DEMOKRATE, URA, DEMOS i DF apstiniraju – Donosimo izborne liste

0
SO Tivat
SO Tivat

Opštinska izborna komisija Tivta do isteka roka za njihovu predaju sinoć u ponoć, primila je ukupno 12 lista sa imenima kandidata za odbornike u novom sazivu Skupštine Opštine koji će se birati 17.aprila. Liste je predalo 9 partija i 3 udruženja građana, a od učešća u trci za povjerenje građana Tivta, kako su ranije i najavili, apstinirali su DF, Demokrate, URA i Demos.

Pune liste sa imenima 32 kandidata koliko ih se i bira u novi saziv podnijeli su DPS čiji je nosilac dr Snežana Matijević, SDP koju predvodi Vojislav Kaluđerović, Socijaldemokrate koje vodi Zdravko Mitrović, SNP čiji je nosilac Vlado Samardžić, HGI koju vodi Ilija Janović, te udruženja građana Bokeški Forum (Andrija Petković), Arsenal za Tivat (Budimir Cupara) i Tivatska Akcija (Miomir Abović).

CDU na listi ima 30 kandidata koje predvodi Neven Staničić, SRS 23 a nosilac je Mileta Jakovljević, dok DSS (nosilac Dejan Risančić) i LP (nosilac Borislav Samardžić) imaju po 22 kandidata.

Iako su Demokrate sinoć do kasno zasijedale u Tivtu i vijećale da li da ta stranka podnese već pripremljenu listu sa imenima 32 kandidata, partija Alekse Bečiča ipak se opredijelila za bojkot izbora. Prethodno je grupa funkcionera OO Nove Tivat koji su bili vrlo neradi da „DPS-u bez borbe predaju Tivat“,  pod pritiskom stranačke centrale, bila prinuđena da odustane od namjere da se na izborima pojave kao „nestranačke ličnosti“ na već spremljenoj posebnoj građanskoj listi.

SDP povukao Boškovića, DPS postupno „penzioniše“ Novosela

Zanimljivo je da na listi SDP nema njihovog dugogodišnjeg lidera u Tivtu i predsjednika tivatskog parlamenta Krsta Boškovića. DPS sa druge strane, stavljanjem aktuelnog gradonačelnika Ivana Novosela na drugu poziciju svoje liste, jasno je signalizovala namjeru da ga u narednom periodu postupno „politički penzioniše“ jer će kandidatkinja za gradonačelnicu te partije biti Snežana Matijević.

IZBORNE LISTE TIVAT 2016

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA-DPS

dr Snežana Matijević, Ivan Novosel, Siniša Kusovac, Nebojša Kašćelan, Silvana Ćupić, Špiro Ivošević, Nikola Popović, Julija Samardžić, Vlado Đukić, Jovanka Vujačić, Slaviša Ognjanović, Mile Ćosović, Marija Marović, Ljubomir Popović, Nina Petković, Alen Muminović, Mileta Rabrenović, Milena Ćipranić, Zoran Barbić, Jelka Mimica, Zoran Stanković, Petar Plamenac, Miroslav Sindik, Nevenka Saveljić, Dejan Sekulić, Miro Božinović, Ljuljeta Vučković, Zvonimir Dubravčić, Vladan Biočanin, Tamara Rakić, Dubravka Koparan i Igor Tatar.

SOCIJALISTIČKA NARODNA PARTIJA – SNP

Vlado-Šanjo Samardžić, Darinka Kašćelan, Aleksandar Davidović, Jelena Papović, Nebojša Vukasović, Jovana Samardžić, Petar Dubravčević, Niko Đurišić, Milinko Papović, Renata Tasić, Lazar Klakor,Vera Jovanović, Radmila Pinjatić, Mihailo Šljivančanin, Miloš Popović, Vesna Tešić, Ranko Samardžić, Senka Martić, Snežana Radović, Vladimir Ristović, Mileva Kovačević, Gavrilo Stojanović, Vesna Filipović, Branka Jovanović, Slobodanka Peričić, Darko Dojkić, Radan Gačević, Stevan Pejović, Velibor Filipović, Radoš Danilović, Božo Novaković, Svetlana Vukasović.

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA -SDP

Vojislav Vojo Kaluđerović, Bernarda Moškov, Ljubinko Biskupović, Jovo Radonjić, Marija Maja Pasković, Ivo Marić, Ljubomir Popadić, Frano Bošković, Peđa Martinović, Sandra Sanader, Darko Matijević, Svetlana Smodlaka, Nikola Nikolić – Noto, dr. Nina Tripičić,  Sreten Blagojević, Ante Botica, Mirela Božinović, Mato Bošković, Mirjana Bjelica, Dejana Krstić, Petar Šarić, Dejan Stjepčević, Tomislav Elkaz, Svetlana Radulović, Ilija Matković – Basko, Tijana Petković, Darija Zifra, Mladen Ribica, Miroslav Petković, Ramadan Ćiškaj, Frano Petković, Vanja Škanata.

HRVATSKA GRAĐANSKA INICIJATIVA-HGI

Ilija Janović, Marija Vučinović, Adrijan Vuksanović, Ružica Lazarević, Srećko Tripović, Sandra Krstović, Zvonko Deković, Tanja Grabić, Mladen Božinović, Anto Perčin, Danijel Radošević- Dado, Tanja Bakalbašić, Gajo Kovačević, Anto Biskupović, Roko Nikolić,  Aida Petković, Mato Krstović, Zvonko Perušina, Vido Matković, Darija Žegura, Anton Stjepčević, Mladen Perušina, Gracija Škanata, Sofija Tomičić, Neno Brkan, Ana Lasić, Antun Petković, Mario Matković, Sonja Ivić, Josip Počanić, Marijo Golub i Miroslav Franović.

CRNOGORSKA DEMOKRATSKA UNIJA -CDU

Neven Staničić, Radomir-Rajko Čavor, Ana Di Ceglie, Ivana Aranđus, Irena Petričević, Marko Vrdoljak, Vesna Grabić, Jovan Đurđevac, Vladimir Čavor, Tatjana Tomičić-Plavšić, Dragan Čavor, Tripo Božinović, Božidar Uskoković, Zdravko Mudrić, Božidar Martinović, Radovan Čavor, Gojko Krsmanović, Miloš Božović, Martina Vujović, Vlado Krsmanović, Milena Čavor, Nada Staničić, Bogdan Staletić, Vesna Popović, Milorad Radulović, Božidarka Lazović, Dragica Batuta, Danka Popović, Aleksandar Novović, Slavenko Marović.

DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA –DSS

Dejan Risančić, Siniša Samardžić, Backo Backović, Jovana Potežica, Vladan Vojvodić, Ivana Jaćimović,Đorđe Jovićević, Gorica Đurović, Đorđe Klopan, Nenad Perović, Dejan Mijanović, Vesna Luković, Ljiljana Jovićević, Biljana Matijević, Gavrilo Samardžić, Milan Bugarin, Lazar Lukić, Anamarija Zuban, Lidija Risančić, Nedjeljko Puljiz, Nikola Jovović i Radmila Petrović.

SRPSKA RADIKALNA STRANKA -SRS

Mileta Jakovljević, Jovica Peričić, Ana Jakovljević, Svetozar Žujović, Zoran Kadić, Brankica Dosković, Vukašin Kovačević, Ljubo Bulajić, Milena Šućur, Miloš Vujačić, Slavica Jakovljević, Mara Mulina, Živana Kadić, Karolina Horvat, Vojislav Ćulafić, Ranko Buzić, Radomir Buzić, Dalibor Vuković, Radoš Knežević, Rajko Negojević, Jovo Janović, Marijana Jušković, Anđelija Pavlović.

SOCIJALDEMOKRATESD

Zdravko Mitrović, Dejan Maslovar, Dalibor Petković, Ivana Franović, Rada Luković, Elvis Brkan, Branka Kastratović, Ajka Matijavić, Anja Brkić, Mato Marović, Vesna Radnjić, Igor Petković, Katarina Tanasković, Marija Popivoda, Nikola Škanata, Lidija Luković, Milan Čukić, Ivana Petković, Jelica Maslovarić, Dušica Petković, Ilija Pinjatić, Ana Bigović, Davor Brkan, Mileta Šarović, Srđan Vojinović, Helena Radončić, Izabel Vuksanović, Edin Karalić, Kosta Bulajić, Marina Lalević, Dragoljub Samardžić, Saša Teskera.

LIBERALNA PARTIJA – LP

Borislav Samardžić, Goran Vučurović, Milica Papović, Marko Čavor, Ilinka Radović, Saša Đuretić, Slavica Jurić, Željko Mikulandra, Ivica Niketić, Slađana Bašić, Radenko Smolović, Edita Slaby-Brkan, Mladen Korošec, Nenad  Radanović, Milivoj Slaby, Jelena Plamenac, Mato Marković, Tonka Slaby, Goran Andrić, Marijana Samardžić, Goran Bašić, Olga Livaja, Srđan Pavlović.

BOKEŠKI FORUM

dr Andrija Petković, Marija Giljača, Božidarka Boba Milinović, Marko Raičević, Dragan Kostić, Kristina Luković, Damir Nikolić, Sandra Sindik, Mirela Štilet, Tereza Petković, Dijana Francesković, Branislav Matijević, Matija Grbić, Marinela Furundžić, Nenad Kostić, Zlatan Carević, Nemanja Perović, Kristina Bujković, Senka Stanišić, Miroslav Pajović, Biljana Đoković, Svetlana Grbić, Toni Belan, Biljana Golub, Nebojša Perović, Nina Vuksanović, Ivana Staničić, Veselin Radonjić, Nađa Maslovar, mr Ana Dimovska, Marko Mršulja i  Staša Ćeranić.

ARSENAL ZA TIVAT

Budimir Cupara, Vaso Momčilović,  Milijana Đinović, Predrag Dubravčević, Jelkica Petrović,  Josip- Braco Nikolić, Marinko Žižić, Vojislav Ercegović, Dejana Janjatović, Goran Deretić, Vojislav Vujović, Izabela Urošević, Ankica Bogdanović, Frano Zanki, Marko Janović, Dean Grubišić, Ružica Đukanović, Drago Bogdanović, Milan Samardžić, Branka Matijević, Saša Džemail, Milka Mitošević, Ludvig Lukšić, Ranka Žarković, Jadranka Kokotović, Vitomir Ćetković, Marko Delić, Boris Cupara, Jovanka Radonjić, Marijana Šarić, Filip Knežević, Ruža Petrović.

TIVATSKA AKCIJA – TA

Miomir Abović, Mirko Kovačević, Vesna Barbić, Silvijo Marković, Sanja Vuković, Aleksandar Dragojević, Ivo Pean, Boris Koprivica, Nataša Fažo, Nikola Barbić, Slavenko-Slavko Staničić, Igor Fažo, Petar Bilafer, Milan Borović, Anđelko-Ano Đuranović, Tijana Dragojević, Saša Dubljević, Slobodan Perišić, Vili Lepeš, Tatjana Čavor, Igor Koprivica, Ilija Počanić, Margita Ilić, Andrea Tripović, Slavko Dabović, Petrana Stojović, Ljiljana Kovačević, Pero Ercegović, Zlatko Škanata, Zorica Luković, Zoran Kovačević i Slavica Čelanović

 

Vrijeme pretežno oblačno, povremeno kiša

0
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Foto Ivka Janković

Vrijeme danas, pretežno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, a u višim planinskim predjelima na sjeveru i susnježica i snijeg. Tokom noći susnježica i snijeg očekuju se i u nižim predjelima na sjeveru. U južnim predjelima mjestimično obilnije padavine, intenzivnije tokom drugog dijela dana. Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, istočni i jugoistočni, krajem dana i tokom noći sjeveroistočni.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 19 stepeni.

Period srijeda-nedjelja:

U srijedu pretežno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, a u višim planinskim predjelima na sjeveru i susnježica i snijeg. Tokom noći susnježica i snijeg očekuju se i u nižim predjelima na sjeveru. U južnim predjelima mjestimično obilnije padavine, intenzivnije tokom drugog dijela dana.

U četvrtak povremeno kiša, na jugu ponegdje i pljusak praćen grmljavinom, na sjeveru susnježica i snijeg, a tokom dana u nižim predjelima i kiša. U petak tokom jutra ili prijepodneva postepen prestanak padavina i djelimično razvedravanje.

Za dane vikenda suvo vrijeme, na jugu sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar umjeren do jak, jugoistočni i istočni, od srijede veče sjeverni i sjeveroistočni, u petak će znatno oslabiti.

Najviša dnevna temperatura vazduha u četvrtak u padu, a od petka u blagom porastu.

Svjetski dan voda – TO Tivat postavlja javnu česmu

1
Voda
Voda

Turistička organizacija Tivat podsjeća na 22 mart – Svjetski dan voda da bi se istakla važnost zaštite voda kao temelja života.

Turistička organizacija Tivat je Planom i programom rada za 2016. godinu predvidjela sredstva za postavljanje javne česme na ovaj značajni datum i obratila se Sekretarijatu za uredjenje prostora i zaštitu životne sredine radi određivanja lokacije.

Za realizaciju ove ideje potrebno je da sačekamo završetak konkursa za najbolje urbanističko idejno arhitektonsko rješenje za parterno uređenje javnih otvorenih površina, kaže se u saopštenju iz TO Tivat.

Nedostatak vode za piće i uopšte potreba za vodom u narednim godinama biće jedan od ograničavajućih faktora razvoja. Možemo biti izuzetno zadovoljni količinom vodnih resursa u našoj zemlji kao i kvalitetom vode.

 

Akcija – “Očistimo Herceg Novi za jedan dan”

0
Herceg Novi - Igalo
Herceg Novi – Igalo

Akcija „Očistimo Herceg Novi za jedan dan“ biće održana 20. maja, u okviru kampanje „Očistimo Crnu Goru za jedan dan“ i međunarodne akcije „Let’s do World“.

Nakon sastanka predstavnika organa hercegnovske lokalne uprave i ADP Zid, saopšteno je da je cilj akcije da se prijavi što veći broj dobrovoljnih učesnika i očisti što više otpada, uz istovremeno povezivanje ljudi u zajednici. Očekuje se da ovaj projekat podstakne građane da učestvuju u akciji, bez obzira na godine i posao, porijeklo i različite pripadnosti.

Herceg Novi, kao i druge opštine u Crnoj Gori, ima veliki problem sa odlaganjem i trajnim saniranjem otpada, a nelegalno odlaganje otpada je dovelo do značajnog devastiranja životnog prostora i svakodnevno dovodi u opasnost građane.

Igor Milošević iz ADP Zid podsjetio je da je 2014. godine, kada je održana prva akcija čišćenja „Let’s do It Mediteran“, sakupljeno preko 530 tona otpada.

“Tada se u šest primorskih gradova okupilo oko 3.100 građana, opštinska preduzeća, 20-ak privatnih preduzeća, škole, sportski i ronilački klubovi. Prvashodno se radilo o plastičnom i papirnom otpadu, a sa pojedinih lokacija uz pomoć mehanizacije uklonjen je i građevinski šut, kao i otpad organskog porijekla “, kiazao je Milošević.

Let’s do It Mediteran – Herceg Novi

Milošević je naglasio da je dostupna za korišćenje i mobilna aplikacija za mapiranje i obilježavanje nelegalnog odlaganja smeća.

“Očistimo Crnu Goru za jedan dan” se realizuje u saradnji sa Ministarstvom turizma i održivog razvoja, koje je pomoglo da inicijativa dobije najviše glasova građana i podršku u akciji „Budi odgovoran“. Inicijativa će biti vizuelno i medijski promovisana kroz niz akcija i putem prezentacija u javnosti”, saopšteno je nakon sastanka.

Sljedeće godine otvaranje marine Luštica Bay

0
Marina Lustica Bay
Marina Lustica Bay

Izgradnja marine Luštica Bay u zalivu Trašte nadomak Tivta je nešto dinamičnija od planiranog tako da će svečano otvaranje ovog objekta biti upriličeno sredinom sljedeće godine. To će biti prva novoizgrađena marina u Crnoj Gori u posljednjih više od deset godina a ponudiće 176 vezova za prihvat brodova do 35 metara dužine, saopštili su iz kompanije Luštica Development.

-Izvjesno je da ćemo “soft” otvaranje marine upriličiti u martu sljedeće godine, a potom i svečano otvaranje par mjeseci kasnije. Jako smo ponosni što objekat završavamo nešto ranije od planiranog, saopštio je Daren Gibson /Darren Gibson/ izvršni direktor Luštica Development.

Novoizgrađena marina jedna je od dvije planirane u kompleksu Luštica Bay vrijednom 1,1 milijardu eura koji se gradi na tivatskom dijelu polustrva Luštica.

Njena jedinstvenost je u tome što se gradi na potpuno infrastrukturno neopremljenom terenu. Pozicija marine je na lokaciji gdje su udari talasa veoma jaki u zimskom periodu, pa su za zaštitu marine projektovana dva lukobrana kao nasute građevine od lomljenog kamena različite granulacije.

Lukobrani - Luštica Bay
Lukobrani – Luštica Bay

Građevinski radovi na lukobranima su završeni i u toku su radovi na lukobranskom zidu. Konstrukcija marine je izgrađena gotovo bez armiranog betona što je takođe kuriozitet.

-Naša namjera je bila da se konstrukcija projektuje sa što manje armiranog betona radi izbjegavanja korozije armature i zaštite postojećeg ekosistema, odnosno uklapanja u postojeću sredinu. Tako da je ono što je inače bilo jednostavno savladati u armiranom betonu, u našem slučaju postalo izazov na koji smo uspješno odgovorili, saopštio je Nabil Mičel /Michel/, direktor izgradnje u Luštica Development-u.

Naselje
Naselje

Za projekat konstrukcije marine Luštica Bay, odgovorni projektant prof. dr Zvonko Tomanović, nagrađen je prošle godine priznanjem Inženjerske komore Crne Gore (IKCG) za dostignuća u struci iz oblasti planiranja i izgradnje objekata

Kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica Bay koji će imati sedam hotela, dvije marine, prvi profesionalni golf teren sa 18 rupa, više od 1000 stanova, 500 vila i gradskih kuća, sportske objekte i sadržaje, kao i druge objekte koji će upotpuniti izgled i funkcionalnost naselja.

North Sail Montenegro ojedriti će drvene barke kalafatske radionice Bokovac

0
Posjeta Bokovcima
Posjeta Bokovcima

Kalafatsku radionicu vlasnika Nenada Bokovca iz Bara ovih dana su posjetili predstavnici firme North Sail Montenegro, stacioniranih u luksuznoj marini “Porto Montenegro” gdje imaju i svoje radionice.

Prepoznavši kvalitet barki i njihovu ulogu u očuvanju tradicije drvene brodogradnje u Crnoj Gori odlučili su da ojedre sve Nenadove barke tradicionalnim latinskim jedrima i pripadajućim flokovima.

Ovo je lijep primjer saradnje jedne velike i u svijetu priznate firme koja podržava tradiciju zemlje u kojoj posluje.

Nenadu i njegovim barkama želimo puno uspjeha na sledećim regatama  sa novim jedrima.

North Sail Montenegro
North Sail Montenegro

Sat se pomjera u nedjelju – ljetnje računanje vremena

0
Sat računanje vremena - ljeto - zima
Sat računanje vremena – ljeto – zima

Ljetnje računanje vremena počeće u nedelju, 27. marta kada kazaljke na satu u 2 sata poslije ponoći treba pomjeriti na 3 sata.

Ljetnje računanje vremena u Evropi trajaće do posljednjeg vikenda u oktobru.

Prelazak na ljetnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uveden u oko 70 država, uglavnom na sjevernoj hemisferi. Od 2002. godine zemlje Evropske unije, kao i ostale države u Evropi, odredile su da početak ljetnjeg vremena bude posljednje nedelje u martu, a završetak posljednje sedmice u oktobru.

Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih godina, sa obrazloženjem da se time “produžava” dan, omogućuje ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Sve evropske zemlje koriste ljetnje vrijeme, a datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države. Pomjeranje vremena se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedelje da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.

“Bokeški Forum” protiv centralizacije upravljanja obalom

0
Bokeški forum
Bokeški forum

“Bokeški Forum” (BF) zatražio je da sve plaže na Crnogorskom primorju budu tretirane kao javno dobro dostupno svima, a ne samo pojedinim krugovima. Sa nekih od najljepših plaža na obali poput onih u Miločeru kojim gazduje “Adriatic Propertsies” javnost je već “protjerana” pod  opravdanjem da ekskuzivni turistički rizorti moraju imati privatne plaže samo za svoju klijentelu, a slično bi se ubrzo moglo dogoditi i sa najvećim dijelom jedne od najljepših plaža u Boki – čuvenim “Plavim horizontom” u uvali Pržna.

“Posljednji primjer, vezan za plažu u uvali Pržna – „Plavi horizont“ sa kojeg će domaće stanovništvo bukvalno biti protjerano, najbolji je svjedok činjenice da se JP “Morsko dobro” iz Budve prema domicilnom stanovništvu ponaša  maćehinski, slobodno se može reći i feudalistički. Građani koji pokušavaju da žive od turizma, svojim gostima teško da će moći da objasne da više na „Plavom horizontu“ ne mogu da borave. A sve to zbog interesa stranih investitora, koji se, pronalazeći pogodno tlo, na našoj obali bahato ponašaju.”- saopštio je BF dodajući da “svesrdnu pomoć u degradaciji mještana Tivta i cijelog primorja”, “Morsko dobro” ima u Ministartsvu održivog razvoja i turizma.

“To ministarstvo nacrtom Plana uređenja obalnog područja, jasno stavilo do znanja da je u službi obezvrijeđivanja imovine Bokelja. Više od decenije omogućavali su da se uzurpira obala i zemlja i da kojekakvi tajkuni, sa ili bez dozvole, grade kuće maltene ulazeći u more, a novim rješenjem starosjediocima ne dozvoljavaju da grade na sopstvenoj imovini. Zbog svega toga BF se zalaže da sve plaže na crnogorskom primorju budu tretirane kao javno dobro Takođe, BF zahtjeva da JP „Morsko dobro“ bude ukinuto, i da se o svojoj obali i pripadajućoj teritoriji staraju same opštine, a da se poštujući principe decentralizacije, visoka ovlaštenja u tome daju i samim mjesnim zajednicama. Na taj način, omogućio bi se dodatni priliv sredstava u opštinske kase i istovremeno se otvorila nova radna mjesta, na kojima bi prioritet prilikom zapošljavanja imalo domaće stanovništvo.”- saopštio je BF dodajući da je JP “Morkso dobro” svojim dosadašnjim funkcionisanjem “pokazalo da je jedan od najvećih neprijatelja Boke i Bokelja.”

Knjižara So predlaže, čitajte…

0
Knjižara So Herceg - Novi
Knjižara So Herceg – Novi

U vansezonskom kulturnom kalendaru Herceg Novog, sedmica pred nama može da bude šarenija uz preporuke koje nam i ove sedmice tradicionalno dolaze iz hercegnovske gradske Knjižare So.

S obzirom da je u toku i doba posta i vrijeme korizme, donosimo predloge za čitanje naslova sa teološkom literaturom.

Da čovek nije izmislio grad, nego da će prije biti da je grad stvorio čovjeka i njegove navike, saznajemo u djelu Knjiga o gradovima. Kubanac Giljermo Kabrera Infante, vrsni lingvista, eksperimentator u jeziku i bivši diplomata, kao saučesnik i svjedok vodi čitaoce u Pariz, Brisel, Madrid, Veneciju, Njujork, LasVegas, Majami, Rio de Žaneiro… Budući je autor drugu polovinu života proveo u Londonu, otud ovaj grad i zauzima polovinu prostore ove knjige. Izdavač je Geopoetika.

1400071286975_sedam_njegoevih_sahrana__slobodan_kljaki__ratko_pekoviKnjiga Sedam Njegoševih sahrana Slobodana Kljakića i Ratka Pekovića posvećena je svih sahranama i preseljenjima posmrtnih ostataka našeg velikog pjesnika. Iz knjige saznajemo da su vlasti Cetinja 3. septembra 1971. donijele odluku da kapela poslije rušenja i uklanjanja sa Jezerskog vrha 1972. bude obnovljena na nekom drugom mjestu, ali se to do danas nije dogodilo. Obilježavanje 200-godišnice od rođenja Petra II Petrovića Njegoša podstaklo je autore da istraže složene okolnosti zbog kojih su od Njegoševe smrti 1851. vladičine kosti premiještane i sahranjivane još pet puta: 1854, 1916, 1925, 1972. i 1974. godine, kada su položene u kriptu Meštrovićevog mauzoleja na vrhu Lovćena. Izdavač je Jasen.

Sudjenje-Isusu-pravni-aspekti-Zeljko-Stepanovic-nova_slika_XL_41437197Suđenje Isusu, pravni aspekti Željka Stepanovića knjiga je u kojoj ćemo naći odgovore na pitanja: Da li je proces protiv Isusa bio zakonit? Zašto je Isusu suđeno pred tri različita suda? Da li su dokazani navodi optužnica? Koja krivična djela su mu pripisana? Ova tema je već dugo predmet biblijskih, antropoloških i društveno istorijskih istraživanja ali, po mišljenju brojnih kritičara nijedno nije tako sveobuhvatno i iscrpno kao ovo. Uostalom, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu nagradio je Stepanovića za ovaj rad.

Knjiga Odgovaranje na liturgiji može biti koristan priručnik, ali i udžbenik, za aktivno učestvovanje u pravoslavnom obredu. Iz knjige Budimo ljudi, iz usta patrijarha Pavla saznajemo da smo „obavezni i u najtežim situacijama da postupamo kao ljudi, i nema toga interesa, niti nacionalnog niti pojedinačnog, koji bi nam mogao biti izgovor da budemo neljudi“.

Misija Trio: Otkrivanje Amerike roman je za djecu. Profesor Teodor Šampolion je nestao. Negova unuka Mina je ubijeđena da mu se nešto dogodilo. Sa svoja dva najbolja prijatelja, Matisom i Robinom, ona započinje istragu u muzeju tog poznatog naučnika. To će ovo troje prijatelja dovesti. ni manje ni više nego na brod  Kristifora Kolumba. Uslijediće nezaboravna avanutra u kojoj će naši junaci pratiti slavnog moreplovca pri susretu sa Indijancima. Izdavač je Pčelica.

Iz edicije Male knjige o velikim ljudima stiže nam Kristofor Kolumbo Aleksandra Bojovića. Kolumbo je rođen 1451. godine u Đenovi. Svjedoci su zapisali da je bio tajanstven, pobožan,  inteligentan i radoznao. Istorija ga je upamtila kao najvećeg moreplovca svih vremena. Kada je sa tri broda – Ninja, Pinta i Santa Marija krenuo na neizvesno putovanje prema zapadu u namjeri da preko Atlantika stigne do Indije niko nije ni slutio da će to putovanje promijeniti tok istorije. 1492. godine, misleći da je stigao u Indiju, Kolumbo je u stvari otkrio Ameriku. Izdavač je Pčelica.

Medvedić Neca ima tremu Nikolete Novak i Alekse Jovanovića slikovnica je iz edicije Priče iz šume. Medvedić Neca se ozbiljno priprema za nastup na šumskoj priredbi povodom dolaska proljeća. Međutim, na generalnoj probi hvata ga trema i on bježi sa bine. Glavna ideja ove slikovnice je da djeci pomogne da savladaju strah od javnog nastupa. Uz to djeca će saznati neke zanimljivosti o medvjedima ali i druge pojmove koji su u vezi sa šumom. Na kraju slikovnice nalazi se i nekoliko zanimljivih zadataka za rješavanje. Izdavač je Pčelica.

Za kraj kažimo kako se u hercegnovskoj Knjižari So, sa svakom kupljenom knjigom Jasminke Petrović, Vesne Dedić Milojević i Ljiljane Habjanović Đurović – mogu dobiti njihovi originalni potpisi.

TA – Masovni protesti opozicije ukoliko ne dođe do odlaganja izbora u Tivtu

0
Opština Tivat
Opština Tivat

„Tivatska Akcija“ (TA) još jednom upozorila je danas „podgoričku opoziciju“ da – ukoliko ne dođe do dogovora o odlaganju izbora u Tivtu zakazanih za 17.april „opozicija, ako to zaista jeste, ne smije da reaguje „salonskim“ bojkotom izbora, već mora da organizuje masovne proteste u Podgorici, a potom i u Tivtu tokom cijelog izbornog dana.“

„DPS-u izuzetno odgovara „salonski“ bojkot izbora, jer je to jedini način da zajedno sa satelitima preživi izbore, i nekako „skrpi“ vlast u Tivtu. Sporan legitimitet izbora nikada nije predstavljao problem za njih, a kamoli sada kad su izborne liste već predale dvije lokalne grupe birača, a na izborima će se sigurno pojaviti još najmanje 4 režimske stranke koje su u Tivtu formalno opozicione.“- saopštila je TA poručujući da ona kao lokalna lista, ima odgovornost prema opozicionim građanima Tivta „i ne može dozvoliti da zbog političkih igara na državnom nivou Tivat zadesi sudbina Andrijevice.“

„Stoga će TA – ukoliko danas (utorak, 22.mart- prim.aut.) ne dođe do dogovora o odlaganju izbora u Tivtu, a opozicija (makar DF i Demokrate) se  javno ne obaveže da će pokrenuti masovne proteste u Podgorici, i u Tivtu na dan izbora – morati da preda izbornu listu. To nipošto ne znači da dajemo bilo kakav legitimitet izborima u Tivtu, koji će, ukoliko ne budu odloženi, biti najneregularniji ikada. Ali, TA, za razliku od partija s centralom u Podgorici, ne može pristati na besmisleno žrtvovanje Tivta, ni na situaciju da u lokalnom parlamentu budu samo DPS i njegovi sateliti.“- poručila je TA.

Rok za predaju lista Opštinskoj izbornoj komisiji Tivta ističe 22.marta u 24 sata.         Većina stranaka, čak i onih koje se deklarativno zalažu za bojkot i odlaganje izbora, pripremila je svoje liste.

TA je kolegama iz opozicije na državnom nivou poručila da ukoliko ne dođe do dogovora o odlaganju izbora, očekuje masovne proteste opozicije.

„Bez toga, to bi značilo da su opozicione partije koje bojkotuju izbore u Tivtu zapravo radile u interesu DPS-a. Čim opozicija (makar DF i Demokrate) bude organizovala masovni protest zbog eventualnog pokušaja da se sprovedu neregularni izbori u Tivtu – Tivatska Akcija će povući svoju listu, i  pridružiti se bojkotu i protestima.“- saopštili su iz te građanske liste.