,,Sačuvajmo naše more”

0
Photo: Boka News

U okviru centralne proslave Mediteranskog dana obale koja  je pod sloganom  ,,Sačuvajmo naše more” održana  u Tivtu, juče je u  Budvi održan okrugli sto na temu „Praćenje kvalitata morske vode na javnim kupalištiima“. Cilj ove radionice bio je razmjena iskustava i prakse u sprovođenju Programa praćenja kvaliteta morske vode na kupalištima u Crnoj Gori i Republici Hrvatskoj, u svjetlu primjene odredbi EU direktive o upravljanju vodama za kupanje, koja je u Hrvatskoj već nekoliko godina u punoj primjeni, dok je Crna Gora u postupku transpozicije odredbi ove Direktive u domaćem zakonodavstvu.

Predstavnici hrvatskih primorskih županija: Dalmatinsko-Neretvanske, Splitsko-Dalmatinske, Zadarske i Primorsko-goranske, te predstavnici županijskih zavoda za javno zdravlje predstavili su Zakonski okvir, Program monitoringa, iskustva u praćenju kakvoće mora,  obavještavanje, obrada podataka, i postupanje u slučaju kratkotrajnog i iznenadnog onečišćenja u Republici Hrvatskoj, kao i svoje iskustvo u uspostavljanju i održavanju profila mora za kupanje u skladu sa zahtjevima EU Direktive.

Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za inspekcijske poslove, te Instituta za biologiju mora iz Kotora, Instituta za javno zdravlje i Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju iz Podgoriceipredstavnici Šibensko-Kninske županije.

 

Grupa građana vlasnika zemljišta u zoni Aerodroma Tivat: Što hoćete da uradite sa našom imovinom?

2
Aerodrom Tivat

Grupa građana Tivta – vlasnika zemljišta u zoni Aerodroma Tivat, obratila se danas otvorenim pismom gradonačelnici Tivta dr Snežani Matijević (DPS) i premijeru Dušku Markoviću, tražeći im da javno saopšte što država namjerava da uradi sa tivatskom vazdušnom lukom, a time i njihovom imovinom.

“Zbog manjka informacija i neupućenosti u namjere Vlade u vezi budućnosti Aerodroma Tivat, a samim tim i interesa svih građana, osjećamo potrebu da cijelu priču podignemo na viši nivo i napokon dobijemo konkretan odgovor šta se namjerava uraditi sa Aerodromom Tivat. Da li su istinite glasine da će Aerodrom Tivat biti predate investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, te ukoliko je to istina, da li će investitor da prati državnu Studiju lokacije za Sektor 24 Aerodrom Tivat i projekciju njegovog razvoja kako bi mogao da opsluži godišnje i do tri miliona putnika“- pitaju se građani u obraćanju koje je osim premijeru i gradonačelnici.

Aerodorm Tivat – budući izgled – kompijuterska animacija

Vlasnici imovine u kompleksu te DSL traže i objašnjenje zašto im do sada nije odgovoreno na pitanja postavljena pismenim putem preko advokata Ivane Kovačević iz Tivta, upućena premijeru Markoviću, Ministarstvu finansija, Ministarstvu održivog razvoja i turizma, te Ministarstvu saobraćaja i pomorstva. Država inače,već neko vrijeme pokušava da sprovede ekspropijaciju privatnog zemljišta kojeg još uvijek ima i u aktuelnom kompleksu vazdušne luke, po smiješno malim cijenama jer je građanima prvo ponudila odštetu u iznosu od 17 centi po kvadratu, da bi je kasnije podigla na 37 centi za kvadrat. Prije nekoliko godina je država od privatnih vlasnika radi proširenja obližnje kotorske raskrinice na Jadranskoj magistrali, plaćala ekspropijacionu naknadu od 119 eura za kvadrat zemlje.

Aerodorm Tivat – budući izgled- kompijuterska animacija

„Ne želimo da ulazimo u ekspertize i studije koji je to za državu najbolji način da razvija Aerodrom Tivat i sačuva radna mjesta za građane Crne Gore, ali želimo da utvrdimo istinitost sve češćih informacija da zainteresovani investitor ne želi proširenje aerodroma po DSL Sektor 24 KO Mrčevac i KO Đuraševići, kako je to planom predviđeno. Od vas zahtijevamo jasan odgovor- da li još uvijek važi ta DSL ili će Aerodrom ostati na sadašnjim kapacitetima sa malo piture, a osnovnom svrhom da zadovolji potrebe malog broja bogatih gostiju Porto Montenegra? Da li je, po vašem mišljenju, potreba Crne Gore i njenih građana moderna luka za tri miliona putnika, ili njega svega par hiljada, od kojih obični građani imaju vrlo malo ili nikakve koristi?“- stoji dalje u obraćanju građana premijeru i gradonačelnici.

Potpisnici ovog otvorenog pisam izrazili su zabrinutost da li će se “ukoliko se aerodrom daje u dugoročni zakup, ispoštovati DSL Sektor 24, odnosno da li će opštinska i privatna zemlja u zahvatu tog plana biti ekspropriisana sa potrebe proširenja manevarskih površina, platforme i moderne zgrade, kako je navedeno u toj DSL”. Oni su podsjetili da je DSL donešena 2011.godine, od kada oni kao vlasnici zemljišta ne mogu raspolagati svojom imovinom, upravo zbog sadržaja tog planskog dokumenta.

Aerodorm Tivat – budući izgled- kompijuterska animacija

„Na svaki naš pokušaj da se legalno bavimo bilo kojom djelatnošću na svom zemljištu koje se nalazi u zahvatu tog plana, odgovoreno je nagativno sa obrazloženjem da su pomenute parcele predviđene za proširenje aerodroma“- ističu predstavnici desetak tivatskih, krtoljskih i porodica iz Kavča, od kojih neke u zahvatu plana imaju i po više desetina hiljada kvadrata zemljišta.

„Zaista se nadamo da vam je interes građana Crne Gore i turističke privrede na prvom mjestu, a da se interesi pojedinih investitora, ma koliko krupni bili, moraju uklopiti u razvoj države Crne Gore i boljitak njenih građana.”-poručili su građani premijeru Markoviću i gradonačelnici Matijević.

Ekološke i edukativne aktivnosti “Morskog dobra”

0
Akcije MD

“Mediteranski dan obale” obilježen je nizom edukativnih radionica i aktivnosti u organizaciji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Tivtu, a koje su imale za cilj da najmlađe članove društva edukuju o potrebi očuvanja morskog biodiverziteta, reciklaži i smanjenju otpada u moru.

“U saradnji sa ronilačkim klubovima “Arsenal” i “Neptun Mimoza” tokom vikenda sprovedena je akcija čišćenja morskog dna, dok će se otpad koji je prikupljen u moru, razvrstati i selektovati u skladu sa standardima EU direktive o morskoj strategiji uz pomoć stručnjaka iz Instituta za biologiju mora iz Kotora, na radionici kojaće se organizovati tokom ove sedmice”- kazala je  portparolka “Morskog dobra” Ivana Lazović.

Akcije MD

U saradnji sa ronilačkim klubom “Neptun Mimoza” JP “Morsko dobro” pripremilo je i realizovalo predavanje za učenike tivatske Srednje mješovite škole “Mladost” na temu “Ronilaštvo u ekologiji”, u okviru kojeg su djeca imala priliku da se upoznaju sa veoma važnom ulogom ronilaca i ronilačkihklubova u zaštiti životne sredine obale i mora.

Akcije MD

U organizaciji Fondacije “ReCan” održana je i radionica o reciklaži otpada  u okviru kampanje “Svaka limenka se računa”. Tokom ove akcije djeca su imala priliku da čuju predavanje o reciklaži i da vozeći posebno biciklo, presuju limenke kako bi one bile spremne za reciklažu.

Veče posvećeno maslini – „Tri priče o maslini”

0
Maslina – sunset

Veče posvećeno maslini i maslinarstvu pod nazivom „Tri priče o maslini” održaće se u petak 29. septembra u 19 sati u Crkvi Svetog Duha, u organizaciji Matice crnogorske ogranak Kotor i Maslinarskog društva Boka.

Ovom prilikom biće riječi o istorijatu proizvodnje maslina u Boki Kotorskoj, a teme su još i “Maslinarstvo i turizam-perspektive razvoja”, te “Blagotvoran uticaj masline na zdravlje”.

Maslina

Govoriće dr Ilija Moric, Mašo Čekić, novinar i publicista, Nikola Banićević, predstavnik Matice crnogorske-ogranak Kotor i Vesna Đukić, izvršna direktorka Maslinarskog društva “Boka”.

U muzičkom dijelu programa nastupiće učenici srednje Muzičke škole “Vida Matjan” iz Kotora.

Izložba umjetničkih fotografija u Pomorskom muzeju

0
Pomorski muzej Kotor

„Kulturne i prirodne ljepote Crnogorskog primorja“ naziv je izložbe umjetničkih fotografija a koja će u petak, 29.septembra u 19 sati, biti otvorena u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.

Ovu izlobu Pomorski muzej organizuje u sklopu obilježavanja Dana evropske baštine u Crnoj Gori.

Predpremijera Na veslu priča Boka

0
Snimanje na Vesslu

Predpremijera dokumentarne serije „Na veslu priča Boka“, zajedničkog projekta Matice Boke i Udruženja „Šta hoćeš“ biće priređena 3.oktobra u Tivtu i 4.oktobra u Herceg Novom.

Uoči televizijske premijere, tivatska publika će u Porto Montenegru u Zbirci pomorskog nasljeđa 3. oktobra u 20 časova, a hercegnovska u Dvorani Park 4. oktobra u 20 časova, imati priliku da vidi djelove serije snimljene ljetos u Boki i popriča sa autorima serijala. Akteri, književnici i publicisti, Vuk Krnjević, Mašo Čekić, Vlasta Mandić, Zoran Mujbegović, Neven Staničić, Olivera Doklestić, Siniša Luković i Željko Starčević su tokom ovoga ljeta na najljepšim morskim lokacijama u Boki svojim pričama započeli regionalizaciju ovoga međunarodnog projekta.

Publika će imati priliku da pogleda posebnu epizodu „Suhomeđa“ od 26 minuta koja prenosi djelove razgovora sa autorima o serijalu. Snimanje prvih devet epizoda serije u Crnoj Gori pomogli su opštine Tivat i Herceg-Novi, kao i TO Tivat, Porto Montenegro i Luštica Bej.

Originalni kocept serije „Na veslu priča“ po kome eminentni književni stvaraoci veslajući po vodama svojih gradova pričaju originalne priče posvećene prirodi, u kratkoj formi do petnaest minuta trajanja, već tri sezone se uspješno emituje na RTS. „Bila je čast ovoga leta sarađivati sa intelektualnom stvaralačkom elitom Boke u mizanscenu koji samo premisao može da stvori…i čovek da pokvari.

Poster Na Veslu PricaBoka

Usmena kultura u osnovi drži ponos i poštovanje prema tradiciji, što beseda u ovim krajevima svakako jeste, ali i intiman odnos prema prirodi. Potpuna posebnost priča, i žanrovska, od istorijskih preko potpuno ličnih do bajke, kao i lokacija na kojima su priče snimljene, zahtevala je takođe autorski tretman što atmosferom, pristupom montaži, boji i predelu, što originalnom muzikom koja prati svaku priču.  Nadamo se da smo uspeli da kreiramo jedan kovčeg duhovnog i prirodnog blaga vredan čuvanja. Jedva čekamo da ga podelimo sa publikom u Boki Kotorskoj“, rekao je reditelj i autor koncepta Rastko Šejić.

Snimanje na Veslu

Željko Komnenović, izvršni producent serije koja je nastala u partnerstvu Udruženja „Šta hoćeš“ i Matice Boke, svoje zadovoljstvo realizacijom projekta iskazao je riječima. „Rijetko se ljudi nađu i prepoznaju kao svoji, ali kada se to desi otvori se prostor za čuda. I estetikom i etikom, snažnim moralnim načelima, TV serija „Na veslu priča“ govori o vrijednostima koje ne smemo zaboraviti, skrajnuti, bez obzira na globalistički materijalizam i lažnu brzinu koju nam era nameće, jer definišu naš identitet. Siguran sam da će Bokelji to umjeti da prepoznaju“, istakao je Komnenović.

Novinari i turistički radnici iz Turske u Herceg-Novom

0
TO HN Turski novinari

U neslužbenoj posjeti Turističkoj organizaciji Herceg Novi boravila delegacija iz Turske, koju su činili dvoje novinara televizije TEVE2 i dvoje predstavnika agencije Maximo Travel Turkey, saopštili su danas iz TO Herceg Novi.

Delegacija, koju je predvodila direktorica budvanske filijale agencije Maximo Travel, Kristina Jonica, prije Herceg Novog obišla je i druge primorske gradove u Crnoj Gori, o kojoj prave objedinjenu turističku reportažu.

U pratnji predstavnika lokalne TO, gosti iz Turske obišli su najvažnije gradske znamenitosti i napravili veliki broj snimaka i fotografija, kao i kratku video reportažu na Trgu Nikole Đurkovića, saopšteno je iz TO Herceg Novi.

Vrijeme – sljedeće sedmice nove kiše i hladnije?

0
Perast – Boka Kotorska – foto Boka News

Bližimo se kraju septembra, prvom jesenskom mjesecu. Ovogodišnji septembar pokazao je sve ono što nisu tri ljetna mjeseca; oborine i niže temperature vazduha od višegodišnjeg prosjeka.

Površinske temperature mora su od 20 do 22 stepena, a s obzirom na ugodne dnevne temperature vazduha, možemo kazati da ćemo do kraja sedmice iskusiti tragove babljeg ljeta. Ipak, jača promjena vremena moguća je u prvom dijelu nadolazeće sedmice.

Prema aktualnim prognostičkim materijalima, krajem ponedjeljka stiže nam naoblačenje kao uvod u nestabilne i hladnije dan sredinom sljedeće sedmice.

Srijeda:

Promjenljivo oblačno, na jugu sa sunčanim intervalima, a tokom dana mjestimično kiša ili pljusak praćen grmljavinom, prvenstveno u centralnim i sjevernim predjelima i području Boke.

Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura od 13 do 25 stepeni.

Četvrtak:

Promjenljivo oblačno, tokom dana mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom u centralnim i sjevernim predjelima, padavine se očekuju i na području Boke. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera.

Tokom jutra po kotlinama i riječnim dolinama očekuje se magla ili niska oblačnost. J

utarnja temperatura vazduha od 7 do 18, najviša dnevna od 14 do 24 stepena.

Projekat “Žensko nasljeđe kao pokretač razvoja Crne Gore – Kakav Muzej žena nama treba?”

0
„Žensko nasljeđe kao pokretač razvoja Crne Gore – Kakav Muzej žena nam treba?”

Od 22. do 24. septembra na Cetinju i u Kotoru realizovano je više programa u okviru projekta „Žensko nasljeđe kao pokretač razvoja Crne Gore – Kakav Muzej žena nam treba?” koji, uz podršku UNESCO/Program participacije i u saradnji sa Crnogorskom nacionalnom komisijom za UNESCO, realizuje NVO NOVA Centar za feminističku kulturu.

Osnovni cilj svih programa, i projekta u cjelini, jeste da se Inicijativa za osnivanje Muzeja žena Crne Gore, ustanovljena još 2013. godine, dalje razvije i da se obezbijede što bolji uslovi za osnivanje Muzeja žena Crne Gore kao savremene i angažovane institucije kulture koja odgovara na savremene potrebe zajednice.

U saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, u Crnogorskoj galeriji savremenih umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, organizovana je radionica za kustose/kinje „Feministički aktivizam i savremena muzeologija: Sjećanje na tegobne istorije u muzejima“, koju je vodila prof. dr. Viv Golding, direktorica istraživačkih studija i redovna profesorica u Školi muzejskih studija na Univerzitetu Lester, Velika Britanija.

Panel diskusija „Kakav Muzej žena nam treba“ održana je u Ministarstvu kulture 22. septembra. U panel diskusiji su učestvovali različiti akteri koji su zainteresovani za osnivanje Muzeja žena: predstavnice/ci civilnog sektora, institucija kulture i obrazovanja, institucija odgovornih za zaštitu ljudskih prava, turističke organizacije Kotor, kulturnih industrija, međunarodnih organizacija, kao i druge učesnice/ci koji su sa različitih pozicija govorili o značaju osnivanja Muzeja žena.

U Kotoru je 23. i 24. održana radionica Radne grupe za izradu Elaborata o opravdanosti osnivanja Muzeja žena „Kakav Muzej žena nam treba?“ na kojoj su sumirani rezultati panel diskusije i definisan dalji razvoj Inicijative za osnivanju Muzeja žena Crne Gore.

Takođe, kao prateći program, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju je otvorena je izložba „Drugarice – Ženski pokret u Crnoj Gori 1943-1953“. Autorke izložbe su Nataša Nelević i Natalija Vujošević, nosilac projekta je Narodni muzej Crne Gore, a partneri na projektu su Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“, Arhivsko odjeljenje za istoriju radničkog pokreta Državnog arhiva Crne Gore i Služba za odnose sa javnošću Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore (foto arhiv).

Izložbu je podržalo Ministarstvo kulture dajući time doprinos Inicijativi za osnivanje Muzeja žena i projektu „Žensko nasljeđe kao pokretač razvoja Crne Gore – Kakav Muzej žena nam treba?“ koji je podržao UNESCO.

Poetska zbirka “Krug začaranog vremena” Miraša Martinovića

0
Krug zacaranog vremena Miras Martinovic

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice objavio je ovih dana u svojoj antologijskoj ediciji Savremnik knjigu Krug začaranog vremena Miraša Martinovića;  urednica ovog izdanja je Jadranka Đerković, a glavni urednik Radule Novović.

Poetska zbirka Krug začaranog vremena, predstavlja sintezu Martinovićevog pjesništva, njegovu poetiku, oblikovnu u protekle tri decenije. Ovo je je neka vrsta civilazacijskog brevijara, atalasa koji oslivakava puteve, gradove, ljude, prošlost ocrtanu rukom pjesničkog maga, organon u kome odjekuju glasovi, vremena, obredi, ličnosti, istorija i pamaćenje, sve podignuto do fikcije koja emanira talasima unutrašnjeg mora, stvarajući sopstveno more po kojem pjesnik samouvjereno plovi.

Centar tog atlasa je Crna Gora, iz koje  se umnožavaju putevi, glasovi, horizonti i stvara veza sa starim civilizacijama koje su na njenom licu ostavile tragove, ali i na onim udaljenim sa kojima je vežu nevdiljive niti koje pjesnik iznosi iz tame vremena na svjetlost dana.

Martinović prepoznaje te tragove, iscrtavajući novu mapu, na kojoj je obilježio mjesta sjećanja, a uspostavio sakralno vrijeme, koje struji kroz njene poetsko – prozne segemente. Kada  se pročita ova knjiga stiče se utisak da ste razgledali krhotine velike razbijene vaze koje je Martinović sakupljao na raznim mjestima, u različitim vremenima, čitajući nevidljive šare, praveći novu vazu od sna, metafizike i imaginacije, tog nepotrošivog i neprolaznog metarjala. Odčaravajući drevni govor, a uspostavljajući veze upravo s dubinskim sakralnim vremenom, čiji se šum čuje na ovim stranicama.

Krug začaranog vremena nije zbir prethodnih Martinovićevih knjiga, ali jeste njihov odjek, ponovo uspostavljena veza, nanovo konfigurisani tekst. Sada je, kroz prethodno pjesništvo vodila druga ruka, drugi dah i duh se profilisao kroz pjesničke cjeline, nove su starima dale drugi sjaj i drugi kontekst. Uspostavljena je konačna mapa nevidljivih zbivanja na stvarnim artefaktima.

 Knjigu Krug začaranog vremena čini deset cjelina: Krugovi u pjesku, Prevalisa, Nevidljivi ljetopis, Govor kraljeva, Govor zemlje, Pogledaj dom svoj Agalone, Sašaptavanje s memorijom, Luk i lira, Dan koji nije prošao, Možda Aleksnadrija.

Poetska zbirka Krug začaranog vremena biće promovisana na predstojećem 3. internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici.