Kuća Iva Andrića – počele pripreme za izvođenje radova

0
Kuća-Iva Andrića

Nastavljaju se aktivnosti na realizaciji projekta uređenja Kuće Iva Andrića i njenog dvorišta u Herceg Novom. Dok eksperski tim radi na izradi projekta revitalizacije, gradske službe obezbjeđuju preduslove za uspješan početak ovog posla – rade na snimanju terena, odnosno premjeru prostorija, a slijedi i čišćenje unutrašnjeg i spoljašnjeg dijela tog zdanja.

Službenici Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog snimaju  postojeće stanje po osnovu smjernica datih u idejnom rješenju, a sve kako bi u saradnji sa lokalnim Sekretarijatom za prostorno planiranje i izgradnju, Upravom za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture i drugim nadležnim institucijama stvorili preduslove za izvođenje građevinskih radova.

Cilj je da objekat bude priveden namjeni do ljeta 2018. godine.

Preduzeće „Komunalno-stambeno“ zaduženo je za uklanjanje zelenog otpada iz dvorišta. Namjera je da se u okviru projekta parku oko kuće vrati prvobitni sjaj presađivanjem i sadnjom 51 biljne vrste, na osnovu popisa biljaka koje su postojale u vrtu.

Podsjećamo, početkom oktobra održan je prvi radni sastanak predstavnika Opštine Herceg Novi i ekspertske grupe koja radi na projektu revitalizacije Kuće Iva Andrića. Susret je incirala lokalna uprava, vođena  namjerom  da se kuća Nobelovca na Toploj konačno stavi u funkciju.  Predstavnici Opštine iskazali su odlučnost da se objekat revitalizuje na način da ima međunarodni kulturni, obrazovni i turistički značaj koji mu pripada, te poštujući istorijat, autentični ambijent i lik i djelo čuvenog pisca. Istaknuta je spremnost da se odmah po sačinjavanju plana krene u proces realizacije, te da objekat bude otvoren do naredne turističke sezone.

TO H. Novi, Tivat i Budva na sajmu u Banja Luci

0
Sajam – Banja Luka

Promocija novogodišnjeg programa, uz propratna dešavanja u zimskom periodu osnova su ponude koju Turistička organizacija Herceg Novi predstavlja na Sajmu lovа, ribolova, еkologiје, sporта, тurizма, ugostiteljstva, poljoprivrede i prehrambene industrije koji se održava u Banja Luci.

Na zajedničkom štandu TO HN izlaže zajedno sa TO Budva i Tivat, i vec prvog dana sajma posjetioci sajma su iskazali veliko interesovanje za Novogodišnji program. Posjetioci štanda posebno  pozitivno reaguju na cijene ponuđene u katalogu promo smještaja u okviru paket aranžmana za 3, 5 i 7 dana, ocijenivši ponudu vrlo konkurentnom u odnosu na obližnja tržišta.

U svrhu animacije posjetilaca TO HN na svom štandu služi primorske delicije (narancine I suve smokve), što privlači brojne posjetioce. Veliko interesovanje je i za nagradnu igru koja se intezivno promoviše i na socijalnim mrežama.

Sajam završava u nedjelju u ranim popodnevnim časovima, kada predstavnici TO HN nastavljaju dalje za Sarajevo, gdje će u ponedjeljak ujutru u hotelu Evropa biti odrzana promotivna konferencija za medije i radni doručak sa novinarima.

Naučnici konačno otkrili krivca za sušenje borova na Marjanu

0
Osušeni borovi

Mediteranski potkornjak, nametnik kojem su domovina Tunis i južna Španjolska, krivac je za 13 posto do sada osušenih borova koji se “crvene” na Marjanu – Split.

Otkrilo je to istraživanje Zavoda za zaštitu šuma Hrvatskoga šumarskog instituta sa sjedištem u Jastrebarskom, čiji predstojnik Milan Pernek je angažiran od strane Javne ustanove za upravljanje park-šumom, nakon što je ovog proljeća primijećen veći broj “nagrizenih” stabala.

Otkriće potkornjaka bilo im je pravo iznenađenje, jer ako bi se slijepo slijedilo literaturu, splitsko podneblje ne bi mu trebalo odgovarati, no očito je kako su klimatske promjene i ekstremi u temperaturama, sušama, ali i oborinama kojima smo svjedoci posljednjih godina pripomogle njegovu širenju.

U pitanju je kukac koji ispod kore bora “ruje” hodnike u kojima polaže jajašca, a duža sušna razdoblja doprinose njegovu razmnožavanju jer su stabla u tim razdobljima manje otporna.

– Svjesni situacije i ne znajući uzrok sušenja borova, odlučili smo se na multidisciplinarni pristup gdje je Zavod za zaštitu šuma istraživao nametnike, ali i faktore utjecaja, poput vlage, klime i tla. Nažalost, pronađen je mediteranski potkornjak, upravo na Marjanu, po prvi put u ovim krajevima, a ekstremne vrućine i suša tijekom protekloga ljeta pogodovale su da se razmnoži brzinom koja nije uobičajena.

Mediteranski potkornjak

– No, potvrdilo se i ono što smo tvrdili od početka, da do sušenja nije došlo zbog navodno lošeg održavanja i gospodarenja šumom, za što nas neki potpuno neopravdano prozivaju – tvrdi Robert Koharević, direktor institucije koja upravlja “plućima grada”.

Za sredinu prosinca Koharević najavljuje javnu prezentaciju projekta kojeg izrađuju zajedno s Hrvatskim šumarskim institutom, u kojem će biti navedeno i kako se namjeravamo boriti s nametnikom.

– Populaciju potkornjaka smanjit ćemo na način da će se već krajem januara krenuti u pilanje osušenih stabala, ali i onih gdje je primijećeno da ih je nametnik zahvatio. Na neki način, ova situacija će nam pomoći da dođe do transformacije šume, koja je ionako predviđena u planu gospodarenja, jer se potkornjak pojavljuje samo na boru, a ispod njegovih grana bujna je vegetacija koja traži prostor za rast.

– Uz to, stručnjacima koji budu radili na novom programu sugerirat ću da se na mikrolokacijama osušenih borova posade nova stabla, ali masline, česmine, koštele ili čempresa – kazuje Koharević, te najavljuje da će novi natječaj za desetogodišnji program gospodarenja Marjanom biti raspisan krajem 2018. godine.

Što prije uzeti kredit za Aerodrom Tivat

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Danilo Orlandić, saopštio je će 2018. godina biti godina investicija u crnogorskim vazdušnim lukama.

On je, gostujući u Jutarnjem programu TVCG, rekao da u preduzeću imaju “potpuno razrađen model saradnje sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD)”.

“Moje mišljenje je da što prije uđemo u saradnju sa EBRD. Taj model saradnje sa EBRD znači uzimanje kredita od strane Aerodroma u iznosu od 30 miliona eura. Mi bismo taj projekat, od 54 miliona, svojim sredstvima mogli da iznesemo taj drugi dio investicije, tako da vjerujem da je taj model optimalan u ovom trenutku za državu Crnu Goru. Model koji donosi euro više je optimalan za Crnu Goru”, rekao je Orlandić.

Saopštio je da je jedna britanska analiza pokazala da se jedan euro uložen u Aerodrom Tivat vraća Crnoj Gori skoro pet puta više.

“Treba vidjeti i drugi model koji će se razraditi pa vidjeti što je najbolje”, rekao je Orlandić.

Smatra da bi tivatska vazdušna luka mogla da opsluži znatno veći broj putnika kad bi imali veću zgradu.

“I mi i Vlada trebalo bi pažljivo da donesemo odluku za razvoj Aerodroma Tivat. To nije moguće bez detaljnih analiza. Aerodromi Crne Gore su mnogo uradili na realizaciji jednog od dva moguća modela – jedan je saradnja za Evropskom bankom za obnovu i razvoj, to bi značilo da Aerodromi uzmu kredit i drugi model je eventualna koncesija prilikom uzimanja Aerodroma Tivat u vlasništvo”, saopštio je on.

Govoreći o rastu broja putnika na crnogorskim aerodromima, Orlandić je rekao da je tome doprinijelo “povećanje broja avio destinacija koje smo otvorili”.

Orlandić očekuje da ćemo ove godine imati rekordan broj putnika – više od 2,1 milion.

“U Tivtu smo polovinom septembra imali preko milion putnika, nadam se tom broju u decembru i u Podgorici”, rekao je Orlandić.

Kad je riječ o poslovanju Aerodroma Crne Gore, Orlandić je rekao da je kompanija 2015. imala 26 miliona eura prihoda, godinu kasnije 31 milion eura, dok se ove godine nadaju da će ta brojka biti oko 36 miliona eura.

“Nadam se i siguran sam da će naredna godina biti godina investicija na aerodromima. Došli smo u situaciju da moramo da razmišljamo o novim kapacitetima na oba aerodroma. Prije svega u Podgorici smo pri kraju projektnih zadataka za izgradnju dva privremena objekta montažnog karakteera, gdje bi u vršnom satu mogli da opslužimo 400-500 putnika. Dakle to je novi kapacitet koji bi se gradio pored postojeće zgrade. U Tivtu su problematični kapaciteti, pri kraju smo i tamo da napravimo prirvremeni objekat pored zgrade većih kapaciteta, poput Podgorice. Tu bi mogli 500-600 putnika da smjestimo i to je nešto što bi relaksiralo postojeće kapacitete”, rekao je Orlandić.

Izložbom slika otvorena nova galerija u hotelu Adria u Budvi

0
Sa otvaranja

U hotelu ADRIA u Budvi, otvorena je  GALERIJA SLIKA, u saradnji upreve ovog hotela i NIP ART PRESS iz Budve.

Na prvoj izložbi u novootvorenoj galeriji, koja se nalazi u centru Budve, veliki broj ljubitelja umjetnosti, bio je u prilici, da uživa u radovi, 15 poznatih akademskih slikara iz Crne Gore, zemalja regiona i svijeta.

Kako je pozdravljajući prisutne, saopštio rukovodilac galerije, novinar i publicista RANKO PAVIĆEVIĆ, izloženi su radovi: Filipa Jankovića, Mikija Radulovića, Nikice Raičevića, Miša Vemića, Vladana Terzića, Danice Baste, Momira Kneževića, Nikole Kovačevića, Marije Abakumove, Dijane Radokije, Zdravka Mandića, Aleksandra Fileva, Igora Modrića i drugih.

Ima mnogo razloga za zadovoljstvo, što će ovaj prostor u hotelu ADRIA, zahvaljujući razumijevanju preduzeća JAMB TRAVEL iz Budve, prezentovati radove renomiranih slikara iz zemlje I svijeta I oplemeniti kulturnu ponudu grada, ali I predstavljati mjesto pozitivne energije, kako umjetnik, tako I gradjaja Budve I gostiju hotela, kazao je PAVIĆEVIĆ .

Sa otvaranja

Novu Galeriju u hotelu ADRIA u Budvi, otvoriO JE  DRAGAN IVANČEVIĆ, suvlasnik preduzeća JAMB TRAVEL, koje upravlja ovim hotelom, ističući, da je neophodna veza izmedju turizma I kulture. Upravo po tome, ovaj hotel će biti prepoznatljiv, kako kod gradjana Budve, tako I kod stranih gostiju, istakao je Ivančević. On je pohvalio dugogodišnju saradnju sa budvanskim ART PRES-om i Rankom Pavićevićem, ističući radovanje, što se ta saradnja nastavlja I u narednom periodu, kada će skupa realizovati više značajnih projekata iz oblasti kulture, na zadovoljstvo gradjana i gostiju Budve.

 

S ribom gitarom do svjetskog srebra

0
Ulov za srebro

Kolekcija medalja ribolovaca na moru, najtrofejnijih hrvatskih sportaša, bogatija je za nova srebra. Prvenstvo svijeta u ribolovu s obale održano je od 4. do 11. novembra u južnoafričkom mjestu Langebaan.

Pod vodstvom izbornika dr. Đure Marinovića i trenera Like Bučevića drugo mjesto u konkurenciji 12 reprezentacija osvojile su Lovranka Marina Mavrinac Matulja, Sanja Lotspaich iz Ičića te članice ŠRD Zubatac iz Zadra Ardena Bajlo, Nikolina Kotlar, Ela Galzina i Tea Radil, srebrna i u pojedinačnoj konkurenciji.

U muškoj konkurenciji Hrvati su zauzeli šesto mjesto od 20 reprezentacija. U pojedinačnom poretku osmi je bio Rovinjanin Alen Bilić, njegov sugrađanin David Pinezić 19.-ti, Riječanin Arsen Radinović 27., a Zadrani Dubravko Pejdo i Nino Jukić 63., odnosno 71. Treneri reprezentacije su bili Tonći Babić i Gregor Stermečki.

Naučnici na Orjenu istraživali …

0

Šume munike, po kojima je Orjen svjetski poznat, i dalje privlače  pažnju nauke. Ovih dana Orjen je posjetio mješoviti  crnogorsko-italijanski tim stručnjaka, koji u okviru bilateralnog  dvogodišnjeg projekta, izučava muniku s obje strane Jadrana, u  nastojanju da utvrde njena izuzetna genetska prilagođavanja na sušu.

Terenski rad je ovom prilikom pomogla Agencija za razvoj i zaštitu  Orjena, omogućivši transport i vođenje, dok je PK „Subra“ ugostio  naučnike u domu „Orjen sedlo“, u čijem okruženju je i vršeno  uzimanje uzoraka i obilježavanje uzorkovanih munika.

Projekat „Adaptivni odgovor munike (Pinus heldreichii) na sušu duž  visinskog transekta na Apeninima i na Balkanu“ realizuje se u saradnji  između istraživača sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore  (rukovodilac projekta je Dr Jelena Lazarević) i Instituta za bionauke i  bioresurse Nacionalnog istraživačko savjeta Italije (IBBS–CNR).  Rukovodilac projekta je Prof. Dr. Giovanni Giussepe Vendramin. Ovaj  projekat naučne saradnje podržavaju i finansiraju Ministarstvo nauke  Crne Gore i Nacionalni Istraživački Savjet Italije.

Dr Andrea Piotti, član italijanskog tročlanog tima, je nakon posjete  Orjenu izjavio: “Mi smo istraživači sa „Istituto di Bioscienze e  Biorisorse CNR“ (Institut za bio-nauke i bio-resurse CNR). Došli smo  ovdje da proučavamo muniku, kao veoma značajnu vrstu koja sporo raste,  ali može doseći veoma veliku starost, više od hiljadu godina. To je vrsta srodna sa primorskim borovima, tako da je munika adaptirana na  morski uticaj, ali među planinskim vrhovima. Mi smo ovdje da  proučavamo muniku kako bi saznali kako se možemo prilagoditi  klimatskim promjenama, odnosno, to bi mogla biti veoma značajna vrsta  za naše razumijevanje kako se drveće prilagođava klimatskim  promjenama. Izvodimo eksperimente ovdje, u Crnoj Gori, poseno na ovoj  planini, Orjenu, jer munika egzistira na manjim i većim nadmorskim  visinama i želimo shvatiti, upoređujući uzorke sa istih nadmorskih  visina na kojima raste munika u Italiji, promjene izazvane mijenjanjem  klime.

Drugi značajni aspekt koji želimo proučavati kada se populacija  balkanskih, odnosno crnogorskih munika razdvojila od italijanskih. Da li  se to desilo, primjera radi, prije 5 000, ili prije 100 000 godina.

Nekada je munika bila veoma raširena na Balkanu i južnoj Italiji, a  sada je populacija postale veoma male i nas zanima zbog čega? I zadnji  aspekt naše analize je da li postoji prelazak munikinog polena preko  Jadranskog mora i iz kojeg smjera. Ako nema tih uslova za prelazak, ove  dvije grupe, iz južne Italije i sa Balkana, se međusobno udaljavaju i  na duge staze postaće dvije različite vrste”.

Naučnici posjetili Orjen

Sa druge strane, dr Jelena Lazarević ističe da će rezultati ovog  projekta doprinijeti razumijevanju važnih pitanja iz oblasti evolucije  i migracije šumskog drveća, kao i njihovoj adaptaciji na sušu i druge  nepovoljne faktore životne sredine. Šume munike su izuzetno vrijedne  zbog zaštite biodiverziteta i zbog toga što ispunjavaju važne  ekološke i sociološke funkcije jer štite biljne zajednice zemljište  i vode i u zonama ispod, na nižim nadmorskim visinama. U današnje  vreme izuzetno su ugrožene šumskim požarima, koje je na ovim terenima  veoma teško kontrolisati. Zbog toga treba kontinuirano skretati pažnju  lokalnog stanovništva i šire javnosti na važnost zaštite ovih šuma  od požara.

Munika je sakupljana u dvije populacije na Orjenu, zatim u Kučkim  planinama, kao i na Prekornici. Planirno je da se materijal u narednom  periodu prikupi i na Prokletijama.

Herceg Novi oblači novogodišnje ruho

0
Postavljanje dekorativne rasvjete, novembar 2017

Radnici preduzeća „Komunalno stambeno“ danas su počeli sa postavljanjem novogodišnje dekoracije na ulicama Herceg Novog. Prvi ukrasni elementi postavljeni su u Njegoševoj i Ulici Mića Vavića, od Tople ka centru grada.

U proteklom periodu pregledana je i sređena prošlogodišnja dekorativna rasvjeta, a u saradnji sa Sekretarijatom za komunalne djelatnosti i ekologiju dogovoren je raspored postavljanja, što će biti izvedeno tokom narednih dana.

Ulice Herceg Novog krasiće i novi elementi dekorativne rasvjete. Opština Herceg Novi započela je proceduru nabavke, a u postavljanje će se krenuti odmah po isporuci, do kada će svi stari ukrasi već biti montirani.

Lokalna uprava poziva i gradske privrednike da se uključe u dekorisanje grada, uređenjem sopstvenih poslovnih prostora i objekata ili donacijama za ukrašavanje novskih ulica. Pozitivni primjeri su kompanija „Imperio Holdings Limited“, koja se odmah odazvala pozivu i donirala sredstva za uličnu dekoraciju, i preduzeće „Zožeta“ koje će donirati prirodnu jelku za Trg Nikole Đurkovića.

Posebna pažnja biće posvećena uređenju parka „Boke“, kako u cilju što bogatijeg dekorisanja, tako i radi ukupnog uređenja parka u kojem će se tokom četiri dana održati program dočeka Nove godine, u organizaciji Opštine i Turističke organizacije Herceg Novi.

 

Bokeški forum proslavio dvije godine postojanja i rada

0

“Evo dočekasmo i dvije godine i drugi rođendan. Danas Bokeški forum ima više od 400 članova u tri bokeljska grada i nastavljamo dalje na svom putu. Večeras ne nazdravljamo ni Boki, ni Bokeškom forumu. Mi nazdravljamo našem prijateljstvu. Ono što je najvažnije što mi imamo jeste istina, pravda, prijateljstvo, koje će sačuvati našu Boku. Ostajemo partija centra sa jasnom socijalnom, ekonomskom i kulturnom politikom. Zalažemo se za autonomiju Boke“ – kazao je u petak na proslavi druge godišnjice postojanja i rada predsjednik Bokeškog foruma, dr Andrija Petković.

Svečanoj proslavi u piceriji Recoleta u Tivtu prisustvovali su članovi Glavnog i Nadzornog odbora partije, koja je za dvije godine postojanja uspješno realizovala brojne akcije i uspjela da uđe u opštinski Parlament.

Prisutne je pozdravila potparolka i predsjednica mladih Bokeškog foruma, Staša Ćeranić koja je istakla zadovoljstvo što je sa ljudima koji žele dobro Boki.

Bokeški Forum – proslava druge godišnjice

Predsjednik Petković istakao je da jaka Boka ne ugrožava nikoga, ne ugrožava Crnu Goru i može donijeti samo dobro svima.

Bokeški Forum – proslava druge godišnjice

„Dok budemo trpjeli tiraniju Podgorice, a bokeške pare budu išle u Podgoricu mi ćemo biti šesta rupa na sviralu. To nećemo dozvoliti. Bokelji su svih ovih godina pokazali da imaju kulturu a sad je vrijeme da pokažemo zube. I to Bokeški forum  radi dostojanstveno ne vrijeđajući nikoga. I dalje kličem Boka Bokeljima. Bokelj nije ko je rođen u Boki  nego onaj koji voli Boku i poštuje. Mi ovdje ne pitamo šta si, pitamo čovjeka kakav si”- zaključio  je predsjednik Bokeškog foruma dr Andrija Petković.

Sajam suvenira i rukotvorina u Tivtu

0
NVO Harlekin

NVO “Harlekin” Donja Lastva obavještava da će se Sajam suvenira i rukotvorina biti održan u subotu 18. novembra od 10-16 sati na Pinama.

“Ovu, već tradicionalnu manifestaciju, organizujemo u saradnji sa TO Tivat, a pod pokroviteljstvom Opštine Tivat, u čast dana Opštine Tivat.

Ovaj put, na više od dvadeset štandova, predstaviće se isključivo primjenjeni umjetnici i proizvođači suvenira i rukotvorina sa područja naše opštine i smatramo je svojevrsnom smotrom takve proizvodnje u Tivtu.

Pozivamo sve naše sugrađane, naše goste iz susjednih opština i sve ljubitelje umjetnosti, da sa nama provedu ugodno i korisno vrijeme, na sunčanoj obali Pine – poručuju iz ove NVO.