Fado muzika na Kanli kuli

0
Press
Press

Ljubitelji fado muzike večeras, srijeda 19.avgusta, od 21 sat na Kanli kuli moći će poslušati koncert kvarteta portugalskog maestra Antonija Šainja, koji ove godine slavi 50 godina karijere, sklopu 10. Guitar Art Summer Fest-a.

Kako je Šainjo kazao na pres konferenciji, večerašnji nastup predstavlja svojevrsni povratak pred crnogorsku publiku. Poslednji put je u našoj državi svirao 2008. godine, a kako pamti, interesovanje javnosti je bilo veliko. Povodom pola vijeka karijere, snimio je i album na kojem je sarađivao sa nekima od najboljih fado pjevača današnjice, uljučujući Felipu Pais, koja će večeras pjevati na Kanli kuli.

Maestro Šainjo je tokom svoje karijere radio i snimao po cijelom svijetu, od Brazila i Indije, do Japana… Sledeći instrumentalni album, kako kaže, posvetiće portugalskim gitaristima koji su godinama bili njegovi učitelji.

Pais, kojoj je ovo prvi nastup u Herceg Novom, ispratila je sinoćnje Veče mladih talenata. Utisci su pozitivni, i kako dodaje, dojmila je ne samo tehnika sviranja, i već sam odnos mladih umjetnika sa instrumentom.

-Izvešćemo numere u kojima ima fada, ali i morne, jer sve te pravce maestro Šainjo nosi u sebi. Kompozicije su pretežno fado, ali ima dosta raznih uticaja, kazala je Pais, i dodala da je u fado vode „uplivala“ upravo uz Šainja, prije dvadesetak godina.

Press
Press

-Međunarodni ljetnji festival klasične gitare „Guitar Art Summer Fest“ jedan je od prestižnih kulturnih događaja Herceg Novog, koji je i sam dao doprinos da naš grad dobije sinonim „grada festivala“. Večeri fado muzike izazivaju posebno interesovanje zbog senzibiliteta i emotivnosti po kojoj su naši narodi slični i bliski, kazala je ispred opštine Herceg Novi Nataša Martić.

Fado (portugalski – „sudbina”) je muzički žanr koji se prati od 1820-ih u Portugalu, ali vjerojatno ima ranije početke. Karakterišu ga tužne melodije i tekstovi, često o moru i životu siromašnih.

Veče fado muzike organizovano je u saradnji sa ambasadom Portugalije u Beogradu. Tim povodom, gost press konferencije bio je i zamjenik ambasadora Žoze Amaral.

U press sali Hunguest hotela „Sun resort“, meastro Šainjo je prisutnima, iako neplanirano, izveo numere koje predstavljaju osnove fado muzike, što je ispraćeno i aplauzom.

Budžet Festivala ove godine iznosi oko 30 hiljada eura, od čega je 10 hiljada obezbijedila Opština Herceg Novi, a pet hiljada lokalna Turistička organizacija. Suorganizator festivala je Javna ustanova kulture Herceg-Fest.

Novoselovi partneri kriju podatke i ne realizuju ugovor

0
Autobuska stanica Tivat
Autobuska stanica Tivat

Mjesec dana nakon što je sa radom počela dugo očekivana Autobuska stanica (AS) Tivat, ovdašnja javnost ne može doći ni do jednog podatka o poslovanju tog do sada nedostajućeg, ključnog objekta lokalne saobraćajne infrastrukture. Evidentno je međutim, da pljevaljska firma „Prehrana“ sa kojom je Opština Tivat 1.jula potpisala ugovor o zakupu i vođenju AS na period od godinu dana, nije uopšte ili je vrlo površno realizovala svoje obaveze.

Objekat AS Tivat Opština je sagradila u partnerstvu sa firmom „Mesopromet“ bjelopoljskog biznismena Hilmije France. On je na opštinskoj parceli na Kavi sagradio veliki megamarket za svoj proizvodno-trgovački brend „Franca“, a u dijelu te zgrade i novu AS Tivat sa 1.002 kvadrata zatvorenog prostora, osam perona za autobuse površine 828 kvadrata i parkingom za automobile zaposlenih površine 78 kvadrata. AS za koju prosječan prolaznik na Jadranskoj magistrali, teško da može znati gdje se nalazi jer je mali natpis „Autobuska stanica Tivat“ skoro neuočljiv pored dva velika natpisa „Franca supermarket“, na inicijativu gradonačelnika Ivana Novosela, data je u zakup jer kako je Novosel kazao „Opština Tivat nije bila spremna da preuzme gazdovanje“ objektom na koji inače, taj grad čeka skoro 30 godina. Stoga je, uprkos protivljenju Novoselovih najbližih saradnika ovakvom riješenju, Opština za 7.275 eura mjesečno plus PDV, AS iznajmila pljevaljskoj „Prehrani“ kćerki-firmi Francinog „Mesoprometa“.

Još 6.avgusta predstavniku firme „Prehrana“ Draženu Rovčaninu upućen je e- mail sa pitanjima oko toga kako posluje AS Tivat i kada će ona u kompletnom obimu, biti stavljena u funkciju. Do danas nikakav odgovor nije stigao, pa tako ni javnost, ali ni drugi partner u ovom poslu –Opština Tivat, nemaju podatke koliko dnevno autobusa uđe na AS Tivat, koliki je prosječan dnevni broj putnika, te ko je po broju polazaka autobusa, glavni partner AS. Rovčanin je inače, formalno šef AS Tivat u ime „Prehrane“, ali se on fizički ne nalazi u Tivtu, već u Pljevljima. Od njega i kompanije za koju radi, nismo dobili ni odgovore kada će svi sadržaji AS biti stavljeni u funkciju jer stanični kafe bar- restoran još ne radi, a to je slučaj i sa instaliranim video i audio- sistemom za obavještavanje putnika o polascima autobusa. Nije odgovoreno ni kada će biti završeno uređenje i opremanje poslovnih prostora u zgradi AS i kako će se oni koristiti, ali je u međuvremenu jedan od njih „Prehrana“ dala u podzakup, pa je na AS otvorena kladionica i kockarnica sa automatima za klađenje. Rovčanin nije odgovorio ni jesu li riješeni problemi sa održavanjem čistoće staničnim tolaetima na što su se prehodnih dana povremeno žalili putnici, koje je zvanično radno vrijeme AS Tivat i kada će sa dijela perona biti uklonjen neuslovni kiosk u kome se nekada, prije završetka izgradnje AS, vršila prodaja karata. Bez odgovora ostalo je i pitanje koliko je novih radnih mjesta Otvoreno na AS Tivat i odakle su ljudi koje je „Prehrana“ na njima uposlila.

AS Tivat
AS Tivat

Prema ugovoru sa Opštinom, „Prehrana“ je imala tok od mjesec dana da opremi i stavi u funkciju AS Tivat sa svim njenim sadržajima,ali se to ni do danas u punom obimu nije desilo. Inače, AS Tivast zvanično je uz presjecanje vrpce, otvorena na svečanosti 20.jula kojoj je prisustvovao i premijer Milo Đukanović. Novosel je tada kazao da se „dugo čekalo da napokon putnicima i gostima koji dolaze u naš grad, ovako velelepan i funkcionalan objekat AS predamo na upotrebu“ i iskazao iznenađenje „nivoom profesionalnosti i preduzimljivosti“ kompanija u vlasništvu Hilmije France. Te kompanije međutim, novinarima, ali ni Opštini Tivat, nisu dostavile nijedan podatak o funkcionisanju „velelepnog i funkcionalnog objekta“ AS Tivat kojim upravljaju već mjesec dana.

AS Tivat
AS Tivat

Osoblje nezna ni kako se zove dio Tivta gdje je AS

Prema nezvaničnim, ali pouzdanim saznanjima osoblje koje je „Prehrana“ angažovala na AS Tivat, niko nije iz Tivta. Sav kadar doveden je iz Pljevlja i Bijelog Polja, a poslodavac im plaća i privatni smještaj kod jednog izdavaoca soba i apartmana u Gradiošnici. Na AS Tivat funkcioniše i mini turistički biro Turističke organizacije Tivat čije zapolenike, radnici AS koji prodaju karte i pružaju informacije putnicima, gotovo po pravilu, zovu uvijek kada se treba sporazumjeti sa nekim strancem.

„A kako se zove ovaj dio grada gdje smo mi ?“- upitala je prije nekoliko dana službenica pljevaljske „Prehrane“ sa AS Tivat „susjede“ iz biroa tivatske Turističke organizacije, jer je putniku koji je čekao na telefonskoj liniji, trebalo objasniti gdje se AS nalazi.

Golf takmičenje – Luštica Bay

0
Golf - Luštica bay
Golf – Luštica Bay

Treće ovogodišnje golf takmičenje na Luštica Bay golf vježbalištu u istoimenom kompleksu  biće održano u petak, 21. avgusta od 17 sati.

„Od pokrovitelja takmičenja najbolji golfer će dobiti sat „Garmin Vivofit“ za praćenje dnevnih aktivnost, drugo mjesto će biti nagrađeno krstarenjem po Bokokotorskom zalivu, dok će trećeplasirani takmičar dobiti dva besplatna časa sa profesionalnim instruktorom golfa.

Specijalna nagrada za najboljeg ženskog takmičara je vaučer „Henri Lloyd” vrijednosti 50 eura”, saopštio je Damir Moškov iz marketinga kompanije “Luštica Development”.

Golf vježbalište Luštice Bay-a je već tradicionalno domaćin besplatne škole golfa za djecu koja se održava ponedeljkom i četvrtkom od 18 do 20 sati, i za odrasle utorkom i petkom u istom terminu. U istim terminima moguće je pohađati i časove iz streličarstva za djecu i odrasle.

S obzirom da se Luštica Bay fokusira na aktivan i zdrav način života, ove godine su u ponudi i časovi jedrenja za djecu, odrasle i porodice, kao i obučavanje u veslanju na dasci.

Golf - Luštica bay
Golf – Luštica bay

 

Hladno pivo u Tivtu

0
Hladno pivo u Tivtu
Hladno pivo u Tivtu

Turistička organizacija Tivat u četvrtak 20. avgusta organizuje koncert muzičkog sastava “Hladno pivo” koji će se održati na gradskoj rivi Pine sa početkom od 22 sata.

Jedan od najvećih rock bendova u regiji “Hladno pivo” će, između ostalog, predstaviti najnoviji album „Dani zatvorenih vrata“ koji je kroz recenzije već proglašen konkurentom za album godine. Sve prisutne očekuje preko dva sata žestoke rock’n’roll svirke , poručuju iz TO Tivat.

“Hladno pivo” je hrvatski rock sastav iz Zagreba. Okupio se krajem osamdesetih u zagrebačkom predgrađu Gajnice, da bi već devedesetih postao najpopularniji hrvatski pank rock sastav. “Hladno pivo” zbog kritičnog stava prema vladajućim strukturama društva, u svom stvaralaštvu često ismijava lokalne društvene običaje i ustaljene norme ljudskog ponašanja. U muzičkom smislu obilježava ih jednostavan pank rock stil koji je kasnije donekle ublažen prihvatljivijim rock zvukom.

Hladno pivo
Hladno pivo

Oporavljena kornjača Viktorija vraćena moru

0
Morska kornjača
Morska kornjača

Nakon dvanaestodnevnog boravka u oporavilištu “Plavog svijeta”, kornjača Viktorija vraćena je u more… Petog avgusta ovu su 64 cm dugu i tridesetak godina staru kornjaču pronašli talijanski turisti u akvatoriju Unija, a tada je imala vidljive ozljede, najvjerojatnije iz kontakta s nekim brodom. Djelatnici pomorske policije tada su predali kornjaču lošinjskom veterinaru Dubravku Devčiću, odnosno u oporavilište “Plavog svijeta” kraj Velog žala.

Nakon što je proteklih dana praćeno Viktorijino stanje (u probavnom sustavu bilo je plastike!), zaključeno je da su postignuti uvjeti za povratak u prirodu, te je ekipa “Plavog svijeta” s veterinarom Devčićem kornjaču pustila na obližnjem Žaliću (Boriku), a ona je pojurila prema moru i dalje u svoje prirodno stanište. Akcija, obavljena u ponedjeljak nešto prije 20 sati, privukla je pozornost okupljenih kupača.

Viktorija je druga morska kornjača koja je na ovaj način vraćena u more; prije dvije godine u nepoznato je otplivala mlada kornjača Sansego.

Stolivsko veče

0
Stoliv
Stoliv – foto Boka News

Stolivsko veče – za domaće i furešte, naziv je fešte koja će biti organizovana u petak 21. avgusta od devet ura uveče kako najavljuju organizatori NVO „Kamelija“ i MZ „Stoliv“, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Kotor.

Uz ribu, vino i sve ostalo kako nalažu stare bokeške užance, goste će zabavljati muzički sastav Lungo Mare. Ko dođe bez auta sve mu je džabe poručuju organizatori.

„Feštu organizujemo u susret Bokeljskoj noći, dođite da jedemo pijemo, plešemo, pjevamo, bolje barkom nego autom…“ – kazao je u ime organizatora Romeo Mihović.

Stoliv -  „Fešta kamelija" 2015.
Stolivsko veče

Promocija knjige – „Zа srpsku vojsku – jednа zаborаvljenа pričа”

0
„Zа srpsku vojsku - jednа zаborаvljenа pričа"
„Zа srpsku vojsku – jednа zаborаvljenа pričа”

„Zа srpsku vojsku – jednа zаborаvljenа pričа” аutorke Mile Mihаjlović, naziv je knjige koja će biti promovisana u organizaciji Srpskog pjevаčkog društva „Jedinstvo” i Mаticа Boke u petаk 21.аvgustа s početkom u 20 satI u porti crkve Svetog Nikole u Kotoru.

O knjizi će govoriti аrhijerejski nаmjesnik bokokotorski protojerej stаvrofor Momčilo Krivokаpić, predsjednik UO Mаtice Boke, Željko Komnenović, sekretаr Srpskog pjevаčkog društvа „Jedinstvo” Drаgаn Đurčić, publicistа Vаsko Kostić i аutorkа. Odlomke iz knjige čitаće Stefаn Spаsojević, а u progrаmu će učestvovаti hor SPD „Jedinstvo”.

“Knjigа Zа srpsku vojsku – jednа zаborаvljenа pričа je jedinа postojećа аrhivskа grаđа o evаkuаciji srpske vojske 1915/1916 godine. Riječ je o reprintu originаlnog dokumentа Zа srpsku vojsku koji je 1917. godine objаvilа Specijаlnа kаncelаrijа Ministаrstvа krаljevske mornаrice Itаlije, а koji je Milа Mihаjlović priredilа nа srpskom i itаlijаnskom jeziku. Među 100 originаlnih fotogrаfijа koje je knjigа donosi su i fotogrаfije Bokeljа i Hercegovаcа, dobrovoljаcа orgаnizovаnih u četiri bаtаljonа u sаstаvu crnogorske vojske. Njih je Krаlj Nikolа prve povukаo sа položаjа tokom povlаčenjа i poslаo dа se priključe srpskoj vojsci u Skаdru i Medovi znаjući štа bi im se desilo kаd bio dopаli u ruke Austrougаrimа” – stoji u najavi događaja.

Predstаvljаnjem ove knjige, Itаlijа je prošle godine zvаnično otvorilа obilježаvаnje stogodišnjice Velikog svjetskog rаtа. Knjigа je prošle godine proglаšenа zа izdаvаčki poduhvаt godine nа međunаrodnom sаjmu knjigа u Torinu, а zа nju je аutorkа Milа Mihаjlović dobilа specijаlnu nаgrаdu žirijа ”Čeruljo”, koju dodjeljuje Unijа itаlijаnskih oficirа u domenu istorije i odbrаne zemlje.

Autor knjige Milа Mihаjlović je mаgistаr umjetnosti, novinаr, književnik, publicistа i prevodilаc. Živi i rаdi u Rimu nа držаvnoj rаdio televiziji Itаlije – RAI.

Izložba Slojevi pisma obale

0

plakat karadzic galerija

Izložba Slojevi pisma obale čiji je autor akademik, prof. dr Dragan Karadžić biće otvorena u srijedu 19.avgusta u 21 sat u Galeriji solidarnosti u Starom gradu. Izložbu koju čini četrdesetak slika, crteža i akvarela otvoriće istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov, a u muzičkom dijelu programa nastupiće violončelistkinja Ana Dulović. Organizator je OJU „Muzeji” Kotor – Galerija solidarnosti.

„Dragan Karadžić je rođen 1950. godine u Petnjici kod Šavnika, a diplomirao je 1974. na Pedagoškoj akademiji (likovni smjer) u Nikšiću. Fakultet likovnih umjetnosti (Slikarski odsjek) završio je 1978. u Beogradu u klasi profesora Radenka Miševića kod koga je i magistrirao 1980. Kao stipendista Francuske, završio je specijalizaciju na Akademiji “Beaux Arts” u Parizu, kod profesora Žaka Jankela (1981-1982), a boravio je i na studijskim putovanjima u Evropi (Italija, Njemačka, Francuska, Belgija,Holandija, Španija, Grčka) i SAD. Od 1977. godine je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.

Predavao je slikarstvo na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a 1990. godine počeo je da radi na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju čiji je bio i prodekan (1990-1994) i dekan (1994-1996). Vanredni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) postao je 1996. godine, a 2003. redovni. Od 2010. godine Dragan Karadžić ima status istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore. Samostalno je izlagao u Beogradu, Novom Sadu, Somboru, Zrenjaninu, Sarajevu, Novoj Gorici, Kragujevcu, Čačku, Podgorici, Nikšiću, Budvi, Skoplju, Parizu i Hamiltonu, a kolektivno na više od tri stotine izložbi u većini gradova bivše Jugoslavije, kao i na selektiranim izložbama u Parizu, Beču, Briselu, Štutgartu, Manhajmu, Oslu, Nikoziji,Bukureštu, Košicama, Malti, Giterslou,Kairu, Tokiju, Hamburgu, Rimu, Bariju, Sofiji, Pekingu, Vašingtonu, Moskvi, Kelnu, Beču, Gracu, Lincu, Odesi, Lavovu, Insbruku. U Kotoru je samostalno izlagao 1991. i 1977. godine. Dobitnik je brojnih nagrade za slikarstvo na salonima i reprezentativnim izložbama u bivšoj Jugoslaviji i Crnoj Gori, a njegovi radovi nalaze se u više muzeja, galerija i u institucija na prostoru bivše zajedničke države, kao i u privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu” – stoji, između ostalog, u najavi organizatora.

Stefan Dabinović uručio donaciju Pomorskom muzeju

Vlasnik brodarske kompanije “Dabinović” iz Monaka, Stefan Dabinović sa suprugom, posjetio je danas Pomorski muzej u Kotoru kome je uručio vrijednu donaciju – model trgovačkog broda “Kotor”, najnovijeg u floti njegove kompanije.

“Kotor”, bulkcarrier od 32.000 bruto-tona, izgrađen u brodogradilišu “Yanase Tongyeong Shipbuilding” u Južnoj Koreji, zaplovio je svjetskim morima u novembru prošle godine. Ovaj broj je istorijski jer je to prva novogradnja koju je kompanija “Dabinović” nabavila u skoro 60 godina svog uspješnog poslovanja. Prethodno su se u floti firme koju je 1956 u Švajcarskoj, a kasnije preseljenoj u Monako, osnovao čuveni pomorski preduzetnik Božo A. Dabinović iz Dobrote, izređala čak 52 polovna trgovačka broda, pa je na simboliku darivanja makete “Kotora” Pomorskom muzeju juče ukazala i direktorica te institucije mr Mileva Pejaković-Vujošević.

“Iako naša ustanova čuva eksponate stare više vjekova, ovo je prvi model jednog broda sagrađenog u 21.vijeku, koji će se naći u fundusu naše Zbirke parobrodarstva i savremenog pomorstva gdje je većina eksponata vezana za kotorsku “Jugooceaniju”. Čini nam neizmjerno zadovoljstvo što je i Stefan Dabinović, sin pokojnog Boža Dabinovića, pokazao da je jednako kao i otac, vezan za svoj zavičaj i da podržava ustanove kulture grada Kotora.”- kazala je Vujošević , podsjećajući da je Božo Dabinović decenijama bio jedan od vodećih mecena kotorskog Pomorskog muzeja. Ona je dodala da se u posljednjih 15-tak godina, donacijama vrijednih umjetničkih djela ili istorijskih eksponata muzeju, ističe sve više starih bokeljskih familija poput porodica Radimir, Dabinović, Zec, Tripković i Laforest. Pored makete broda “Kotor” Sefan Dabinović je muzeju poklonio i zastavu kompanije “Dabinović”, a uručenju donacije pored ostalih prisustvovali su i ambasador Crne Gore u Italiji dr Antun Sbutega i njegov brat, kapetan Milan Sbutega koji je član najužeg menadžmenta kompanije “Dabinović”.

Ta kompanija trenutno posjeduje četiri trgovačka broda ukupne nosivosti skoro 150.000 tona, a zapošljava 175 pomoraca, većinom iz Boke Kotorske. Iako su uvijek plovili pod stranim zastavama, prvenstveno Svetog Vincenta i Grenadina, Dabinovićevi brodovi praktično su uvijek bili domaći – bokeljski jer je većina njih nosila i nosi imena po mjestima iz Boke Kotorske, na njima radi posada koju preko 90 odsto čine pomorci iz Boke, a njegovi su se brodovi najčešće remontovali u Jadranskom brodogradilištu Bijela.

Pejaković-Vujošević je Stefanu Dabinoviću uručila je posebnu zahvalnicu, te nekoliko knjiga u izdanju Pomorskog muzeja.

„Ovom donacijom želim da pokažem da sam ja vezan za Kotor i da buduće generacije ovdje znaju što su bokeljski pomorci i preduzetnici bili kadri postići. Iako sam ja rođen u inostranstvu, uvijek sam se osjećao vezan za ovaj kraj gdje i dalje u Dobroti imam kuću u koju redovno dolazim sa suprugom, a nada se da će uskoro doći i sve tri moje kćerke.“-kazao je Stefan Dabinović. Na pitanje kako posluje njegova kompanija, on je kazao da se i kompanija „Dabinović“ bori sa krizom i niskim vozarinama na svjetskom pomorskom tržištu, ali da uspijeva da zadrži i razvija svoju flotu.

„Sada su zbog krize, cijene polovnih brodova relativno niske, tako da se nadam da ću uskoro kupiti još jedan tzv. handy size bulk carrier. Taj brod takođe će nositi ime iz Boke Kotorske i zvaće se „Kamenari“ – istakao je vlasnik najveće moderne privatne bokeljske brodarske kompanije koja nastavlja vjekovnu tradiciju nekadašnjih bokeljskih patruna što su imali flote jedrenjaka i parobroda.

Kotor bilježi rekordnu turističku posjećenost

0

Kako saznajemo iz Turističke organizacije Kotor u tom gradu danas boravi 7713 turista.

Kada je riječ o izletničkim posjetama, Kotor je tokom prvih sedam mjeseci posjetilo 168 402 izletnika što je za 3% više u odnosu na isti uporedni period prošle godine,

U kotorsku luku je u toku prvih sedam mjeseci uplovilo 203 brodova (što je za 15% više u odnosu na isti uporedni period prošle godine), sa 213 149 putnika (41 % više nego za isti period prošle godine).

Tokom sedam mjeseci u kotorsku luku je uplovilo 788 jahti sa3 297 putnika.

Lokalitet rimski mozaici bilježi veoma dobru posjetu ove sezone, 18100 je obišlo lokalitet

što je za 41% više u odnosu na isti opredni period prošle godine.

Od 1. aprila pa do danas gradske bedeme je posjetilo oko 55200 posjeti!aca.

Prema podacima Monstat-a u Kotoru je tokom prvih šest mjeseci boravilo 15 686 gostiju, a ostvareno je ukupno 83 598 noćenja.

Saobraćajne gužve u Kotoru su postale nešto sa čime morate računati bilo da kreneta ka ili iz drevnog Grada…