Od ovog vikenda tvrđava Forte Mare u Herceg – Novom ponovo postaje ljetnja pozornica, kino pod vedrim nebom koje nam je nedostajalo, prenosi Radio Herceg-Novi.
U saradnji sa Blitz film & Video Beograd, tvrđava na kojoj će Novljani i gosti pod sjajem zvijezda gledati najnovija ostvarenja svjetske kinematografije u najnovim tehnologijama, svake večeri reportoar će započinjati filmom za djecu sa početkom u 21 sat i neki od aktuelnih blokbastera koji će se prikazivati sa početkom u 23 sata.
Forte Mare
Najbolja najava za sve – poklon projekcija filma za hercegnovske mališane – u Noći kulture 18. jula na tvrđavi Forte Mare od 21 sat SNJEŽNA KRALJICA 2 – Bajkovit nastavak animiranog hita koji će vas oduševiti i osvježiti u jeku ovog vrelog jula. Projekciji filma koji je proizvod ruske kinematografije iz 2014. godine prisustvovaće mališani Dječjeg doma Mladost iz Bijele.
Repertoar bioskopa i informacije o svim filmskim ostvarenjima mogu se preuzeti na sajtu Herceg festa www.hercegfest.co.me ili FB stranici JUK Herceg fest.
Gradskom lučicom Kalimnaj treba da gazduje lokalno Komunalno preduzeće, a u njoj moraju biti samo komunalni vezovi za potrebe građana Tivta – preovlađujuća je poruka sa juče održane javne rasprave koju je JP „Morsko dobro“ (JPMD) u Tivtu sprovelo o nacrtu Plana davanja koncesija za luke od lokalnog značaja na Crnogorskom primorju. Po tom Planu, raspisaće se tender za dodjelu koncesije za gazdovanje tivatskom gradskom lučicom, kao i budućom komercijalnom novom marinom u Bonićima.
Prisutni građani, predstavnici NVO sektora i pojedinih politilkih partija, osudili su namjere Vlade da Kalimanj da na tender, podsjećajući na to da je gradska lučica građena osamdesetih godina prošlog vijeki na način da su se Tivćani odrekli privatnih ponti i djelova svojih imanja, a Opština uvela samodoprinos i podigla kredit da napravi aktuelnu marinu od 338 vezova za male barke mještana. To je indirektno podržao i predstavnik JPMD Dragan Marković ističući da je to preduzeće godinama u saradnji sa Opštinom, Kalimanj davalo na gazdovanje lokalnim komunalcima, ali da takvog ugovora nema već pet godina.
„Predložili smo ponovno da se Kalimanj da na gazdovanje JKP,ali je čvrst stav Ministarstva finansija bio da to ne može, već da se mora ići u postupak dodjele koncesije za gazdovanje tom lukom od lokalnog značaja. Postoje nautički planovi, zna se što se tamo mora napraviti u smislu uređenja lučice i zato je predviđena mogućnost uspostavljanja i komercijalnih vezova u Kalimanju jer teško da će koncesionar naći ekonomski interes da gazduje lučicom u kojoj su samo komunalni vezovi.“- istakao je Marković dodajeći da važeća državna studija lokacije za to područje predviđa i komercijalne vezove u Kalimanju. Tome su se oštro usprotivili Mirko Kovačević (TA), Ilija Janović (HGI) i Miro Pajović ispred Odbora zakupaca vezova u Kalimanju, kao i direktor JKP Rade Popović ističući da preduzeće već 20 godina gazduje gradskom lučicom na zadovoljstvo njenih korisnika.
Sa javne rasprave
„Ne vidim kako se trajektno pristanište Lepetane može nekome dati samo ugovorom o zakupu obale, bez raspisivanja tendera za dodjelu koncesije, a Tivtu ne može njegova gradska lučica. Protiv smo toga da se u Kalimanju prave komercijalni vezovi jer se građani onda mogu „pozdraviti“ sa svojim mjestima za barke.“- kazao je Popović dodajući da je prosječna cijena veza za barku u tivatskoj marini 170 eura godišnje. Na to je Marković uzvratio da je UP JPMD donio doluku kojim će sve koncesionare komunalnih vezova na primorju, ograničiti do maksimalne godišnje cijene od 400 eura za barku dužine do 7 metara. Učesnici u raspravi skrenuli su pažnju na selektivan pristup države problematici gazdovanja javnim resursima na obali, podvlačeći da Vlada nikada nije raspisala tender za dodjelu koncesije za obavljanje trajektnog prevoza na liniji od nacionalnog interesa između Kamenara i Lepetana, a sada tvrdi da marina koju su gradili Tivćani za svoje potrebe, mora ići na tender za dodjelu koncesije.
Izvršni direktor „Qatari Diara“ Gregory Bankhurst oštro se usprotivio namjeri Vlade da raspiše koncesiju za gradnju marine sa čak 240 vezova u Bonićima.
„Uložili smo mnogo novca u idejno riješenje tursitičkog kompleksa na obali Bonića koji ćemo graditi na lokaciji čiji smo isključivo mi vlasnik i neprimjereno je država planira da nekome drugome, ko nije vlasnik zemljišta na obali, da mogućnost da tu, na našem pragu, pravi marinu.“- istakao je Bankhurst sa kojim se složio i njegov komšija u Bonićima Branko Zgradić, vlasnik tamošnjeg servisnog centra za jahte „Navar“.
Bonići – Tivat
„Mi smo tu uložili preko 10 milionai red je bio da država pozove nas, „Qatari Diar“ i Žan Luk Dumortijea koji je takoše vlasnik zemlje u Bonićima i da nakon toga dogovorimo za sve prihvatljivo riješenje.“- kazao je Zgradć podvlačeći da je u materijalima za dosjelu koncesije za marinu u Bonićima, obuhvaćen u dio akvatorijuma čiji je on već dugogodišnji zakupac. Predstavnici Aerodroma Tivat i Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV), upozorili su JPMD i planere da po važećim propisima i standardima sigurnosti vazdušnog saobraćaja, u Bonićima ne smije biti građeno ništa visočije od 15 metara nad morem, jer se lokacija nalazi u neposrednoj blizini praga i u osi piste 14 obližnjeg tivatskog aerodroma.
Marković – Aerodrom problem za razvoj Boke ?!
Direktor aerodroma Damir Pinjatić i Goran Šćepanović iz ACV oštro su reagovali na Markovićevu „šalu“ da „kada ni razmišlajo kao planer što mi je profesija, došao bih do zaključka da je aerodorm Tivat prepreka svemu ostalome u Boki“.
„Tako govoriti o ključnom saobraćajnom objektu crnogorskog turizma preko kojeg godšinje prolazi skoro milion putnika je neozbiljno i neumjesno. Aerodrom je motor razvoja i Tivta i cijelog regiona Boke, na njemu radi 237 stalnih radnika i preko 230 sezonaca, a upravo krećemo u renoviranje kapaciteta uz uloganje od preko 30 miliona eura.“- kazao je Pinjatić na što je Marković odgovorio da on kao planer po struci, smatra da je aerodrom Tivat pogrešno pozicioniran i da zbog vazduhoplovnih standarda ograničava aktivnosti drugih privrednih segmenata u svom okruženju.
„Da se ja pitam tihh 30 mioliona bih uložio u novu cestu prema Podgorici da tamošnji aerodrom bude bolje dostupan primorju, a tivatski aerodrom bih smanjio na samo malu generalnu avijaciju i čarter letove.“-odgovorio je Marković na što je Šćepanović kazao da država treba da kaže ako ne želi aerodrom od milion pitnika i da prednost daje marini od 240 vezova u komšiluku.
„Ipak, ni takvo smanjivanje saobraćaja neće riješiti problem da u tu marinu ne mogu uplovljavati jahte sa visinom jarbola većom od 15 metara, jer iako ako bude letjela samo generalna avijacija sa Tivta, ograničenja u nepostojanju vazduhoplovnih prepreka u odlaznim i dolaznim ravnima piste 14-32, ostaće kao i do sada.“-kazao je Šćepanović naglašavajući da aerodrom Tivat postoji od 1957 i da je od izuzetnog značaja za cijelu državu.
Prvo mjesto i vaučer koga može potrošiti u prodavnicama „Sipa“, u junskom kolu nagradne igre „Ulov mjeseca“ što je priređujen kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta, osvojio je Milan Kolarić iz Bara. On se tim priznanjem okitio za ulovljenu tunu težine 86 kilograma.
Kolarić je tunu ulovio tašom iz čamca, u akvatorijumu rta Volujica u Baru, a kao mamac je koristio živu skušu – škombra. Borba sa ulovljenim kapitalcem i njegovo izvlačenje iz mora potrajalo je oko dva sata.
Drugo mjesto pripalo je Niku Jovićeviću koji je na pučini, oko 13 milja zapadno od Bara, na dubini od oko 50 metara, ulovio gofa teškog 41 kilogram.
JUN – 2 mjesto – Niko Jovićević – gof 41kg
Treći u junskom kolu nagradne igre za ribolovce na Crnogorskom primorju, bio je Mladen Radulović koji je u barskom akvatorijumu ulovio gofa težine 27 kilograma.
Svjetska nautička klijentela od ovog ljeta uživa u novom „Porto Montenegro Jahting Klubu“ – uz prestižni lounge bar za kapetane i jahting-industrijalce, njega čine Lido bazen,te novootvoreni restorani „Pranzo“ i „De Gustibus“, i noćni klub „Platinum“.
„Porto Montenegro je najprepoznatljiviji nautički centar u regionu, a nesumnjivo i vodeća matična marina na Mediteranu, pa time i zaslužuje savremen Jahting klub, namijenjen klijentima u marini, gostima hotela „Regent“ , vlasnicima stanova, ali i gostima – saopštio je tim povodom menadžent kompanije „Adriatic Marinas“.
Kombinacijom savremenih i tradicionalnih elemenata enterijera sa formom brodske kabine čiji dizajn potpisuje Tino Zervudachi, Jahting klub za svoje članove nudi konferencijsku i salu za sastanke, bar, trpezariju i vanjsku terasu, sve u sklopu Lido kompleksa. Pod Klubom posluju jedriličarski i sportski klub Porto Montenegra koji se nalaze u bivšem Domu vojske na Seljanovu, nudeći članovima pristup teniskim terenima, teretani, fitnes klubu, veslanju i nautičkoj floti – atraktivnim Blu26 i Tofinou 9,5 jedrilicama.
2015 YC unutra
U sklopu ovog kompleksa, svakako je najprepoznatljiviji 64 metara dug bazen Lido, koji je tokom zuimskih mjeseci bukvalno nanovo izgrađen. Uz bazen su ležaljke, plažni kreveti i baldahini, sa kapacitetima za smještaj 188 gostiju.
„Ove godine novitet su gastronomske delicije mediteranske kuhinje koje se mogu degustirati na privatnoj terasi namijenjenoj gostima, uz znalački pripremljene koktele i selekciju regionalnih vina.”-saopštavaju iz Porto Montenegra prcizorajući da je novi “Lido Pranzo” je neformalni dnevni restoran uz bazen, sa 100 mjesta i menijem na kome se nalaza svježe salate, paste sa plodovima mora i svježa grilovana riba. Pružajući ekskluzivno gastro iskustvo u nezaboravnom okruženju na krovu, kao dio kompleksa posluje i restoran “De Gustibus”, perfektno pozicioniran, sa pogledom na zalazak sunca iznad bazena. Svježu ribu i morske plodove ovdje svakodnevno donose bokeški ribari, a kulinarski specijaliteti se spremanju po lokalnoj recepturi, svake večeri od 19 sati.
Noćni klub “Platinum” ovog ljeta donosi novu sofisticiranu dimenziju noćnog života i zabave u Crnoj Gori. Kreiran da ispuni najviše standarde njujorškog klabinga, a estetski i produkcijski da bude u ravni sa klubovima sa Azurne obale, klub je otvoren svakog dana od 21 sat. U dinamičnom kalendaru ekskluzivnih žurki i DJ nastupa, akcenat je stavljen prije svega na gostovanja svjetski renomiranih DJ imena koja će gostovati četvrtkom, a među kojima su Sylvain Armand, Dubvision, Dimitri Vangelis & Wyman i Eddie Thoneick.
Pod nazivom “Hvali more drž se broda” održana je u srijedu navečer u organizaciji Centra za kulturu Korčula prezentacija jedrenja Južnim oceanom na sto godina starom jedrenjaku „Tecla”,na kojemu je bila Linda Franulović iz Vele Luke.
U dvorani Centra za kulturu je uvodno zahvalila ravnateljica Lana Filippi Brkić, istaknuvši napore Linde Franulović da doživi drugačiji svijet od našega. Ona je pričala o svom snu, koji je postao stvarnost kada je na nagovor prijateljice započela jedrenje u Aucklandu (Novi Zeland),a završilo na Falklandskim otocima, rekla je ravnateljica korčulanskog Centra za kulturu.
Linda Franulović je pričala kako je preplovila Južni ocean i obišla Rt Horn na 100 godina starom jedrenjaku. Sveobuhvatno je riječima, slikama i video zapisima prikazala život na moru, ploveći pod olujnim uvjetima, želeći doći na kopno, kojega nigdje nije bilo. Kopno je bio jedrenjak po kojemu se i zove njezino putovanje “Hvali more drž se broda”. Njezinu su priču o jedrenju koje je trajalo 31 dan, strahopoštovanjem i divljenjem popratili posjetitelji, saznavši da se plovidba održala pred kraj 2013.godine.
Ovom prezentacijom Linda Franulović, rođena u Veloj Luci, s adresom u Londonu, htjela je s publikom podijeliti svoju ljubav prema moru i potaknuti ljude na ostvarenje svojih snova i ciljeva. Druženje u dvorani Centra za kulturu nastavljeno je do kasnih večernjih sati, uz brojna zanimljiva pitanja i odgovore Linde Franulović. Kazala je da su na jedrenjaku “Tecla”(25 m)bili izvrsni pomorci, koji su učili i pripremali u tijeku plovidbe pet žena i osam muškaraca, od 18 do 68 godina, iz 7 zemalja.
Preplovivši pet tisuća milja, doživjevši tri godišnja doba u jednome danu, radeći na palubi broda od 100 tona, stvorio je kod nas veći na kopnu, nego na moru, usporedila je Linda Franulović. More je postalo dio moga bića, rekla je Linda. Na more nismo pošli radi fotografiranja, nego zbog doživljaja. Rt Horn je zastrašujuće mjesto za svakog pomorca, ali ptice albatrosi, dupini, kitovi, nevere, odvikli su nas od svega zemaljskoga. Svoje je izlaganje završila zanimljivom rečenicom “Doživjeli smo sve i ništa zajedno”.
Svjetska organizacija BID (Direkcija za biznis inicijative) dodijelila je Luki Kotor zlatnu medalju za kvalitet (International Star of Quality – ISAQ).
“Na osnovu istraživanja i analiza koje je BID sprovela, a na bazi kriterijuma ‘QC100 Total Quality Management Model’, Nominacioni komitet ISAQ donijela je odluku da se ova laskava titula dodijeli kompaniji Luka Kotor AD. Predstavnik Luka Kotor AD pozvan je da primi nagradu u Ženevi 20. septembra na 16. ‘International Quality Convention’-u”, pojasnili su iz Luke, prenosi Radio Kotor.
BID je kompanija koja se bavi promocijom kulture kvaliteta i stalnim usavršavanjem kompanija iz cijelog svijeta. Uspostavljen je sistem glasanja u kome učestvuju 132 zemlje iz cijelog svijeta.
“Kompanija Luka Kotor AD svojim profesionalnim radom i kvalitetnim upravljanjem unapređuje kvalitet i uvodi inovacije u cilju poboljšanja poslovanja i na zadovoljstvo korisnika usluga koje pruža. Dobijanjem ove nagrade potvrđuje se dobra strategija i pravilan model upravljanja”, navodi se u saopštenju “Luke Kotor”.
U bašti restorana Gradske kafane, Herceg – Novi u četvrtak, kultni muzički sastav „Exodusi“ je retrospektivnim filmom i izložbom fotografija od 1966-2015. podsjetio publiku na sve što su radili proteklih skoro pet decenija.
Prelijepo ljetnje veče, ambijent, dosta Novljana na jedno mjesto, generacije koje su odrasle uz muziku Exodusa, uživali su u muzici i šetnjom kroz multimedijalni projekat “Exodus – prvih 48 godina. Promovisan je CD sa 21 kompozicijom, 12 njih je između 1969 i 2010 snimljene u raznim studijima, kao i one snimane u periodu od 1978. do 1991. snimane u baštama hotela Topla i hotela Mimoza u Tivtu.
Prikazan je i DVD sa 115 raznih video materijala. Posebno je interesantna petnaestominutnu emisiju o „Exodusim“ iz 1969. godine, tadašnjeg studija Titograd, koja je emitovana kroz Jugoslovensku radio televiziju. Tu je još jedna emisija iz 1978., kao i emisija RTCG , turistički spot Herceg Novog u kojem je korištena melodija “Koga to volim u Herceg Novom”, kao i pjesme “Zeleničke tihe vale” i “Dimnjačar”.
Govoreći o Exodusima, Ante Krstović je podsjetio da su oni bokeški sastav, budući da su bubnjar i gitarista iz Kotora i Tivta, napominjući da je proteklih skoro 50 godina, kroz ovaj sastav “prošlo” 34 muzičara uglavnom iz Herceg Novog.
Exodusi su najavili da već sljedeće godine, će upriličiti veliki koncert sa najmanje dvadeset bivših članova grupe.
Više na fotografijama i spotovima Milana Dobrilovića.
„Noć kulture“ , naziv je manifestacije koja će se u Igalu i Herceg-Novom, održati šesti put za redom, na 15 lokacija, u petak17. i subotu 18. jula.
Autor programa koji se realizuje u saradnji sa Herceg festom je Vladana Kosić, istoričarka umjetnosti iz Herceg-Novog. Najveći broj ateljea, galerija i muzeja moći će da se posjeti već od 21 sat.
Svečano otvaranje „Noći kulture“ planirano je u Galeriji „Josip Bepo Benković“ takođe u 21 sat gdje će se potom otvoriti i izložba samoukog slikara iz Igala Marka Dende.
Prvog dana manifestacije posjetioci će imati prilike da obiđu i Titovu vilu, a tačno u ponoć u konferencijskoj sali ovog zdanja planiran je muzički intermeco. Nastupiće vokalna solistkinja, sopran Vjera Adžić uz klavirsku pratnju prof. Jovanke Veljović, koje će izvesti kolaž omiljenih Titovih numera.
Ponuda je veoma bogata i raznovrsna što se može pogledati u prilogu (plakat) – lokacije i sadržaji, koji i mi prenosimo.
Ključni objekat lokalne saobraćajne infrastrukture na koji Tivat čeka duže od 30 godina – nova Austobuska stanica (AS) izgrašena na Kavi, biće zvanično otvorena naredne nedjelje. To je nam juče nezvanično potvrđeno u Opštini Tivat koja je moderan objekat AS izgradila u javno-privatnom partnertsvu sa kompanijom „Franca“ iz Bijelog Polja.
Zbog nespremnosti administracije gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) da Opština na upravljanje preuzme novosagrađenu AS, lokalna uprava je sa „Francinom“ kćerkom-kompanijom, firmom „Prehrana“ iz Pljevalja, 1.jula potpisala ugovor po kome će objektom AS Tivat „Prehrana“ gazdovati u narednih godinu dana. Opštini će zauzvrat, ta firma plaćati mjesečnu zakupninu od oko 7.275 eura plus PDV.
Nova AS Tivat ima 8 perona za autobuse ukupne površine 828 kvadrata, površina unutrašnjeg dijela zgrade je 1.002 kvadrata, a parking za automobile zaposlenih ima 78 kvadrata. U drugom dijelu tog objekta koji zvanično još nije dobio upotrebnu dozvolu, kompanija „Franca“ je još prije skoro mjesec dana već otvorila veliki supermarket, a „Prehrana“ tek treba da namještajem i ostalim neophodnim sredstvima opremi biletarnice, čekaonice i ostale djelove zgrade namijenjene prihvatu i otpremi autobusa i njihovih putnika.
AS Tivat
Gradonačelnik Novosel i vlasnik kompanije „Franca“ Hilmija Franca prilikom obilaska gradlišta AS 27.maja, obećali su da će objekat biti završen i stavljen u funkciju do ugovorenog roka 2.jula, što se međutim, ni do danas nije desilo. Radnici na gradilištu juče su završavali posljednje detalje na dijelu zgrade koji obuhvata AS, dok je dio objekta u kojem funkcioniše „Francin“ supermarket već poodavno završen. Predstoji još prilično posla na sređivanju okolnog terena koji je daleko od stanja kakvo nalaže okolina objekta vrijednog skoro 2,5 miliona eura koji će ubuduće biti i jedna od turističkih recepcija Tivatske rivijere.
Zaposleni na standu TO Tivat na nedovrsenoj AS
U međuvremenu, Turistička organizacija Tivat, juče je u još nefunkcionalnom objektu AS, otvorila svoj turističko-informativni punkt na kome će putnicima ubuduće biti dostupne sve informacije i propagandi materijal o ugostiteljsko-turističkoj ponudi najmanje bokeljske opštine.
