Kotorski odbor SDP-a saopštio je da ukupna opoziciona javnost i građani Kotora očekuju da se SNP izjasni hoće li sa opozicijom formirati izvršnu vlast u tom gradu.
“Odmah poslije izbora okupili su se predstavnici opozicije u prostorijama SDP-a, sa izuzetkom SNP-a, i jasno iskazali stav da isključivo sa predstavnicima opozicije, bez DPS-a, formiraju novu vlast u Kotoru. 24. oktobra novoizabrani odbornici Demokrata, Demokratskog fronta, SDP-a i URE potpisali su zajedničku izjavu da neće pregovarati sa DPS-om o formiranju nove vlasti u opštini Kotor. Podsjećamo da ni dan danas novoizabrani odbornici SNP-a još nijesu potpisali tu izjavu. Ukupna opoziciona javnost, a i građani Kotora očekuju da se izjasne o toj ključnoj činjenici, koja pokazuje namjere u konstituisanju opštinske vlasti, a zbog čega su SNP-u građani i dali svoj glas”, navodi se u saopštenju.
Iz SDP-a podsjećaju građane Kotora da su politički subjekti, koji su se deklarisali i prije izbora da neće stupati u koaliciju sa DPS-om, osvojili na toj platformi podršku građana Kotora i sedamnaest odborničkih mandata.
“Svi koji poznaju sistem lokalne samouprave znaju da je izabranim imenovanim licima u opštini Kotor prestao mandat i da samo vrše funkciju do izbora nove izvršne vlasti. Najbolja odbrana od toga da ovo stanje traje je što skorije formiranje nove opozicione vlasti bez sumnjivih uslovljavanja bilo koga. Znajući da je dr Branku Ivanoviću, kao bivšem predsjedniku opštine, vrlo poznato da, u slučaju neformiranja vlasti, do novih izbora bi sva vlast, po prijedlogu SNP-a, bila predata u ruke DPS-u. Ne želimo da vjerujemo da nepotpisivanje zajedničke izjave sa opozicijom ima veze sa predlogom SNP-a. Takođe, ne želimo da vjerujemo da SNP želi da DPS mjesecima vlada i krčmi Kotor, kako je i Vlada Crne Gore usred izbora prodavala Luku Bar i Buljaricu”, dodaje se u saopštenju.
U saopštenju se dodaje da SDP, iako je bio inicijator prvog sastanka opozicije, ne želi dati bilo koji razlog za izgovor onima čiji su zahtjevi vrlo čudni i “spremno ćemo sačekati svaki dogovor opozicije na sljedećem sastanku i biti spremni da podržimo svaku odluku koja će voditi formiranju nove opozicione vlasti.”
“I pored nenamjernih ili namjernih grešaka pojedinaca u opoziciji, SDP snažno vjeruje da će novu vlast u Kotoru formirati 17 odbornika opozicije. SDP će i dalje bezrezervno ulagati sve napore da dobijemo opozicionog predsjednika opštine, kako ogromne nade i povjerenje Kotorana ne bi bili iznevjereni” zaključeno je saopštenju.
Delegacija Opštine Tivat predvođena predsjednicom Opštine dr Snežanom Matijević i potpredsjednikom Opštine Dejanom Maslovarom, otputovala je danas za Šangaj, tačnije u pobratimski distrikt Šangaja – Điading.
“Ovo je prva zvanična posjeta gradonačelnice Matijević pobratimskom distriktu sa ciljem boljeg upoznavanja sa potencijalima Điadinga i ostvarivanjem saradnje na polju privrede i turizma.”- saopšteno je iz okalne uprave.
Tivatska delegacija će se za vrijeme boravka u Šangaju susresti sa zamjenikom gradonačelnika Điadinga Lu Zufangom, sa sekretarom Komunističke partije Kine u Điadingu Ma Čunleijem, ali i sa Savjetom za međunarodnu privrednu saradnju, Biroom za turizam u Điadingu, sa predstavnicima lokalnih turističkih agencija te, Komisijom za ekonomska pitanja distrikta.
Posjeta će trajati do 8. novembra, a ovom prilikom uz gradske čelnike Tivta, na osnovu već ostvarene saradnje na polju obrazovanja, u Šangaj putuju i šest tivatskih srednjoškolaca iz Srednje mješovite škole “Mladost” u pratnji direktorke škole i profesorice engleskog jezika.
Izložba akrila „Boka i njene legende“ Tinde Bulatović biće otvorena u utorak 1.novembra, u galerijskom prostoru kompleksa Buća u Tivtu, u 20 sati.
Tinda Bulatović rođena je u Zelenici, 1937. godine. Umjetničku školu završila je u Herceg Novom, a Akademiju primjenjenih umjetnosti u Beogradu.
Od 1964. godine radi u tekstilnoj industriji kao modni kreator u podgoričkoj kompaniji „Titex“. Osim toga bavila se modnim novinarstvom, kostimografijom u Crnogorskom narodnom pozorištu, a predavala je u srednjoj Umjetničkoj školi u Podgorici.
Kao penzioner bavi se slikarstvom i vodi Školu crtanja i slikanja za treće doba.
Dobitnica je više značajnih priznanja tokom dugogodišnjeg rada u tekstilnoj industriji od kojih su najznačajnije „Zlatna plaketa Privredne komore Jugoslavije“ i „Dizajner godine“.
Neven Lordan na brodu ‘Orilo, gorilo izgorilo’ pobjednik je ovogodišnjeg ’12. velikog lova na lignje – Big Game Lignja 2016′ u Tisnom koji se održao u subotu kasno popodne. – Iako je imao najmanje izglede i najslabije je stajao na kladionicama, kao i Leicester City u engleskoj ligi, Neven Lordan je naše iznenađenje i ovogodišnji prvak – rekao je voditelj ceremonije proglašenja pobjednika Frane Frkić Rižo dok je
Lordanu dodjeljivao omotnicu sa osvojenih tri tisuće kune, piše RudinaPress.
Pobjednik nije htio komentirati svoju tajnu uspjeha. Kazao je kako svaki lignjolovac zna nešto što drugi ne znaju, a njemu su ta znanja ove godine donijela prednost nad ostalima pa ih ne mogu tek tako podijeliti.
Na svakom brodu bila su maksimalno trojica lignjolovaca koja su u akvatoriju od otoka Ljuca do Kukuljara do 20.30 ulovili ukupno 26,47 kilograma liganja.
Neven Lordan, iako je na brodu bio sam samcat, ulovio je najviše – 22 lignje teške ukupno 2780 grama. Druga je bila ekipa ‘El Pescador’, kapetan Josip Bilić, Marin Devčić i Ivan Madžar Tuljan koji su ulovili 16 liganja ukupne težine 1925 grama. Ekipa ‘Charlie’, otac i sin Marinko i Antonio Pavlić, s 11 liganja teških 1600 grama bili su treći.
Nagradu za najveću ulovljenu lignju osvojila je ekipa Torpedo, Krešo i Šimun. Trofejni primjerak je bio težak 545 grama.
Nakon vaganja i proglašenja pobjednika sve ulovljene lignje završile su na roštilju uz druženje lignjolovaca i navijača.
„Bundeve za Martinov osmijeh“ naziv je humanitarnog cjelodnevnog programa u nautičkom naselju Porto Montenegro, koji je zakazan za ponedeljak. 31 oktobar od 11 sati.
Tradicionalno dječje takmičenje u rezbarenju bundeva, šestu godinu za redom, biće organizovano u restoranu „One“ – najtalentovaniji kreativci starijih razreda OŠ „Drago Milović“, gimnazijalci Srednje mješovite škole „Mladost“, mališani Dječjeg saveza Tivat, i učenici internacionalne škole Knightbridge imaće priliku da se oprobaju u rezbarenju bundeva, a autore najkreativnijih radova očekuju pokloni. Sve kreativne bundeve biće na prodaju tog dana, zajedno sa suvenirima koje će napraviti kreativni učenici OŠ „Drago Milović“, jer će sva prikupljena sredstva od prodaje kreativnih tikvi biti namijenjena za liječenje dvogodišnjeg Martina Stepanovića iz Herceg Novog- saopšteno je iz Porto Montenegra.
Humanitarnoj akciji priključiće se, tradicionalno, i tim restorana „One“ u Porto Montenegru, koji će pripremiti ukusne kreativne pite, potaže od bundeve, i kolače sa ukusom i tematikom tikvi i Noći vještica. Maske su na takmičenju dobrodošle, ali ne i neophodne za učesnike, a mališani će imati mogućnost da ih na samom događaju dječja animatorka iscrta po licu, sa aktuelnom face-painting metodom. Sve takmičare u rezbarenju bundeve, maškarane učesnike i humanitarce koji će se potruditi da što više novca prikupe za drugara Martina, fotografisaće besplatno tim fotografskog studia Miko, koji su se i ovom prilikom odrekli svog honorara u korist dječaka kojem je pomoć preko potrebna.
Učesnici će, tako, osim humanitarne aktivnosti, moći da iskažu svoje umijeće i kreativnost u rezbarenju bundeva raznoraznim likovima i oblicima, kao i da čuju zbog čega je upravo bundeva zaštitni znak Noći vještica i zašto ovaj praznik obožavaju različite generacije širom planete, još od starih Kelta.
Montenegroerlajnz (MA) ponudiće od danas do 11. novembra povratne karte prema evropskim metropolama po cijeni od 105 do 195 eura, zavisno od destinacije.
Aerodrom Tivat – Foto: montenegroairports
“U cilju produžetka sezone i promovisanja Crne Gore kao poželjne turističke destinacije, MA i ove jeseni uvodi niz pogodnosti za putovanja po nižim cijenama. Tako se u periodu od 31. oktobra do 11. novembra mogu kupiti povratne karte sa taksama po cijenama od 105 do 195 eura, u zavisnosti od destinacije. U okviru ove jesenje akcije povratna karta sa svim taksama za Beograd iz Podgorice ili Tivta iznosi 105 eura, za Ljubljanu 109 eura, za Rim 149 eura, za Beč 159 eura, za Cirih i Frankfurt 175 eura, za Pariz 185 eura, a za Moskvu iz Tivta 195 eura”, navodi se u saopštenju.
Ponuda, kako su istakli, važi za putovanja u periodu od 7. novembra 2016. godine do 25. marta 2017. godine, izuzimajući period od 20. decembra 2016. godine do 10. januara 2017. godine.
“Karte je moguće kupiti pozivom na broj kontakt centra 19804, na svim prodajnim mjestima nacionalne avio-kompanije u zemlji i inostranstvu, putem web sajta www.montenegroairlines.com ili autorizovanim agencijama”, navodi se u saopštenju.
Iz MA podsjećaju da je broj mjesta po ovim cijenama je ograničen.
Nedjelja ujutru, 10 sati. Predivan jesenji sunčani dan, kao stvoren za šetnju duž hercegnovske rivijere. Mjesto Đenović. Sve je mirno a čula mirisa i sluha ispunjava samo more. Jedino, malo veći žagor ispred limenog kontejnera-barake na kojem stoji natpis ,,Mjesno Udruženje Penzionera“ – Đenović. Kroz ulaz pomenutog objekta vidi se dugačak šank, a prekoputa njega dvije slike velikog formata, djela lokalnog umjetnika. Međutim, kroz isti taj ulaz čuju se i zvuci izuzetno kvalitetnog izvođenja pjesme Sympathy for the devil od Rolling stonesa, javlja portal www. hercegnovi.cool
Đenovići
,,Ništa neobično za ovo mjesto, ovdje rokenrol piči non stop tako da je ovo sasvim obična nedjelja u Đenoviću“, priča nam Nikola Ćurčin, jedan od organizatora Nedjeljnog rock matinea u klubu penzionera u Đenoviću. Generator kvalitetnog rocka koji ispunjava nedjeljno đenovičko jutro su šest lokalnih mladih muzičara ali redovnih gostiju kluba penzionera.
,Jednostavno tako nam je došlo, nema nikakvo drugo objašnjenje osim da smo svi odavno imali volju da sviramo preko dana i skupili smo se u kultnoj kafani Mjesnog udruženja penzionera Đenović i napravili matine žurku“, priča dalje Nikola i objašnjava da su cijelu svirku organizovali lokalni muzičari okupljeni uglavnom oko Mjesne muzike Đenović, ali posvećeni rock and rollu,
Đenovići
,,Ovo nije slučajno jer je Đenović zaista uvijek imao odlične muzičare. Mi imamo duvački orkestar koji postoji već 100 godina, a trenutno imamo u Đenoviću čak četiri rock and roll benda, koji se razvijaju uz pomoć prijatelja i poštovalaca kvalitetne muzika. Klub Mjesnog udruženja penzionera ili kako ga mi iz milošte zovemo PRC – penzionerski rekreativni centar u Đenoviću nam je to omogućio i nadam se da ćemo od sada svake nedjelje ujutru da okupljamo dobre prijatelje i ljubitelje dobre muzike, ali i one koje treba upoznavati sa dobrom muzikom, jer vidite da tu ima svih – od beba koje treba da se upoznavaju sa instrumentima, pa do penzionera koji su naravno ovu vrstu muzike slušali i prije i nas učili šta je dobro, pa sada mi njima sviramo za njhov gušt“, objašnjava gitarista Boris Malović takođe jedan od organizatora Matinea u PRC-u. I dok on pokušava da dočara đenovički mentalitet poštovanja rock and rolla, sa gitarskih pojačala koja stoje na gajbama od piva smjenjuju su poznati akordi Pink floyda, Eaglesa, Doorsa, Stonesa…I svi prisutni na terasi koja je tik uz more učestvuju u svirci – djevojčica od nekih šest-sedam godina leži u kutiji od gitare položenoj pored zvučnika. Nekoliko penzionera cirka lagano pivo i isto tako lagano klima glavom. Nešto mlađi posjetioci plešu pored svojih stolova, dok im prilaze dva crna labradora i u ruke guraju teniske lopte po koje svaki put uredno otplivaju po desetak metara u more i potom se protresu na sred terase tražeći sledeću ,,žrtvu“ za igru. Čak i par beba u kolicima, potpuno mirne i bezbrižne, kao da hvataju ritam muzike.
,,Godinama smo željeli da baš na ovom mjestu napravimo jednu ovakvu svirku“, kaže Nikola Ćurčin dok sa nestrpljenjem čeka da preuzme podijum kao i ostali muzičari koji trenutno ne sviraju, a kojih je na terasi u jednom momentu bilo petnaestak. I to ne bilo kakvih muzičara – osim bendova iz Đenovića, bili su tu i Kristijan Đuranović, Željko Samardžić, Goran Gogi Hinić, Zoro Odalović, Dušan Duka Martinović…..
,,Imamo goste iz Herceg Novog, Kotora, Tivta, pa čak i iz Rusije i radimo neku vrstu jam sessiona, ubacuje se svako malo po neko da odsvira po nešto. To su sve vrhunski muzičari koji danas na sceni kod nas, nažalost nemaju previše prostora da bi ih neko mogao čuti, jer se neka druga vrsta muzike forsira na televizijama i radijima, ali mi ćemo se potruditi da se ova muzika što više čuje i da se sve vrati na pravo mjesto.
Onda je u 14 sati svirka odjednom stala uz obrazloženje – Pravimo pauzu jer je kućni red od dva do četiri – jer i to je rock and roll.
Do neke mjere možemo ovakve stvari sami organizovati i forsirati, oslonjeni na sopstvene finansije i pomoć privatnih privrednih subjekata koji su poklonici ovoj muzici, međutim mnogo bi sve bilo na višem nivou da i neke gradske ili državne institucije podrže ovakve projekte. Nadam se da će i nadležni iz tih institucija sami uvidjeti koliko ovakve stvari znače za opšti imidž, ali i za edukaciju u pravom pravcu i da će kad tad prepoznati naše napore i pružiti neophodnu podršku“, priča dalje Boris zahvaljujući se sadašnjem zakupcu kluba penzinera Ljubo Banićeviću, takođe Đenovčaninu i pokloniku dobre muzike, što je podržao ovu sjajnu inicijativu.
Đenovići
,,Mi pokušavamo na sve moguće načine da budemo ambasadori kulture i ambasadori rock and rolla. Da probudimo narod, da pokušamo da produžimo ljeto, da se jednostavno izađe iz zimskoga mrtvila, da ljudi izađu na ariju i ove lijepe dane provode napolje i da uz to imaju priliku da uživaju uz kvalitetnu muziku. Pokušavamo, ja mislim da uspjevamo i da šaljemo poruku za neku bolju budućnost. Materijalni interes je apsolutno u drugom planu i o njemu se u ovakvim situacijam praktično ne može ni govoriti, ali kada bi u podršci ovakvim stvarima učestvovali svi privatnici, cijelo mjesto Đenović, pa i grad i država onda bi cjelokupni interes i dobit bili mnogo veći u svakom smislu, a pogotovo u kuturološkom profilisanju društva“, poručio je Banićević.
Onda je u 14 sati svirka odjednom stala uz obrazloženje – Pravimo pauzu jer je kućni red od dva do četiri – jer i to je rock and roll.
Otvorenom prvenstvu Hrvatske u Olimpijskim klasama
Na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u Olimpijskim klasama koje je održano u Splitu, jedriličar Ilija Marković iz JK “Delfin” Tivat, osvojio je bronzu u klasi Laser 4.7.Drugi naš jedriličar Igor Les takmičenje je završio na petom mjestu u borbi sa svjetskim imenima jedrenja u klasi Lesr Standard. Olimpijski vice šampion sa OI2016. Tonči Stipanović je osvojio titulu državnog prvaka. Kipranin Kontides, nosilac olimijske medalje u Londonu je drugi, i treći je Filip Jurišić, jedriličar JK Mornara.
Igor Nikolić, iz JK Delfin u klasi Laser 4.7, osvjio je 46.mjesto.
Otvorenom prvenstvu Hrvatske u Olimpijskim klasama
Prvenstvo je trajalo 4 dana, odjedreno je pet jedrenja po buri do 20 čvorova i jugozapadnom vjetru do 8 čvorova. Jedriličari iz 13 zemalja, 140 flota, jedrili su u 4 discipline.
Organizatori su bili JK Mornar, JK Labud i JK Split.
U projekat Luštica Bay do sada investirano oko 85 miliona eura. U razvoj projekta u narednih 18 mjeseci biće uloženo još oko 100 miliona, čime će ukupna investicija porasti na 180 miliona, što je više od 10 odsto od procijenjene vrijednosti projekta – kazao je u intervujuu za „Vijesti“, Daren Gibson, izvršni direktor kompanije „Lušptuca Development“. Ova kćerka kompanija švajcarsko- egipatskog konzorcijuma „Orascom“ na gotovo sedam miliona kvadrata tivatskog dijela poluoistva Luštica gradi 1,1 milijardu eura vrijedan novi turistički resort.
„U kompleku Luštica Bay do sada je izgrađeno deset zgrada sa 72 apartmana sa kompletnom neophodnom infrastrukturom. Stambene jedinice su prošle godine predate vlasnicima i već useljene. Ovi objekti su dio prve faze projekta tokom koje treba da bude izgrađeno Luštica Bay marina, Marina naselje, golf teren, prvi hotel kao i gradsko jezgro sa školom, restoranima, šopovima i kafeima. Planirano je da prva faza bude završena početkom 2019. godine. Luštica Bay marina, sa 176 vezova, prva od dvije planirane, je gotovo završena i njeno takozvano „soft“ otvaranje se očekuje polovinom sljedeće godine. Do tog perioda bi trebalo da bude završeno i predato vlasnicima i novih 16 stambenih objekata sa 88 stanova.
Paralelno gradimo i neophodnu infrastrukturu – puteve, vodovodnu, atmosfersku i kanalizacionu infrastrukturu, kao i onu neophodnu za napajanje električnom energijom i telekomunikacije. Takva infrastruktura nije postojala ranije na našem sajtu. Već je izgrađeno 4,8 km otvorenih saobraćajnih koridora,od čega jedan dio sa završnim slojem i instalacijama (kablovima, cijevima, kanalima za kišnicu, kanalizacionim kolektorima i telekomunikacijama). Jedna trafostanica10/0,4 (kVA) je već u pogonu sa privremenim priključenjem na elektromrežu Opštine Tivat u Pržnu.U procesu izrade glavnog dizajna su četiri nove trafo stanice, i glavni rezervoar za vodu sa 2.000 m3 kapaciteta. U fazi projektovanja je i koncept glavnog kolektora otpadnih voda koji uključuje i postrojenje za prečišćavanje, a koji treba da opslužuje objekte izgrađene u prvoj fazi razvoja Luštica Bay. Važno je napomenuti da, uprkos činjenici da je sporazum sa Vladom o zakupu i investiranju na Luštici potpisan 2009. godine, osnovni preduslovi za početak razvoja projekta uspostavljeni su tek u 2013. i sporazum je stupio na snagu zapravo tek u decembru 2013. godine.“
Luštica Bay – panorama
Koliko Luštica Development trenutno zapošljava radnika – direktno i indirektno ?
Na razvoju projekta trenutno je, direktno i indirektno, angažovano 410 zaposlenih, bilo da se radi o zaposlenima u našoj kompaniji ili partnerskim kompanijama sa kojima sarađujemo. Većina angažovanih je iz Crne Gore.
Počela je izgradnja prvog hotela, a njegov operater će biti „The Chedi“. Zašto ste se opredijelili baš za tu kompaniju ?
Izabrali smo Chedi djelimično zbog jakog postojećeg odnosa sa Orascomom kao i zato što je on sinonim za pozicioniranje luksuznog brenda. The Chedi hoteli su takođe poznati po svojoj povezanosti sa istorijom, kulturom i tradicijom zajednica u kojima se nalaze i poštovanju lokalne sredine. To su sve atributi i vrijednosti koje se jasno vide i u Luštica Bay-u. The Chedi je savršen izbor za Luštica Bay s obzirom na sinergiju etike brenda obje kompanije. Projekat Luštica Bay predstavlja drugi evropski hotel ovog brenda koji se razvio u Aziji i na Dalekom Istoku. Prvi njihov evropski hotel je nastao nakon što je GHM uspostavio saradnju sa Orascomom u Andermatu /Andermatt/ u Švajcarskoj gdje ODH gradi luksuzno turističko selo. The Chedi Andermatt je trenutno na vrhu liste 150 najboljih holidej hotela u Švajcarskoj i nesumnjivo je jedan od najboljih evropskih luksuznih hotela.
Uskoro kreću i grubi građevinski radovi na izgradnji golf terena na Luštici koji će ujedno, biti i prvi šampionski golf teren u Crnoj Gori. Kada očekujete da će on u potpunosti biti završen i koliko će ta ponuda doprinijeti smanjenju sezonalnosti turističke industrije u Boki Kotorskoj ?
Na lokaciji golf terena smo već završili iskopne radove i tokom jeseni ćemo početi sa grubim oblikovanjem lokacije prve rupe. Projekat će se razvijati postepeno tokom naredne 3 godine. Golf teren će biti dodatak postojećoj ponudi i pružati dodatnu priliku za posjetioce koji traže veći spektar mogućnosti i iskustva. Za razliku od aktivnosti koje se sprovode na vodi i koje su sezonske, u golfu se može uživati tokom cijele godine, što doprinosi smanjenju sezonskog karaktera turističke indutsrije.
Darren Gibson
Što nas konkretno očekuje u narednoj godini kada je dalji razvoj Luštice Bay u pitanju i koliko će dogodine novca ovdje biti investirano ?
Očekujemo da ćemo investirati oko 100 miliona eura u narednih 18 mjeseci. Sljedeća godina će biti godina intenzivne gradnje The Chedi Luštica Bay hotela, kao i godina kada ćemo prirediti „soft“ otvaranje Marine, prve novoizgrađene u Crnoj Gori u posljednjih više od deset godina. Pored novih 16 zgrada sa 88 stanova koje će biti izgrađene i predate vlasnicima do polovine sljedeće godine, mi ćemo do kraja 2016. početi izgradnju luksuznih vila i gradskih kuća u marina naselju. Oni će biti spremni za vlasnike između kraja 2017. i sredine 2018. godine. Superstruktura marine (lukobrani, kej zid, obloga) je završena, infrastrukturno opremanje je u toku i biće okončano do marta sljedeće godine kada ćemo imati takozvano “soft” otvaranje.Na lokaciji golf terena smo već završili iskopne radove i tokom jeseni ćemo početi sa radovima na grubom oblikovanju terena. Do kraja godine ćemo početi sa prodajom rezidencijalnih jedinica u Gornjem selu, a očekujemo do kraja sljedeće godine i početak radova na izgradnji. Gornje selo će predstavljati i administrativni centar kompleksa i biće povezano sa Radovićima.
Luštica bay
Država Crna Gora – Vlada i Opština Tivat – ni do danas nisu u potpunosti ispunile svoje obaveze iz ugovora o zakupu i investiranju „Orascoma“ na Luštici, posebno kada su ekspropijacija i izgradnja infrastrukture u pitanju. Kako prevazilazite tu vrstu problema ?
Od osnivanja u 2008. godini i potom početka radova na projektu Luštica Bay, Luštica Development je istovremeno počela dugoročnu saradnju sa državnim institucijama. Kompanija takođe asistira u ispunjavanju obaveza države, uključujući razvoj komunalnih usluga i puteva. Imajući u vidu kompleksnost projekta Luštica Bay čija realizacija zavisi od međusobnog poštovanja obaveza iz Ugovora o drugoročnom zakupu, dosadašnji pozitivni odnosi sa državnim institucijama i organima su uvijek vodili ka rješavanju svih spornih pitanja vezanih za razvoj projekta.
Mi smo u stalnom dijalogu, a posebna pažnja se posvećuje rješavanju pitanja neophodnih za realizaciju prioritetnih projekata u okviru Luštica Bay-a. Luštica Bay je jedina „greenfield“ investicija u Crnoj Gori i jedan od najvećih projekata u Evropi, kako po površini, tako i po obimu investicije, od čega će benefite imati i država i građani, naročito u pogledu razvoja infrastrukture i njenog korišćenja.
Vaša kompanija je za projekat koji realizujete na Luštici dobila brojna ekološka priznanja i potvrde o njegovoj visokoj usklađenosti sa potrebom očuvanja životne sredine. Koliko je bilo teško biti pionir takvog jednog biznis pristupa u Crnoj Gori koja, osim što je na papiru ekološka država, ne pridaje baš veliku pažnju potrebi očuvanja i zaštite prirode?
Luštica Development pokazuje veliku posvećenost ekološkoj gradnji, trajnosti objekata, energiji, vodi i materijalnim uštedama, kao i dobrom projektu lokacije. Vjerujemo da se naši ciljevi i ambicije u velikoj mjeri mogu postići kroz naše napore i bez potrebe za značajnim intervencijama države.
U nastojanju da uspostavi ravnotežu između ekonomskih, ekoloških i socijalnih aspekata projekta, projektni tim je posvećen razvoju održive zajednice i naselja u Luštica Bay-u. Ekološki način izgradnje, planiranje lokacije, očuvanje voda, upravljanje otpadom, korišćenje regionalnih materijala, i smanjena potrošnja energije predstavljaju ključne elemente za uspješan pristup izgradnji u ovom regionu.
Projekat nove integrisane zajednice u Crnoj Gori – Luštica Bay – rezultat je principa da projektovanje i izgradnja treba da prati najbolju praksu u ključnim oblastima održivosti. To je jedini način da se zaštiti susjedno okruženje. Sigurni smo da ćemo, ako svoje okruženje budemo tretirali kao svoj dom – jer naše okruženje jeste naš dom – imati šansu da uspijemo da ga zaštitimo i da ga učinimo održivim.
Luštica Bay – proslava nacionalnog dana Švajcarske
Projekat Qatari Diara na Plavom horizontu nikako da krene dalje od početka. Budući da se ta uvala nalazi maltene usred kompleksa koji je „Orascom“ uzeo u zakup od države Crne Gore, postoji li možda mogućnost da Vaša kompanija od Kataraca preuzme i njihov projekat na Pržnoj ?
Ne, trenutno ne postoji takva mogućnost.
Luštica Bay
Ako se izuzme priča o Mamuli gdje je bilo negativnih reakcija, utisak je da projekat Luštica Bay generalno, ima veoma pozitivan imidž u crnogorskoj javnosti, što baš i nije slučaj sa drugim velikim sličnim stranim investicionim projektima kod nas. Kako ste to postigli ?
Mi vjerujemo da nismo samo graditelji, već kreatori novih zajednica. Takva filozofija naše kompanije opredijelila nas je od samog početka da budemo otvoreni za saradnju sa stanovništvom našeg neposrednog okruženja i širom crnogorskom zajednicom, bilo da se radilo o predstavljanju našeg projekta, ili o našoj finansijskoj podršci rješavanju njihovih životnih potreba, ili naprosto o našoj podršci razvoju kulturnih i sportskih događaja i projekata. Osim toga, vjerujem da naša kompanija ima odličan tim koji je veoma poštovan zbog svoje otvorenosti i profesionalnosti, i vjerujem da smo, zahvaljujući naporima našeg marketinškog i PR tima, uspješno uspjeli da prenesemo svoju filozofiju i pristup široj javnosti što je pomoglo da jasno razumiju naše vrijednosti i ko smo mi kao kompanija.
Jedna od možda kontroverznih stvari koje su novinari primijetili u poslovanju Luštice Development je činjenica da ste u međuvremenu zaposlili ili na drugi način angažovali dosta ljudi koji su nekada bili u državnoj upravi i to na mjestima odlučivanja u vezi sa projektom Luštica Bay, poput bivšeg ministra turizma Predraga Nenezića ili njegovog pomoćnika Nebojše Popovića. To neke navodi na sumnju u konflikt interesa tih ljudi onda kada su bili u državnoj upravi. Kako to komentarišete i da li je ta praksa uobičajena i u drugim državama gdje „Orascom Development“ posluje poput Egipta i Švajcarske?
Nesrećna okolnost je što se takvi zaključci mogu izvući. Ako posmatrate ukupan broj radnika angažovanih na razvoju projekta Luštica Bay, onda jedan ili dva zaposlena sa profesionalnom istorijom u državnim strukturama i ne čine neki veliki procenat. Nije neuobičajeno u bilo kojoj jurisdikciji da bivši visoki državni funkcioneri pronađu zaposlenje u privatnom sektoru nakon što je njihova karijera u javnoj upravi završena. Iz poslovne perspektive, takve osobe, zbog znanja i veza koje donose, mogu biti od interesa za privatne kompanije. Česti su slučajevi da preuzimaju visoke pozicije u privatnom sektoru.
Prema podacima Turistička organizacija Herceg Novi poslednje dane oktobra provodi za 14 odsto više registrovanih gostiju nego prošle godine u isto vrijeme.
U Herceg Novom boravi 1 924 uglavnom stranih gostiju, domaćih je samo 381.
U hotelima bilježe bolju popunjenost za čak 51 odsto, dok je u domaćinstvima registrovan minimalan pad od 2 odsto.
Budva
U Budvi više od 3.000 turista
Na budvanskoj rivijeri trenutno boravi 3,16 hiljada turista, većinom stranih. Iz Turističke organizacije Budva (TOB) su saopštili da je od ukupnog broja gostiju, stranih 3,05 hiljada.
U hotelima je smješteno 2,63 hiljade turista, dok u kampovima i odmaralištima nije bilo evidentiranih gostiju. Prema podacima TOB-a, u hostelima odmara 13 stranih turista.
U privatnom smještaju se nalaze 522 gosta, od čega stranaca 457.
“S obzirom da na budvanskoj rivijeri ne postoji precizan statistički podatak o broju gostiju u privatnom smještaju, navodi se samo procjena broja turista koji borave u toj vrsti smještaja“, objasnili su iz TOB-a.
