Aerodrom Tivatje tokom prošlog mjeseca zabilježio promet od 18.438 putnika, što je 9,8 odsto slabiji rezultat nego u istom mjesecu prošle godine.
Dinamika saobraćaja na ovom aerodromu tokom januara i februara je najslabija u godini, te trenutno dnevno ima između 4 i 6 letova kompanija Montenegro Airlines, Air Serbija i Aeroflot na linijama za Beograd i Moskvu. Značajno povećanje prometa na tivatskom aerodromu, može se očekivati već od marta kada počinju prvi sezonski čarteri iz inostranstva. Krajem tog mjeseca redovnu liniju između Mančestera i Tivta, uspostaviće i britanska lou-kost kompanija “EasyJet” čiji će avioni na toj relaciji saobraćati dva puta nedjeljno do sredine oktobra.
Inače, prvenstveno zbog drastično lošijeg reuzultata sa ukrajinskog tržišta pogođenog ratnim dešavanjima, aerodrom Tivat je lani zabilježio pad od 1,7 odsto u prometu putnika kojih je tokom cijele 2015, bilo ukupno 895.033. Iako je jedini među 10 najprometnijih aeredroma u bivšoj Jugoslaviji lani zabilježio pad prometa, aerodrom Tivat ipak je zadržao svoje osmo mjesto na “top 10 listi”, ispred Sarajeva sa 773 hiljade, te Podgorice koja je sa lanjskih 748 hiljada putnika, na posljednjem mjestu te liste.
U protelih deset godina, obim saobraćaja na aerodromu Tivat porastao je za čak 167 posto, po čemu je ta vazdušna luka druga najbrže rastuća na prostoru bivše Jugoslavije, nakon aerodroma u Skoplju.
U znak sjećanja na Pobunu mornara čije su vođe strijeljane na današnji dan 1918.godine, na spomeniku u Škaljarima, uz odred Bokeljske mornarice i Mornarica vojske Crne Gore, vijence i cvijeće položili su predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević, delegacija gradske uprave češkog grada Prerov, članovi Bokeljske mornarice i predstavnici članova Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotora.
„Ovaj istorijski momenat, sudbina stradalog mornara, Františeka Raša spojili su Kotor i Prerov, sa kojima ćemo danas ozvaničiti pobratimske odnose na obostrano zadovoljstvo i za dobrobit naših građana razviti različite vidove saradnje“ – kazao je gradonačelnik Kotora Stjepčević.
Petr Měřínský podpredsjednik češkog grada Preror iskazao je ponos što su se pored pripadnika južnoslavenskih naroda pridružili i Česi.
„Najveće priznanje zaslužio je sin krojača iz Prerova, artiljerijski podoficir František Raš. On je zahvaljujući svojoj mudrosti i obazrivosti imao odlučujuću ulogu u komandi ustanka. Čak i danas, nakon sto godina građani Prerova su sa pravom ponosni na Františeka Raša. Ova važna ličnost koja je blisko vezana sa istorijom Kotora i grada Prerova bila je podstrek za naše zbližavanje“ – kazao je Petr Měřínský.
Vođe ustanka mornara na brodovima Austrougarske flote u Boki Kotorskoj František Raš, Antun Grabar, Jerko Šižgorić i Mate Brničević strijeljani su u 11. februara 1918 godine u Škaljarima – Kotor.
“Čovek se posle ispovesti ne oseća ništa čistije nego što je bio pre nje. Naprotiv, oseća se tada kao kanta za smeće jer je izbacio iz sebe sve svoje bolje verzije, ostao je sa najgorom, onom sa kojom se nikom nikad ne ispoveda.”-ova rečenica iz “Zlatnog runa” Borislav Pekića, bila je moto Draganu Velikiću da napiše roman „Islednik“ za koji je dobio NIN-ovu nagradu.
To je Velikić sinoć kazao tivatskoj publici na predstavljanu svog najnovijeg romana u galeriji ljetnijovca Buća-Luković.
Centralna tema romana “Islednik” je smrt majke i uticaj tog događaja na stanje i život glavnog junaka –pisca kojeg ta tragična vijest zatiče u Budimpešti. Osnovna potka ovog djela je odrastanje i vaspitanje mladića, preispitivanje njegove porodične istorije, ali je to istovremeno povijest o jednoj zemlji i ljudima kojih više nema. Velikić ističe da veoma važno da se čovjeki iskreno pogleda i naglašava da svaku individuu “oblikuju četiri roditelja – dva biološka, lektira koju čita i gradovi u kojima živi.”
“Ja sam pokušao ovom knjigom, ne da se ispovijedam, ali da krenem od najgore verzije ne samo sebe, nego čitavog porodičnog miljea i to je ono istinsko. Umjetničko djelo je sastavljeno od izmišljenog, ali ne od lažnog. Izmišljanje nije laganje, već često prava istina koja je opšte prihvatljivija nego pojedinačna. U tom smislu je i “Islednik” tako ispao.”- istakao je nagrađivani srpski pisac.
Književno veče Dragana Velikića u Tivtu
Pored Velikića, publici se obratila i Vanja Gavroski iz izdavačke kuće “Laguna” iz Beograda koja je prisutne upoznala i sa ostatkom Velikićevog opusa i kreativnim procesom iz koga je nastao njegv novi, NIN-ovom nagradom ovjenčani roman “Islednik”.
Predstavnici marketing tima Porto Montenegraučestvovali su na Internacionalnom marketinškom forumu u Londonu, koji je održan 9. februara, i koji je okupio preko stotinu renomiranih profesionalaca iz domena jahting idustrije- saopšteno je iz Porto Montenegra.
Učesnici masterclass-a su kroz interaktivne sjednice, dinamične panel diskusije marketinške prakse i umrežavanja, razmjenili iskustva u cilju unapređivanja marketinških strategija, primarno u superjahting proizvodu i uslugama. To podrazumijeva i niz drugih luksuznih sektora, uključujući i nekretnine, bankarstvo, avio-mreže, modu, putovanja, i slično, tj. sve što čini turistički proizvod jedne jahting destinacije, kakva i jeste marina za superjahte i luksuzno nautičko naselje Porto Montenegro.
„Na ovom forumskom nastupu, koji je bio odlična komunikaciona platforma za još jedno predstavljanje kapaciteta marine i nautičke usluge u Porto Montenegru, kruzing-okruženja Crne Gore, ali i Boke Kotorske kao omiljene čarter destinacije na Jadranu, ostvareni su i poslovni kontakti, koji nam omogućavaju umrežavanje sa različitim jahting subjektima, pogotovo kada nam slijede dva ključna nautička događaja nautičke sezone: Superyacht Rendezvous Montenegro i Myba Pop-Up Superyacht Show-u.“- istakao je PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.
Najjače nevrijeme ove godine pogodilo je dijelove sjevernog Jadrana i sjeverne Dalmacije. Duboka ciklona centrom se tokom srijede premještala sa sjevernog Jadrana dalje prema unutrašnjosti. U kombinaciji sa prolaskom hladne fronte donijela je burna meteorološka zbivanja u velikom dijelu Jadrana . Olujnu ciklonu Crometeo tim je nazvao Alen.
Meteorološka vijest dana je izražen ciklonalna plima na dijelu obale. Naime, kako smo i najavili prethodna dva dana, kombinacija ciklonalne plime i visokih valova uslijed jakog do olujnog zapadnog vjetra (pulenta) poplavila je dijelove obale od Zadra do Istre. Sredinom dana najteže je ovom nepogodom bio pogođen grad Rovinja, javlja Crometeo tim.
Višemetarski valovi
Na otočiću Sveti Ivan na Pučini kod Rovinja jutros su udari pulenta dosezali 106 km/h. Ne čudi stoga da su visoki valovi zapadnog vjetra preplavili rovinjsku obalu, a u kombinaciji s izraženom ciklonalnom plimom načinili su značajnu materijalnu štetu na vozilima i objektima uz vodu. Valovi i nabujalo more poplavili su i oštetili na desetke automobila, a more se prelilo u podrume i niže dijelove ugostiteljskih objekata, stambenih i poslovnih zgrada.
Foto Crometeo
Najteže stanje bilo je između 10 ujutro i 1 sat poslijepodne, a onda je došlo do postupnog smirivanja vremena. Zanimljivo je da je najjači udar vjetra u Istri danas izmjeren u njenoj unutrašnjosti. Naime, na automatskoj meteo postaji u Pazinu oko 4 sata ujutro izmjeren je orkanski udar vjetra od 117 km/h.
Jak pulenat s olujnim udarima puhao je i na širem zadarskom području. U gradu Zadru u ranim popodnevnim satima bilo je grmljavinskih pljuskova, a grad je prolazno zabijelila tuča. Visoki valovi i plima najviše su pogodili Obalu kneza Trpimira, od Sfinge do Maraska parka, gdje je uzburkano more izbacilo nekoliko drvenih brodova i gumenjaka.
Rovinj nevrijeme 10.2 2016.
Poplavljen Starigrad Paklenica
Plimom i olujnom pulentadom bio je pogođeno i područje Starigrada Paklenice.
– Valovi visoki nekoliko metara oštetili su brodice u nezaštićenim dijelovima obale, a more je prodiralo duboko na obalu. U nekoliko obalnih ugostiteljskih objekata sredinom dana bilo je i do pola metra vode, te je načinjena značajna materijalne šteta. Polomljene su brojne klupe na šetnicama uz more, a voda je dizala ploče i kamene blokove – rekao nam je Kristijan Fešte, član Crometeo tima iz Starigrada.
Najjači udar vjetra u Hrvatskoj danas je izmjeren na biokovskom vrhu Svetom Juri na Biokovu. Tamo je nešto prije 8 sati ujutro izmjeren udar od čak 158 km/h. Iza 3 sata poslijepodne temperatura se na ovom, najvišem obalnom vrhu Hrvatske, spustila na -4°C uz snijeg, i daljnju tendenciju pada.
Obilna kiša
Prema podacima Crometeo mreže stanica Pljusak.com, posljednja 24 sata najviše kiše palo je u Poljanama na padinama Učke, 116 litara po kvadratnom metru. Slijede Njivice na otoku Krku sa 109 i Volosko sa 73 litre. Ipak, najviše oborina u Hrvatskoj palo je u Gračacu, čak 138 litra po kvadratnom metru. U Dalmaciji je najviše palo u na HE Prančevići kod Srijana, sa sjeverne strane Mosora. Tamo je do 13 sati pala 101 litra kiše.
Foto Crometeo
Nova plima u ponedjeljak?
Iako će se vrijeme djelomično smiriti, vjetar će tokom večeri sve više slabiti. Novo jačanje juga na Jadranu očekuje se u dane vikenda, no današnje vrijednosti brzine vjetra neće se ponoviti. Novi problemi s vjetrom i plimom mogli bi se javiti u ponedjeljak.
Turistička organizacija Tivat predstavila je ponudu grada Tivta i program manifestacija na IX susretu organizatora manifestacija u Beogradu.
Predstavnik TO Tivat, Milorad Karadžić kroz kratku i efektnu prezentaciju upoznao je prisutne sa brojnim kulturno zabavnim dešavanjima koja se organizuju u Tivtu. Za ovu priliku TO Tivat je izradila novu brošuru koja na jedan slikovit način prikazuje sve manifestacije u našem gradu, od januara do decembra.
Ovom susretu prisusvovali su i predstavnici Centra za kulturu Tivat na kome je direktor Vojislav Kaluđerović predstavio pozorišni festival “Purgatorije”.
Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru Jahta kralja Nikole “Rumija“ dio su programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za ovu godinu.
Taj program donijela je Vlada na prijedlog Ministarstva kulture. Njime je obuhvaćeno 47 projekata koji se odnose na arheološka i konzervatorska istraživanja kulturnih dobara iz grupe fizičke najugroženijih.
Po procjeni eksperata, kulturno dobro Jahta “Rumija” ugroženo je i izloženo uticaju različitih faktora. Ugrožavaju ga prirodni procesi, ljudski faktor i frekventni pomorski saobraćaj. Ostaci jahte su stanište podvodnih biljnih i životinjskih vrsta. Po cijeloj površini evidentni su produkti korozije, kalcifikata i nataloženih soli, što ugrožava strukturu.
U cilju djelimične sanacije kulturnog dobra, potrebno je sprovesti sistematska podvodna arheološka i konzervatorska istraživanja, što podrazumijeva uključivanje specijalizovanog kadra sa iskustvom u istraživanju podvodnih arheoloških lokaliteta. Na osnovu dobijenih rezultata i autentične dokumentacije biće urađen konzervatorski projekat i sprovedene mjere na tom kulturnom dobru. Za tu svrhu Ministarstvo kulture ove godine izdvojiće 20.000 eura.
“Rumija” je bila ponos i najljepši brod crnogorske flotile. Sagrađena je u Glazgovu 1900. godine. Jahtu na parni pogon, na vijak, sa dva jarbola, dugu 47,78 i široki 6,10 metara, kupio je sultan Abdul Hamid u Engleskoj i darovao kralju Nikoli Petroviću. Pod imenom “Zaza”, jahta je sa turskom posadom stigla pod Pristan za Novu 1905. godinu. Njen naziv je promijenjen u “Rumija”, na prijedlog prijestolonasljednika Danila.
“Rumija” je u Balkanskom ratu sarađivala sa kopnenom vojskom u Medovi i prevozila i ratni materijal. Zapovjednik broda bio je Ivo Đokić iz Bara, a kapo od makine IvanRihter. Posada je brojala 14 ljudi. Jahtu je l915. godine potopila austrougarska flota, na ulazu u barsku luku, osamdeset metara od glavnog lukobrana. Njeni ostaci evidentirani su na dubini od osamnaest metara.
Olupina jahte “Rumija” danas se nalazi orijentisana u pravcu Istok – Zapad, 80 metara od glavnog lukobrana, na dubini od samo 18 metara. Bila je jedan od rijetkih podvodnih objekata koji se od 1967. god. nalazio pod zaštitom Republičkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Međutim, danas to više nije, jer su brod bukvalno očerupali lovci na podvodne dragocjenosti, a i veliki brodovi su se nasukavali i bacali sidra na olupinu.
Danas od “Rumije”gotovo nema ništa, samo metalno korito, tri metra visine, uz lanac od sidra, elisu i brodski motor. Bili su prozori koji su nestajali polako, pa je ostao samo još jedan. Pet metara od pramca, i na dva mjesta na sredini, čak je i metalno korito presječeno odozgo nadolje. Potpalublje i mašinsko odjeljenje toliko su uništeni da se teško može utvrditi šta je gdje. Jedini vrijedan eksponat brodsko je zvono sa natpisom “Rumia”, izvađeno prilikom sondaže prije početka radova na proširenju luke, i ono se nalazilo u privatnoj kolekciji pokojnog inženjera Miodraga Mikovića, čuvenog MikeMunje.
Podsjećamo, zbog loših vremenskih uslova, Dječija cvjetna povorka biće organizovana sutra 11. februara, iako je programom bila predviđena za petak 12. februar. U 15 sati mališani će se okupiti u parku Boke odakle će defilovati do Trga Nikole Đurkovića. Velika cvjetna žurka na trgu počeće u 16 sati. U bogatom programu uz povorku biće i mažoretke i animatori. Svi učesnici biće nagrađeni.
Istoga dana u 19 sati u foajeu Dvorane park biće priređeno otvaranje Malog salona hercegnovskih galerija. U okviru likovne manifestacije, koja se već šest godina održava u sklopu Praznika mimoze, predstaviće se isključivo domaće, gradske galerije, a za centralnu temu izabran je portret.
Dan kasnije, u petak 12. februara, u 11 sati u Titovoj vili biće otvorena Izložba cvijeća. Događaj će, tokom tri dana trajanja, okupiti 60 izlagača sobnog, baštenskog, mediteranskog bilja i suvog cvijeća, kako domaćih, tako i izlagača iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Pored cvijeća, izložbu će obogatiti proizvodi za uređenje bašte i raznovrsni cvjetni suveniri. Svi koji budu željeli da posjete manifestaciju i kupe dio raznovrsnog asortimana mogu to uraditi u periodu od 9 do 19 sti.
Novljane i njihove goste, u subotu 13. februara očekuje bogat program. Jedna od prazničnih fešti će ove godine, po prvi put, biti priređena na omiljenoj lokaciji Novaljana, na Škveru. Uz cvijet, ribu i vino posjetioci će uživati u programu Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenovići, mažoretki, benda Castelnuovo i klape Stari kapetan. Okupljanje počinje u 11 sati.
Karneval
Večernji sati su rezervisani za bal pod maskama, ovoga puta maškarada se seli u hotel Palmon Bay. Goste, koji će se okupljati od 21 sat, zabavljaće Tri kvarta bend, klapa Stari kapetan, Mjesna muzika Đenovići i mažoretke. Cijena ulaznice je pet eura, a one sa najoriginalnijim maskama očekuju vrijedne nagrade.
Herceg Novi 2015. – foto Boka News
Organizatori Praznika mimoze potrudili su se da mališani uživaju u fešti jednako kao i njihovi stariji sugrađani, pa će tradicionalno biti priređen i Dječiji maskenbal. Ovogodišnji bal pod maskama je zakazan za 14. februar, od 15 sati u Institutu “Dr. Simo Milošević”. Tada će se okupiti učesnici mlađi od šest godina, a nakon nešto više od sat vremena zabavi će se pridružiti i stariji mališani. Tri nagrade su rezervisane za pojedinačne maske, te jedna za grupnu, a ideja organizatora je i da svako dijete bude simbolično nagrađeno.
Sjećanje na strijeljane mornare 1918. arhiv 2015. Boka News
Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotorće u četvrtak 11.februara 2016.godine, u 10 sati zajedno sa predstavnicima Opštine Kotor i članovima Bokeljske mornarice u znak sjećanja na „crvene mornare“ na mjestu njihovog strijeljanja u Škaljarima – Kotor, na spomenik položiti cvijeće i odati poštu poginulima.
Vođe ustanka mornara na brodovima Austrougarske flote u Boki KotorskojFrantišek Raš, Antun Grabar, Jerko Šižgorić i Mate Brničević strijeljani su 11. februara 1918 godine.
Iz Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotor pozivaju članove i građane da prisustvuju podsjećanju na ovaj istorijski događaj.
Istog dana u 12.00 delegacije ovog i Udruženja iz Herceg Novog, položiti cvijeće na spomenik u Lipcima.
„Italijanski fašisti su, poslije Odluke Prijekog vojnog suda u Kotoru 5. i 6. februara 1943.godine, strijeljali istaknute pripadnike Grbaljske čete Primorskog bataljona: braću Sava i Vuka Bećira i sedam istaknutih pripadnika slavnog Orjenskog bataljona: Obrada Dabovića, Paska Dabovića, Dušana Samardžića, Lazara Samardžića, Marka Popivodu, Sima Sijerkovića i Nikolu Šabanovića” – navode u opštinskom odboru Udruženja.
Predstava “Pogled s mosta” u produkciji Gradskog pozorišta iz Podgorice, biće izvedena 11.februara, četvrak sa poečtkom u 20 sati, u velikoj dvorani Centra za kulturu u Tivtu.
“Pogled s mosta” tretira bolnu temu ekonomskih migracija iz vremena velike ekonomske krize u Americi 1929 godine, poynate “Velike depresije”.
Po tekstu Artura Milera predstavu je režirao Milan Karadžić koji potpisuje i izbor muzike. Tekst je dramatizovao Nebojša Bradić koji je dao i riješenje scenografije, kostimografkinja je Dragica Laušević, a koreografkinja Slavka Nelević.
U predstavi igraju MladenNelević, Boro Stjepanović, Ivana Mrvaljević, Emir Ćatović, Željko Caja Radunović , Marija Đurić i Vule Marković.
