U sklopu proslave Dana Muzeja grada Perasta, u ponedjeljak 29.februara, sa početkom u 19 sati biće otvorena izložba posvećena peraškoj porodici Zmajević, pod nazivom “Zmajevići – pod plaštom opata i kapetana”, autorke Aleksandre Simeunović, kustosa – ist. umjetnosti.
Intrigantna je činjenica da je u ovako malom mjestu kakvo je Perast, postojala cijela plejada ličnosti koje su obilježile jedan dio istorije ovog dijela Jadrana, ali ne samo tu. Jedni od njih su članovi porodice Zmajević – Andrija, Krsto, Matija i Vicko koji su ostavili dubok trag u baroknom Perastu.
Andrija, nadbiskup barski i primas Srbije, svestrana ličnost, književnik, sakupljač antičkih artefakata, mecena umjetnika.
Krsto, čovjek vičan maču i moru i više puta biran za gradskog kapetana.
Matija, takođe pomorac, koji je umogome promijenio tok istorije a veći dio svoje pomorske karijere proveo u službi ruskog cara Petra Velikog koju je završio kao admiral ruske baltičke flote.
Zmajevići
Vicko, sin Krstov brat Matijin, koji je otišao stričevim stopama, osim svešteno lice i sam je bio književnik i mecena umjetnika.
Osvrtom na velikane kakvi su oni bili, još jednom ćemo se vratiti na period peraške istorije kada su bitke podjednako vojevane perom i mačem i kada su ljudske osobine kao što su hrabrost, srčanost, ljubav prema umjetnosti i umješnost predstavljale radost života i postojanja.
Izložbu će otvoriti Generalni diretktor Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Crne Gore, Aleksandar Dajković.
Predstavnici francuke agencije za zaštitu obale u posjeti JP Morskom dobru
1 od 4
Predstavnici francuke agencije za zaštitu obale u posjeti JP Morskom dobru
Doček 2020. HN
Predstavnici francuke agencije za zaštitu obale u posjeti JP Morskom dobru
Predstavnici francuke agencije za zaštitu obale u posjeti JP Morskom dobru
U sklopu uspostavljanja međuinstitucionanlne saradnje na nivou Mediterana, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ugostilo je francusku delegaciju koju su predvodili predstavnici francuke agencije za zaštitu obale „Conservatoire du littoral“, u delegaciji su bili i predstavnici opština Antibes i Mareisille koji se bave poslovima upravljanja morskim dobrom i obalom u tim gradovima.
Tokom posjete razmjenjena su iskustva iz oblasti organizacije kupališta, zaštite plaža od erozije, razvoja nautičkog turizma i sprotsko-rekreativnih sadržaja, modela ustupanja morskog dobra, kao i zaštite vrijednih obalnih ekosistema i pejzaža.
Predstavnici Javnog preduzeća organizovali su obilazak crnogorske obale u okviru kojeg su sa francuskim kolegama obišli karakterističnu obalu Boke Kotorske, specijalni rezervat „Tivatska solila“, Porto Montenegro, plaže na području Budve na kojima je izražen problem erozije, te ulcinjsku obalu sa posebnim akcentom na zaštitu vrijednih obalnih staništa kao što su pješčane dine na Velikoj plaži, ušće rijeke Bojane i Ada Bojana.
Dogovorena je dalja saradnja kroz razvoj konkretnih projekata po temama od zajedničkog interesa, posebno cijeneći razmjenu iskustava i znanja u rješavanju istih i sličnih problema.
Upućeni kažu da je ulov ribe smanjen za više od 40 posto. Evropaneprestano sprema nove mjere kako bi smanjila ribolovni napor, ali i samu flotu koju, primjerice, u Dalmaciji čini oko 300 brodova, uglavnom manjih.
Za slanje brodova u rezalište uz odštetu, jednu od tih mjera, sve više je zainteresiranih koji time mogu promijeniti djelatnost ili odustati od kruha sa sedam kora, jer mnogi životare, koćari najviše. Gorivo je preskupo, održavanje broda i isplata plaća zaposlenima pravo je umijeće, a ribe sve manje.
Nedavno smo imali na snazi lovostaje za srdelu i drugu malu plavu ribu, pa kad se sve zbroji i oduzme, pitanje je koliko se uopće isplati ostati u ribarstvu.
– Bilo bi najlakše uteć iz svega, ali netko mora ostati! Ribarima se nude razna rješenja kako napustiti obrt, poput uništavanja broda ili okretanju nečem drugom, primjerice turizmu, ali budemo li srušili cijelu flotu, šta će sutra naša djeca?! Hoće li jesti ribu iz Alžira, Tunisa ili odakle već, jer zna se da danas najviše profitiraju veliki uvoznici? Mi još imamo taj privilegij – frišku ribu za stolom.
Svi govore da ribarstvo ide nizbrdo, ali ja i dalje vjerujem da posao mora krenuti naprijed. Evo, nakon četiri godine vraćam u pogon jedan od moja dva broda koji je bio na “čekanju” zbog skupoga goriva. Uz koću “Mali Zlatko” imam i “Dišpet”. Znate zašto “dišpet”? Jer sve ovo radim doslovce iz dišpeta! Kada svi napuštaju ribarstvo, ja ću opet krenuti s poslom svim silama – odlučan je Antonio Šunjić, predsjednik Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljoprivredu pri Udruženju obrtnika Split.
Susreli smo se s njim u ribarskoj luci Brižine kada su nepovoljne vremenske prilike privezale brodove. Naš sugovornik, poput ostalih ribara, ne izlazi na more samo po ekstremnim uvjetima.
– Klima ne utječe na nas ribare, jer smo šempje i flegme i idemo na more i po kiši i po ledu. Samo ne kad je veliko more. Problem je u ribi. Evo, u Jabučkoj kotlini temperatura se na dubini od 220 metra povisila za šest stupnjeva. Nastao je problem jer je, primjerice, škamp pobjegao, zakopao se negdje, a pojavila se kozica koja voli toplije terene.
Hoće li se škamp vratiti, tko zna?! Kažu da je početkom devedesetih bila slična situacija, riba je nestala, pa se opet vratila. Vjerujem da će se opet riba vratiti, kao i da će ribarstvo ići nabolje. Pa i plivarice su prije pet godina jedva preživljavale, pa se sad stanje popravilo – optimističan je cehovski čelnik, priznajući ipak da se nikad manje nije lovilo, ali pozdravlja aktualne mjere koje bi trebale biti poticaj onima koji ostaju u ribarstvu, kao i lovostaje jer se njima riblji fond obnavlja.
Mnogi ribari zagrintat će na mnogo toga što EU servira, na birokraciju najviše. Novi pravilnici donijeli su im dodatnog posla, pa jedan dan ribolova povlači za sobom tri dana papirologije. E sad, kako starom ribaru objasniti da mora ispisati romane o izlasku na more. Stoga ne čudi što će Obrtnička komora organizirati radionice za ljude od mora kako bi ih podučila novim EU-ovim zahtjevima.
– S jedne strane postoje zakoni koje moramo poštovati. Uostalom, pravilnici se donose temeljem znanstvenih dokaza, o čemu vam mogu najviše govoriti stručnjaci s Instituta za oceanografiju i ribarstvo koji su puno napravili oko lobiranja za naše interese.
S druge strane, imate našeg čovjeka, ribara koji će reći da smo sami po sebi mjera jer smo Dalmatinci, puni dišpeta i imamo svoje ja, svoju tradiciju i svoj ponos. U ovom sam poslu otkad znam za sebe, kao i moja obitelj. Kad sam naučio obrisati nos, dobio san timun u ruke.
Da se opet rodim, ponovno bih bio to što jesam. Koliko god zna biti težak ovaj posao, jednom kad ti uđe po kožu, ostaje cijeli život. To je jedna vrsta natjecanja, neizvjesnost kad vučeš mrežu, radiš kaladu u šest uri i nikad ne znaš šta ćeš izvaditi, oćeš li išta izvadit, je li ovaj uvatija bolje od tebe ili ti od njega… Istina, prije se s brodom od 15 metara živjelo bolje nego danas s onim od 30 metara. Ali vremena su se promijenila. Vjerujem da ćemo isplivati iz problema, da će ići nabolje, mora – uvjeren je 40-godišnji ribar.
Kotorski tradicionalni zimski karneval2016. biće otvoren u petak 26. februara u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ u 19 sati.
U programu učestvuju: klape Bisernice Boke i Maris, satav Lungo Mare, Teatar 303, Gradska muzika Kotor, mažoretke “Fešta”, Dubravka Jovanović, Kapo karnevala Luka Knezović.
Ulaz je slobodan.
Tradicionalni kotorski maskenbal održaće se u subotu 27. februara u Poslovnom centru “Vukšić” od 21 sat. Goste će zabavljati Tri kvarta i Lungo Mare. Fond nagrada iznosi 3.500 eura.
Prodaja ulaznica, po cijeni od 15 eura, je na kamenom kiosku od 9 do 13 i od 16 do 18 sati.
Za maske je ulaz slobodan. Informacije i rezervacije na telefon: 069/041-153.
Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel i PR asistent kompanije „Luštica Development“ Dragana Bećirović, zvanično su juče inaugurisali prve tri tzv. smart bench , odnosno pametne solarne klupe koje su instalirane u Tivtu. Klupe čiji je proizvođač hrvatska kompanija „Include“ poklon su „Luštice Development“ Tivtu koji je njihovim instaliranjem postao prvi grad u Crnoj Gori što koristi ovakvu najsavremeniju vrstu urbanog mobilijara.
Klupe za čiju je nabavku izdvojeno skoro 6 hiljada eura, postavljene su na gradskoj rivi Pine kod zgrade Lučke kapetanije i kod restorana „Prova“, odnosno na Trgu magnolija u centru grada.
„Mi u naselju Luštica Bay razvijamo potpuno novu, eco-friendly zajednicu na Jadranu i veoma smo sretni kada možemo podržati nastojanja našeg najbližeg okruženja u primjeni energetski efikasnih i ekoloških riješenja za svakodnevni život građana. Vjerujemo da će ove klupe biti korisne i stanovnicima i turistima koji dolaze u Tivat.“ – kazala je Bećirović.
Solarne odnosno tzv.smart-bench klupe imaju višestruku namjenu – služe kao urbani mobilijar, rasvjetno tijelo, stanica za dopunu električnom energijom mobilnih uređaja, te kao hot-spor za bežični internet. Energetski su nezavisne jer se konstantno napajaju strujom iz fotonaponskih ćelija u solarnoj ploči snage 30 wati, smještenoj ispod sjedajne površine klupe. Na stranama su ukupno 4 USB porta na koji se radi dopune, mogu priključiti mobilni telefoni, tableti i lap-top računari, a preko bluetooth-a i wireless-a, klupa se povezuje sa tim uređajima i služi kao hot-spot za besplatni bežični internet.
Petar Vujovic
„Klupa sadrži akumulator snage kapaciteta 32 ampera koji se napaja iz solarnih ćelija i koji joj omogućava da pod punim opterećenjem, ona funkcioniše čak i do 10 dana bez direktnog kontakta sa sunčevom svjetlošću. Nakon „spajanja“ pametnih telefona ili lap-topova sa klupom, preko posebne android aplikacije, mogu se dobiti i detaljne informacije o temperaturi i kvalitetu vazduha, buci i sličnom, kao i grafikoni o ukupnoj energiji koju je klupa proizvela od sunčeve svjetlosti. Veoma nam je bitno i to što je klupa presvučena posebom vrstom homogenog polikarbonata koji je 400 puta izdržljiviji i jači od stakla. Ta vrsta plastike koja se inače, koristi i kod izrade zaštitne opreme za specijalne policijske jedinice, je veoma otporna na udarce, pa smo na taj način osigurani od vandalizma ili eventualnih vremenskih nepogoda sa jakim gradom.“- kazao je energetski menadžer Opštine Tivat Petar Vujović. On je najavio da će lokalna uprava nastaviti sa nabavkom ovakvog savremenog urbanog mobilijara koji će se instalirati i na drugim lokacijama u gradu.
Gradonačelnik Novosel je rekao da je instaliranje smart bench klupa iskorak i u energetskoj efikasnosti, ali i u opremanju grada modernim urbanim mobilijarom. Zahvalivši se „Luštici Development“ on je najavio da će lokalna uprava ove godine kroz budžetska i sredstva dobijena na raznim konkursima, u projekte poboljšaja i promocije energetske efikasnosti, uložiti ukupno oko 400 hiljada eura.
Sa potpisivanja ugovora
Novosel i direktor pravnog sektora „Luštice Development“ Nebojša Popović danas su potpisali i poseban Protokol o sponzorstvu kojim će ta kompanija kroz društveno odgovorno poslovanje, obezbijediti 150 hiljada eura u ovoj godini za finansiranje različitih projekata, organizacija, ustanova i manifestacija u Tivtu. Bećirović je kazala da je “Luštica Development” od 2010. do danas u projekte društvene odgovornosti u Crnoj Gori uložila ukupno 870 hiljada eura.
Opština Herceg Novi potpisala ugovor o nabavci 13 novih vozila sa firmom „AutoČačak Podgorica“.
Načelnik Službe za zajedničke poslove i informacione sisteme, Siniša Ćurčija, saopštio je da je „AutoČačak Podgorica“ bio najpovoljniji ponuđač na tenderu koji je raspisala Opština Herceg Novi.
Dogovoreno je da „Škodina“ vozila, po cijeni od 167.987,00 eura (sa PDV-om), budu isplaćena u tri jednake rate u narednih šest mjeseci, bez kamate. Postojeći vozni park biće zamijenjen sa 13 novih vozila – dva za potrebe Kabineta predsjednika Opštine, po tri za Upravu javnih prihoda i kurirsku službu i pet za Komunalnu policiju. Sva vozila će biti osigurana, a rok za isporuku je 45 dana.
“Procedura nabavke novih vozila pokrenuta je nakon obavljene detaljne i kvalitetne analize. Elaborat o ekonomskoj isplativosti i opravdanosti zamjene voznog parka i procjeni vrijednosti postojećih vozila uradio je Centar za finansijske procjene i konsalting iz Podgorice, a takav pristup je novina u praksi rada lokalne uprave” – kazao je Ćurčija.
On objašnjava da je vozni park Opštine Herceg Novi star i dotrajao. Prosječna starost vozila je 13 godina i većina je u veoma lošem stanju. To je iziskivalo visoke troškove održavanja, otežavalo nabavku rezervnih dijelova, povećavalo potrošnju goriva, a nijesu bili ispunjeni ni osnovni ekološki standardi.
Škoda
Pored toga, vozni park Komunalne policije morao je biti prilagođen odredbama novog Zakona o komunalnoj policiji, prema kojem je Opština u obavezi da ima unificirana vozila, kako po opremljenosti, tako i po izgledu.
“Imajući u vidu da se vozila koja Komunalna policija trenutno koristi ne mogu prilagoditi zakonskim normama, odlučili smo se za nabavku novih, kao najbolje moguće rješenje” – istakao je Ćurčija.
U petak 26. februara u velikoj Sali Centra za kulturu Tivtu biće izvedena predstava “DVIJE” po tekstu Tene Štivičić.
Ovo je vaninstitucionalni projekat NVO “Fabrika” iz Podgorice čiju režiju potpisuju Radmila Božović i Gorana Marković, a tekst je pisala hrvatska dramaturškinja Tena Štivičić.
Anja i Lena su mlade Podgoričanke. Njihova životna sredina je glavni grad, nalik mnogim glavnim gradovima u Evropi. Samo je manji. Mnogo manji. A takav je i mentalitet njegovih stanovnika. Anjin i Lenin život nalikuje nečemu što srećemo u ženskim časopisima – sav je u boji i jako oslobođen. Samo, to je zapravo tek novostečena fasada. Ispod nje je haos post-ratnog društva, zbunjujuća mješavina tranzicije i potrošaštva u kojoj je gotovo nemoguće naći stabilnost, a emocionalni odnosi su zadnja stvar na koju se mogu osloniti.
U predstavi igraju : Radmila Božović, Gorana Marković, Branimir Popović, Tijana Bjelica i Smiljana Martinović.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena organizuje u nedjelju, 28. februara, pješačku turu pod nazivom “Trag kamena”.
Cilj je selo Žlijebi, u hercegnovskom zaleđu, dragulj tradicionalne ruralne gradnje u kamenu. Polazak je u 9 sati sa Toriona (Podi), a povratak oko 14 sati.
Žlijebi
Kako najavljuje rukovodilac Agencije, Željko Starčević, zainteresovani imaju priliku da obiđu lokalne zanimljivosti, crkvu, vidikovac, kao i konobu Sikimića. Biće ovo tura tokom koje, uz upražnjavanje zdravog stila života, možete čuti zanimljivosti iz oblasti graditeljskog nasljeđa, turizma i gastronomije.
Selo Žlijebi se nalaze na 720 m i dragulj su graditeljskog nasljeđa u kamenu Boke i Crne Gore. Čitavo selo je sazidano od pločastog kamena, kuće, putevi, međe, gumna, zidovi, bistjerne, podsjeća na prošlost.
Opština Tivat raspisala je tender za izvor izvođača radova na čišćenju, uređenju i sanaciji spomen obilježja u tom gradu. Izbor se vrši šoping metodom a procijenjena vrijednost posla je 8.500 eura. Ponude se primaju do 7.marta, a odabrani izvođač ima rok od 20 dana nakon potpisivanja ugovora da završi posao.
Opština planira da izvrši najosnovnije sanacione i radove na zaštiti ukupno 16 spomenika, spomen-tabli i obilježja na području od Lepetana do Krtola, a od kojih je većina posvećena ljudima i događajima iz perioda Drugog svjetskog rata. Na spisku za sanaciju je i već dugo vremena zapušteni i u korov zarasli spomenik narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri,na obali uvale Brda, blizu mjesta potapanja razarača „Zagreb“.
Tri člana Izvršnog odbora Sindikalne organizacije Komunalnog preduzeća Tivat, saopštili su juče da su oni pokrenuli potpisivanje peticije podrške dosadašnjem direktoru te firme Radu Popoviću (DPS), a koji je u petak podnio ostavku na tu funkciju.
“Obavještavamo građane da smo kao predstavnici Sindikalne organizacije d.o.o. „Komunalno“ Tivat, 22. februara pokrenuli inicijativu za davanje podrške našem direktoru Radu Popoviću, povodom poznatih okolnosti. Inicijativu smo pokrenuli na predlog većeg broja radnika koji su svojim potpisima potvrdili da ne prihvaćaju odlazak sadašnjeg direktora sa funkcije.”- stoji u saopštenju koga su juče lokalnom radiju uputili članovi Izvršnog odbora sindikalne organizacije Olgica Marović, Popović Ljubica Popović i Božidar Brinić.
Rade Popović (DPS) ostavku je podnio u petak nakon što mu je to tražila njegova partija, zbog činjenice da je na naredbu Popoviča, Komunalno obračunalo i građanima Tivta prošle nedjelje ispostavilo nezakonito uvećane račune za odvoz smeća za mjesec januar. Popović je medijima priznao da je građanima poslao 20 odsto uvećane račune iako za novi cjenovnik nije dobio po zakonu obaveznu saglasnost osnivača Komunalnog preduzeća – Opštine Tivat.
Iako je riječ o težem kršenju zakona o privrednom poslovanju, za sada niko od nadležnih iz Opštine Tivat nije inicirao eventualnu krivičnu odgovornost Popovića, već mu je samo iz DPS-a poručeno da sam podnese ostavku ili će u protivnom biti smijenjen. On je to i učinio u petak, da bi, prema tvrdnjama više pouzdanih izvora, već u ponedjeljak preko nekolicine svojih bliskih saradnika, pokrenuo potpisivanje radničke peticije podrške samom sebi.
“Odgovorno tvrdimo da na nas nije vršen nikakav pritisak od strane izvršnog direktora, kako je to navedeno u nekim medijima, niti da smo vršili pristanak na naše kolege koji su dali svoj potpis.” -stoji u jučerašnjem saopštenju dijela članova IO Sindikata Komunalnog, koje su potpisali članovi Izvršnog odbora sindikalne organizacije, Marovićke, Popovićke i Brinića.
Sa druge strane, lokalni DPS koji je o tome informisao čak i političkog direktora Tarzana Miloševića, Popovićevo opiranje da napusti funkciju na kojoj je već 13 godina i mjesto izvršnog direktora preda vršiocu dužnosti Tonku Lukšiću (DPS), doživio je kao svojevrstan Popovićev “šamar u lice” sopstvenoj partiji. Stoga su u DPS odlučni da stvari “dovedu do kraja” što podrazumijeva i stavljanje pod lupu revizora i istražnih organa Popovićevog i rada nekolicine njegovih bliskih saradnika u proteklom periodu, a koji se tiču mogućih zloupotreba službenog položaja, nesavjesnog rada u službi i protivpravnog sticanja imovinske koristi na štetu Komunalnog i Opštine Tivat.
Inače, radnici Komunalnog slične peticije podrške već su pokretali u prethodnih 20 godina prilikom odlazaka iz te firme bivših direktora Miodraga Saveljića i Dragana Kankaraša, ali to nijednom nije rezultiralo ostankom tadašnjih direktora na toj funkciji.
