U Crnoj Gori će u ponedjeljak biti pretežno sučano i relativno toplo, tokom dana prolazno naoblačenje koje će u kontinentalnim predjelima i na području Boke, ponegdje usloviti kratkotrajnu kišu i grmljavinu.
Vjetar sjevernih smjerova, slab do umjeren, tokom noći u pojačanju.
Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 15, najviša dnevna od 18 do 29 stepeni.
Sa Gata V barske luke, danas u 17 sati, praćen brojnim nautičarima koji su fotoaparatima i kamerama bilježili ovaj trenutak, na svoj posljednji vijađ isplovio je feribot “Sveti Stefan 2” AD Barska plovidba.
Pod zapovjedništvom kapetana Ljuba Pekića, posada od 14 članova, koliki je bezbjednosni minimum, naredna dva i po dana preploviće na feribotu 700 nautičkih milja, sve do Turske.
Tamo će, u Alijagi, “Bijeli Svetac” kako su ga svi u Baru zvali, okončati svoj život u rezalištu kao staro gvožđe. Na istom mjestu skončao je i njegov prethodnik u floti barskog brodara, “Crveni Svetac”.
Zbog nemogućnosti obnavljanja klase od strane klasifikacionog društva Biro Veritas, “Sveti Stefan 2” je početkom decembra prošle godine okončao plovidbu na liniji Bar-Bari koju je držao otkako je kupljen, od 2003. godine, a plovio je i za Ankonu.
Feri linija između Crne Gore i Italije, shodno nedavnom sporazumu menadžmenta Barske plovidbe i hrvatske Jadrolinije, biće obnovljena 18. maja kada iz Barija za Bar isplovljava feribot “Dubrovnik” riječkog brodara.
/R.Petrić/
Fešta “Primavera” koju je danas na terasi hotela “Vojvodina” u Herceg Novom organizovalo nevladino udruženje “Ruke” bio je izuzetan gastronomski, muzički i likovni dogđaj u kome su uživali mještani, ali i turisti iz Rusije, Norveške i Njemačke.
Fešta “Primavera” je, podsjećaju organizatori, zamišljena kao mali proljećni festival koji u gastronomski fokus stavlja samoniklo bilje našeg podneblja, jestivo, začinsko i ljekovito: žućenicu, šparogu, rukolu, mažuranu, ruzmarin, žalfiju, metvicu i druge biljke.
Predstavnici NVO, kuvari profesionalaci i amateri, proizvođači likera i različitih delicija izložili su njihove proizvode na 20-ak trpeza, a 25 stolova su bili donatorski.
Dušanka Dević predsjednica udruženja žena “Bonaca” iz Zelenike kaže da uvijek rado učestvuje u programima koje organiuje NVO “Ruke”.
One su za donatorski sto pripremile sok od koprive, kolač sa medom od maslačka, pitu od livadskog zelja, rolat od rukole i žućenice i tradicionalno pripremljenu žućenicu sa jajima i krompirom.
Prvi put na fešti su učestvovali Klub zdravlja “Boka” i učenici kuvarstva Srednje mješovite škole “Ivan Goran Kovačić”.
Novak Čerović učenik četvrtog razreda na smjeru kulinarstvo, zadovoljan je učešćem na “Primaveri” i vjeruje da bi saradnju, na obostranu korist, trebalo nastaviti. Na njihovom stolu bili su uglavnom specijaliteti sa žućenicom, a posebnu pažnju privukle su kruške punjene šparogama.
U programu su učestvovali i mažoret klub “Lili”, likovna maštaonica, fitnes klub “Be fit”, školica sporta “Džamp” i vokalni solisti koji su nastupili na koncertu koji je u subotu održan u Dvorani “Park” povodom 10 godina festivala “Bruna Špiler”. Predavanje o ljekovitosti bilja održao je poznati travar Branislav Popović iz Bijele.
/S.K/
UNESCO prijeti da će skinuti Kotor sa svojeg popisa svjetske kulturne baštine zbog nekontrolisane izgradnje koja ugrožava njegovu staru gradsku jezgru.
Kotor, srednjovjekovni gradić s venecijanskim i austrougarskim palačama i utvrdama, smješten je u slikovitom jadranskom zalivu Boki Kotorskoj. Na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine nalazi se od 1979. godine.
UNESCO od početka 2000-ih upozorava Kotor da nekontrolisana izgradnja, turizam i pristajanje velikih kruzera ugrožavaju njegov Stari grad.
U julu 2016., UNESCO je pojačao pritisak i dao Crnoj Gori rok do sredine marta ove godine da riješi taj problem ako želi da grad ostane na popisu svjetske kulturne baštine.
Crnogorska vlada naložila je u veljači privremenu zabranu izgradnje u Kotoru koja je trebala stupiti na snagu u aprilu kako bi se to izbjeglo.
No prije nego je zabrana stupila na snagu 5. aprila, dopustila je izgradnju velikih turističkih kompleksa u gradu. Sada se vodi spor između lokalnih vlasti, koje predvodi opozicija, nacionalne vlade i prethodne gradske uprave.
“U potpunosti smo uvjereni da imamo lažan proces (koji provodi nacionalna vlada) kako bi se zaustavio razvoj grada,.. pod izlikom da se nešto radi kako bi se ispravile pogreške prethodnih lokalnih vlasti”, rekao je gradonačelnik Vladan Jokić.
Od proglašenja neovisnosti 2006., Crna Gora ostvaruje oko četvrtine BDP-a na turizmu i izgradnji na Jadranu. Godine 2016. prihodi od turizma iznosili su 22,1 posto BDP-a.
No nekontrolisana izgradnja često praćena korupcijom i nepotizmom uzela je svoj danak.
Sandra Kapetanović, arhitektica iz lokalnog centra za održivo planiranje, kazala je da taj problem postoji preko deset godina.
“UNESCO-ov odbor za svjetsku kulturnu baštinu upozorava od 2003. na negativne posljedice pretjerane urbanizacije”, kazala je.
Crnogorska obala, koja je duga samo 293 kilometra, prepuna je zgrada, uključujući desetke nedovršenih i napuštenih betonskih konstrukcija. Kotorske palače zasjenjuju moderne betonske zgrade.
Olivera, stanovnica obližnjeg mjesta Dobrote, kazala je da nove zgrade uništavaju to područje.
“Te novosagrađene kuće izgledaju kao neki neboderi s betonskim pločama na vrhu, kao grobnice”, kazala je.
/Hina/
Šahovski klub “Kotor” i kafe bar “Ombra” i priredili su u prelijepom ambijentu Pjace od kina pravi šahovski spektakl. Kotorani I njihovi gosti su imali priliku da prate revijalni meč dvije amaterske ekipe – “Ombre”, sastavljene od gostiju i personala kafea i ekipe mladih šahista Resursnog centra za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”.
U prvom dijelu meča, koji se igrao dvokružno po pravilima brzopoteznog šaha, bolje se snašla iskusna domaća ekipa i pobjedila ukupnim rezultatom 6 : 2 (3 : 1, 3 : 1).
Drugi dio meča održao se na velikoj šahovskoj garnituri i privukao je znatno veću pažnju publike i prolaznika. U svakoj ekipi nastupila su po dva igrača koji su imali pravo da se dogovaraju, a nisu izostale ni sugestije prisutnih kibicera. Zanimljiva i neizvjesna borba okončana je ovog puta neriješenim rezultatom 1 : 1.
Sudijski posao obavio je Antun Vih bez problema jer su se svi takmičari ponašali korektno.
Na kraju treba istaći da postoji veliko raspoloženje da se organizovanje revijalnih šahovskih takmičenja nastavi i unaprijedi, kako je nagovjestio jedan od takmičara, vlasnik kafea “Ombra” Veljko Uskoković, poznat kao kapiten evropskih vaterpolo šampiona, “ajkula” iz Malage 2008.
Povodom stogodišnjice Otrantskog baraža i Prvog svjetskog rata, Pomorski muzej Crne Gore Kotor i društvo “Jadransko more” iz Budimpešte organizuju izložbu fotografija u utorak 16. maja sa početkom u 20 sati.
“Ovo će biti prilika da se podsjetimo na jedan od najvećih pomorskih okršaja za vrijeme Prvog Svjetskog rata na Jadranu i značaja Boke Kotorske kao vojne baze u tim dešavanjima.
Ono što je zanimljivost je da će istovjetna izložba tog dana biti otvorena i u Budimpešti”, saopštavaju organizatori.
Na izložbi će govoriti Srećko Čulić, član rukovodstva društva “Jadransko more” iz Splita i Ilija Mlinarević, kustos Pomorsko- tehničke zbirke Pomorskog muzeja u Kotoru.
Grupa studenata Fakulteta vizuelnih umjetnosti iz Podgorice učestvuje u radionici u selu Blizikuće, gdje će do kraja vikenda finalizirati vizuelne radove na temu korupcije za projekat Muzej korupcije.
Studenti razvijaju svoja rješenja za vizuelnu prezentaciju recentnih primjera korupcije, kao zloupotrebe javnih ovlašćenja ali i ljudske pokvarenosti.
Završeni radovi ući će u konkurenciju za konačna rješenja za bilborde koje pregledati tročlani žiri umjetnika i kustosa, kako bi na svjetski Dan muzeja, 18. maja, bili postavljeni na deset bilborda na teritoriji Opštine Budva.
MUZEJ KORUPCIJE je regionalni program, započet u Crnoj Gori Mobilnom književnom rezidencijom 2016.godine.
Program koji je u toku realizuju nevladina udruženja ZA DRUGA i AGORA, podržan je kroz program “Misli lokalno – djeluj lokalno! – Borba protiv korupcije na lokalnom nivou” koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa NVO “Bonum” iz Pljevalja, NVO Inkubator iz Kotora i NVO Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Podgorice, a finansira ga Evropska unija.
Papa Franjo izrazio je ozbiljne sumnje oko svakodnevnih ukazanja Gospe u Međugorju kamo pristiže milioni hodočasnika godišnje, prenosi francuska novinska agencija Afp.
U junu 1981. šestero djece i mladih ispričalo je da su svjedočili ukazanju Gospe u Međugorju. Ona se danas pojavljuje svakodnevno nekima od tih svjedoka, sada odraslih.
Žena koja im se ukazuje “nije Isusova majka”, odrješito je kazao Papa u zrakoplovu kojim se jučer vraćao iz Portugala gdje je proglasio svetima dvoje od troje pastira koji su ispričali kako su vidjeli Gospu 1917. u Fatimi.
Papa je spomenuo istragu u tijeku u Crkvi koja je iznijela “sumnje” u navodna sadašnja ukazanja u Međugorju. “Ja sam osobno zločestiji, više volim Madonu majku, našu majku, a ne Madonu voditeljicu odjela koja šalje poruke svakog dana”. “Ta žena nije Isusova majka”, izjavio je on.
“Ta navodna ukazanja nemaju neki značaj, to je moje osobno mišljenje. Jasno je, pa tko misli da bi Gospa rekla: ‘dođite sutra u toliko i toliko sati i ja ću reći poruku tom i tom vidiocu’?”, naglasio je on.
Papa je pokazao više blagosti spram originalnih ukazanja iz 1981. koje zasad ne odbacuje. “O prvim ukazanjima, onima djece, istraga kaže, više manje, da treba nastaviti istraživati oko toga”, rekao je on.
Istaknuo je da se ne može zanijekati “duhovni i pastoralni” fenomen hodočasnika koji pronalaze vjeru na tom mjestu.
Kad ti sol uđe pod kožu zaljubiš se u more i brodove za cijeli život. Otac zna reć da sam se skoro rodila na brodu, na njemu i prohodala, pa kako se onda neću bavit brodovima?! – odgovara nam, s 21 godinu zasigurno najmlađa hrvatska brodograditeljica, na pitanje odakle joj ideja da uzme kormilo u ruke i pokrene vlastitu tvrtku “Ven-Zorana”, nastavljajući stopama svog oca Vedrana koji je prije 37 godina započeo obiteljski posao izgradnje malih plastičnih brodica.
Uhvatili smo Zoranu uoči sajma Dani hrvatske male brodogradnje, koji će se predstojećih dana odvijati u podstranskoj marini “Lav”, gdje će se naći i njezinih 10 brodova koji su – već prodani!
– Je, svi su našli već svoje kupce. Nama je sezona počela odavno. Radimo punom parom jedanaest i pol mjeseci u godini, a narudžbi ima toliko da mnoge zainteresirane moramo odbijati. Najviše se traži pasara “Ven 501”, omiljeni rentaški brod koji dolazi u dvije verzije trupa, kao i “Ven 501 K”, obiteljska brodica koju vole i ribolovci.
Inače, naše brodove uzimaju za osobne potrebe, za ribolov, za rentanje, ali i kao radne, a već smo se usavršili da svakom kupcu prilagodimo brod onako kako želi – priča nam Zorana, koja je zbog razgovora s nama preskočila obveze na Ekonomskom fakultetu, gdje studira drugu godinu računalstva i financija.
Vođenje ozbiljne firme i fakultet, pa kad sve to stigne, pitamo lijepu djevojku koja nas je dočekala u sportskoj odjeći u radionici u Dujmovači, gdje nastaju “Ven” brodovi.
– Sve se može. Na poslu sam od osam do dva popodne, a onda na brzinu doma ručat, presvuć se i na faks do devet navečer. Navikla sam na ovaj tempo, a posao znam u dušu jer sam s tatom i njegovim kolegama sve pratila i sudjelovala u svim fazama od nacrta broda od prodaje. Iako sam mlada, uz to i žensko u svijetu brodograditelja, nitko me ne gleda čudno. Imam veliku podršku svoje obitelji, oca Vedrana i mame Blaže, momka Luke i svojih dragih prijatelja.
A da je poduzetništvo surovo, to nije novost. Nisam htjela dizati nikakve kredite, pa sve obveze podmirujem iz tekuće proizvodnje. Administracija je koma, a stalno ponavljam, ali moram, da u Hrvatskoj nedostaje državne potpore za male proizvođače. Nema natječaja na koji se nismo javili, poslali dokumentacije ko za doktorat iz kvantne fizike, pa opet ništa! Priča o poticajima i potpori mladima uopće ne stoji i to me ljuti – oštro će djevojka koja se trudi pratiti sve izazove koje nosi svijet brodogradnje i poduzetništva, pa zna sve o dijelovima, materijalima, isporukama, a svoju firmu uskladila je sa svim EU-ovim certifikatima za tipsku proizvodnju brodova, što posjeduje mali broj brodograditelja.
U radnim pogonima u Dujmovači zapošljava desetak ljudi, a u pripremi je još jedna radna hala. Firma “porine” stotinjak brodova godišnje, različitih modela. Cijene su od 3000 eura pa naviše, a u ponudi je i nautička oprema. Zorana naglašava da su joj upravo ljudi glavni resurs jer brodice nastaju prvenstveno trudom ljudskih ruku, pazi se na svaki detalj.
Mlada brodograditeljica kaže da bi mogli raditi i tri puta više brodova, te proizvesti i desetak različitih modela s obzirom na zahtjeve tržišta, samo da imaju bolje uvjete rada i potporu države.
– Moram priznati da smo jako zadovoljni zanimanjem kupaca. Znaju zvati u svako doba dana i noći, a za svakog treba imati strpljenja. Iako se predstavljamo samo na domaćim sajmovima, strani kupci nas lako pronađu, pa naši brodovi idu u Švedsku, Mađarsku, Sloveniju, Njemačku, Australiju… Zapravo, brod prodaje brod. Bilo je ponuda da dio firme prodam strancima, ali o tome ne želim ni čut’! Volim ovaj grad i želim tu ostati – odlučna je Zorana Neveščanin.
Na jučerašnjem izletu, posvećenom samoniklom jestivom bilju Orjena, koje je organizovalo udruženje Ruke, a pomogla Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i planinarski klub „Subra“ učesnici (oko 25) su imali priliku upoznati se sa preko 20 biljnih vrsta.
Neke od njih su opšte poznate kao jestive, dok je dio većini učesnika do sada bio potpuno nepoznat. Na zajedničkoj trpezi, nakon sakupljanja uz vođstvo i savjete Željka Starčevića, v.d. rukovodioca iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, našlo se desetak biljki, dok je u terenskom obilasku još toliko identifikovano i predstavljeno.
Sakupljene biljke spremljene u planinarskom domu „Za Vratlom“, pa su se na pjatu mogli naći pite, proje i čorbe od koprive, pesto od srijemuša, bujad na salatu a la šparoge i miješana proljećna salata od žućenice, maslačka, bukovog i jaglačevog lišća, sa dodatkom divlje nane i vrijeska. Program je zaokružen izletom novomarkiranom stazom do Ledene jame, speleo-objekta i mjesta koje zahvaljujući svojoj hladnoći sada nudi biljne vrste u razvojnim fazama ranog proljeća.
U radu na terenu su identifikovani i predstavljeni: maslačak, žućenica, bukva, bujad, obična paprat, ženska paprat, srijemuš, vrijesak, kopriva, jaglac, pjegava mrtva kopriva, brašnjak, solomonov pečat, čapljez, javor, medvjeđi dlan, ljuti žednjak, gavez, tratinčice, kuke i bokvice.
Sve ovo samo je uvod u glavni dio fešte „Primavera“, koja se danas održava u hotelu Vojvodina, u organizaciji udruženja Ruke.
© BokaNews, 2021
