Izložba “Tivatski slikari”, projekat NVO Matica Boke, Centra za kulturu Tivat i Porto Montenegra, čiji je cilj prezentacija lokalne likovne tradicije inostranoj nautičkoj klijenteli, rezidentima naselja i njihovim gostima, biće svečano otvorena u četvrtak 20. avgusta, u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra sa početkom u 21 sat.
Na izložbi će biti predstavljeno stvaralaštvo 20 tivatskih slikara – Anta Peana, Miljenka Sindika, Ivana Kneževića, Ljubomira Popadića, Momčila Macanovića, Ivice Aranđusa, Borisa Dragojevića, Zorana Krute, Hane Mirkov, Borisa Papovića, Milice Rajčević, Andree Ivande Rocheaux, Vladimira Jovićevića, Tanje Matković, Dragana Peričića, Boža Prodanovića, Milanke Sredanović, Rade Ivanković, Vasa Stanjevića i Zorana Mujbegovića.
Izložba se organizuje u sklopu festivala “Purgatorije”, a u susret predstavljanju luksuzne monografije koja, pregledno i zaokruženo, podržava koncept izložbe, a sadrži biografije i reprodukcije djela tivatskih akademskih slikara čija su djela obilježila i obilježavaju likovnu scenu Crne Gore, zemalja regiona ali i Evrope.
Izložbu će otvoriti producent tivatskog CZK Neven Staničić, a u muzičkom dijelu programa nastupiće mlada tivatska violinistkinja Milena Petković.
Istaknuti hrvatski kompozitor, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor Arsen Dedić umro je u ponedjeljak poslijepodne u Zagrebu u 78. godini, doznaje se iz Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb.
Arsen Dedić bio je primljen prije dva tjedna na intenzivnu njegu Interne klinike KBC-a Zagreb zbog sepse, nakon što mu je ugrađena proteza kuka u Krapinskim Toplicama. S obzirom da mu je 2004. godine u Padovi presađena jetra i primao je imunosupresive, bio je izložen većem riziku od infekcija.
Na Rebro je primljen s evidentnim pokazateljima jakoga infekta, a bio je gotovo bez svijesti kad je prebačen na intenzivnu njegu interne klinike. CT pretragom su pronađene žarište infekcije na otečenoj nozi, koja je bila izvor sepse.
Kako se neslužbeno doznaje, Arsen Dedić umro je zbog multiorganskoga zatajenja kao posljedice sepse i gangrene crijeva.
Arsen Dedić
Arsen Dedić(1938-2015.)
Istaknuti hrvatski kompozitor, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor Arsen Dedić rođen je u Šibeniku 28. srpnja 1938. godine gdje je završio srednju glazbenu školu i gimnaziju. U Zagrebu je počeo studirati pravo, no 1959. godine upisao je Muzičku akademiju na kojoj je pet godina kasnije diplomirao flautu.
Više od pola stoljeća dugu karijeru skladatelja, književnika, pjesnika i kantautora, koja je po opsegu, raznolikosti i kontinuitetu zauzela posebno mjesto u novijoj hrvatskoj kulturi, počeo je kao mladić u dvadesetima objavom prvih pjesama u Poletu, Prisutnostima, Vidiku.
Kao solist debitira 1963. na Zagrebačkom festivalu popularne glazbe, a prije toga nastupao je kao flautist u pop i jazz sastavima, pjevao u nekoliko vokalnih skupina, Prima, Zagrebačkom vokalnom kvartetu, Melosu i vodio instrumentalni Kvartet flauta.
Skladbe “Moderato cantabile” i “Kuća pored mora” iz 1964. označile su početak njegova bogatog glazbenog opusa i smjer kantautorskog izričaja. Skladajući šansone na domaćoj sceni postaje zaštitnim znakom tog glazbenog žanra, koji spaja njegova dva ključna umjetnička izraza – glazbu i poeziju.
S albuma “Čovjek kao ja” i “Arsen 2” pamte se neke od njegovih antologijskih pjesama, “Moj brat”, “Sandra”, “Sve što znaš o meni”, “Balada o prolaznosti”. Često uglazbljuje Goloba, Šoljana, Ujevića, Kovačića, Krležu, Krkleca, Baloga.
Nasatup porodice Dedić u Kotoru 2014.
Do početka osamdesetih, afirmirao se i na međunarodnoj sceni, o čemu svjedoče najprestižnije europske nagrade “Prix Jacques Brel” i “Premio Tenco”. Surađivao je s poznatim pjesnicima – pjevačima Sergiom Endrigom, Ginom Paolijem i Bulatom Okuđavom.
Prepoznatljiv i autentičan izričaj ostvaruje izmjenjujući balade koje odišu mediteranska osjećajnost i ironičnu, kabaretsku šansonu, a njegova poetika ravnopravno korespondira s tradicijom moderne francuske i talijanske šansone i klasičnog rock pjesništva Boba Dylana i Leonarda Cohena.
U nizu albuma, ukupno njih više od četrdeset, ističu se, “Homo volans”, “Vraćam se”, “Provincija”, “Kino Sloboda”, “Tihi obrt”, Ministarstvo, te izdanja izabranih pjesama “Arsenal”, “Najbolje od Arsena” i “Herbar”.
Na području scenske, filmske i TV glazbe ostavio je niz prepoznatljivih melodija, napisao partiture za oko 200 kazališnih predstava (Predstava Hamleta u selu Mrduša donja, Majstor i Margarita, Dnevnik malog Perice, Krležijada, Lady Šram, Na rubu pameti, Mala sirena.
Skladao je za stotinjak igranih, dokumentarnih i animiranih filmova te televizijskih serija, za “Vlak u snijegu”, “Glembajeve”, “Živu istinu”, “Tajna starog tavana”, “Vlakom prema jugu”, “Stela”, “Prosjaci i sinovi”, “U registraturi”, “Zlatna nit”, “Punom parom” i druge.
Dedićev književni opus broji 20 zbirki pjesama, počevši od “Broda u boci”, njegove prve zbirke koja je doživjela više reizdanja i šezdesetak tisuća prodanih primjeraka. Književni kritičari slažu se kako je riječ o autentičnom izrazu, kojega karakterizira nostalgija, izravnost, humor i fina ironija. Objavio je i zbirke “Zamišljeno pristanište” (s Matijom Skurjenijem), “Narodne pjesme”, ” Zagreb i ja se volimo tajno”, “Hotel Balkan”, “Pjesnikov bratić”, “Pjesnik opće prakse”.
Pisao je skladbe za mnoge pjevače, među ostalima i za svoju suprugu Gabi Novak, a djeluje i kao aranžer, dirigent te producent. Piše i sklada za dalmatinske klape, među ostalim, “Zaludu me svitovala mati”, “Ni u moru mire”, “Ko ovo more platit”, “Vratija se Šime”, “Maškare”, te sakralnu glazbu i za djecu.
Osvojio je niz nagrada za glazbu i stihove na festivalima diljem Hrvatske i bivše Jugoslavije, Zlatne arene na Pulskom filmskom festivalu, priznanja Slavenski, Tijardović, Mlado pokoljenje, Zlatno sidro, nagrade za scensku glazbu na Danima Satire i Marulićevim danima, Goranov vijenac za sveukupan pjesnički opus. Nositelj je Ordena zasluga za narod srebrnog vijenca, odličja Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Višestruki je dobitnik godišnjih nagrada Porin, dok je Porina za životno djelo primio 1999.
Krajem prošle godine objavio je album “Suputnici” koji je definirao kao “hommage sebi, svojem naporu, želji i ljudima koji su mu bili najbliži”.
Proteklog vikenda na Orjenu, kod planinarskog doma “Za Vratlom” (1160 m), održana je Radionica pod nazivom “Savremeni problemi i savremene bolesti mladih”, u organizaciji Centra za prevenciju Herceg Novi.
Planinarski klub “Subra” rado se odazvao pozivu i prihvatio ulogu domaćina. Osim same logistike i smještaja, članovi PK “Subra” obučavani su kako bi, ne samo lakše mogli prepoznati probleme ove vrste u svojoj sredini, već i kako bi mogli aktivno reagovati na njih. U tom pogledu, planinari su prepoznati kao populacija u kojoj su bolesti ovisnosti u prosjeku daleko rjeđe, te kao takvo planinarstvo predstavlja dobar primjer jednog od mogućih puteva u prevenciji nastanka ove toliko raširene bolesti današnjice.
Centra za prevenciju u Domu zdravlja u Herceg Novom poceo je sa radom maja 2009. godine u sklopu centra funkcionisu aktivno:
savjetovaliste za prevenciju dijabetesa
savjetovaliste za reproduktivno zdravlje
savetovaliste za mlade
savjetovaliste za povjerljivo i dobrovoljno testiranje na hiv virus
Izložba budvanske slikarke Jelene Papović, pod nazivom „Flow“ (Tok), postavljena je u izložbenom prostoru upravne zgrade Porto Montenegra na Sejanovu u Tivtu, a posjetioci će imati priliku da je vide do 15. septembra.
Simboličan naziv „Flow“, Papovićeva objašnjava kroz sam podnaslov izložbe koji je preuzet iz engleskog riječnika za značenje ove riječi: konstantno napredovanje / količina tečnost koja teče u određenom vremenu / predlog karakteristika toka tečnosti. Slike su dominatno iz ciklusa “UnderWaterUniversum” (podvodni Univerzum), sa motivima podmorja i morskog svijeta, sirena i hobotnica u zeleno-plavim nijansama, konturama riba i vrtloga morske vode u svim njenim nijansama.
Jelena Papović je rođena na Cetinju 1975 godine. Detinjstvo je provela u Budvi i Beogradu, a Fakultet likovnih umjetnosti završila je na Cetinju, 1997. godine u klasi profesora Nikole Gvozdenovića – Gvozda. Živi i radi u Budvi. U njenom ateljeu u budvanskom Starom gradu, gosti sa svih meridijana uživaju u Jeleninim umjetninama, te nije čudo što se neki od njenih radova danas nalaze u kolekcijama kupaca iz daleke Amerike, Japana, Francuske, Engleske, Nemačke, Norveške, Švedske, Holandije, Češke, Rusije, Italije Slovačke i Australije…
Prema rezultatima najnovijih analiza sanitarnog kvaliteta morske vode na 90 javnih kupališta duž crnogorskog primorja, obavljenih 13. i 14. avgusta, na 81 kupalište (90,0 %) kvalitet morske vode bio je K1 klase, na 3 kupališta (3,3%) K2 klase, dok je na 6 kupališta (6,7%) kvalitet morske vode prelazio propisane granice (kupalište hotela “Lido” u Ulcinju; centralni dio Velikog pijeska i centralni dio plaže Žukotrlica u Baru; kupalište hotela “Kamelija” u Tivtu; te na kupalištima hotel “Tamaris” – “Bay beach” i kupalištu “Centar Igalo” u Herceg Novom). Na ovim kupalištima Institut za biologiju mora uzeo je ponovne uzorke morske vode radi utvrđivanja da li se radi o prolaznoj pojavi ili mogućem zagađenju morske vode.
O rezultatima ponovljenih analiza Javno preduzeće će odmah obavijestiti javnost putem medija, a svi rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode za svaku pojedinačnu lokaciju mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji na web stranici www.morskodobro.com.“
Ova aplikacija, kroz prikazivanje podataka simbolima na mapi, omogućava jednostavniju i bržu prezentaciju kvaliteta morske vode na kupalištima u Crnoj Gori. Korisniku je omogućeno da odabere pojedinačno ispitvanje, opštinu i kupalište za čije podatke je zainteresovan, te da pristupi istoriji podataka za svako pojedinačno kupalište koja se sastoji od tabelarnog prikaza podataka o kvalitetu vode i pratećih informacija (fizičko hemijski parametri, informacije o meteo uslovima i sl.), kao i važećim zakonskim aktima koji se tiču praćenja sanitanog kvaliteta morske vode na javnim kupalištima.
„Na Bokeljskoj noći, u subotu 22.avgusta od 21 sat, četrdesetak okićenih barki boriće se za simpatije publike i nagrade čiji je fond 4000 eura, a te će večeri prvi put u Crnoj Gori biti upriličen i muzički vatromet u trajanju od 8 do 10 minuta. Kotorane i njihove goste zabavljaće zvijezda jugoslovenskog evergrina Zlatko Pejaković” – najavio je u ime organizatora direktor Kulturnog centra „Nikola Đurković” Miloš Dževerdanović, na današnjij press konferenciji, javlja Radio Kotor. .
Kako je kazao, defileu barki predstoje tri đira. U žiriju koji će donijeti odluku o nagradama biće turizmolog prof. dr Milenko Pasinović, dizajnerka Radmila Beća Radulović i kapetan u penziji Slavko Ivanović.
„Među gostima će biti i Maja Perfiljeva, pjesnikinja i autorka čuvene pjesme Bokeljska noć koja već pola vijeka promoviše kotorsku manifestaciju. Upravo toj kotorskoj himni vatrometom ćemo dati posebnu pažnju” – kazao je Dževerdanović. Po njegovim riječima, neće biti karnevalizacije „bala na vodi”. „Pažnju publike ćemo fokusirati na akvatorijum, saobraćaj glavnom gradskom ulicom nećemo zatvarati, a pregovara se kako bi za šetnju bio slobodan cio pješački pojas luže” – zaključio je direktor Kulturnog centra i dodao da manifestacija košta 45 hiljada eura od čega je 10 hiljada izdvojila Opština, 25 hiljada Turistička organizacija, a ostatak je obezbijeđen učešćem sponzora.
Predsjednik Stručne komisije za odabir barki Slobodan Vičević kazao je da je od 54 na konkursu prijavljene barke zeleno svijetlo dobilo 39 koje će u osam konvoja obići akvatorijum tokom „Bokeljske noći”. Kako je rekao, jedriličari „Lahora” će tradicionalno dati doprinos spektaklu na moru. „Šteta je što nemamo barki s Prčanja i iz Perasta, ali eto, ove godine imamo učesnike iz Kavča i sa područja Škaljara” – rekao je Vičević i dodao:
„Mi smo u komisiji odlučili da podignemo kvalitet, da barke ne budu samo okićene nego što više makete te da proširimo bazu onih koji učestvuju u pravljenju maketa. Počela je da se komercijalizuje Bokeška noć, pa su počeli nekoliko njih da prave 10-15 barki i to je uticalo da se smanji kvalitet izrade, da postane rutina, da se smanji širina, broj prijavljenih učesnika. Zato smo pooštrili kriterijume i bili blaži za one koji su imali samo po jedno plovilo. Kod onih koji su imali komercijalniji pristup i više plovila, kriterijumi su bili oštriji”.
Bokeljska noć
Od 10 do 15 hiljada gostiju doći će u naš grad za Bokeljsku noć – očekuju u Turističkoj organizaciji kako je rekao direktor Mirza Krcić. „Cilj nam je u organizaciji bio da kvalitet bude na prvom mjestu, svakako efekat nakon tri đira barki i vatrometa biće izuzetan ugađaj. Mi u Tursitičkoj organizaciji svakodnevno imamo pozive kojima se građani odnosno turisti iz unutrašnjosti informišu kada će biti Bokeljska noć. Određene agencije će imati organizovan prevoz iz raznih gradova Crne Gore, raduje me što će pored turista biti gosti iz Boke i ostalih gradova Crne Gore” – kazao je Krcić.
Predsjednik Organizacionog odbora manifestacije bio je potpredsjednik Branko Nedović, organizator je Kulturni centar „Nikola Đurković”, suorganizator Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor. Glavni sponzor je “Luka Kotor”.
Međunarodni teniski turnir veterana ,,Herceg-Novi VET 2015″ održaće se od 21. do 23. avgusta, na terenima Teniskog kluba ,,SBS” na Toploj i Sportskog centra ,,Igalo”.
Najavljeno je učešće preko 80 takmičara iz Crne Gore, Srbije, BiH, Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Češke i Rusije.
Teniski tereni
Pokrovitelji osmog turnira su Opština Herceg-Novi i lokalna Turistička Organizacija. Organizator je Teniski klub Herceg-Novi, koji je za dosadašnji rad dobio pohvale Međunarodne teniske federacije (ITF), a time i veliku šansu da ovaj turnir uđe u ITF kalendar, što bi, kako ističu, bila svojevrsna promocija grada.
“Oni će sa porodicama boraviti u Herceg-Novom nekoliko dana, što će dosta značiti i za produžetak sezone”, kaže član Teniskog kluba Herceg-Novi, Boris Obradović, i zahvaljuje se Opštini, Turističkoj organizaciji i firmi “Optimist” na podršci za organizaciju ovako velikog i značajnog turnira.
Turnir je uvršten u zvanični kalendar Saveza teniskih veterana Crne Gore i igra se po ITF pravilima za veteranske turnire u sedam kategorija. Prijave se mogu obaviti do 20. avgusta do 14 sati, a žrijeb je u 19 sati.
Predstava „Betula u malu valu” u produkciji Centra za kulturu Tivat će u okviru ovogodišnjih „Purgatorija” biti odigrana u utorak 18.avgusta u 21 sat na tivatskoj ljetnjoj pozornici.
U predstavi po tekstu Steva Koprivice igraju: Dubravka Drakić, Andrija Milošević, Smiljana Martinović, Mladen Nelević, Jelena Simić, Boro Stjepanović, Andrea Mugoša, Simo Trebješanin, Pavle Ilić, Ivana Mrvaljević, Goran Slavić i Branko Ilić.
Crna Gora nedavno je dobila svoju prvu popustnu karticu namijenjenu prvenstveno turistima, Montenegrocard. Na taj način, naša zemlja upisala se na mapu destinacija koje u ponudi imaju ,,citycard“ (gradske kartice).
Razlika je u tome što Montenegrocard funkcioniše na nivou cijele države, kao u drugim malim evropskim državama, poput Malte i Luksemburga, piše Pobjeda.
„Montengrocard se može koristiti u sedam različitih kategorija, tj. vlasnik kartice može iskoristiti jednokratni popust prilikom posjete muzejima i nacionalnim parkovima, u restoranima ili u šopingu, zatim u putničkim i rent-a-car agencijama, kao i u korišćenju usluga u oblasti sporta i rekreacije. Dakle, praktično u svemu što jednom prosječnom turisti može da zatreba prilikom posjete Crnoj Gori. Uz karticu, koja košta 14 eura, kupac dobija katalog Montenegrocarda sa uputstvima i spiskom mjesta na kojima se mogu ostvariti popusti, zatim turistički vodič kroz Crnu Goru, auto-kartu i magnet, koji vlasniku ostaje kao trajna uspomena na boravak u našoj zemlji“, pojasnila je izvršna direktorka i jedan od osnivača kompanije Montenegrocard Andrijana Radonjić.
Kartice Montenegrocard mogu se kupiti na više od stotinu prodajnih mjesta širom Crne Gore – u hotelima, na aerodromima i u lukama, na šetalištima, kao i na većini kioska na Primorju i u Podgorici.
„Nadamo se da ćemo, osim stranih turista koji su već upoznati sa sistemom funkcionisanja popustnih kartica, vrlo brzo animirati i građane u Crnoj Gori da kupe Montenegrocard. Oni su ovdje, praktično, tokom čitave godine i mogu ostvariti znatne popuste u brojnim oblastima, tim prije što korišćenje kartice nije vremenski ograničeno“, rekla je Radonjić.
Ona je istakla da su veliki doprinos i podršku u realizaciji ideje dali JP ,,Nacionalni parkovi Crne Gore“, Pomorski muzej iz Kotora i Zavičajni muzej u Nikšiću.
Dragocjene savjete, kaže Radonjić, imali su od Tončija Daničića iz ,,Dubrovnik carda“ i Jasenke Mandžuke iz ,,Zagrebačke city kartice“.
Svečanim presijecanjem vrpce Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Ivan Klarin, načelnik oppštine Tisno, etnologinja Kate Šikić Čubrić te Petar Jakovčev, predsjednik TZ Betina otvorili su u petak u Betini Muzej betinske drvene brodogradnje (MBDB), jedinstvenu javnu ustanovu u Hrvatskoj koja kroz brojne eksponate te najsuvremeniju multimedijsku tehniku donosi priču o višestoljetnoj tradiciji drvene brodogradnje koja je obilježila betinsku povijest.
Na prigodnoj svečanosti koja je okupila brojne Betinjane, uzvanike i goste načelnik Klarin je u ulozi domaćina pozdravio sve koji su bili uključeni u proces stvaranja Muzeja, od donatora eksponata, brodograditelja, članova udruge “Betinska gajeta 1740” sa predsjednikom Đenkom Šandrićem do kalafata Ante Balina Nijemca i Ante Fržopa koji su pomogli dragocjenim savjetima.
– Ispunjena je davna želja da Betina dobije svoj Muzej brodogradnje kao vječni spomen na sve brodograditelje i kalafate koji više od 300 godina pišu povijest ovog mjesta. Ovo je ustanova koja će spajati prošlost i budućnost te biti poticaj da se u Betini nastavi tradicija brodogradnje. Osobno mi je pripala čast i zadovoljstvo da kao kordinator radova ovaj projekt koji će trajati na ponos svih budućih generacija Betinjana dovedem do kraja – rekao je Klarin.
Muzejski prostor je, inače, prije otvorenja blagoslovio betinski župnik don Miro Stojić, a Betinjane i goste je, nakon razgledanja zabavljala splitska klapa Cambi i KUD “Zora” iz Betine.
Muzej je, inače, podijeljen na dvije cjeline: muzej u objektu i muzej izvan njega. Unutarnji prostor podijeljen je na brodograditeljsko i etnološko krilo.
Brodograditeljsko krilo u prizemlju čini polivalentnu multimedijalnu dvoranu namijenjenu projekciji dokumentarca o kalafatima i istraživanju rodoslovlja betinskih kalafata te pretrazi izvorne dokumentacije kroz povijest drvene brodogradnje. Na prvom katu, pak, simulirana je kalafatska radionica.
Drugi kat zamišljen je kao soba za otkrivanje tajni zanata drvene brodogradnje i načina na koji su se brodovi projektirali, crtali i mjerili. Etnološko krilo nalazi se na prvom katu muzeja uz prikaze svečane nošnje mladenaca koji su se, u okićenim gajetama vozili do matičara, te opreme koju bi tradicionalno nosili stari Betinjani pri odlasku brodom na udaljene posjede ili u ribolov.
Za potrebe muzeja Općina Tisno prikupila je 260 eksponatata na osnovu kojih su izrađene replike predmeta koji se nisu mogli pronaći za postav, dok je makete brodova izradio jedan Luciano Keber, od najpoznatijih hrvatskih maketara.
