Prikupljeno preko 200.000 eura za Selenu!

0
Selena sa roditeljima

Uspjeli smo! Za manje od 48 sati prikupljen novac za liječenje male Selene!

Za pomoć u liječenju trogodišnje Selene Mandić kojoj dijagnostifikovan neuroblastom, kancer koji se razvio u stomaku i metastazirao na koštanoj srži, prikupljenio je više od 200.000 eura.

Roditelji su saopštili da će sve što je prikupljeno preko 200.000 eura preusmjeri u Fond za sljedeću humanitarnu akciju ovog tipa

Prenosimo obavještenje Seleninih roditelja:

Poštovani građani Crne Gore, prijatelji iz inostranstva,

Za manje od 48 sati uspjeli smo da prikupimo 200.000 eura koji će pomoći liječenje naše kćerke Selene Mandić.

Na računu Lovćen banke, Podgorica, AA 565-0100100035876-65 (Aida Ramusović) prikupljeno je: 128.000 eura

Putem SMS servisa poslato je 120.087 SMS poruka.

Preko internet mreže gofundme.com, na dva naloga prikupljeno je: 18.255 i 10.083 USD.

Talas podrške je bio toliki da je tražena cifra premašena i porodica je odlučila da sve što je prikupljeno preko 200.000 eura preusmjeri u Fond za sljedeću humanitarnu akciju ovog tipa.

Takođe, kako je već čitav niz događaja za prikupljanje novca organizovan i zakazan – sav novac prikupljen na tim dešavanjima preusmjeriće se za pomoć djeci oboljeloj od kancera, kako bismo pomogli svima onima koji se nađu u ovako velikom životnom problemu – u kojem smo trenutno mi.

Selenina porodica svima zahvaljuje na ovom velikom talasu dobrote koji je ujedinio Crnu Goru.

Selenini roditelji, Aida Ramusovic i Brano Mandić

Pula – nije riječ o haringama već o “golemoj srdeli”

0
sardele

Nakon objave o pomoru ribe u pulskoj luci mnogi su imali svoje pojašnjenje zašto do toga dolazi – od onih koji misle da ih bacaju sami ribari (jer su ih ulovili kočama, a ne mogu ih prodati) do onih koji su smatrali da je za pomor ribe krivo neko onečišćenje. Zabrinuti građani nazvali su još u subotu 21. januara “Zeleni telefon” na kojem su prijavili da su na području Štinjana, prema pulskoj luci, vidjeli ošamućene ribe kako plutaju po površini mora.

Krivac pothlađivanje

Kako doznajemo iz Zelene Istre, oni su građanima savjetovali da se obrate Centru 112 te je, kako im je u ponedjeljak povratno rečeno, na teren izašao ribarski inspektor koji je utvrdio da nema zagađenja već je riječ o prirodnoj pojavi, odnosno da se radi o zalutalim ribama koje su doživjele šok.

No, iz Centra za istraživanje mora u Rovinju doznajemo nekoliko stvari koje bi trebale razjasniti cijelu situaciju. Prvo, kako nam veli doc. dr. sc. Andrej Jaklin iz Centara za istraživanje mora Rovinj – Instituta “Ruđer Bošković”, koji je na Fiželi jučer skupio nekoliko primjeraka ribe, ne radi se o haringama, već o autohtonoj vrsti koja se zove Sardinella aurita Valenciennes ili, kako je još zovu, “srdela golema” ili “divlja srdela”, koja obitava u Jadranu.

Razlog pomora je termički šok koji je ova vrsta, naviknuta na znatno više temperature mora, doživjela budući da je tijekom siječnja bilo više dana s vrlo jakom burom i niskim temperaturama zraka koje su ohladile površinski sloj mora. Podsjetimo, tih se dana čak i more na Šćuzi ledilo.

– Smatram da je došlo do jakog pothlađivanja površinskog sloja mora, što je pak dovelo do ugibanja ove vrste, pojasnio nam je Jaklin te napomenuo kako postoji mogućnost da ovakvom slučaju svjedočimo i zbog razloga što se ta vrsta vratila u pulsku luku.

www.glasistre.hr

U povodu Fešte Svetog Vlaha od 2. do 5. februara besplatno na dubrovačke i stonske zidine i Sokol-grad

0
Photo: Boka News - Dubrovnik
Photo: Boka News – Dubrovnik

U sklopu Fešte Svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, od 2. do 5. februara svi posjetiteljima besplatno će obilaziti gradske zidine, stonske zidine te kulu Sokol-grad u Konavlima, izvijestilo je u četvrtak Društvo prijatelja dubrovačke starine.

Dubrovačke zidine prošle su godine prvi put u povijesti zabilježile milijuntu posjetiteljicu, i to sredinom oktobra, a u avgustu je bilo više od deset hiljada posjetilaca u jednom danu, što je apsolutni rekord otkako se rade komercijalni obilasci.

Ston zidine

Inače, od početka ove godine cijena pojedinačne karte za dubrovačke zidine povećala se sa 120 na 150 kuna, a osim njih od 1. januara 2017. i ulaznice za djecu, studente, branitelje i invalide umjesto 30 kuna stoje 50 kuna, koliko je i pojedinačna ulaznica za tvrđavu Lovrjenac.

Tivatski “Regent” na listi najboljih hotela svijeta u 2017.

0
Porot Montenegro – foto Porto Montenegro

Mreža vodećih svjetskih profesionalaca  u luksuznim putovanjima  “Virtuoso”, uvrstila je najluksuzniji hotel u Boki – tivatski “Regent Porto Montenegro”  u izdanje svog prestižnog magazine “Najbolji od najboljih” (The Best of the Best) u svijetu za 2017.godinu.

Ovaj magazine – godišnjak na skoro 700 strana, donosi popis najboljih svjetskih hotela, restorana, rizorta, luksuznih vila  i ostalih prestižnih turističkih sadržaja koje posjetiocima pružaju vrhunsku uslugu i doživljaj. “Virtuosov” magazine “Best of the Best” inače, štampa se u 350 hiljada primjeraka i distribuira širom svijeta.

Da bi došao do “najboljih od najboljih” u ukupno 10 kategorija, “Virtuoso” je sakupio utiske 370 turističkih agencija i preko 9.800 turističkih agenata iz cijelog svijeta. Eksperti ove renomirane mreže nominovali su kandidate za najbolje, a “Regent Porto Montenegro” uvršten je na listu najboljih hotela koji pružaju izvanredno i personalizovano iskustvo boravka za svakog gosta.

“Virtuoso” je pohvalio “izvanredan nautikom inspirisan” stil hotela “Regent” koji se, kako su konstatovali, sjajno uklapa sa glamuroznom mariniom za superjahte Porto Montenegro i izvanredno lijepim okruženjem zaliva Boke Kotorske čiji je jedan dio uvršten u svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a.

Eksperti ove mreže osim samog smještajja u 87 apartmana hotela “Regent”, pohvalili su njegov wellness i spa centar, kao i gastronomsku ponudu restorana najlukusznijeg bokeljskog hotela.

Kotor u duhu suživota, tolerancije, poštovanja različitosti – Lode i Sveti Sava

0

Po drevnom običaju 27. januara građani Kotora i Boke Kotoraske, u duhu suživota i tolerancije, ispred hrama Svetog Nikole obilježili su Savin dan, a nešto kasnije svi zajedno uz zvuke Kotorske gradske muzike prešli su ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje je Mali admiral izgovaranjem Loda (pohvala svecu) označio početak Tripundanskih svečanosti.

Dječiji hor Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ ispred hrama Svetoga Nikole izveo je svetosavsku himnu.

Protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić posebno je pozdravio Gradsku muziku Kotor, građane i vjernike, pravoslavne i katolike.

„Ono što nas je danas okupilo je svetinja koja jedina ne razdjeljuje jer Bog je ljubav. Ako ima ljubavi onda ne može biti rasprava i nesuglasica među ljudima” – poručio je Krivokapić.

On je kazao da Kotorane ova tradicija, kako se pretpostavlja, okuplja od sredine 19. vijeka.

“Gradska muzika je svojevremeno imala sluha da dođe i pred crkvu Svetog Nikole i pred katedralu Svetog Tripuna, da se obnovi ono što Kotor ima, a drugi nemaju. Da se ovdje pjeva Svetom Savi. Slušamo himnu koja se pjeva u cijelom srpskom narodu, potom onu za Kotor prvu – O srpska mlada nevina čeda, koja je specijalno pisana za Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo i kompanovana za hor i za orkestar. Nema grada u svijetu gdje se himna Svetom Savi svira pred sabornim hramom, a naš grad to ima. Danas će se sa katedrale Svetog Tripuna izgovoriti Lode, znači da će se slaviti ime Božje, a sve to govori o ljubavi i slozi” – kazao je Krivokapić.

Sa trga ispred crkve Svetog Nikole građani, članovi odreda Bokeljske mornarice i predstavnici političkog života Kotora, uz zvuke Gradske muzike, uputili su se na trg ispred katedrale Svetog Tripuna gdje je tačno u podne sa lođe mali admiral Antonio Grandis iz Tivta, izgovorio Lode, pohvale u čast sveca zaštinika grada Kotora, nakon čega je podignuta zastava Svetog Tripuna, što i simbolično označava početak Tripundanskih svečanosti u Kotoru.

„Qatari Diar“ konačno kreće sa gradnjom prvih objekata u kompleksu Pržna

11
Plavi horizonti – foto Boka News

Gradnja prva dva objekta novog turističkog kompleksa u uvali Pržna – Plavi horizont, počeće najvjeroatnije prvih dana aprila – potvrđeno je „Vijestima“ u kompaniji „Qatari Diar Hotel and Property Investment Montenegro“ iz Tivta (QDHPIM).

Ova kćerka.komapnija katarskog državnog investoicionog fonda „Qatari Diar“, predala je zahtjev Ministarstvu održivog razvoja i turizma za izdavanje građevinske dozvole za dvije rezidencijalne vile – RL 1 i RL 2 koje će se graditi na katastarskoj parceli 534/1 KO Milovići, odnosno na urbanističkoj parceli UP 1 po izmijenjenom i dopunjenom Urbanističkom projektu „Pržno 1“.

Riječ je o zapadnom dijelu kompleksa od ukupno oko 27 hektara u zaleđu plaže Plavi horizont koji je još 2009. „Qatari Diar“ kupio od tivatskog HTP „Primorje“. Na tom prostoru shodno željama katarskog investitora, isplaniran je i ucrtan mješoviti rizort, u čijem sklopu će se nalaziti hotel kategorije 5 zvjezdica, kao i rezidencijalne vile, spa centar, restorani, barovi, teniski tereni i otvoreni bazeni i niz drugih manjih objekata.

Plavi horizonti

V.d. izvršna direktorica  QDHPIM Jadranka Francesković kazala nam je da su dvije rezidencijalne vile dio prve faze realizacije novog kompleksa, te da je uz zahtjev za građevinske dozvole za ta dva objekta, Ministarstvu održivog razvoja i turizma predat i eleborat faznosti realizacije cijelog rizorta.

“U svakom slučaju,  i hotel će takođe biti građen u prvoj fazi” – istakla je Francesković dodajući da će dvije nove vile ujedno biti ogledni primjerci za kupce budućih nekretnina na Plavom horizintu, kako će izgledati ostali objekti novog rizorta. Ona nije detaljnije govorila o finansijskiim i drugim aspaketima gradnje prva dva objekta novog kompleksa na koji se čeka već skoro sedam godina, ali da se stvari kada je u pitranju “Qatari Diar” i njegova investicija u Tivtu ipak pomjeraju u pozitivnom pravcu, pokazuje i podatak da je QDHPIM u proteklih par mjeseci izdvojio i značajna sredstva za donaciju lokalnoj zajednici u Krtolima, gdje se realizuje njihov projekat.

Inače, prema nezvaničnim informacijama iz dobro upučenih krugova, najizgledniji operater novog kondo-hotela sa depandansima na Plavom horizontu biće čuveni “Four Seasons”.

Jedan od bokeljskih školjkara već uzgaja novopridošlu vrstu kamenice – bisernu ostrigu

1
Školjka Pinctada radiata-foto Nevres Đerić

Jedan od najpoznatijih uzgajivača pkoljki u Boki, Kotoranin Nevres Đerić na svom je uzgajalištu „Školjke Boke““ u Orahovcu, već počeo eksperimentalni uzgoj nove vrste školjki – kamenica Pinctada radiata. Ova školjka jedan je od novih, tzv. alohtonih morskih organizama koji su se u proteklom periodu, nastanili na Crnogorskom primorju, a potiču iz drugih djelova svijeta.

Riječ je o novim vratama  koji su ovdje dospjeli najčešće u balastnim vodama brodova i djelovima brodske opreme jahti i drugih plovila. Naučnici su lani ispitujući akvatorijum marine Porto Montenegro i okolni dio Tivatskog zaliva, evodnetirali prisustvo pet novih alohtonih vrsta mekušaca, zglavkara i sunđera, a među njima je i školjka Pinctada radiata.

Školjka Pinctada radiata – foto Nevres Đerić

„Prisustvo ove školjke na svom uzgajalištu uočio sam prije 5-6 mjeseci. O tome sam obavijestio stručnjake Instituta za biologiju mora u Kotoru, a sa nekoliko sakupljenih primjeraka počeci sam i eksperimentalni uzgoj ove nove vrste ostrige-kamenice.“- kazao nam je vlasnik plantaže „Školjke Boke“ iz Oraghovca, Nevres Đerić koji nam je i dostavio fotografije Pinctade radiate sa svog uzgajališta. Prema njegovim riječima, sa nekoliko sakupljenih primjeraka nove vrste, u posebnom i odvojenom eksperimentalnom bazenu, započeo je probni uzgoj.

„Odviše je kratko vrijeme prošlo da bih već mogao izvoditi neke zaljučke kako školjka napreduje i koliko joj pogoduje ovaj ambijent. To ćemo tek moći preciznije znati za otprilke godinu dana od početka uzgoja.“- kazao je Đerić dodajući da bi na rano proljeće trebao da krene i prvi od redovna dva godišnja cuiklusa razmnožanja ove vrste školjke.

Inače, Pinctada radiata poznata je i kao atlantska ili zalivska biserna ostriga. Ova školjka iz roda kamenica u sebi stvara biser, a njena prirodna postojbina  je Indo-pacifički region. Ta školjka tamo se osim zbog bisera, eksploatiše i radi jestivog mesa.

Školjka Pinctada radiata-foto Nevres Đerić

Pinctada radiata raste na dubinama od 5 do 25 metara, hvatajući se za čvrstu podlogu poput stijena ili potopljenih olupina. Prosječni primjerci dugi su oko 6 centimetara, mada školjka moće narasti i preko 10 centimetara u dužinu. Školjka je relativno tanka i izdužena, sa uočljivim””rebrima” na svojoj ljušturi koja može biti različite boje – od crvenkaste, do braon i boje bronze. Važi za vrlo prilagodljivu školjku koja dobro trpi i relativno zagađenu morsku vodu, a od temperature mora zavisi i kada će ova vrsta ostrige ući u svoje reproduktivno doba.

Pinctada radiata se posebno puno uzgaja i eksploatiše u vodama Katara u Persijskom zalivu gdje ona predstvalja čak 95 odsto od svog ulova školjki.

Ulcinj: Turski eksperti istražuju delfine

0

Plavi svijet – M. Lošinj – TV WDR

Jedna grupa eksperata iz Turske boravi već nekoliko mjeseci u Ulcinju kako bi istraživala delfine, saznaje Portal Ul-info.

Oni su zaključili da je ulcinjsko podmorje omiljeno mjesto boravka tzv. dobrih delfina, koji su ovdje uspostavili svoju populaciju.

Ulcinjski ribari takođe često susrijeću delfine i poručuju da zbog svoje i njihove bezbjednosti, treba poštovati pravila ponašanja u blizini delfina.

Potrebna pomoć za liječenje male Selene

0
Selena

Trogodišnjoj Seleni Mandić dijagnostifikovan je neuroblastom, kancer koji se razvio u stomaku i metastazirao na koštanoj srži.

Svi koji žele i mogu da pomognu mogu to uraditi uplatom na žiro-račun: 565-0100100035876-65 (Lovćen banka AD Podgorica na ime Aida Ramusović) ili slanjem SMS sa brojem 3 na 14543.

Apel koji su Selenini roditelji uputili preko sajta helpselena.me prenosimo u cjelosti:

Dragi prijatelji,

Našoj trogodišnjoj kćerki Seleni Mandić dijagnostifikovan je neuroblastom, kancer koji se razvio u stomaku i metastazirao na koštanoj srži.

Pred porodicom je period života sa jednim ciljem, da se bolest koja je u četvrtom stadijumu, pobijedi snagom volje, ljubavi i dobrotom ljudi spremnih da pomognu.

Samo zahvaljujući dobroti jednog čovjeka otvorila su nam se vrata Dječje bolnice u Sinsinatiju, SAD, koja ima specijalni odsjek za proučavanje ove teške bolesti.

Svaka pomoć pojedinca ili organizacije čini da naša nada traje duže. Puni smo nade, i već smo dirnuti mnogim dobročinstvima, ohrabreni da zatražimo pomoć.

Za pokrivanje dijela troškova i podršku Seleninom liječenju koje će trajati oko osamnaest mjeseci porodici će biti potrebno 200.000 eura. Molimo vas da nam pomognete da dostignemo taj cilj. Vašim donacijama budite uz nas kroz teško vrijeme koje slijedi.

Liječenje neuroblastoma u ovom stadijumu bolesti obično sadrži serije hemioterapija, operativno odstranjivanje tumora, transplataciju koštane srži i radiološku terapiju, ali mi vjerujemo da Selena može pobijediti. Vjerujemo da će se vratiti u zagrljaj svojoj sestri bliznakinji Niki.

Novčana sredstva za podršku Seleninom liječenju možete uplatiti na žiro-račun: 565-0100100035876-65 (Lovćen banka AD Podgorica na ime Aida Ramusović)

Potrebne podatke za uplatu iz inostranstva možete naći ovdje.

Ili pošaljite SMS sadržaja 3 na broj: 14543. Cijena poruke je jedan euro.

Unaprijed zahvalni,

Aida Ramusović i Brano Mandić,
roditelji

Potpisan Memorandum o saradnji Crne Gore i Hrvatske u očuvanju podvodne baštine

0
Nina Obuljen Koržinek i Janko Ljumović

Hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministar kulture Crne Gore Janko Ljumović u srijedu su u Zagrebu potpisali Memoranduma o suradnji u području zaštite i očuvanja podvodne kulturne baštine.

Crnogorski ministar Ljumović izjavio je kako je potpisivanje memoranduma nastavak dosadašnje saradnje na područjima koja povezuju Hrvatsku i Crnu Goru.

Ocijenio je kako je posebno vrijedna njegova specifična usmjerenost na zaštitu podvodne kulturne baštine, što ima iznimnu razvojnu dimenziju, koja područje kulture okreće i lokalnim zajednicama, turizmu i održivom razvoju.

Ministrica Obuljen istaknula je kako su se u razgovorima dotaknuli različitih tema – od pitanja očuvanja baštine, suradnje u okviru UNESCO-a  i budućih zajedničkih nominacija do mogućnosti zajedničkoga sudjelovanja u pripremama projekata iz EU fondova, jer kroz različite europske projekte, rekla je, možemo i jednu i drugu državu bolje pozicionirati u području očuvanja baštine, prezentaciji baštine kao kulturnoturističkoga  proizvoda, ali i u svim umjetnostima živoga stvaralaštva.

Odneseno sidro galijuna foto Dragan Gačević

Napomenula je i kako su razgovarali i o suradnji među kazalištima, filmskim projektima, izdanjima hrvatskih autora u Crnoj Gori i crnogorskih u Hrvatskoj.

Spomenuli smo i zajedničku opredijeljenost za hrvatsku zajednicu u Boki Kotorskoj i za crnogorsku manjinu u Hrvatskoj .

Kao vlada pratit ćemo prijateljski i partnerski Crnu Goru prema EU, ne samo kroz konkretne projekte  suradnje, nego i kroz moguću suradnju vezanu uz pristupne pregovore, rekla je Nina Obuljen Koržinek.