Najava – Kadmov dan 2015.

0
Kadmov dan 2015.
Kadmov dan 2015.

Treću godinu za redom, Turistička organizacija opštine Budva organizuje manifestaciju pod nazivom “Kadmov dan” 26. septembra u Starom gradu u Budvi. Radi se o manifestaciji koja će, prije svega, promovisati kulturno nasleđe grada Budve, sa akcentom na antičko nasljeđe i mit o Kadmu i Harmoniji.

Veoma bogat program podrazumijevaće projekat “Discover Budva” – obilazak kulturnog nasljeđa Starog grada (Arheološki muzej, bedemi Starog grada, Moderna galerija, Spomen Dom “Stefan M. Ljubiša” itd.) u saradnji sa JU “Muzeji i galerije Budve”, a svaka podijeljena mapa biće ujedno i ulaznica za prethodno navedene kulturne institucije, zatim, dječiji program u okviru koga će djeca srednje škole imati priliku da učestvuju u izradi mozaika sa motivom Kadma na bazenu “Pizana”, dok će djeca osnovnih škola raditi na simulaciji mozaika na temu “Kadmovog dana”, na platou ispred “Citadele”.

U isto vrijeme, između crkava, održaće se i nezaobilazni „Slatki kutak“ kako bi svi prisutni mogli da uživaju u tradicionalnim poslasticama, posmatrajući kreativni rad djece. Od 16.30 sati uslijediće defile Gradske muzike Budve koja će i održati polučasovni koncert na Trgu pjesnika. Književni dio programa sastojaće se iz debate i besjede na temu Kadmovog dana i održaće se takođe na Trgu pjesnika. Večernji dio programa podrazumijevaće muzičko – poetski performans porodice Zenović i od 21h posjetioci će uživati u nesvakidašnjoj, balkanskoj, etno muzici i koncertu Bilje Krstić i orkestra “Bistrik”.

U saradnji sa NVO “Feštađuni” osmišljen je i poseban dio programa pod nazivom “Budva kroz vjekove”. Grupu maski će činiti: rimski ratnici, feničanski ratnici, helenski i ilirski ratnici, Viktorija, antički muzičari, Kadmo i Harmonija, rimski građani i kontese, Konte Zanović, Tomo Medin i Kanjoš Macedonović, ispred hotela “Mogren”, na svojevrstan način ispričaće priču o nastanku Budve. Budvanski “Feštađuni” ove godine predstaviće još jednu masku inspirisanu antikom – “Rimski bogovi”.

Cilj manifestacije “Kadmov dan” je promovisanje našeg kulturnog nasleđa koji čini sastavni dio turističke ponude Budve. Takođe, ovako lijepom manifestacijom i sjajnim cjelodnevnim programom želimo da privučemo što veći broj posjetilaca i da u ovom periodu postsezone učinimo boravak turistima u Budvi što sadržajnijim, poručili su iz TO Budva.

Kadmos
Kadmos

PROGRAM

12.00 – “Discover Budva”, u saradnji sa JU “Muzeji i galerije Budve” – obilazak kulturnog nasljeđa Starog grada (Arheološki muzej, bedemi Starog grada, Moderna galerija, Spomen Dom “Stefan M. Ljubiša” itd.);

13.00 – Dječiji program (djeca osnovnih i srednje škole):
– Simulacija mozaika na temu “Kadmovog dana” – na platou ispred “Citadele”,
– Izrada mozaika, sa motivom Kadma – otvoreni bazen, Pizana;

14.00 – “Slatki kutak” – na platou između crkava;

16.30 – Defile Gradske muzike Budve, Starim gradom i koncert na Trgu pjesnika;

17.00 – NVO Feštađuni – performans “Budva kroz vjekove” – ispred hotela “Mogren”;

18.00 – Debata i besjeda – na Trgu pjesnika;

*NVO Feštađuni – Rimski bogovi;

20.00 – Muzički program – Trg Pjesnika:
– Muzičko poetsko veče – porodica Zenović,
– Bilja Krstić i grupa “Bistrik” (od 21.00).

H.Novi – Pozdrav ljetu

0
Herceg-Novi  Foto Miro Marušić Boka News
Herceg-Novi Foto Miro Marušić Boka News

,,Pozdrav ljetu 2015’’ simbolični je naziv manifestacije koju na tvrđavi Forte Mare 23. septembra, organizuju Turistička organizacija Herceg Novi, JUK Herceg Fest i Nacionalno udruženje sommeliera CG.

Obzirom na činjenicu da je najljepše godišnje doba dočekano ,,Buđenjem ljeta’’ u praskozorje 21. juna, na sličan način ćemo ga, u suton od 18 sati i ispratiti koncertom poznatih crnogorskih gitarista Darka Nikčevića i Srđana Bulatovića, koji će imati i gosta iznenađenja, ali i uz degustaciju vina iz tri crnogorske vinarije – Savina, Vujošević i Gorski kedar.

S radošću vas očekujemo na tvrđavi Forte Mare, da zajedno uz predivnu muziku i vrhunska vina ispratimo zalazak sunca i uputimo Pozdrav ljetu 2015. pozivaju organizatori.

Forte Mare
Forte Mare

24 godine od proglašenja ekološke države

1
Arza -Mirišta - foto Boka News
Arza -Mirišta – foto Boka News

Crna Gora obilježiće danas 24 godine od proglašenja za ekološku državu.

Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991.

U deklaraciji je bilo definisano strateško opredeljenje te zemlje da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.

Iz nevldine organizacije Greene Home, povodom godišnjice proglašenje, ocijenili su da odrednica ekološke države Crne Gore koja je ugrađena u dva Ustava nema nikakvog praktičnog smisla.

Iz te NVO su naveli da je da je već dostignuta velika i trajna devastacija prostora, a da je kvalitet životne sredine u mnogim segmentima i oblastima značajno degradiran, smatraju u nevladinoj organizaciji Green home.

Kako su upozorili broj višedecenijskih ekološih crnih tačaka se uvećao.

/Mina/

Tivat – naučni skup o obnovi manastira na Prevlaci

0
Sa skupa u Tivtu
Sa skupa u Tivtu

„Obnovimo Prevlaku“ naziv je dvodnevnog okruglog stola koji su Mitropolija crnogorsko-primorska i Odbor za obnovu manastira Svetog Arhangela Mihaila – Miholjska Prevlaka, organizovali danas u Tivtu.

Skup je posvećen sagledavanju modaliteta za obnovu ovog srednjevjekovnog manastira, putem zaštite nematerijalne i materijalne kulturne baštine koja se veže za ovaj prostor gdje je 1219. Sveti Sava uspostavio sjedište Zetske episkopije.

„Među svim drevnim svetinjama ovih primorskih prostora a i šire, posebno mjesto zauzima manastir Svetih Arhangela na Prevlaci. Svojom istorijskom vertikalom on spaja sveukupno hrišćansko predanje Istoka i Zapada još od vremena rimskog cara Konstantina. Mjesto gdje se nalazio manastir vezano je i za kulturu antičkog Rima, dakle za dohrišćansko vrijeme, pa time ono dobija još i više na značaju.“- kazao je, otvarajući skup, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. On je podsjetio na burnu istoriju prvobitnog benediktinskog samostana na tivatskoj Prevlaci i ogromnu ulogu monaha benediktinskog reda u prosvjećivanju ovih krajeva, ali i čitave Evrope.

„Bendiktinci su prenijeli predanje Istoka na Zapad i time dubinski objedinili Zapad i Istok u svim oblastima duhovnog, državnog i društvenog života. To je bilo vrijeme jedinstvene Crkve i daj Bože da u tom duhu, duhu Svetog Benedikta, ponovno se vratimo jedni drugima, Istok i Zapad. Kao što i sami vidite, taj rascjep u Crkvi iz 11.vijeka, ostavio je tragične posljedice na sveukupnu evropsku, evro-američku kulturu i civilizaciju i manifestuje se i danas preko svih ovih zbivanja čiji smo svjedoci i učesnici, zbivanja koja imaju za svoje posljedice i stotine hiljada izbjeglica sa Istoka. To je nastavak upravo tih nesrećnih sukoba Istoka i Zapada koji su trajali kroz vjekove.“- kazao je Amfilohije podvlačeći da manastir na tivatskoj Prevlaci zbog svoje slojevite i bogate istorije može biti mjesto susreta i uvažavanja pripadnika dviju velikih hrišćanskih crkava. On je pružio punu podršku istraživanjima, zaštiti i javnoj prezentaciji „svakog aspekta i djelića prošlosti ovog mjesta“, ali i naglasio da se obnova manastira ne može svesti samo na zaštitu i prezentaciju arheoloških nalaza i istorijskih artefakata.

Sa skupa u Tivtu
Sa skupa u Tivtu

„Sveti Sava je rekao da smo mi Istok na Zapadu i Zapad na Istoku i upravo je ova svetinja je vjekovno svjedočanstvo te njegove istine. Stručnjaci treba da kažu kako se taj manastir najbolje može obnoviti, ali ne kao konzervirani spomenik kulture, već kao živo kulturno dobro, duhovni centar koji nije mrtvačnica, već živi organizam koji se obnavlja. Treba vidjeti kako, što Jevanđelje kaže, novo vino sipati u stare mjehove.“- poručio je mitropolit Amfilohije.

Učešće na okruglom stolu uzelo je dvadesetak naučnih radnika i vjerskih velikodostojnika iz Crne Gore, Srbije, Rusije , Grčke i Italije, a oni su se u svojim izlaganjima bavili teoškim, arheološkim, istoriografskim, pravničkim i aspektima obnove manastira Svetog Arhangela Mihaila sa stanovišta vjerskog turizma.Iako pozvani, među učesnicima skupa nisu predstavnici Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara koji su se izvinuli organizatorima, opravdavši svoj nedolazak „spriječenošću porodičnim razlozima“. Završnog dana okruglog stola u nedjelju, učesnici skupa će posjetiti samu Prevlaku, Stari grad u Kotoru i manastir Savina u Herceg Novom.

U Perastu promovisan roman „Korčulanski đir“

0

“Korčulanski đir” naziv je romana spisateljice Olivere Skoko koji je promovisan u petak u palati Bujović, Muzej grada Perasta. Roman koji je krenuo na put prema čitaocima predstavljen je u prostoru gdje je nastala ideja, o neobičnoj priči o drugoj polovini života najpoznatijeg baroknog slikara istočne obale Jadrana, Tripa Kokolja.

Kroz formu dijaloga roman su predstavili pisac Nikola Malović i autorica Olivera Skoko.

“Korčulanski đir” je pisan tri godine. Kroz prizmu glavnog junaka, Tripa Kokolja, istraživajući u Perastu i na Korčuli njegov život, autorica kao rafinirani književnik svoj drugi roman, prožima mediteranskim okusima, temema ljubavi, smrti i Boga.

Roman oživljava doba baroka na istočnoj obali Jadrana, verbalnim slikama portretišući upravo onoga ko je oslikao Sikstinsku kapelu Boke Kotorske.

Barokni slikar Tripo Kokolja (Perast 1661 – Korčula 1713), čovjek koji je u prvom dijelu svog života oslikao Gospu od Škrpjela – mora da bježi iz rodnog grada u trenutku kada zavjerenici predvođeni suparničkim Zmajevićima ubijaju kapetana Vicka Bujovića, silnika i miljenika Mletačke republike.

Kokolja prihvata raniji poziv korčulanskog biskupa Marina Draga da na ostrvu doslika svod crkve Svih svetih. Umjetnikov đir počinje dolaskom na taj djelić morem okružene Dalmacije, i nastavlja se – u moru slika. Marljivo radi na svetim licima, ali prolazi i kroz trenutke bure – uzbunio je vjernike razgolitivši četkicom anđela pored Svetog Matije. Po povratku sa Brača 1713, gdje je završavao svoj poslednji rad, poboljeva, i umire na dan Svetog Luke, zaštitnika slikara.

Paralelna radnja upoznaje nas s drugim protagonistom, onim iz 21. vijeka. To je pripovjedač sam, 40-godišnji istoričar umjetnosti. Za vrijeme boravka na Korčuli, bezuspešno pokušava da pismima nastavi vezu, ali i pronalazi društvo u Mariti, s kojom upoznaje korčulanski hedonizam: ukus domaćih delicija, mirisа konoba, čari tradicionalnih fešti, a uporedo provodi vrijeme u crkvi Svih svetih, pokušavajući da razazna Kokoljin slikarski i životni đir…

Izdavač Korčulanskog đira je Gradska biblioteka Zrenjanin.

Otvorena izložba fotografija grupe „Adriatic Artists”

1

Četvrta zajednička izložba, grupe fotografa koja se okupila preko facebooke stranice „Adriatic Artists”, otvorena je u petak publici u Dvorani Park, Herceg – Novi.

Grupu”Adriatic Artists” čine аkаdemski slikаri, grаfičаri, fotogrаfi, vаjаri i tаlentovаni аmаteri, koji su se okupili nа nа društvenoj mreži Fаcebook i tаko krenuli u kreаtivno druženje koje je rezultirаlo izložbаmа. Zа temu su odаbrаli more, prije svegа Jаdrаnsko, а zаtim i ostаlа morа, rijeke, jezerа, vodopаde… Postoje već tri godine i ovo je, nаkon Tivtа, Prvić Šepurinа (Vodice) i Dubrovnikа, njihovа IV zаjedničkа izložbа.

Hercegnovskoj publici svojim fotografijama predstаvilo se 30 аutorа iz regiona.

Umjetnici koji stoje izа imenа “Adriatic Artists” su, istаknuti mаjstori fotogrаfije – Stаnko Abаđzić, Mаrko Vrdoljаk, Roberto Pаvić, Mаrjаn Rаdović, Anton Mаrković, kаo i dаroviti аmаteri – Anа Vlаhov, Svjetlаnа Pаnić, Brаnkа Čelаnović Ilijаnić, Zorаn Nikolić, Mirjаnа Bočinа i drugi. Kаpetаn “brodа” je Boris Drаgojević.

Orgаnizаtor i domаćin izložbe je JUK “Herceg Fest” Herceg Novi.

PARKing Day Kotor 2015.

0

Kotor se treći put pridružio gradovima koji obilježavaju PARKing Day, naime, tog dana širom svijeta, građani pretvaraju parkinge u javne prostore na najkreativnije načine

Na parkiralištu ispred zidina Starog grada PARKing Day 2015. održan je u petak, kada su brojni aktivisti i pojedinci na kreativan način uredili parking prostor.

Organizator događaja: NVO Naša akcija, u saradnji sa NVO Expeditio. Parking na Rivi ustupljen je od strane DOO “Komunalno Kotor”, a događaj je podržan od strane Fonda za aktivno građanstvo (FAKT), TO Kotor i Luke Kotor.

Više u našoj fotogaleriji.

 

U Boku stigle još dvije impresivne superjahte

0
„I Dynasty“
„I Dynasty“

Na kraju glavne nautičke sezone, u marnu Porto Montenero stigle su dvije najimpresivnije superjahte koje su ovog ljeta dolazile u Boku – ultraluksuzni brodovi „Radiant“ dužine 110 metara i „I Dynasty“ dugačka 101 metara.

Dynasty“ uplovila je jutros, a u Crnu Goru je stigla iz Grčke. Ovaj superluksuzni i potpuno novi brod za uživanje izgrađen je u renomiranom njemačkom brodogradilištu „Kusch Yachts“, a vlasniku je predat na upotrebu prije nepuna dva mjeseca. Prema dostupnim podacima, „I Dynasty“ pripada Alijanu Ibragimovu, milijarderu iz Kazahstana, suvlasniku multinacionalne kompanije ENRC koja se bavi rudarstvom, ekspolatacijom nafte i gasa, logistikom i energetikom.

Na mulu 1 tivatske marine od prije dva dana vezana je 110-metarka superjahta „Radiant“ koja pripada Abduli al Futaim, jednoj od najbogatijih žena u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ona je vlasnica kompanije „Al Futaim Group“, konglomerata baziranog u Dubaiju, koji se bavi trgovinom, autoindustrijom, nekretninama i razvojem industrijskih tehnologija. Dama čije se lično bogatstvo procjenjuje na preko 3 milijarde dolara, svoju ultraluksuznu jahtu kupila je 2009 od pokojnog ruskog tajkuna Borisa Berezovskog koji je taj brod, blizanac jahte „Pelorus“ Romana Abramoviča, dvije godine ranije naručio u njemačkom brodogradlištu „Lurssen“   po cijeni od 148,5 miliona eura. Ruski tajkun koji je bio u političkom sukobu sa Vladimirom Putinom, u međuvremenu je upao u finansijske teškoće, pa je svoju još nezavršenu novu jahtu prodao za čak 240 miliona eura arapskoj bogatašici Abduli al Futaim. Ova transakcija potom je bila predmet suđenja u Londonu jer je Berezovski odbio da plati proviziju brokerima i posrednicima uključenim u posao preprodaje jahte, ali je sud 2011. odlučio u njihovu korist pa je Rus kompaniji „Edminston“ na kraju mora da plati 6 miliona eura brokerske provizije.

„I Dynasty“
„I Dynasty“

Inače, među većim brodovima koji se trenutno nalaze u Porto Montenegru je i 92 metra duga superjahta „Royal Romance“, vlasništvo ukrajinskog oligarha bliskog ruskom predsjedniku Putinu, Viktora Medvedčuka.

„I Dynasty“
„I Dynasty“

Dobrotska čipka na festivalu čipke u Lepoglavi

0

Na četverodnevnom 19. međunarodnom festivalu čipke koji je sinoć otvoren u Lepoglavi s temom “Čipka i priroda” izložene su čipke iz osam evropskih zemalja, među kojima je i Crna Gora.

Turističku organizaciju Kotor, predstavile su svojim radovima, Dobrotskom čipkom, jedinstvenom za Boku Kotorsku, koja je i dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore, Nadežda i Ana Radović.

Izložbu je otvorila izaslanica visoke pokroviteljice – predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, zastupnica u Evropskom parlamentu Marijana Petir, koja je pritom rekla da sam festival svojom temom ove godine povezuje dva velika hrvatska blaga, prirodne ljepote i kulturnu baštinu.

Gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić istaknuo je važnost obnove čipkarskog umijeća te dva desetljeća festivala koji je postao tradicijom.

“Iza ove tradicije stoje ljudi što su prepoznali i prijatelji iz drugih zemalja, ali je prepoznato i u našoj zemlji, od visoke pokroviteljice predsjednice Republike do ministarstava kulture, turizma, poljoprivrede i gospodarstva. To je sinergija koju želimo ukomponirati u razvoj našeg kraja. I tema festivala govori o sljubljivanju prirodne i kulturne baštine”, rekao je gradonačelnik Škvarić.

Čipkarske kreacije iz hrvatskih čipkarskih centara te Belgije, Poljske, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, prvi put Crne Gore i Njemačke posjetioci će moći razgledati do nedjelje.

Zajedno s hvarskom i paškom čipkom, lepoglavska čipka upisana je 2009. godine na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.

Zeleno svjetlo za početak modernizacije aerodroma Tivat

1
kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat 2
Kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat 2

Na danas održanoj sjednici Odbora direktora „Aerodroma Crne Gore“ a.d., bivši ambasador Crne Gore u Italiji i nekadašnji prvi čovjek Nacionalne turističke organizacije, Vojin Vlahović (DPS) izabran je za novog predsjednika Odbora direktora ACG.

„Na sjednici je, izmedju ostalog, usvojen i prijedlog Ugovora o konsultantskim uslugama sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj EBRD i kompanijom „SPEA Engineering“ SpA iz Italije, kao i prijedlog Ugovora o grantu za projekat izgradnje novog aerodroma u Tivtu. Na taj način počele su konkretne aktivnosti na projektovanju budućih sadržaja aerodroma Tivat. Okončanje pregovora o kreditnoj podršci EBRD-a očekuje se tokom novembra ove godine.“- saopštila je portparolka ACG Milica Babić.

Predstojeća rekonstrukcija i modernizacija aerodroma Tivat vrijedna je preko 32 miliona eura, a pored ostaloga, podrazumijeva proširenje i dogradnju platforme za parkiranje aviona sa dvije nove pozicije za velike putničke vazduhoplove „D“ kategorije, rekonstrukciju manevarskih površina, te izgradnju nove terminalne zgrade površine preko 8 hiljada kvadrata. Realizacijom ovih i još nekih investicija u druge djelove aerodromske infrastrukture u Tivtu, ovdašnja vazdušna luka biće osposobljena da godišnje prihvati i do 3 miliona putnika, što je tri puta više nego do sada.

kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat 2
Kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat 2

Do kraja mjeseca na aerodromu Tivat bi trebalo da počnu i radovi na rekonstrukciji i modernitaciji kontrolnog tornja i prostorija za Aerodromsku kontrolu letjenja, vrijedni preko 4 miliona eura. Taj posao finansira Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA iz Beograda, a rok za završetak ove investicije je devet mjeseci.