17,3 cm. Maksimalna dužina koju može doseći je 30 cm, a starost 7 godina. Najbolje joj pogoduje tvrdo morsko dno, najčešće kamenito ili pjeskovito-kamenito, ponekad s naseljima koralja, te uz bujnu vegetaciju, i to na dubinama od 2 do 40 m. Mrijesti se od aprila do avgusta. Uglavnom se hrani smeđim algama.

Potres magnitude 3,8 pogodio područje Hercegovine

0
Zemljotres

Prilično jak potres magnitude 3,8 stupnjeva Richtera pogodio je u noći s utorka na srijedu područje južno od Mostara, a prema medijskim izvještajima osjetio se u Dalmaciji i dijelu Crne Gore.

Prema izvještaju Federalnog seizmološkog zavoda tlo se zatreslo u 00:29 sati, a epicentar potresa bio je između Čitluka i Čapljine.

Seizmološki uređaji zabilježili su da je potres na dubini od 4,3 kilometra bio magnitude 3,8 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, s procijenjenom jakosti u epicentralnom području od 5 stupnjeva Mercalli- Cancani-Siebergove ljestvice.

Potresi te jakosti spadaju u kategoriju prilično snažnih potresa, a zamijete ga mnogi na otvorenom prostoru. Može izazvati i manje štete.

Promjena vremena ?

0
Foto Ivka Janković

U većem dijelu unutrašnjosti u srijedu tokom noći nas očekuje prolazno naoblačenje uz mali pad temperature, mjestimice s kišom i pljuskovima s grmljavinom, izvijestio je Zavod za meteorologiju.

Danas:

U južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, toplo i sparno, poslijepodne promjenljivo oblačno, a uglavnom tokom noći, mjestimično kiša ili pljusak praćen grmljavinom. Na sjeveru nestabilno i malo svježije, prijepodne uglavnom suvo, a od sredine dana i tokom noći povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina. Ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode praćene gradom.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 21 do 34 stepena.

Buđenje ljeta

Četvrtak:

U južnim i centralnim predjelima još tokom ranih jutarnjih sati uz promjenljivu oblačnost ponegdje moguća kiša ili pljusak i grmljavina, a tokom dana pretežno sunčano. Na sjeveru malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, a ujutru po kotlinama moguća magla.

Vjetar uglavnom slab do umjeren, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 22, najviša dnevna od 20 do 34 stepena.

Stipendije za usavršavanje jezika u Firenci

0

Škola stranih jezika “Porta Aperta” iz Podgorice i škola italijanskog jezika za strance “ABC” iz Firence u utorak je u palati Bizanti uKotoru  po treći put dodijelila stipendije učenicima kotorske Gimnazije, koji su postigli najbolje rezultate na testiranju iz italijanskog jezika.

Stipendije su dobili troje učenika kotorske Gimnazije i to Dejana Parović (prvo mjesto), Marko Milutinović( drugo mjesto) i Žejko Krivokapić (treće mjesto), koji će imati priliku da usavrše svoje znanje u Firenci tokom ovog ljeta, u trajanju od četiri sedmice.

Vlasnica škole stranih jezika ,,Porta Aperta” i prevodilac za italijanski jezik Ivana Zec Barašin rekla je da škola stranih jezika “Porta Aperta” iz Podgorice i škola italijanskog jezika za strance “ABC” iz Firence bilježe već 20 godina saradnje.

,,Ta saradnja nam je omogućila da treću godinu za redom možemo da ponudimo stipendiju učenicima Gimanazije Kotor. Mnogi koji su dobijali stipendije upravo na ovaj način, putem testiranja su danas profesori italijanskog jezika, neki su čak i doktori nauka italijanskog jezika što nam imonuje i potvrđuje da su stipendije išle u prave ruke. To nam je postrek da ne posustanemo sa ovakvim inicijativama i da su one potpuno opravdane za one koji posjeduju entuzijazam i gaje ga prema italijanskom jeziku što potvrđuju i kroz njihove ocjene koje dobijaju u školi kroz redovno obrazovanje a i po rezultatima koje su imali na testu . Zaista je bilo teško odlučiti koju nagradu kome dati samo su nijanse odlučivale”, kazala je Zec Barašin.

Buđenje ljeta

Ona je kazala da je škola ,,Porta Aperta” jedna jezička labaratorija koja se čitav svoj radni vijek isključivo bavi jezičkom djelatnošću ne samo italijanskog već organizuju kurseve za engleski, njemački, španski, francuski i ruski jezik.

Uhapšen kradljivac humanitarne pomoći

0
Uhapšen
Kotorska policija uhapsila je juče albanskog državljanina M.K. nakon što je prekjuče iz kotorskog tržnog centra Kamelija ukrao kutiju za prikupljanje pomoći, koja je bila namjenjena liječenju dječaka Petra Kašćelana iz Kotora, potvrđeno je iz policije.
Kako prenosi portal TVCG, jedan građanin Risna je M.K. prepoznao na ulici i odmah pozvao policiju.
“Cijelo vrijeme sam ga pratio dok nisu došli nadležni ograni, nakon čega su ga lišili slobode”, kazao je on.
Nezvanično, policija je kod M.K. našla dio ukradenog novca, a on će biti sproveden na dalji postupak u kotorsko tužilaštvo.

Proslavljen Sveti Anton – Svetac koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj

2

Blagdan Svetog Antona Padovanskog koji se po kalendaru katoličke crkve obilježava 13.juna, proslavljen je širom Boke Kotorske, a posebno svečano je bilo u Tivtu, čiji je ovaj svetac zaštitnik grada od 1734. godine. Održano je niz bogosluženja, kao i procesija oko crkava Svetog Antona u Lepetanima i u Tripovićima.

Posebno svečano je bilo u Lepetanima, gdje je proslavljen završetak obnove, restauracije crkve Svetog Antona, podignute 1760. godine i župne kuće koje je finasirala Kotorska biskupija. Svetu misu služio je Kotorski biskup mons. Ilija Janić.

„U obnovljenoj crkvi, sa obnovljenom dušom, trebamo pristupiti ovoj euharistiji. Ako obnovljena duša, kada ja želim sve ono što priječi moj pristup Bogu, a to je grijeh da to izbacim iz sebe. Pokajmo se za svoje grijehe, da tako dostojno i čiste duše proslavimo ova sveta otajstva“  – kazao je mons. Ilija Janić.

Kult Svetog Antuna posebno se poštuje u Boki Kotorskoj, a u Tivtu su u čast toga sveca podignute tri crkve i to u Lepetanima, Kalimanju i Tripovićima.

Sveti Antun Padovanski postao je patron tivatske Župe i zaštitnik grada Tivta 1734. godine kada je izgradnjena nova župna crkva u Tripovićima, njemu u čast. Do tada je patron bio Sveti Šimun koji i danas kao porodično krsno ime, obilježavaju mnoge tivatske porodice.

Sveti Antun Padovanski spada u red najznačajnijih svetaca Katoličke crkve, rodio se 1195. u Lisabonu, a umro je 13.juna 1231. pored Padove. Mada plemićkog porijekla, rano je otišao u samostan i brzo se zaredio za svećenika.

Kratko vrijeme je boravio u Sjevernoj Africi, ali se zbog bolesti vraća. Nakon smrti Svetog Franje, 1226 godine, na skupštini franjevaca izabran je za provincijala proširene bolonjske provincije u sjevernoj Italiji. Još za života stiče ugled i poštovanje, a mnogi vjernici su vjerovali da posjeduje svetačke moći i čini čuda u korist slabih i bolesnih.

Inače, jedan od rariteta župne crkve Svetog Antuna Padovanskog u Lepetanima, je mramorni starokršćanski Križ koji potiče iz 6. stoljeća,  koji potvrđuje kontinuitet Kotorske biskupije od kasnoantičkih vremena do današnjih dana.

Lepetane – križ iz VI stoljeća