Trostruki album „Cviće mi poje pokrilo-izvorna glazba otoka Krka” i knjiga „Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća” autora Mladena Bastijanića biće predstavljeni u četvrtak 13. oktobra od 19 sati u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
„Otok jedne ljubavi” – naziv je zajedničke izložbe Mile Kumbatović i Otona Glihe koja će biti otvorena u petak 14. oktobra u 20 sati u istom prostoru.
Govoriće: direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru Mileva Pejaković Vujošević i direktorka Centra za kulturu Grada Krka Maja Parentić.
U Kotoru, sinoć se obrušio dio bedemske mase na potezu od ljetnje pozornice do restorana Bastion na Parilu.
Načelnica kotorskog Odjeljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara Marija Popović u izjavi za Radio Kotor govori o stanju i planovima.
“Na sjevernoj strani bedema na potezu od sjevernih gradskih vrata ka bastionu Bembo sinoć oko 18 sati uslijed obilnih padavina obrušen je dio ogradnog zida sa unutrašnje strane bedema u dužini od nekih desetak metara. Ovaj dio ogradnog zida bedema oslonjen je na lukove koji su prislonjeni uz zid bedema, pa s obzirom na te okolnosti i usljed nedostatka konstruktivne veze sa bedemima došlo je do njegovog obrušavanja.
Jutros oko devet sati stručna lica Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Centra za konzervaciju i arheologiju izašli su na teren i dogovorili se o preduzimanju mjera koje je potrebno u najskorijem roku realizovati te mjere se odnose na rekonstrukciju obrušenog zida kao i na konstruktivno jačanje samih bedama u tom dijelu.
Bedemi – foto Radio Kotor
Uprava već radi na propisivanju konzervatorskih uslova a Direkcija će u najskorijem roku pristupiti realzaciji tog projekta. Rekonstrukcija će se prema podacima obaviti u izgledu zida koji se nalazi na samim bedemima kao i na osnovu raspoložive dokumentacije. Za rekonstrukciju će se koristiti obrušeni kamen koji će prethodno biti očišćen od maltera” – kazala je Popović.
Barcolana je još jednom potvrdila da je izuzetni sportski događaj na jadranskom i mediteranskom prostoru. U nedjelju su organizatori u Trstu morali pomaknuti za sat vremena start regate zbog pretjerane bure, a onda kada je vjetar malo pao počela je fešta jedara. Na start je došlo čak 1.758 jedrilica. Ogromna koncentracija jedara i adrenalina, jer po buri ma bila ona i lagana, svaki je manevar rizičan, jer na startnoj crti prostora nemaš, a iz snimaka razvidno je da je bura puhala pristojnom brzinom.
Stigli iz cijelog Jadrana
Dokazuje to i rezultat kojeg je postigao pobjednik ovogodišnjeg 48. izdanja krstaš Alfa Romeo, kojim su upravljali Tršćani braća Furio i Gabriele Benussi. Oni su regatno polje od nekih 16 nautičkih milja prošli za 59 minuta i 59 sekundi.
Kada je konačni rezultat u pitanju valja spomenuti da je deveti puta za redom drugo mjesto pripalo slovenskoj odnosno koparskoj jedrilici Maxi Jena sa skiperom Mitjom Kosminom. Što se tiče hrvatskih posada najbolji je rezultat postigao umaški krstaš Shining koji je zauzeo sedmo mjesto. Već dan nakon regate objavljen je i konačni poredak svih jedrilica koje su prešle cilj, njih tisuću. Među njima istarskih, riječkih i dalmatinskih posada ima napretek, a došli su naši jedriličari iz gotovo svih jadranskih luka sve do Dubrovnika.
Istrana je na Barcolani bilo od samog početka, odnosno od 1969. godine kada je prvi puta organizirana ta regata koja je od te godine bilježila konstantni i nezadrživi rast. Danas je regata postala složeni posao oko kojega se skupio izuzetno sposobni tim koji raspolaže znanjem i financijskim potencijalima s obzirom da regata mami interes sve većeg broja sponzora. Biti na Barcolani je postala privilegija, ove je godine grad Trst ojačao logistiku, uključio je u sustav neprekinutog lanca pokrivenih štandova i zaleđe grada. Štandova nije bilo samo na dugoj rivi (oko kilometar) već i u unutrašnjosti starogradske jezgre sve do crkve Svetog Antona na Ponterossu. Trgovalo se i prodavalo hrana i piće na oko 40.000 kvadratnih metara prostora pod bijelim šatorima. U subotu se odigrala glavna fešta, pilo se i jelo sve do zore, a to je običaj jer tko dolazi na Barcolanu dolazi iz dva motiva: zbog sportskog događaja i zbog druženja sa istomišljenicima, ljudima kojima su jedra i vjetar strast.
Oko 250 hiljada gledalaca
Nedvosmisleno je da je to skupi sport, moraš doći na Barcolanu svjestan da trošenju nema kraja i u slučaju havarije, sudara, lomljenja i trganja jedara. Cijelo je regatno polje bilo, za sve vrijeme, regate pod video nadzorom, iz zraka snimao se svaki detalj jer na kraju, po običaju, bilo je i sudara koji se potom rješavaju za stolom uz učešće osiguravajućih kuća.
I ove godine regatu je pratila masa od preko 250.000 gledatelja, cijeli je Kras bio pun izletnika koji su s visine pratili tok regate. I po tome je Trst specifičan, regatno polje izgleda kao arena, kao nogometno igralište, vrh Krasa služi kao ogromna tribina a zna se, magle u zaljevu nema, vidljivost je savršena, kao na stadionu.
Redovna i jedina pomorska linija između Crne Gore i Italije, Bar – Bari – Bar, biće ukinuta 3. decembra, nakon 51 godinu, pišu Večernje novosti.
Klasifikaciono društvo, Bureau Veritas, okazalo je klasu za putnički brod Sveti Stefan 2, star 43 godine, koji saobraća na toj liniji.
Klasa je važila do 3. decembra 2018. godine, ali zbog neadekvatnih remonta brod više ne zadovoljava tehničke uslove za plovidbu.
“Brod Sveti Stefan može da plovi do 3. decembra, a nakon toga redovna pomorska veza Crne Gore i Italije biće prekinuta nakon 51 godinu”, piše list.
Kompanija Barska plovidba realizuje liniju Bar – Bari – Bar, a nakon zaustavljanja Svetog Stefana 2 oko 80 crnogorskih pomoraca ostaje bez posla.
Sveti Stefan-stari foto barinfo
Da je linija na ‘izdisaju’ upozoravali su prethodnih godina predstavnici manjinskih akcionara Barske plovidbe. Na sjednicama Skupštine akcionara te kompanije se više puta navodilo da je neophodno kupiti drugi putnički brod.
Predsednik Odbora direktora, Vojo Bojović, na pitanja novinara o stanju u Barskoj plovidbi i eventualnoj zamjeni broda kazao je da će dati odgovore u pisanoj formi. Izvršni direktor Barske plovidbe, Milo Paunović, nije odgovarao na pozive novinara.
Predstavnik manjinskih akcionara, Tomislav Markolović, saopštio je da je posljednjih nekoliko godina ukazivao na neophodnost nalaženja rešenja za kupovinu drugog putničkog broda, jer Sveti Stefan 2 ne može da zadovolji pomorske standarde.
Sveti Sstefan-stari foto barinfo
“U Barskoj plovidbi se poslije 50 godina sprema zatvaranje linije za Italiju, jer brod Sveti Stefan više ne može produžiti klasu, a zamjene nema. Posle više od 50 godina ostaje se bez konekcije sa Evropom”, rekao je Markolović.
Država je većinski vlasnik Barske plovidbe 51 odsto kapitala.
Linija Bar–Bari-Bar je osnovana 18. juna 1965.godine.
Na 7. Državnom outdoor prvenstvu u metnom streličarstvu u Podgorici, streličari iz hercegnovskog Streličarskog kluba „Savina“ su pokazali još jednom da je ovaj sport ujedno i vrhunska vještina, gdje pored baratanja lukom morate poznavati sebe, ali i osjećati i prirodu.
U nepogodnijim vremenskim prilikama, uz kišu i vjetar, naši streličari su uspjeli da osvoje nekoliko medalja na Državnom prvenstvu na otvorenom, te se klub može pohvaliti sledećim rezultatima:
U kategoriji rikrv (olimpijski luk) seniori, Marko Mihailović iz Streličarskog kluba „Savina“ osvojio je srebro.
Nikolina Vesković, kao predstavnik kluba u kategoriji rikrv seniorke, zauzela je prvo mjesto.
Zoran Vasiljević, u kategoriji rikrv veterani, osvojio je takođe prvo mjesto. Anđelku Miloševiću, koji je u konkurenciji goli luk seniori osvojio srebro, pridružio se i Dejan Stojanović koji je u bodovanju za Državno osvojio bronzu.
Streličari
Da je instinkt pogotovo važan za streličarstvo, u kategoriji tradicionalni tj. instinktivni luk seniori, pokazao je i zlatnom medaljom se okitio Predrag Supić. Kao predstavnik naših najmlađih takmičara i streličara, Marko Šendeković, odličnim gađanjem, osvojio je zlatnu medalju u konkurenciji rikrv stariji pioniri.
Streličari
Ovim turrnirom je završena sezona takmičenja na otvorenom za 2016.godinu, te Streličarski klub „Savina“ očekuju pripreme za predstojeće indoor turnire.
Projekat Herceg-Novi 2021 dobio je opštu podršku u regionu bivše Jugoslavije za osnovni koncept pod nazivom Frenemies.
Koncept Frenemies bavi se temama naše zajedničke prošlosti, sukobima i tragedijom koja je zahvatila područje našeg regiona. Suočavanjem sa prošlošću, gradimo budućnost kroz pomirenje i regionalnu saradnju.
Frenemies je prošlost, sadašnjost, a vjerovatno i budućnost ove regije, bilo da govorimo o kulturi, istoriji, infrastrukturi… Ono što nas je i obogatilo i obogaljilo. Ali svakako i ono što sada može da bude inspiracija, podsticaj da zajedno budemo bolji i stvari učinimo boljim.
Pored institucionalnih podrški gradova partnera Kotora, Tivta i Budve, i projektnih partnera u Crnoj Gori Podgorice, Cetinja, Bara i Ulcinja, kao i prekograničnih Dubrovnika i Trebinja i brojnih drugih evropskih gradova, pojedinačne podrške su stigle od relevatnih regionalnih umjetnika kao što su: Oliver Frljić, Ivica Buljan, Dino Mustafić, Maja Todorović, Maja Izetbegović, Vuk Vidor, Milica Tomić, Andrej Nikolaidis, Filip David…
“Za Evropu koja nikome ne zatvara vrata, dajem svoju podršku za Frenemies EPK Herceg Novi 2021.” – Oliver Frljić, reditelj, Rijeka
“Podržavam Herceg-Novi – Frenemies kao kulturnu prijestolnicu Mediteranske Evrope, kao grad filologije mora koje ne traži samo posebnosti, već naglašava bratstvo naroda u zajedničkom nasljeđu i kreativnoj budućnosti.” – Ivica Buljan, reditelj, umjetnički direktor HNK, Zagreb
“Dragi prijatelji/ice, sa velikom radošću želim podržati nominaciju Herceg Novog za prijestolnicu kulture 2021. godine. Zanimljiv kulturni koncept koji region tretira kao Frenemies je podsticajan za kreativnost i umjetničko istraživanje koje može intrigirati evropski kulturni prostor. Uvjeren da će bogata kulturna istorija Herceg Novog upisati i nove stvaralačke stranice 2021. god. primite moje želje da taj naum i ostvarite.” – Dino Mustafić, reditelj, Sarajevo.
bid-book-EPK
“Kultura i umjetnost su osnov humanosti. Oplemjenjuju nas, inspirišu i podstiču da radimo dobre i lijepe stari, ali i da preispitujemo svijet oko sebe, gradimo mostove između ljudi, bez obzira na etničku, polnu, rasnu, vjersku i svaku drugu pripadnost. Moj grad, Herceg Novi, to radi već godinama, on je mjesto za susret frenemies-a. Ni jedan grad ovoga trenutka ne zaslužuje više titulu Evropske prijestonice kulture.” – Maja Todorović, dramska književnica, Podgorica
“Želim da podržim Herceg Novi u kandidaturi za Evropsku prijestonicu kulture, kao grad koji neprijatelje pretvara u prijatelje. Region je za Frenemies 2021!” – Maja Izetbegović, glumica, Sarajevo
“Šaljem punu podršku Herceg Novom u nadi da ce 2021. postati Evropska prestonica kulture i tako dokazati da mali gradovi mogu da ponude isto toliko uzbudljiv, raznovrstan i kvalitetan program kao i veliki.” – Vuk Vidor, umjetnik, Pariz – Beograd
“Da Evropa postane mesto slobode svih, dajem svoju podršku za Frenemies u Herceg Novom 2021.” – Milica Tomić, umjetnica, Beograd – Grad
“U ime onoga što Mediteran i Evropa uistinu znače, podržavam kandidaturu mediteranskog Herceg Novog – Frenemies za Evropsku prijestonicu kulture 2021.” – Andrej Nikolaidis, pisac, Ulcinj
“Obradovala me inicijativa da Herceg Novi postane Evropska prestonica kulture 2021. A posebno zamišljeni program koji predstavlja ohrabrenje i nadu, za sve one koji u ovim mračnim i konfuznim vremenima rade na saradnji, razmeni ideja i promociji poizitivne energije. Moja iskrena podrška za Frenemies 2021.” – Filip David, pisac, Beograd
“Podržavam kandidaturu Herceg Novog za Evropsku prijestolnicu kulture. Kao i svaki europski grad s granice, nastao u srednjevjekovnom bosanskom kraljevstvu, razvijao se kao tržnica soli, u sebi sabrao iskustva osmanske, mletačke, austrougarske i jugoslavenskih epoha, Herceg Novi je čvorište razlika i paradoksa. Iz razlike i paradoksa rađa se živa kultura. Lijepo bi bilo da Herceg Novi bude njezina prijestolnica za Evropu.” – Miljenko Jergović, pisac, Zagreb
“Za mjesto gdje ce nadvladati razum a ne histerija, dajem punu podrsku za Frenemies u Herceg Novom 2021”. – Alban Ukaj, glumac, Priština – Sarajevo
“Podržavam Herceg Novi za Evropsku prestonicu kulture 2021. i koncept Frenemies za mir, umetnost i saradnju u regionu.” – Katarina Jovanović, operska umjetnica, Pariz – Beograd
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, više padavina krajem dana i tokom noći.
Vjetar slab do umjeren, na primorju i u sjevernim predjelima povremeno pojačan, uglavnom južni i jugoistočni.
Utorak:
Pretežno oblačno povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina. Više padavina, krajem dana i tokom noći. Vjetar slab do umjeren, na primorju i u sjevernim predjelima povremeno pojačan, uglavnom južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 15, najviša dnevna od 7 do 20 stepeni.
Srijeda:
U južnim i centralnim predjelima ujutru ili prijepodne prestanak kiše i djelimično razvedravanje. Na sjeveru, tokom većeg dijela dana kiša, a u jutarnjim satima u planinama je moguća susnježica ili snijeg. Vjetar tokom dana slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 13, najviša dnevna od 5 do 22 stepena.
Uprva policije Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore je danas javno obećala nagradu u iznosu od 30.000 eura onome ko da informacije koje bi dovele do pronalaženja Nemanje Medina (24), mladića iz Petrovca.
Medin je nestao početkom jula ove godine, a tim povodom je uhapšeno nekoliko osoba u Crnoj Gori. Policija sumnjiči za nestanak i jednog albanskog državljanina.
Tivatska Akcija pozvala je danas svoje članove, glasače i simpatizere da obavezno izađu na parlamentarne izbore 16.oktobra i glasaju „jednu od tri opozicione liste“.
„Glavni odbor TA poziva naše članove, birače i simatizere da glasaju za jednu od tri opozicione liste – Demokrate, DF ili koaliciju Ključ, već po svom izboru, kako im se ko od njih dopada. Razočarane građane i sve dosadašnje apstinentne pozivamo da obavezno izađu na izbore 16.oktobra jer svako ko tog dana ostane kući, zapravo je dao glas režimu. Nikada nije bio bitniji svaki glas jer je posljednji čas da prekinemo ovaj 27- godišnji košmar i da u nedjelju izaberemo da Crna Gora nepokon postane slobodna i pravna država, a ne monstruozni hibrod Hondurasa i Sjeverne Koreje u srcu Mediterana.“- kazao je danas na konferenciji za štampu predsjednik TA Mirko Kovačević.
Ova lokalna stranka na opštinskim izborima 17.aprila u Tivtu je sa 544 glasova bila četvrta po snazi. TA je inače, prije nekoliko mjeseci bila jedan od osnivača Građanskog pokreta „Otpor beznađu“ a koji je u međuvremenu ušao u DF. Na pitanje zašto stoga ne pozivaju da se glasa isključivo za DF, Kovačević je kazao da se aktivnost TA „uglavnom završila“ prilikom formiranja „Otpora beznađu“ „jer smo mi na početku našim kolegama saopštili da nemamo želju da na državnom nivou, jučlestvujemo u nekim akcijama, već samo da pomognemo da se to formira“
„Podsjećam da u tom trenutku sitacija izgledala vrlom loše na opozicionoj sceni – postojala je potpuna razjedinjenost, a naš je cilj bio da tom akcijom natjeramo opozicione lidere da se malo zamisle i da ih možda uplaši i jedna nova, konkurentsaka opcija. Mislim da je taj projekat donio ploda jer se desilo objedinjavanje tri opozicione stranke u koaliciju i na kraju doveo do, čini mi se najboljeg modela nastupa na izborima – da opozicija izlazi u tri velike liste koje u potpunosti pokrivaju opoziciono biračko tijelo.“- objasnio je Kovačević.
Na pitanje da li SDP računaju u opoziciju jer svoje birače nisu pozvali da glasaju za stranu Ranka Krivokapića, fukcioner TA Miomir Abović je kazao da oni „pozdravljaju zakoret SDP prema opoziciji“ ali i da imaju u vidu da je ta partija „18 godina bila u vlasti i da su mnoge po Tivat i Crnu Goru štetne odluke izglasane i sa glasovima odbornika i poslanika SDP“.
„Podsjećam da je SDP u Tivtu glasala za skandaloznu prodaju opštinske zemlje na Plavom horizontu po cijenama od 20 i 75 eura za kvadrat, da je glasala za odluku o ukidanju komunalija za kondo hotele i da je aktivno učestvovala u prikrivanju afere „Komunalije“ u kojoj je tivatska gradska kasa zamalo oštećena za preko milion eura. Moraju sada oni još dosta da se dokazuju da su zaista stranka koja ima dobre namjere u odnosu na interese države i građana Crne Gore.“ – istakao je Abović.
Čelnici TA smatraju da će na izborima i poslije njih „manjiske partije biti čvrsto uz DPS“.
„Tu kada su HGI i BS u pitanju, i ne možemo govoriti o istinskim manjinskim partijama, već o više-manje interesnim grupama što se i pokazalo i mnogo puta potvrdilo u njihovom dosadašnjem djelovanju. Kao Hrvat moigu pozvati sve Hrvate u Crnoj Gori da nipošto ne glasaju za interesnu skupinu koja sebe naziva HGI jer je to bačen glas koji samo ide u prilog jedne grupice poslušnika DPS koja kroz politiku, samo namiruje neke druge svoje interese i potrebe.“- zaključio je Abović.
Dokumentarni film o pomorcima „Modri kavez“, splitske redateljice Brune Bajić, biće prikazan u kinu Visia u Dubrovniku u srijedu 12. oktobra u 19 sati.
Modri kavez je prvi hrvatski dokumentarni film posvecen pomorcima i njihovim obiteljima.
Film je to o emocijama ljudi obilježenih profesijom, odlascima, dolascima, pustolovinama i odgovornosti. Film o pomorcima koji su ostavili trag širom svijeta.
