Pobjednik polufinalnog takmičenja Jadranskih igara koje su održane u četvrtak u Tivtu je ekipa „Galioti” prošlogodišnji predstavnci Crne Gore na međunarodnom finalnom takmičenju Jadranskih igara.
Takmičilo se pet ekipa iz Tivta i jedna iz Kotora.
Drugoplasirana je ekipa Delfina tivatskog jedriličarskog kluba, koja se zajedno sa Galiotima plasirala na crnogorsko finale Jadranskih igara 2015. koje će se održati u Podgorici u nedjelju 9.avgusta.
“Želimo da Kotor koncertom vratimo starim dobrim vremenima i da generacijama našim sugrađana koji znaju naše pjesme pružimo nezaboravan doživljaj” – kazali su Radio Kotoru članovi “Muzičke radionice” u susret velikom koncertu u petak 7. avgusta, od 22 sata, na Trgu od oružja organizovanom povodom 30 godina od osnivanja.
Grupa je osnovana 1985.godine, činili su je Mladen Ristelić (bubnjevi), Duka Martinović (gitara), Vlado Begović i Zoran Proročić (klavijature), Željko Marković (bass).
Jedini album „Muzičke radionice” pod nazivom „Bokeljska ploča” izdat je 1986. godine, a sa njega pamtimo hitove kao što su „Kolo Bokeljske mornarice”, „Dođite na feštu”, „Filomena”, „Ribarske mreže” i mnoge druge.
Bubnjar Mladen Ristelić već 25 godina živi u Holandiji i emisiju Radio Kotora u kojoj je prije pola godine najavljen jubilarni koncert „Muzičke radionice” slušao je putem interneta.
„Nisam mogao da vas dobijem ovdje, a želio sam… Glas dragih ljudi vratio mi je u stara vremena kad nam je stvarno bilo lijepo. Na koncertu će svako imati ponešto po svom ukusu i pored repertoara Radionice, pa će biti i bosanove koju traže neki naši sugrađani, ali i Kokera. Nisam donosio svoje bubnjeve, to bi bilo teško izvodljivo ali smo skupili bateriju” – kazao je Ristelić na što je odmah klavijaturista Vlado Begović uz smijeh dobacio da bi „super svirao i kanta da mu se da”.
Kompozitor najvećih hitova grupe Zoran Proročić bio je vidno uzbuđen zbog prilike da govori o svom doživljaju „Radionice” i priprema koncerta. „Čekali smo Rikija i sad smo kompletni za vraćanje u staru formu. Radost i zadovljstvo postoje i neka mala nostalgija za prošlim lijepim vremenima kada se moglo živjeti od muzike i evo glas mi drhti… Nakon prestanka rada Radionice Duka, pa Tri kvarta, pa ja radili smo na posebnim projektima. Duka je imao svojih albuma ne znam ni ja koliko, Vlado je bio bitan akter muzičkog života grada, stalni učesnik festivala Miris Mediterana i jedan od osnivača Klarinet festa, Željko je uvijek bio interesantnan i kao autor. Ispostavilo se da je Radionica bila rasadnik. Teško da bi se djeca njenih članova bavila muzikom da nije bilo uticaja Radionice. Sjećam se svog djetinjstva… Da moj otac nije stalno svirao, ja sigurno ne bih bio muzičar. I sad se sjećamo mog oca Steva Proročića i Rikijevog Sloba Ristelića i brojnih drugih iz starijih generacija. Ako sam ja spirutus movens Radionice, onda su Duka i Riki spiritus vokales, a Vlado je bio podrška za kancone. Napravili smo za koncert dobar izbor i za svakoga ponešto. Ne zna se što će biti sjutra, ali moram reći da imam makar tri vreće napisane muzike koja čeka” – kazao je Proročić.
Po riječima Vlada Begovića, uložen je znatan trud da se nastup spremi. „Radili smo mnogo, bilo je vrlo naporno. Ja sam skoro bio izašao iz ritma ovakvog bavljenja muzikom, ali sam se vratio u formu zahvaljujuci kolegama. Riki nam je uprkos kompjuterima nezamjenljiv, njegov dolazak je kao stavljanje šlaga na tortu, posebno što je izuzetan u svom poslu. Na odličnom sam putu i mislim da ćemo biti sasvim spremni za petak. Mi zbilja znamo da napravimo štimung, a u podršku Kotorana nikada nisam sumnjao, posebno što sada već generacije sugrađana znaju naše pjesme. Kako su Egzodusi nedavno izdali album, mogli bismo i mi i eto ideje za razmišljanje. Rado se sjećam tih vremena prije tri decenije i sviranja svuda, divnih supomena, eto na Markovom rtu sam upoznao i svoju suprugu” – prisjetio se Begović.
Da će dati sve od sebe siguran je gitarista Dušan Duka Martinović. „Svi smo vrlo odgovorni i trudićemo se da na koncertu damo sve od sebe. Muzička radionica je ostavila značajan pečat tako da smo bili bez dileme da li treba obilježiti tri decenije od osnivanja. Radionica je bila strašno kompleksan bend. Nije bio ni za zabave ni za ploče nego za sve. To će na koncertu biti sublimacija svega što smo radili i radili dobro. Imaćemo goste, to su Dragana Bokan i Hildegard Mraković koje su cijelo vrijeme proba bile istrajne i uz nas. Izuzetno zalaganje s njihove strane. Specijalni gost će nam biti Niggor koji je Crnu Goru uvijek predstavljao na najbolji način.
U Tivtu 14. će nam specijalni gosti biti Who see. Htjeli smo naše ljude, a oni su regionalne zvijezde. Svirali smo mi samostalno i u Budvi i na više drugih festivala, a što ne reći da smo posebnu ozbiljnost i honorare dobili najprije u Kotoru, na domaćem Mirisu Mediterana. I danas se svi se pitaju zašto se ugasio taj festival” – kazao je Martinović.
Na šalu da je basista Željko Marković uvijek svoj na Trgu od oružja budući da tu ima optičku radnju, on je kratko kazao: „Eto Kotorani smo, da odavde idemo i ovdje se vraćamo”.
Zlatni sponzori koncerta su hotelski kompleks “Palazzi Dobrota” i restoran “Ćatovića mlini”, sponzori Opština Kotor, TO, PAM Crna Gora, Kulturni centar i mnogi drugi.
Povodom Nacionalnog praznika švajcarske konfederacije, najveći švajcarski investitor u Crnoj Gori, kompanija “Luštica Development” i Ambasada Švajcarske u Srbiji i Crnoj Gori pokloniće Tivtu premijerni koncert Fani Kencih (Fanny Känzig), četrnaestogodišnje švajcarske umjetnice koja svira alpski rog, nacionalni švajcarski instrument.
Obučena u nacionalnu nošnju, Kencih će desetominutnim koncertom pozdraviti tivatsku publiku u petak, 7. avgusta u 21 sat na tivatskoj gradskoj rivi Pine. U subotu, 8. avgusta Tivćani i njihovi gosti na tivatskoj rivi će moći da uživaju u švajcarskim nacionalnim melodijama koje će Kencih izvesti u 10 sati. Istog dana uveče, mlada umjetnica sviraće na prijemu povodom Nacionalnog praznika švajcarske konfederacije, a koji će biti priređen u kompleksu Luštica Bay u Krtolima kod Tivta.
“Muzika je jedan od elemenata koji ujedinjuje narode. Ona stvara nešto što i hiljadama kilometara može da poveže one koji se razumiju. U tom smislu, muzika je zajednička cijelom čovječanstvu. Mi kao ambasada i Luštica Bay kao projekat švajcarske kompanije, željeli smo da se i na ovaj način povežemo sa Tivtom.” – rekao je tim povodom ambasador Švajcarske u Srbiji i Crnoj Goro Žan Danijel Ruh.
Fani Kencih svira nacionalne švajcarske melodije i jedan je od najmlađih umjetnika na ovom instrumentu. Počela je da svira alpski rog sa 12 godina. Nije bilo lako pronaći profesora za alpski rog, pa je za njeno muzičko obrazovanje najzaslužniji Filip Holcer, kod koga je pohađala časove u jednom selu nedaleko od mjesta Kur u kome živi. Istovremeno, mlada regionalna umjetnica, Jesana Nemic, joj je davala časove solfeđa. Počela je da svira pred publikom samo nekoliko mjeseci nakon prvih časova. Danas je rado pozivaju da svira na koncertima povodom nacionalnog praznika, raznih otvaranja i manifestacija. Učestvuje na festivalu muzičara alpskog roga u Nandazu koji okuplja 150 duvača iz Švajcarske, Francuske, Njemačke, Italije, Belgije pa čak i Amerike. U tradicionalnoj nošnji i uz svoj omiljeni instrument, ona gotovo svakog vikenda putuje u različite djelove Švajcarske gdje je dočekuju ljubitelji ove muzike.
Najluksuzniji bokeljski hotel, elitni “Regent Porto Montenegro” u Tivtu je avgust započeo obilježavanjem svoje prve godišnjice. “Regent “je svoja vrata otvorio gostima 1. avgusta prošle godine i u toku dvanaest mjeseci rada, ovaj hotel ranga pet plus zvjezdica pobrao je čak dvanaest nominacija i nagrada za besprekornu uslugu.
Pored brojnih međunarodnih priznanja i nominacija, prva puna ljetnja sezona u ovom hotelu protiče uz brojne ponude, a „potpis“ boravka u “Regent Porto Montenegro” nosi bogata gastronomska „razglednica“ na kojoj su i neka izuzetno maštovita jela kakva se ne mogu okusiti bilo gdje drugo u ovom dijelu Evrope.
“Glavni nosilac gastronomske priče ovog ljeta u “Regentu” je “Meni za degustaciju” od 4 ili 6 gangova koji daju omaž južnom Jadranu. Pored menija za degustaciju, predlog kulinarskog tima su i jela poput mediteranske šišarke sa kozicama, morski jež i Sen Žak školjke, San Pjer file – kao neke od kulinarskih remek djela koja se mogu degustirati. Da se Regent Porto Montenegro istakao svojom kvalitetnom gastronomijom, svjedoči i činjenica da je britanski magazin “Harper’s Bazaar” u svom septembarskom broju, u kojem na tri stranice opisuje Crnu Goru kao novu luksuznu destinaciju, proglasio “Regentovu” gastro-ponudu najboljim izborom na crnogorskoj obali.”- kazala je tim povodom portparolka “Regent Porto Montenegro” hotela Elena Ljiljanić.
Internacionalni kulinarski tim ovog prestižnog hotela kreira ukusnu razglednicu ovog podneblja kroz neprevaziđenu kombinaciju šampanjca i ostriga u “Gourmet Corneru” koja je u ponudi u popodnevnim satima.
Džez večeri su i dalje sinonim za petak veče u “Library Baru” hotela, dok je svaka nedjelja u avgustu rezervisana za degustaciju vina koju vodi glavni somelije hotela “Regent” u vremenu od 19,30 do 20,30 sati.
Inače, “Regent Porto Montenegro” će biti domaćin koncerta pod nazivom “Music at sea” koji organizuju Muzička škola i NVO “Ars Praesentia” iz Tivta, a u sklopu projekta Međunarodnih duvačkih radionica. Svi ljubitelji klasične muzike su pozvani da uživaju u majstorskom izvođenju umjetnika, članova beogradske filharmonije, u prelijepom ambijentu “Italian Garden” hotelske bašte, 23. avgusta u 21 sat.
Izgrađeno je 37 kilometara novog, paralelnog kanala i prošireno 35 kilometara postojećeg kanala između Azije i Europe.
Sueski kanal 2 je završen i u četvrtak će biti svečano pušten u promet. Vrijedan 7,9 milijardi eura, projekt najavljen kao “novo rođenje Egipta” okončan je za manje od godinu dana.
Projekt se sastoji od 37 kilometara novog, paralelnog kanala i 35 kilometara proširenja postojećeg kanala, što će skratiti period čekanja brodova sa 18 na 11 sati i omogućiti dvosmjernu plovidbu.
Ovo je treći put da se plovni put Sueskog kanala proširuje, a od kako je, nakon desetljeća duge gradnje, otvoren 1869. godine.
Njegovo proširenje će, navode mediji, povećati kapacitet ovog ključnog vodnog puta koji povezuje Sredozemno i Crveno more.
Prije ovih zahvata kroz Sueski kanal je maksimalno moglo proći 49 brodova dnevno, a egipatske vlasti najavljuju da će njihov broj do 2023. godine biti udvostručen.
Egipatska Vlada nada se da će ovako “pojačan” kanal više nego udvostručiti prihode od naknade za plovidbu, koja je ključni izvor budžetskih prihoda zemlje.
Računica kaže da će prihod za osam godina porasti sa 5,3 milijarde dolara, koliko se očekuje u 2015. godini, na 13,2 milijarde dolara.
Sueski kanal je najbrža veza između Azije i Europe i dugo je bio jedan od glavnih izvora državnih prihoda Egipta.
Otvaranju novog Sueskog kanala u gradu Ismailija prisustvovat će, kako je najavljeno iz nadležnih egipatskih ministarstava, više od 20 predsjednika i premijera država.
www.balkans.aljazeera.net
Nа predlog Grupe birаčа „Izbor“ dаnаs je, nа 13 redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi zа predsjednicu opštine, sа 18 glаsovа vlаdаjuće koаlicije, izаbrаnа Nаtаšа Aćimović, prenosi Radio Herceg – Novi.
Izborom Nataše Aćimović, za predsjednicu Opštine, ona je postala prva žena na toj funkciji u Herceg Novom.
“Svjesna odgovornosti koju ova funkcija nosi, od danas se spremno i posvećeno predajem radu na sprovođenju izglasanog programa za poboljšanje životnih uslova, a time i standarda građana našeg grada. Vjerujem da ćemo kao tim otvoriti vrata Herceg Novog za nove ideje, da ćemo vratiti mlade generacije da te ideje i sprovode i da će Herceg Novi zaista i postati grad kulture, zdravlja, zabave i kao takav prepoznatljiva savremena turistička destinacija.
Posebnost današnje odluke je što je grad imenovao prvu predsjednicu Opštine u svom viševjekovnom bitisanju i neka to bude prvi od budućih istorijskih poduhvata”, kazala je nova predsjednica.
Skupštinа je dаnаs imenovаlа Drаgаnа Jаnkovićа, kаndidаtа Demokrаtske pаrtije socijаlistа, zа potpredsjednikа opštine. Potpredsjedničko mjesto, po Koаlicionom sporаzumu, pripаdа i GB „Izbor“ аli dаnаs njihov kаndidаt nije imenovаn.
Dаnаšnjoj sjednici nisu prisustvovаli odbornici opozicije. Nаime, prije glаsаnjа sjednicu su nаpustili dvа odbornikа Novske liste, Sаvo Mаrić i Miloš Konjević, nezаvisnа odbornicа Ljiljаnа Bojаnić i odbornik Pokretа zа promjene Milovаn Bаždаr, dok odbronici drugih pаrtijа, kаko su juče nаjаvili, nisu prisustvovаli sjednici.
Predsjednik SO Andrijа Rаdmаn nаjаvio je nаstаvаk Skupštinskih zаsijedаnjа zа septembаr.
Nataša Aćimović rođena je 1983. godine u Kotoru, po zvanju je dipl. ekonomista. Diplomirala je na Fakultetu u Novom Sadu 2007. godine. Imala je radno iskustvo u DD Max, Alternativa medica MNE i „A.M. Montenegro”
Internacionalni ljetnji kotorski karneval, koji se ove godine organizuje četrnaesti put, sinoć je svečano otvoren na Trgu od oružja.
Na Ljetnjoj pozornici održan je 17. samostalni koncert mažoretki “Fešta”, na Trgu od oružja priređeno je “Veče klapa”, a potom je odigrana predstava „Na kotorskom dvoru” Teatra 303.
Večeras, četvrtak 6.avgusta, će od 21 sat na Pjaci od muzeja biti održan “Dječji maškarani program”, a pola sata ranije na platou ispred shoping centra “Kamelija” je “Kamelijina papalada alla maka”. “Ribarska fešta” na Muljanskoj rivi počinje u 21 i 30, u organizaciji Mjesne zajednice Muo, a u 22 i 30 na Trgu od oružja je “Karnevalski koncert”.
Sutra (petak 7.avgust) u 19 sati na ljetnjem bazenu su “Karnevalske igre bez granica na vodi” i predstavljanje inostranih karnevalskih grupa. Iste večeri na Trgu od oružja u 22 sata biće održan koncert “30 godina Muzičke radionice”.
Manifestacija će biti završena u subotu 8.avgusta velikom karnevalskom povorkom glavnom gradskom saobraćajnicom od 21 sat. Nakon toga planirana je karnevalska noć u Starom gradu.
U cilju lakše dostupnosti i bolje promocije hercegnovskog planinskog zaleđa, Turistička Organizacija Herceg Novi je obezbijedila uslove za uvođenje ljetne minibus linije. Prvi polazak je planiran za subotu, 8. avgust u 9 sati, sa stajališta preko puta glavne autobuske stanice, a drugi, sa istog mjesta u isto vrijeme, ali dan kasnije. Sa istom satnicom i sa istog mjesta linija će funkcionisati svakog vikenda (subota i nedelja) tokom avgusta i dijela septembra, u zavisnosti od iskazanog interesovanja i vremenskih prilika. Povratak sa Vrbanja planiran je za 18:20 sati, a dolazak u Herceg Novi sat kasnije. Satnica je prilagođena potrebama običnih turista- izletnika, ali i planinara koji se žele uputiti dublje u unutrašnjost Orjena i istog dana se vratiti u Herceg Novi.
Putnici će, na domaćem, engleskom i ruskom jeziku, dobijati besplatni primjerak karte hercegnovskog zaleđa, upotpunjene sa tekstualnim opisom mogućih destinacija, kojih je zavidan broj – od praistorijskih arheoloških lokaliteta i tvrđava, preko ambijentalnih ruralnih cjelina i crkava, do izvanrednih vrhova-vidikovaca i remek – dijela prirode. Minibus linija će omogućiti posjetiocima našeg zaleđa da na jednostavan način dođu do zaleđa i upoznaju se sa najatraktivnijim lokacijama, za šta im je do sada, ako nisu imali sopstveni prevoz, bilo nepohodno korištenje rent-a-car ili taksi usluga.
Na ovaj način TOHN želi dati sopstveni doprinos valorizaciji potencijala masiva Orjena, još uvijek slabo iskorištenog turističkog resursa velikih mogućnosti. Naime, u kombinaciji sa smještajem na našem primorju, izletničke ture po hercegnovskom zaleđu predstavljaju iskorak u pravcu poboljšavanja raznolikosti ponude, što je u skladu sa globalnom tražnjom na turističkim tržištima.
Ovo je dodatni korak u otkrivanju zaleđa i sigurni smo da ćemo u narednom razdoblju, sličnim projektima uvrstiti Orjen u mapu nezaobilaznih turističkih destinacija gdje mu je i mjesto. Upravo zbog toga polasci važe bez obzira na broj putnika, a cijena povratne karte je 5 eura i po istoj cijeni se može kombinovati odlazak subotom a povratak nedjeljom.
U galerijskom prostoru ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu, u četvrtak, 6.avgusta sa početkom u 21.30 sati, biće otvorena izložba umjetničkih fotografija autorke Tanje Matković i fotografa Antona Markovića iz Tivta.
Tanja Matković obrađuje temu čekanja kroz pet kompatibilnih priča i 24 fotografije, na kojima je protagonistkinja sama umjetnica. Igranjem diferentnih uloga žena kroz istoriju i tradiciju prostora u kojem živi i stvara, umjetnica u središte priče, a time i značenja, pozicionira čekanje kao sveprisutnu permanentnu, kontinuiranu radnju – stanje žena u Crnoj Gori, ali i uopšte na Balkanu, odnosno, Mediteranu.
Tanja Matković ekspozicijom radova posvećenih čekanju, provocira/inicira reakciju, priželjkuje, čeka.
Izložbu će otvoriti dr.Danilo Vojvodić.
Masline crne i zelene, tučene i soljene, iz salamure i sa raznim primjesama, te brojne prehrambene kreacije sa maslinama i maslinovim uljem, preplavile su sinoć dvadesetak štandova postavljenih na gradskoj rivi Pine u Tivtu gdje je održana manifestacija „Bokeška maslina“.
Feštu posvećenu plodu najsvetijeg drveta na svijetu, organizovali su Maslinarsko društvo „Boka“ i Turistička organizacija Tivat. Brojni posjetioci imali su priliku da probaju i kupe originalne domaće prehrambene, ali i kozmetičke i proizvode za higijenu na bazi maslina i maslinovog ulja, suvenire od malsinovog drveta, razne vrste maslinovog ulja, ali i „kompatibilne“ tradicionalne specijalitete poput pršuta, luštičkog sira, domaćeg vina i rakije, prirodnih sokova i likera, meda i pčelinjih proizvoda koje su predstavili pčalari iz Grblja i sa Cetinja…
„Svaka aktivnost maslinara ima za cilj, prije svega da promoviše domaći proizvod i proizvođače iz Boke, a pored toga i da edukuje ne samo potrošače već i same maslinare pa ovakve manifestacije utiču na podizanje svijesti javnosti o zdravim proizvodima. Mi ne možemo postati veliki proizvođači u smislu da pravimo ogromne količine i izvozimo naš proizvod, ali možemo dovoljno dobri i sa odličnim kvalitetom proizvoda, koji može da privuče turistu i da mu se ponudi, da gadegustira, kupi, a na kraju i da se edukuje što i čine sve ove manifestacije promotivnog karaktera”- kazala je izvršna direktorrica MD “Boka” Vesna Đukić. Ona je dodala da je cilj ovakvih manifestacija da turistima osim klasične ponude kupališnog turizma na primorju, ponudi i seoski, te posebno tzv. oleoturizam odnosno obilaske maslinjaka, starih mlinova i konoba, druženje sa uzgajivačima i rad u maslinjaku, a što se na Zapadu jako puno traži.
Iako meteo prilike baš i ne idu u prilog maslinarima, izvršna direktorka MD „Boka“ ipak je optimista je da će ovogodipnja berba maslina biti uspješnija od prethodne dvije godine kada roda gotovo da i nije bilo.
© BokaNews, 2021
