Rambo i Bokovci žele da grade drevni jedrenjak

0
Rambo Amadeus
Rambo i Bokovac

Crnogorski muzičar i propagator zdravog stila života Rambo Amadeus najavio je saradnju sa kalafatskom radionicom „Bokovac“ iz Bara i izrazio zajedničku želju da naprave drveni jedrenjak, prenosi Pobjeda.

“Radionicu Bokovac vidio sam zimus na Facebooku. Nisam mogao da vjerujem što rade od drveta, odmah sam stupio u kontakt sa Nenadom. Bokovci i njihovo njegovanje tradicije imaju na Facebooku mnogo više fanova iz Italije, Španije, Dalmacije, Engleske, Turske i ostalih pomorskih velesila nego domaćih.

Nakon što poprave barku mog oca i dovedu je u perfektno stanje, dogovaramo se da napravimo jedan jedrenjak od desetak metara, čiji je zadatak da bude građen kao prije 200 godina, a da brzinom i performansama konkuriše modernim jedrilicama iste dužine. Naravno, bez pomoći nećemo to moći da završimo. Ipak se nadam da će nam se javiti neka firma kojoj toliko dobro ide da može na našim jedrima da postavi svoj logo i time dobije najljepšu moguću reklamu. A mi je nećemo skidati kad prođe ugovor, nek stoji sve dok budu trajala jedra.

Treba učiniti sve da se ova kulturna baština zaštiti. Nijesu samo pozorište, književnost i klasična muzika kultura. Naša najveća i najduža baština su upravo pomorstvo, jedrenje, i treba da svi učinimo mali napor, prvo da to razumijemo, a onda i da postanemo aktivni u baštinjenju, svako na svoj način.

Bokovci svojim divnim zanatom, koji je po mom kriterijumu izvanredna umjetnost, ja kao jedriličar i javna ličnost da tu baštinu propagiram, država da stimuliše, a privatni sektor da nalazi u tome svoj interes, kroz turizam i propagandu“, kazao je Rambo.

Igor Perić /Pobjeda/

Stari brod mornarice Australije danas jahta u Tivtu

0
Jahta PLAN B u Porto Montenegru
Jahta PLAN B u Porto Montenegru

Na mulo V marine Porto Montenegro u Tivtu ovih se dana vezala jedna od interesantnijih jahti što su do sada pohodile taj elitni nautički centar – 50 metara dugi brod „Plan B“ koji vije zastavu Kajmanskih ostrva.

Već na prvi pogled ovaj brod poznavaocima otkriva da je njegovo porijeklo daleko od načina na koji se stvaraju klasične jahte – naime, današnji „Plan B“ svoj je život započeo daleke 1973 godine u Vilijamstaunu gdje izgrađen kao specijalni hidrografski brod za potrebe Ratne mornarice Australije. Mornarica je novi brod nazvala „Flinders“ po kapetanu britanske RM Metjuu Flindersu (1774-1814) prvom čovjeku koji je oplovio australski kontinent. U narednih 25 godina HMAS „Flinders“ A-312 kako je glasilo puno ime i oznaka ovog ratnog broda, je obavio ogroman naučno-istraživački posao ispitujući i kartirajući vode Pacifika i Indijskog okeana uz australijske obale. Brod je 1998 godine Mornarica prodala jednom novozelandskom konzorcijumu koji je bivšeg „Flindersa“ u Melburnu podvrgnuo detaljnoj rekonstrukciji i pretvorio ga u ultraluksuznu tzv. explorer jahtu.

Koristeći činjenici da je riječ o veoma čvrstom i brodu odličnih maritimnih karakteristika koji je građen za teške pomoračke poslove u Ratnoj mornarici, novi vlasnici su bivšeg „Flindersa“ teškog 850 tona, samo „oplemenili“ kroz rekonstrukciju koju „potpisuje“ konzorcijum Tracey Barnier-Willis Design.

U stari hidrografski brod „udahnut“ je novi život, a jahta je dobila lukuszne kabine i salone u koje se može smjestiti do 12 putnika koje opslužuje 10 članova posade, čitav niz sadržaja za zabavu gostiju među kojima je set ukrcanih glisera, skutera i ostalih igrački za vodu posebno upečatljiv, a na jahtu je ugrađena i platforma za slijetanje helikoptera. Prije devet godina Novozelanđani su „Plan B“ prodali jednom američkom biznismenu koji je jahti zamijenio pogonski kompleks i dodatnim luksuzom oplemenio njenu unutrašnjost. Eksterijer broda, ofarban u tamno i svijetlo sive nijanse, posebno je upečatljiv i upućuje na nekadašnje vojno porijeklo ovog sada ultraluksuznog broda za uživanje privilegovanih.

Zgrada Lučke kapetanije u Kotoru dobija nove sadržaje – Sve može

0
Ograda granicnog prelaza zahvata pola buduceg restorana
Ograda granicnog prelaza zahvata pola buduceg restorana

Do 1.juna kotorska firma „Blue mat Mont Company“ otvoriće novi ugostiteljski objekat – restoran na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Kotoru – zgradi Lučke kapetanije na gradskoj rivi na Luži. Povrdila nam je to izvršna direktorica „Blue Mat Mont Company“ Olivera Risteljić, ističući da se novi ugostiteljski objekat otvara u poslovnom prostoru koji je već nekoliko godina u vlasništvu te firme.

Velika kamena zgrada Lučke kapetanije podignuta je krajem 19.vijeka i nalazi se na samom ulazu u carinsko područje graničnog prelaza „Luka Kotor“,a do prije nekoliko godina bila je u isključivom državnom vlasništvu. Pored organa Lučke kapetanije na spratu, prizemlje zgrade koristila je tada državna kompanija „Zetatrans“ koja se bavi poslovima špedicije i agenture u pomorstvu i transportu. „Zetatrans“ je već poodavno privatizovan, a sa njime je u privatne ruke „otišlo“ i prizemlje atraktivne zgrade na samoj „pjeni od mora“ u Kotoru.

U evidenciji Uprave za nekretnine prizemlje zgarde Lučke kapetanije ukupne površine 256 kvadrata, vodi se na kompaniju „Blue Mat Mont“ kao „sukorisnika“. Od toga je jedan „poslovni prostor u vanprivredi“ površine 151 kvadrat, „Blue Mat Mont“ krajem prošle godine izdao u zakup „Lovćen banci“ koja je ovdje otvorila svoju filijalu, a kotorskoj firmi preostala su još dva „nestambena prostora“ ukupne površine 105 kvadrata, koji se već neko vrijeme rekonstruišu u ugostiteljski objekat. Inače, više od polovine dužine zgrade Lučke kapetanije, iza je ograde koja označava područje graničnog prelaza, a na takvim mjestima se po propisima, pored putnika koji napuštaju ili ulaze u zemlju, mogu kretati samo osobe kojima MUP izdaje posebne službene dozvole.

Terasa ispred lučka kapetanija
Terasa ispred lučka kapetanija

„Prizemlje zgrade Lučke kapetanije kupili smo 2012 godine od kompanije „Zetatrans“. Nije tačno da se objekat nalazi u zoni graničnog prelaza „Luka Kotor“,a takvo tumačenje smo prije tri godine dobili i od Ministarstva finansija“- kazala je Risteljić.

Ona je dodala da će stoga preduzeće „Luka Kotor“ A.D. koje je postavilo ogradu što odvaja za građene dostupni dio Luže od onog koji spada pod režim graničnog prelaza, „morati da je pomjeri i oslobodi nam nesmetan ulaz u naše prostorije“.

Zgrada Lučke kapetanije Kotor
Zgrada Lučke kapetanije Kotor

Zanimljivo je i što je „Blue Mat Mont“ počeo da za ugostiteljske svrhe, priprema i veliku terasu na spratu iznad objekta u kojem rad „Lovćen banka“. Na atraktivnoj terasi sa koje se pruža lijep pogled na Stari grad i dio kotorske rive,postavljene su instalacije za video bim i ozvučenje, kao i za otvoreni šank, a sve to nalazi se bukvalno ispod prozora službene kancelarije šefa Lučke kapetanije Kotor, kapetana Bruna Brkanovića.

Stoga će uskoro sve stranke koje po službenoj dužnosti dolaze u prostorje državnog organa Crne Gore – Lučke kapetanije (zapovjednici i agenti brodova što uplovljavaju u Kotor, pomorci koji polažu ispite pred državnom komisijom i slično), imati neuobičajenu priliku da se osvježe pićem sa šanka pod prozorom lučkog kapetana i uživaju u muzici sa zvučnika nakačenih na zidovima terase.

Prema nezvaničnim informacijama, kotorska firma je iskazala interesovanje i da preuzme ostatak zgarde na Luži, što je indirektno povrđeno i iz Ministastva finansija.

I terasa luckog kapetana bice ugostiteljski objekat
I terasa luckog kapetana bice ugostiteljski objekat

„U prethodnom periodu postojalo je interesovanje za otkup prostora u zgradi u vlasništvu države Crne Gore a koju koristi Lučka kapetanija Kotor na gradskoj rivi u Kotoru, ali je u postupku utvrđeno da nijesu ispunjene sve pravne pretpostavke za donošenje predmetne odluke.”- kazano je iz resora ministra Radoja Žugića.

Ministarstvo finansija, MInistarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva nisu međutim odgovorili na pitanja smatraju li primjerenim da se u objektu koji se nalazi u dijelu Luke Kotor što ima status graničnog prelaza, otvaraju ugostiteljski objekti I da isti rade u neposrednoj blizini državnih organa koji su, po prirodi svog posla,u svakodnevnoj komunikaciji sa velikim brojem domaćih i stranih pravnih I fizičkih lica. MUP nije odgovorio ni na pitanje da li će gosti i osoblje budućeg restorana morati da pribave dozvole za kretanje u zoni graničnog prelaza ili će graničnoj policiji morati pokazivati pasoš svaki put kada budu ulazili i izlazili iz tog objekta.

„Morsko dobro“ nastavlja da uređuje tivatski rezervat prirode

0
Solila Tivat
Solila Tivat

Javno preduzeće “Morsko dobro” iz Budve je i ove godine izvršilo predsezonsko uređenje i nastavilo infrastrukturno opremanje specijalnog rezervata prirode Solila u Tivtu. Obavljeno je čišćenje i uklanjanje korovske vegetacije sa paralelnih i poprečnih nasipa u nekadašnjim srednjevjekovnim solanama u krajnjem južnom dijelu Tivatskog zaliva, trasiranje šetališnih staza, sanacija oštećenih djelova nasipa, postavljanja kanti i klupa, kao i održavanje postojeće infrastrukture -mostova i kapija. Vrijednost izvedenih radova je oko 8.000eura.

“Cilj ovih aktivnosti je da ograničenim intervencijama u specijanom rezervatu unaprijedimo njegovu zaštitu kako biljnih tako i životinjskih vrsta, posebno ptica, kao i aktivnu promociju nove vrste turističke ponude – birdwatching . Naime, poznato je da ekološki orijentisana turistička ponuda preuzima primat u razvijenim turističkim zemljama, a takođe je neophodno da, u cilju održivog razvoja, zaštitimo biljne i životinjske vrste koje skoro ekskluzivno imaju stanište na tivatskim Solilima.”- saopšteno je tim povodom iz “Morskog dobra”.

Iz budvanskog JP su najavili da će u narednom periodu biti nastavljene aktivnosti na daljem projektovanju, uređenju i čišćenju kanala, postavljanju informativnog punkta na ulazu u rezervat, te “druge aktivnosti koje će cijelo ovo područje staviti u funkciju i učiniti ga otvorenim za posjetioce.”Solila

Republički zavod za zaštitu prirode 2008. godine donio je riješenje o stavljanju pod zaštitu tivatskih Solila kao posebnog rezervata prirode radi očuvanja rijetkih, prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune i biljnih zajednica.

Solila edukativni čas
Solila edukativni čas

Na području nekadašnje aktivne solane razvijena je ugrožena slatinska vegetacija, koja se smatra posebnom vrijednošću. Slatinsku vegetaciju i obilje hrane u bazenima najbolje su iskoristile ptice. Do danas je na Tivatskim solilima registrovano 111 vrsta prica od 330 koje se redovno mogu vidjeti u Crnoj Gori. Solila su Emerald stanište Bernske konvencije i Područje od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori – IBA.

H. Novi – Član Evropske asocijacija za lokalnu demokratiju

0
Herceg - Novi panorama ulaza u Boku i pogled na Škver
Photo: Boka News

Opština Herceg-Novi postala član ALDE – Evropske asocijacija za lokalnu demokratiju. Na Generalnoj skupštini u Podgorici, 9.maja dobila je povelju o članstvu, odnosno partnerstvu.

ALDA je organizacija posvećena promociji dobrog vladanja u lokalnoj samoupravi i učešća građana na lokalnom nivou. Bavi se aktivnostima koje olakšavaju vezu između lokalnih vlasti i građanskog društva.

Herceg-Novi je predstavljala potpredsjednica opštine dr Tamara Vujović.

„U razgovou sa zvaničnicima dobili smo uvjeravanja da će pomoći Opštini Herceg-Novi u razvoju svih projekata koji se odnose na teme učešća građana u radu lokalne administracije „ kazala je Vujovićka. Osim naše opštine članovi ALDE su i opštine – Bijelo Polje i Ulcinj.

Na Skupštini je učestvovalo 150 delegata iz svih zemalja članica. Delegatima se obratio i šef delegacije Evropske Unije Mitija Drobnič.

ALDA postoji već 15 godina i njihovi članovi su iz svih zemalja EU. ALDA i Agencije za lokalnu demokratiju blisko sarađuju sa Savjetom Evrope i sa institucijama Evropske unije. Ova organizacija danas predstavlja lidera u velikim evropskim programima koji se odnose na teme učešća građana i decentralizovane saradnje. Organizacija ima četiri sjedišta u Vićenci, Strazburu, Subotici i Skoplju, i naročito je aktivna u zemljama zapadnog Balkana.

Solidarnost na djelu – Nedjelja Crvenog krsta

0

Crveni krst Crne Gore brojnim akcijama obilježio je Svjetski dan Crvenog krsta, a u toku je i Nedjelja Crvenog krsta, koja će trajati do 15. maja. Centralna proslava biće održana na Trgu Republike u Podgorici u srijedu 13. maja obilježavanjem 140 godina postojanja i djelovanja organizacije Crvenog krsta u Crnoj Gori, kao i 50 godina od postojanja njihovih fundamentalnih principa.

U Kotoru su tim povodom organizovane brojne aktivnosti. Akcija „Solidarnost na djelu”, prikupljanje pomoći u hrani i higijenskim artiklima za socijalno ugrožene porodice, održana je minulog vikenda u trgovačkim prodajnim objektima uz podršku Omladinskog kluba „Kotor”.

Aktivisti će danas posjetiti Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Dobroti i Dom starih “Grabovac” u Risnu, a sutra vrtiće i škole.

U srijedu 13. maja predstavnici opštinske organizacije Crvenog krsta Kotor obići će porodiljno odjeljenje Opšte bolnice Kotor i uručiti poklone svakom djetetu rođenom u „Nedjelji Crvenog krsta”.

Predavanje i radionica o Crvenom krstu u Domu Crvenog krsta u Škaljarima predviđeni su za četvrtak 14. maj, a u subotu 16. maja biće organizovano opštinsko prvenstvo u pružanju prve pomoći. Učestvovaće ekipe osnovnih i srednjih škola kotorske opštine

Koncert „Život violine kroz 50 godina”

0
Život violine
Život violine

Koncert „Život violine kroz 50 godina” i izložba fotografija „Škola od 1964.godine” održaća se sutra, 11. maja u Muzičkoj školi Tivat sa početkom u 20.sati.

Takmičenje u big game ribolovu – Prvi Kup Budve

0
Big Game fishing
Foto – Big Game fishing

Sportsko ribolovni klub Big game fishing Budva po prvi put organizuje takmičenje u big game ribolovu, od 13. do 16. maja – „Prvi Kup grada Budve 2015″

Iz kluba poručuju da ukoliko ste zainteresovani što prije oformite grupe i obavite prijavu na telefon 069/588-912.

Vanlovne aktivnosti se održavaju u budvanskoj marini i restoranu “Greco Beach” – Slovenska obala Budva.

Takmičenje će se održati prema slijedećem rasporedu:

13.maj

16:00-19:00 Prijava takmičara u restoranu “Greco Beach”, Slovenska obala bb

20:00 Otvaranje takmičenja

20:30 Svečana večera – restoran “Greco Beach” i muzički program

14.maj
09:00 Isplovljavanje i start takmičenja
18:00 Povratak u luku
19:30 Prijava i vaganje lova

15.maj
09:00 Isplovljavanje i start takmičenja
18:00 Povratak u luku
19:30 Prijava i vaganje lova

16.maj
09:00 Isplovljavanje iz gradske marine budva
18:00 Povratak u gradsku marinu
20:00 Proglašenje pobjednika uz svečanu večeru i muzički program i dodjela nagrada

Big Game Budva
Big Game Budva

 

Kotor Art od 25. juna

0
Kotor Art
Kotor Art

Međunarodni festival KotorArt, sedmi po redu, biće svečano otvoren 25. juna nastupom Crnogorskog simfonijskog orkestra, a trajaće do 14. avgusta kroz simultano odvijanje osam programskih segmenata.

I ove godine festival se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, Opštine Kotor i UNESCOa, a sponzori festivala su Luka Kotor, Luštica bay i Hellenic Coca Cola.

„Ideja vodilja i ovogodišnjeg festivala jeste afirmisanje Kotora, grada koji pripada svjetskoj kulturnoj baštini pod zaštitom UNESCO-a, kao kulturne prijestonice Crne Gore, u kojoj su nasljeđe i istorija oživljeni savremenom umjetnošću koja predstavlja dijeljeno dobro u javnom prostoru.

Novina ovogodišnjeg festivala je partnerstvo sa DukleyEuropean Art Community kroz zajedničko organizovanje nekoliko izložbi čime će program festivala biti proširen i na vizuelne umjetnosti.

Don Brankovi dani muzike od 25. juna do 14. avgusta u svom četrnaestom izdanju donose do sada najobimniji program od 16 koncerata u glavnom, i šest u pratećem programu.

Međunarodni festival klapa u Perastu će od 26. do 28. juna okupiti elitne izvođače i teoretičare klapskog stvaralaštva iz regiona.

23.Kotorski festival pozorišta za djecu održaće se od 1. do 12. jula, u proširenom izdanju od dvanaest, umjesto uobičajenih deset dana trajanja. Fokus ovogodišnjeg izdanja festivala je na crnogorskom pozorištu za djecu i mlade, vrednovanju njegovih dostignuća i razmatranju mogućnosti daljeg razvoja.

Kotor Art 2015
Kotor Art 2015

Kotor APSS, platfoma za promišljanje arhitekture i razvoja grada u odnosu na kulturnu baštinu, graditeljsko nasljeđe, savremene tendencije u razvoju gradova i probleme nastale u planiranju prostora usljed ubrzanog razvoja u zemljama u tranziciji, u ovogodišnjem izdanju od 14. do 18. jula zaključiće prvi, četvorogodišnji ciklus.

Ovogodišja Pjaca od filozofa, koncipirana kao međunarodni filozofski simpozijum na temu ljubavi, pod nazivom (Per)verzije ljubavi , 28. i 29. jula baviće se kompleksnim i goruće aktuelnim pitanjima promišljanja i re-invencije ljubavi, u današnje doba sveopšte hiperseksualnosti, a sa druge strane, zazora i straha od ljubavi kao takve.

SeaRock odvijaće se 24. i 25. jula. Uz zvijezde ovogodišnjeg festivala koje dolaze iz SAD-a, grupu Lambchop, William Fitzsimmonsa, Chuck Propheta, nastupiće italijanski bend Sacri Cuori, norveški Keine Angst, crnogorski Light under the black mountain i Antonio Sanchez i kurvini sinovi, te hrvatska kantautorka Irena Žilić.

Umjetnička studentska radionica Pisanje grada, pod nazivom Male / privatne istorije Kotora ove godine temelji se na istraživanju istorije prakse, odnosno privatne istorije grada i njegovih stanovnika kroz različite preriode.

 

“J’ade” u Baru

0

“J’ade”

Juče je u barsku luku uplovila jedna od najelegantnijih jahti svijeta – “J’ade”.

Riječ je o jahti koju je konstruisala prošle godine “Ferretti group company CRN”, dugačkoj 60 metara.

Bila je prava atrakcija na prošlonedjeljnom “Monaco Yacht Showu”, gdje je ušla u finale najboljih jahti po ponudi enterijera. Dobila je nagradu “World Yacht Trophy” na International Boat Showu 2013. godine.

Unutrašnjost jahte djelo je “Studio Zuccon International Projecta”. Može udobno ugostiti 10 gostiju u četiri kabine, uz apartman. Broji 13 članova posade. U njoj je gimnastička sala, hamam soba popločana mozaikom, akvarijumi, đakuzi kupka u mermeru, zatvoreni bazen sa 18.000 litara vode, kino…

Četiri palube su načinjene od canaletto oraha i palisandera, uz naglaske u vidu zelenog žada u čitavoj unutrašnjosti.

U unutrašnjost jahte staje osam metara dugi čamac, kojim se vlasnici mogu izvesti iz plovila, što “J’ade” čini prvom plovećom garažom.

Ž.Milović / D.Marović