U okviru Kotorske koncertne sezone, koncert italijanske pijanistkinje Eloise Cascio biće održan u petak 3. februara s početkom u 19 sati u Crkvi svetog Duha.
Na programu su kompozicije Mocarta, Šopena Geršvina i Rahmanjinova.
“Eluiz Kašio je dobitnica brojnih nagrada na nacionalnim i međunarodnim takmičenjima, a među najznačajnijim je svakako Specijalna nagrada-Stenvej piano serijala Univerziteta Južna Florida. Nastupila je sa mnogim orkestrima širom Evrope i SAD-a. Radi kao profesorka na konzervatorijumu u Italiji” – kaže se u najavi.
Tripundanske svečanosti , koje se održavaju u čast toga sveca, zaštitnika Kotora, nastavljaju se sutra, četvrtak, 2. februara, kada će Bokeljska mornarica u 18 sati prenjeti relikvijarij do oltara u katedrali, nakon čega će se održati večernja i kađenje moći.
Sveta misa na Tripundan 3. februara biće u 10 i 18 sati, a u nedjelju 5. februara održaće vanjska svečanost – procesija.
U 09.20 odred Bokeljske mornarice iz Kotora, sa kotorskom Gradskom muzikom ispred glavnih gradskih vrata dočekuje odred mornara podružnica Tivat i Herceg Novi, kao i Gradsku muziku Tivat.
Raport Admiralu Bokeljske mornarice ispred katedrale, i pozdravni plotun je u 9.50, kolo u čast Svetog Tripuna u 10 sati.
Vanjska proslava Svetog Tripuna Kotor 2015.
Svečanu pontifikalnu misu služiti će monsinjor Luigi Pezzuto, apostolski nuncije u Crnoj Gori, a poslije svete mise predviđena je svečana procesija ulicama Kotora.
Koncert klape „Sveti Juraj“
U čast Svetoga Tripuna, u kotorskoj katedrali u subotu – 4. februara,subota biće održan koncert klape „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice iz Splita.
Nenajavljeno, u prisustvu ispektora zaštite prostora Dragana Zejaka, radnici DM kompanije DOO Nikšić izvršili su u ponedjeljak rušenje objekta na autobuskom okretištu u Kamenarima.
Logističku asistenciju radnicima nikšićkog preduzeća u rušenju pružila je policija, a po propisima bili su prisutni i ljudi sa kolima hitne pomoći. Mještani su tako preduhitreni i objekat koji su branili 25. decembra i 10. januara je srušen jer nijesu uspjeli da se organizuju. Radnici iz Nikšića i inspekcija Zaštite prostora bili su brži. Građani poručuju da će biti uz predsjednika Mjesne zajednice Kamenari Toma Katurića i zakonski braniti ugrožena prava. Inspektor Zejak je novinarima rekao da on nije ovlašćen da daje izjave, naglasiši da je objekat srušen jer je sagrađen bez odobrenja.
– Od inspektora Zejaka nijesmo dobili nalog za rušenje a nijesmo ni obaviješteni da će juče rušiti objekat, protiv čega smo od početka protivili. Šleper za potrebe AD Pomorskog saobraćaja, na tom mjestu stajao je tri dana kako bi obezbijedili mjesto ekipi za rušenje. To je bio znak da nešto pripremaju ali nijesmo znali dan i vrijeme rušena autobuskog stajališta. Odmah posle prvog pokušaja kada smo spriječili nastavak rušenja objekta u ime mjesne zajednice i mještana angažovao sam advokata Vukašina Šimraka koji je Osnovnom sudu podnio zahtjev privremene zabrane izvođenja radova po hitnom postupku, odnosno dok Zakon o regularizaciji neformalnih objekata ne stupi na snagu – kaže Tomo Katurić, predsjednik MZ Kamenari, kome su ljekari preporučili da zbog zdravstvenih razloga ne prisustvuje ovom događaju.
Podsjećamo, 25. decembra prošle godine radnici DM kompanije DOO Nikšić su počeli rušenje objekta u Kamenarima ali su mještani to spriječili kao i 10. januara. Srušeni objekat je donacija američke vlade, a zemljište na kojem se nalazi takođe je donacija italijanske državljanke Zamire Antun Ljubetić koja je katastarsku parcelu KO 272 Đurići darovala mještanima pošto je njen pradjed Đuro Đuranović rodom iz Kamenara bio vlasnik te zemlje.
Protekle nedjelje realizovan je uspon na Svetog Iliju poviše Žvinja, kao deveti događaj iz zajedničkog kalendara „Zimski gušti na Orjenu“. Organizator je bila NVO „Eko Boka“, a predavač – Olivera Doklestić.
Događaj je zamišljen kao kombinacija šetačke ture i istorijskog časa na otvorenom, posvećenog kratkotrajnoj francuskoj vladavini Bokom, ali još više, ratnom sukobu i bitkama protiv Francuza. Ova atraktivna tura od samog mora, pa sve do crkve i njenog platoa na razmeđi Crne Gore i Hrvatske i inače je popularna među Novljanima, ali i njihovim gostima, među kojima prednjače Norvežani – pacijenti Instituta. Sa staze se pruža se odličan vidik na ovaj dio Boke, a sa samog platoa, pogled puca i na otvoreno more, kao i najjužniji dio Konavala, Vitaljinu i Molunat.
Ovaj kraj, sa jedne i druge strane granice, bio je poprište niza bitaka Crnogoraca, Rusa i Bokelja sa jedne i Francuza sa druge strane, o čemu, između ostalog, svjedoči spomenik poginulim francuskim vojnicima, podignut pored same crkve. Rat 1805-6. u Boki i Konavlima, bio je proizvod sukoba interesa tadašnjih evropskih sila i njihovog šireg ratnog sukoba, ali i većinskog odbijanja Bokelja da se stave pod vlast novog gospodara, ma koliko on suštinski bio napredniji od dotadašnje vlasti.
Rat, kao rat – nije donio ništa dobro, samo razaranja i pogibije. Olivera Doklestić je izlaganje na granici Boke završila konstatacijom „Ovakvi događaji bi trebali da nam služe za nauk da ne treba uvijek brzo i plahovito reagovati, onako kako smo znali i onako kako smo to nažalost ponovili u bliskoj prošlosti. Neke stvari izgledaju puno jasnije tek nakon velikog vremenskog otklona, kao što je to ovaj od punih 211 godina.“
Tematska izlaganja i obilasci mjesta vezanih za bitke, biće nastavljeni kroz još dva događaja: Obilazak rimskog utvrđenja Čakotin, smještenog iznad sela Trebesin i Ljutog krša, kao prirodne tvrđave korištene tokom II Svjetskog rata.
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
1 od 14
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
prof. Lazo Seferović
“Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić” naziv je monografije autora prof.Lazara Seferovića koja je promovisana sinoć u dvorani “Park” u Herceg Novom.
Predstavljajući monografiju, kroz ambijent u kome se stvarala filatelistička kreacija Toma Katurića, kolekcija koja je u svijetu osvojila 12 zlatnih medalja, ponosni autor Seferović ukazao je i na veliki uspjeh i 40 medalja koje su osvojili, kao porodica, supruga Jelisaveta i sin Đorđe.
„Ova veliki filatelistički trio svijetu je pokazao da malo mjesto Kamenari može osvojiti tako prestižne nagrade i u svijet lansirati Boku Kotorsku i Crnu Goru …
Želi bih da moji Novljani i Bokelji shvate da ova monografija nosi jednu poruku. To je bilo kada je Tomo pričao djeci u Nju Delhiju na izložbi, kada su ga pitali koliko vaše mjesto ima hiljada stanovnika, našto im je odgovorio, nema ni hiljadu ali sada dovoljno da bude prepoznatljivo u svijetu…“ – kazao je Seferović.
Monografija nije samo priča o Katuriću, već o Boki Kotorskoj, Kamenarima, našoj, istoriji, kulturi, pošti i pismenosti naših ljudi i pomoraca u 19. vijeku.
Štampana na 220 strana sa 400 reprodukcija, prikaze kompletne filatelističke kolekcije i zlatnih odličja sa svjetskih izložbi. Pokrovitelj izdanja je Opština Herceg Novi.
Pisac i književni kritičar, Vujica Ognjenović, predstavljajući monografiju, istako je da autor kroz glavni lik, Toma Katurića i njegov hobi koji je vremenom postao mnogo više od toga, nam govori, kako porodična tradicija može da pređe okvire jednog mjesta, države i da postane svjetski brend.
„Katurićeve kolekcije nisu puka dokumentaristika, nisu skup pisama iz određenog perioda. One su mnogo više od toga, rekao bih da je to neotkrivena, eksplozivna, intimna istorija Boke Kotorske. Katurićeve kolekcije pisama kao i kolekcije članova porodice, supruge i sina otkrivaju kako se nekada živilo u Boki, kako se plovilo, zarađivalo, koliko su tada ljudi na ovim prostorima bili pismeni…
Seferović ovom monografijom pokazuje koliko je filatelija važan dio istorije jednog naroda. Prve crnogorske poštanske marke štampane su u Beču 1873. a samo godinu kasnije uvedene su u poštanski saobraćaj. Monografija između ostalog otkriva kada i kako su se otvarale pošte na Balkanu i u Crnoj Gori i još mnogo toga “ – zaključio je Ognjenović.
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Prisjećajući se brojnih susreta i razgovora sa Katurićem, kroz svoj novinarski staž Minja Bojanić osvrnuo se na njegovu meteorsku uzlaznu liniju u zahtjevnoj oblasti filatelije.
„Poštanska marka najbolji je ambasador svake države. Mislim da je Tomo to dobro shvatio, i jako sam ponosan na njegove medalje jer i na taj način pronosi vrijednosti i blaga ovog našeg podneblja“ – kazao je Bojanić, koji mu je poklonio ilustraciju koja je pratila jedan od prvih tekstova koje je napisao o njemu.
Kapetan Tomo Katurić, član je londonskog ,,Kraljevskog filatelističkog društva”, čiji je pokrovitelj engleska kraljica Elizabeta II, član je Evropske akademije filatelista u Parizu, ali i najbolji je ambasador Boke i Crne Gore u svijetu, čulo se sinoć u Herceg Novom.
Kolekcija Poštanska istorija Boke Kotorske sadrži 250 pisama, 128 listova iz doba Napoleona, sadrži prvu marku izdatu u Austro–Ugarskoj 1850.godine kao i pisma iz vremena kada je Napoleon vladao Bokom. Kolekcija je unikatna i najveći dio je iz porodične prepiske…
Kapetan Tomo Katurić podsjetio je na dugu porodičnu pomorsku tradiciju i bogatu kolekciju pisama, koja su se prenosila sa koljeno na koljeno, da bi poslije strica Lazara koji je umro 1974. godine, on nastavio sa aktivnim bavljenjem filatelijom.
Kako je kazao ove godine očekuje ga bogata izlagačka aktivnost u Evropi, svjetska izložba u Brazilu a za kraj godine ima poziv princa Alberta II za izložbu u Monte Karlu.
Promocija knjige Zlatni filatelista koji je osvojio svijet – Tomo Katurić
Zašto „Exodusi“ ?
„Kada me pitate zašto sam baš izabrao „Exoduse“ da večeras sviraju, reći ću vam iskreno, ostali su prijatelji punih 50 godina, nije ih održao novac, održao ih je entuzijazam, ljubav, poštovanje i drugarstvo na čemu im čestitam. Kada bude proslava napraviti ću koverat sa pečatom iz Herceg – Novog, Exodusi 50 godina“ – kazao je Katurić.
Čestitka – Biskupski ordinarijat Kotor
„Otac biskup nije u mogućnosti prisustvovati promociji zbog službenog puta u Rim, ali Vam upućujemo iskrene čestitke na uloženom trudu i ljubavi, te na postignutim uspjesima kojima ste doprinjeli prepoznavanju i prezentaciji Boke kao specifičnog prostora, istorijske, kulturne i prirodne svjetske baštine“
Izrađena specifikacija za oznaku izvornosti Dalmatinska janjetina
U šibenskoj Gradskoj knjižnici održana je u utorak prezentacija projekta “Dalmatinska janjetina”, a šibensko-kninski župan predao je Udruzi uzgajivača ovaca i koza Dalmacije specifikaciju za registraciju oznake izvornosti proizvoda autohtone pasmine ovce pramenke.
Projekt “Dalmatinska janjetina” okupio je uzgajivače stočare iz tri dalmatinske županije koji se bave uzgojem autohtone pasmine ovce pramenke u Udrugu uzgajivača ovaca i koza Dalmacije, koja će biti nositelj postupka ishodovanja zaštite oznakom izvornosti na nacionalnoj i na razini Europske unije.
Izradu specifikacije i dokumentacije financirale su Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija, a župan Pauk naglasio je na prezentaciji kako će oznaka izvornosti spriječiti da se pod nazivom “Dalmatinska janjetina” prodaje meso koje nije uzgojeno u Dalmaciji.
O posebnostima dalmatinske janjetine govorila je Marina Krvavica, docentica na kninskom Veleučilištu Marko Marulić, koja je vodila projekt specifikacije i izrade prateće dokumentacije potrebne za postupak dobivanja oznake izvornosti proizvoda ‘Dalmatinska janjetina’, janjećeg mesa pasmine ovce pramenke.
Dalmatinska pramenka autohtona ovca koja u Dalmaciji obitava tisuće godina
“U istraživanju smo nesporno dokazali da je dalmatinska pramenka autohtona ovca koja obitava na području Dalmacije i to ne stotinama, nego tisućama godina, te da se ona prilagođavala surovim uvjetima krša. Isto tako smo dokazali da su dalmatinski pašnjaci, pogotovo pašnjaci Dalmatinske zagore atipični ovčji pašnjaci, što znači da je florni sastav takav da su biljke zeljaste i polegle po tlu jer je ovca tu pasla i hodala tisućama godina. Okoliš se prilagođavao ovci, a ovca okolišu”, naglasila je Marina Krvavica.
janjetina s ražnja
Podsjetila je da je Dalmacija je jedna od najbogatijih poručja u Europi što se tiče biljnih vrsta i baš zato je naša janjetina tako posebna.
“U Dalmaciji ima više od 3,5 tisuće biljnih vrsta, od čega čak sedam posto endemskih, a velika je zastupljenost ljekovitih biljaka koje su bogate aromatičnim spojevima i antioksidansima. Takav florni sastav, što smo dokazali kemijskim analizama, utječe na kemijski sastav mesa.
Jedan od najizravnijih dokaza da je ‘dalmatinska janjetina’ doista specifična, što mi odavno znamo, ali nismo mogli objasniti, je zbog hlapljivih tvari kojih u dalmatinskoj janjetini ima puno više nego u ostalim vrstama janjetina, na primjer ličke, creske ili kupreške. To utječe na blagi miris i okus ‘dalmatinske janjetine’, po kojem je ona posebna”, kazala je Krvavica na prezentaciji te ponudila i definiciju ‘dalmatinske janjetine’:
“Dalmatinska janjetina je meso janjadi hrvatske izvorne pasmine ovaca dalmatinske pramenke, ojanjene, uzgajane i zaklane isključivo na definiranom području koja se kolje u dobi od 70 do 130 dana kada dosegne tjelesnu masu od 15 do 28 kilograma”, dodala je.
Projekt ‘ Dalmatinska janjetina’ za jačanje razvoja ovčarstva
Šibensko-kninski župan Pauk predao je specifikaciju proizvoda Udruzi uzgajivača ovaca i koza Dalmacije,
“Znamo da se pod dalmatinskom janjetinom prodavalo svašta, pa čak i uvozna janjetina, a ovim projektom tome se nadamo stati na kraj. Izrada specifikacije uključila je zadane parametre koje meso mora zadovoljiti da bi dobilo oznaku ‘dalmatinska janjetina’. Cilj ovog projekta je ojačati razvoj ovčarstva i zato ćemo mi cijelo vrijeme pratiti rad udruge i biti im potpora”, izjavio je župan nakon prezentacije.
Čak 198 ručnih bombi tipa M35, pronašli su pirotehničari u ponedjeljak u šumi Šubićevac u Šibeniku gdje djelatnici tvrtke Rumital obavljaju poslove razminiranje, doznaje se od njihovog voditelja radilišta Zorana Vasiljevića.
“Još jučer smo detektorom u rupi ispod jedne stijene pronašli te bombe, a danas cijelu tu rupu pretražili i utvrdili da tamo nema sličnih eksplozivnih sredstava. Očito je da ih je netko tamo zakopao, a sudeći po modelu i njihovom stanju, pretpostavljam da ih je tamo netko sakrio nakon Drugog svjetskog rata”, izjavio je u utorak Vasiljević, koji vjeruje da su bombe proizvedene u Kragujevcu još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Na slične eksplozivne naprave, kaže, već je nailazio na brojnim terenima koje je razminiravao proteklih godina širom Hrvatske.
“Kako s bombama, nažalost, imamo bogato iskustvo, procijenili smo da bi svaki pokušaj njihova transporta na neko drugo mjesto bio previše rizičan. Nekima su košuljice skroz propale i vidi se detonator i eksploziv, a i inače košuljice tih bombi nisu previše debele i kvalitetne, nego više podsjećaju na lim”, istaknuo je Vasiljević.
Uništavanje bombi potrajat će dva dana iz tehničkih razloga. “Ne možemo ih uništiti sve odjednom, jer bi to bila prejaka eksplozija, pa ćemo ih uništavati malo pomalo”, kaže pirotehničar tvrtke Rumital.
Inače, u blizini mjesta gdje su pirotehničari otkrili bombe, prije sedam godina pronađeno je još 200 takvih ručnih bombi, rekli su u šibenskoj policiji, čiji su djelatnici nakon pronalaska opasnog materijala izašli na teren.
Iako je to trebalo da se desi još prošle godine, brod-oldtajmer „Barbara“ još nije prebačen u marinu Porto Montenegro gdje je toj motornoj barkasi staroj 91 godinu, obezbijeđeno mjesto novog eksponata u tamošnjoj muzejskog Zbirci pomorskog nasljeđa.
Atraktivan stari brod čije je renoviranje završeno, već mjesecima se nalazi na tzv. suvom vezu u marini i brodogradilištu komapnije „Navar“ u Bonićima kojoj Opština Tivat plaća zakup veza. U međuvremenu, Portoo Montenegro je po ranije postignutim dogovoru, već utrošio 14 hiljada eura u pripremu terena i izradu betonske tzv. posteljice koja će prihvatiti trup atraktivnog starog broda, a koji će biti smještan na platou ispred zgrade Zbirke pomorskog nasljeđa gdje će „Barbara“ ubuduće društvo praviti dvama najatraktivnijim eksponatima tivatskog pomorskog muzeja – podmornicama P-821 „Heroj“ i P-912 „Una“.
“Sam zahvat izmještanja “Barbare” iz Bonića do lokacije Zbirke pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru je veoma kompleksan. Za to su potrebna specijalizovana vozila i dvije velike dizalice. U ove svrhe Opština Tivat pribavila je ponudu jedne specijalizovane firme, koja bi ovo mogla izvršiti, a procjenjena vrijednost poduhvata je 9.000 eura”- kazala nam je portparolka lokalne uprave Branka Čelanović. Opština Tivat je vlasnik “Barbare” od 2007. kada je zatvoreno tivatsko vojno brodogradilište Arsenal gdje je taj mali brodić decenijama služio za prevoz radnika iz svih djelova Boke do posla u Tivtu.
Čelanović je dodala da je Opština za remont i konzervaciju “Barbare” koja je lani obavljena u ”Navaru” uložila 17 hiljada eura, ali da “prošlogodišnjim budžetom, Opšina nije predvidjela sredstva za transport” broda do Porto Montenegra.
„U pitanju su značajna sredstva i trenutno razgovaramo sa menadžmentom kompanije “Adriatic Marinas”-a oko realizacije samog transporta. Nadamo se skoroj realizaciji i dopremanju “Barbare” do Zbirke, gdje će ovaj brod biti dio stalne postavke” – istakla je Čelanović.
Zanimljivo je međutim,da loklna uprava nije sredstva za transport “Barbare” previdjela ni u ovogodipnjem budžetu Opštine koji iznosi čak 18,62 miliona eura.
BARBARA juče u Navaru
Motorna barkasa BM-58 „Barbara“ koja dogodine obilježava 90-ti rođendan, jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala. Uz jedrenjak “Jadran” ova barkasa bila je najstariji brod u Ratnoj mornarici SFRJ, a kasnije i u Mornarici Vojske Crne Gore. Ovaj čelični brodić deplasmana 32 tone, dug je 20,95 metara, širok 3,70 metara, a brzinom od 10,3 čvorova pogonio ga je pogon dizel motor snage 165 konja. Za “Barbaru” se priča da su je u Nirnbergu 1926. izgradili njemački učenici kao diplomski rad. Koliko uspješno su to učinili ,svjedoče decenije njene plovidbe i bez ikakvih problema prevaljene stotine hiljada nautičkih milja u raznim vremenskim uslovima na moru. U Jugoslaviju je ova barkasa sa još nekim plovnim objektima došla krajem 20-tih, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat. Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945. bila rekonstruisana u putničku barkasu od kada “Barbara” egzistira u manje-više nepromijenjenom obliku.
Dan sjećanja na pobunu mornara u Boki 1918. godine biće obilježen sutra, 1. februara odavanjem počasti poginulim mornarima u Đenovićima.
Okupljenje učesnika na platou ispred Mjesne zajednice planirano je u 15.45 sati.
Uslijediće predaja raporta Odreda Bokeljske mornarice (Kotor, Tivat, Herceg Novi) predsjedniku Skupštine opštine Herceg Novi, Andriji Radmanu i defile Mjesne muzike Đenović i Bokeljske mornarice kroz Đenović.
Članovi Bokeljske mornarice će vijenac položiti kod kuće Vrankovića.
Potom će na platou ispred Mjesne zajednice vijenac u more položiti ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori Mitja Močnik.
Treći vijenac će na spomen obilježju položiti će predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Andrija Radman.
Đenovići spomen obilježje
Organizatori ceremonije su: Opština Herceg Novi, Mjesna zajednica Đenović, Mjesna muzika Đenović, Bokeljska mornarica – Podružnica Herceg Novi.
Uprkos tome što je Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor prije skoro dva mjeseca zabranila da se to radi, danas je ponovno u uvali Bonići kod Tivta nastavljeno čerupanje i komadanje ostrataka olupine polupotonule drvene jahte „Independia“.
Radnici naoružani motornim šegama uz mnogo napora, kidali su komade trupa ovog nekadašnjeg minolovca njemačke Ratne mornarice, koji je svojevremeno pretvoren u luksuznu motornu jahtu. Njima je asistirala velika autodizalica jahting kluba „Jug“ iz Bara koja je odsječene djelove izvlačila na obalu i beuspješno pokušavala da, natežući čelik-čela i sama polomi pokoji dio izuzetno čvrstog trupa „Independie“, građenog od masivnog mahagonija i tikovine.
Ponovno su kao i u ranijim pokušajima, morem oko olupine plutali komadi broda, daske i drugi otpad koje je kupio radnik u malom čamcu, ali je ovog puta mirnu površinu mora prekrio i tanki uljni film od ostataka nafte i ulja koje se prosulo iz razorenog trupa jahte.
Među mještanima koji su i ovog puta negodujući, uklanjali svoje barke iz obližnjeg mandraća da ih ne bi oštetili plutajući komadi broda ili radovi na „Independii“, bio je i odbornik DSS u SO Tivat Dejan Risančić. On je o ekološkom problemu koji predstavlja olupina broda i pokušaji ovakvog njenog nestručnog uklanjaja, govorio na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta, protestujući što Opština i njeni organi do sada nisu ništa učinili da se ovaj problem riješi. Risančić je danas na lice mjesta pozvao novinare, a o svemu su obaviješteni Komunalna inspekcija, inspekcijska služba JP „Morsko dobro“ i Lučka kepetanija Kotor, ali se niko od inspektora nije pojavio na licu mjesta dok su tamo bili predstavnici medija.
Načelnik Komnunalne inspekcije Opštine Tivat Jovica Stojković nam je kazao da oni nemaju nadležnosti da intervenišu u zoni Morskog dobra, ali da su o svemu što se dešava u Boničima, obavijestili kontrolora tog JP za Tivat. Stojković je dodao da će Komunalna inspkecija spriječiti svaki pokušaj da se djelovi koji se skidaju sa “Independie” ostavljaju na putu koji vodi ka palacu Verona u blizini kojeg se nalazi potonuli brod, jer su saobraćajnice javna površina na kojima Konunalna inspekcija ima nadležnost da interveniše.
Nafta i ulje u moru
Inače, inpektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar novinarima je 12. devembra prošle godine rekao da je zvanično zabranio pokušaje uklanjaja ostataka „Independie“ iz plićaka u Boničima, komadanjem broda jer je to pričinilo brojne probleme.
Lompar je tada po pozivu građana i novinara, izašao na lice mjesta u Bonićima i akterima uklanjanja olupine „Independie“ zabranio da izvode dalje radove.
Danas u Bonićima
„Trup potonulog broda može se ukloniti samo u cjelosti, korišćenjem plovne dizalice, pa tek onda rezati. Stoga sam im naložio da se za te usluge obrate ili Mornarici VCG ili kompaniji „YU Bruiv“ iz Kotora koje jedine posjeduju plovne dizalice adekvatnog kapaciteta i tehnički su usposobljene da izvedu ovakvu akciju. Potonuli brod mora biti uklonjen, ali se sigurno neće dozvoliti da se to čini ovakvim improvizovanim metodama u plićaku“- kazao je tada Lompar.
Pedeset metara duga rashodovana drvena jahta „Independia“ potonula je u noći 21.jula prošle godine iz zvanično, još neutvrđenih razloga. Uprkos naporima koje je tada preduzela ekipa Lučke kapetanije Kotor što su je alarmirali mještani, da se pumpama savlada prodor vode u drveni trup “Independie”, brod je ipak potonuo i kobilicom “sjeo” u mulj u plitkom moru uvale Bonići. Iznad morske površine ostala je samo glavna paluba i dio već poodavno srušenog nadgrađa jahte. Ekipe Mornarice VCG i Uprave pomorske sigurnosti odmah su tada olupinu okružile plutajućom branom, kako se iz nje eventualno ne bi prosipali ostaci nafte i ulja, a koji su se povremeno pojavljivali narednih desetak dana.
Brana je uklonjena nakon petnaestak dana, a olupina je ostala netaknuta skoro četiri mjeseca i država, pravdajući se na to da je nedostupan zvanični vlasnik broda koji se kao takav vodu u njegovim papirima, nije preduzela ništa da potopljeni brod ukloni.
U međuvremenu, olupina je promijenila vlasnika i otkupila je kompanija iz Podgorice što se bavi prometom sekundarnih sirovina, koja je krajem novembra bezuspješno pokušala da brod izvuče na obalu, te ga od tada, sa manjim ili većim pauzama, komada direktno u moru.
