Agencija za razvoj i zaštitu Orjena promovisaće ponudu hercegnovskog zaleđa u foajeu Dvorane Park, u srijedu, 16. decembra, od 18 do 20 sati, u saradnji sa lokalnom Turističkom organizacijom, JUK “Herceg-fest”, a uz podršku Opštine Herceg Novi. Učesnici prezentacije, ali i svi zainteresovani, tom prilikom moći će da se informišu o mogućnostima valorizacije potencijala orjenskog masiva.
Kako je kazao direktor Agencije Željko Starčević, zaleđu grada na ulazu u Boku i njegovom turističkom razvoju se dugo nije pridavala pažnja, ali se u novije vrijeme javljaju nove ideje i projekti.
Učesnici prezentacije će biti konobe “Konak” i “Gušti” sa Vrbanja, kafe bar “Karakas” iz naselja Kameno, turistička agencija “Das Nova” iz Dubrovnika, planinarski klub “Subra”, alpinistički klub “Niskogorci” iz Igala, nevladine organizacije “Orjen Outdoor” i “Eko Boka” – ogranak Herceg-Novi.
Orjensko sedlo
Starčević je napomenuo da će do održavanja prezentacije biti gotov i kalendar dešavanja u narednih dva i po mjeseca, sa obilježenim sedmičnim aktivnostima učesnika prezentacije.
Ribe od palminog lišća - Branko Kronje- foto Foto: Ivan Buvinić
1 od 9
Ribe od palminog lišća
Riba
Ribe od palminog lišća
Ribe od palminog lišća
Ribe od palminog lišća
Ribe od palminog lišća
Ribe od palminog lišća
Ribe od palminog lišća
Ribe od palminog lišća
Branko Kronja izrađuje od palminog lišća, djeluju toliko realistično da je za svoja umjetnička djela dobio komentare kao „bolje bilo da je ribe bacija na gradele i poija, nego preparira“. Njegove ribe brzo su postale toliko popularne i tražene pa su Branka zbog njegovog neobičnog hobija do sada kontaktirale dvije nacionalne televizije, a sve češće ih možete vidjeti i na izložbama.
Branko za sebe kaže da je oduvijek imao tu umjetničku crtu i guštao u izradi nečega vlastitim rukama, a sve je počelo sasvim slučajno.
“Kako sam uvijek volio raditi rukama, a imam i tu kreativnu crtu, prvo sam počeo slikati tehnikom ulje na platnu. Napravio sam jedno 10, 15 radova, ali to nije bilo to. Htio sam raditi nešto što nitko drugi ne radi. Onda sam jednom na televiziji vidio reportažu o svjetioničaru s Visa koji izrađuje ribe od palminog lišća, a budući u vrtu imam jednu palmu čije sam listove upravo pokidao, odlučio sam se okušati u tome” – govori Kronja.
Ribe od palminog lišća
Od tada svaki svoj slobodan trenutak Branko, koji je po struci inače inženjer strojarstva, provodi u svojoj maloj radionici. Njegov hobi u potpunosti ga kaže ispunjava, a iako je u jednom trenutku mislio da njegove ribe ne mogu izgledati bolje i realističnije, ipak uvijek iznova dobiva ideje i radi nešto novo. Zato nije dugo trebalo da njegova neobična djela zapnu za oko likovnjacima.
„Prije tri godine izložio sam svoje ribe u jednom izlogu u centru grada u sklopu 51. Međunarodnog dječjeg festivala. Nakon toga dobio sam dobre kritike od Zdenke Bilušić, voditeljice Centra za vizualnu kulturu djece i mladih šibenske gradske knjižnice i predsjednice Kulturnog vijeća. S njom sam dogovorio da napravimo izložbu u Gradskoj knjižnici što je jako dobro prihvaćeno. Nakon toga izlagao sam u Primoštenu, lani su moje ribe bile izložene u caffe baru Domald u Docu, a već tri godine izložene su u sklopu manifestacije Big Game Fishing u Jezerima“ – priča nam Branko Kronja.
Ribe od palminog lišća
Za izradu jedne ribe treba mu otprilike sedam dana, a sam izrađuje i postolje za ribe, koja su nerijetko, sasvim prigodno, izrađena u obliku gradela. {loadposition mobilni}
„Ribe u potpunosti izrađujem od suhog palminog lišća. Neke ribe nastaju od jednog komada u cijelosti, dok su neke složene od dva. Lišće prvo iskidam na veličinu koja mi odgovara, potom ga oblikujem i ribu bojan akrilnim bojama. Ponekad u glavi imam ideju da ću napraviti određenu ribu, ali na kraju ispadne sasvim druga – prisjeća se Branko.
Ribe od palminog lišća
Niti jedno djelo nikada nije bacio i počeo ispočetka. Kaže, sve se može popraviti i doraditi, a rezultati su fascinantni. Njegove ribe zato su postale interesantne i nacionalnim televizijama pa je prilog o njemu nedavno snimio HRT, dok je televizija RTL tražila da im za set jedne emisije iznajmi nekoliko riba.
“Nakon toga puno ljudi me tražilo da im prodam ribe jer su idealne kao suvenir iz Dalmacije, a i kao poklon“– priča nam Branko.
Branko kaže da bez svog hobija ne bi mogao. Veli, ne može zamisliti život da samo miruje. Zato kada nije na poslu ili ne izrađuje ribe, nađe vremena iz za pjevanje u klapi Stina.
„Nisam od onih koji se samo zatvore u kuću i sjede na kauču. Jednostavno želim da mi je svaki trenutak života ispunjen“ –kaže Branko Kronja.
Iako sada nema problema s nalaženjem materijala za izradu svojih riba, palmina stabla u Dalmaciji ugrožena su jer ih sve više napadaju bolesti poput crvene palmine pipe i palminog drvotoča.
“To je ozbiljan problem, ali s obzirom da ja nisam mlad za mene nema opasnosti da ću ostati bez materijala “- u šali kaže Branko koji već dogodine priprema izložbu na kojoj se naći nova postava njegovih riba od palminog lišća.
Malo bure zadnja dva dana nakratko nas je posjetilo da smo na vratima kalendarske zime, no stabilni dani se nastavljaju. Tako nam kraj sedmice donosi dosta sunca, slabljenje vjetra i nešto niže noćne i jutarnje temperature vazduha.
Danas, pretežno sunčano. Na sjeveru ujutru mjestimično mraz, po kotlinama povećana niska oblačnost, a ponegdje je moguća i magla. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 6 do 16 stepeni.
Period subota- srijeda:
Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Ujutru u većini kontinetalnih predjela umjeren do jak mraz, a po kotlinama magla (ili sumaglicu) koja će se na sjeveru zadržati i prijepodne. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Dnevna temeperatura vazduha u manjem, a na sjeveru osjetnom porastu, i narednih dana se neće bitnije mijenjati.
Herceg Novi se uz Novi Sad plasirao u drugi krug takmičenja za prestižnu titulu Evropske prijestonice kulture 2021. godine, saopšteno je iz Evropske komisije koja je zasjedala danas.
“Time je ostvaren zaista istorijski rezultata za grad Herceg Novi i partnerske gradove, za Boku Kotorsku i cijelu Crnu Goru.Ova velika pobjeda dokaz je uspješne realizacije projekta ”Herceg Novi 2021” u prvoj fazi takmičenja i zaista velika motivacija za dalji rad cijelom timu”, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi.
Evropska komisija će naredne godine organizovati drugi krug takmičenja i krajem te godine objaviti konačnog pobjednika, odnosno grad koji će biti Evropska prijestonica kulture 2021 godine.
Evropska prijestonica kulture je naziv koji dobija jedan ili nekoliko gradova u razdoblju od jedne godine, u toku koje predstavljaju kulturni život i domete gradske kulture, ali i koristi kao način oživljavanja kulturnog i svekolikog života u gradu. Projekat je i šansa za ekspanzivan razvoj kulture, obrazovanja, turizma, ekonomije, infrastrukture, sporta i redstavlja veliki potencijal za privlačenje stranih investitora.
Inicijativa o zajedničkoj kandidaturi je potekla iz Herceg Novog, nakon što je donesena odluka da za kandidaturu mogu konkurisati i države Blakana, koje nisu članice Evropske unije.
Ambasada Crne Gore u Mađarskoj je uzela učešće na Petom humanitarnom diplomatskom Bazaru. Cilj ovog događaja, koji je okupio više hiljada posjetilaca, je da se prikupe novčana sredstva za lokalne humanitarne organizacije koje rade na zaštiti korisnika službi za mentalno zdravlje, pomoć slijepima i djeci sa posebnim potrebama. Na ovogodišnjem Bazaru učestvovalo je oko 50 diplomatskih misija akreditovanih u Mađarskoj.
Prema ocjenama organizatora, a tako i posjetilaca, štand ambasade Crne Gore je bio jedan od najposjećenijih, gdje su gosti imali prilike da degustiraju tradicionalne crnogorske proizvode (vino, rakiju, sir, pršutu, priganice, voće sa crnogorskog primorja).
Posebnu pažnju prosutnih privukla je nagradna igra za koju je Ambasada, zahvaljujući Turističkoj organizaciji Tivat i upravama hotela ‚‚Palma‚‚ i ‚‚Pine‚‚ dodijelila dva dobitna putovanja za Crnu Goru. Napominjemo da je za nagradnu igru vladalo veliko interesovanje brojnih posjetilaca, a promocija Crne Gore i Tivta je dobila daleko najznačajniji prostor od strane prisutnih medija i službenih prezentatora događaja.
Tokom cjelodnevnog programa, vladala je dobra atmosfera, upotpunjena mirisima tradicionalnih jela iz raznih kuhinja svijeta i bogatim kulturnim i muzičkim programima.
Crna Gora je na turističkoj mapi svijeta prepoznata kao destinacija specifične ljepote, sa obalom koju čini više od stotinu pjeskovitih i šljunkovitih plaža, ocijenio je pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma, Marko Petričević, na “Montenegro International beach entertainment show” (MIBES), prvom poslovnom skup te vrste ikada organizovanog u Crnoj Gori, koji je počeo sinoć u hotelu “Splendid Conference & Spa Resort” u Bečićima.
“Skupovi poput MIBES-a pomoći će turističkim poslenicima da kroz kretivnost i inovativne ideje stvorimo preduslove za uspješniju valorizaciju svih prirodnih ljepota s posebnim akcentom na prekrasne plaže koje imamo”, kazao je Petričević.
Iz NTO su kazali da će eminentni stručnjaci iz regiona i svijeta do nedjelje raspravljati o trendovima razvoja plažnog menadžmenta.
Dobrota – foto Zoran Nikolić
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) i suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars koja je i inicirala organizovanje skupa, Žarko Radulović, kao ključnu ambiciju naveo je stvaranje regionalno važne manifestacije kao platforme za povezivanje biznisa, ponude i potražnje u domenu upravljanja plažama, a time i intenzivnije promocije destinacije.
“Ovakvi susreti imaju neprocjenjiv značaj sa aspekta sticanja novih znanja i upoznavnja sa najboljom praksom u toj oblasti, što će Crnu Goru približiti mnogo razvijenijim destinacijama poput Ibize i San Trope, čiji predstavnici su ovih dana panelisti MIBES-a”, kazao je Radulović.
Plaža
Iz NTO su saopštili da će danas, drugog dana MIBES-a, turizmolozi raspravljati o tome koliko su festivali, događaji i zabavne manifestacije važni za promociju i razvoj turističke destinacije.
Učesnici skupa će raspravljati i o tome kako unaprijediti tehnologiju upravljanja i zabave na plažama i sve to prilagoditi novim sredstvima komunikacije.
Posljednjeg dana MIBES-a čelnici privrednih komora Monaka, Crne Gore, Srbije, Drača i Hrvatske raspravljaće o mogućnostima unapređenja ponude, valorizacije i atraktivnosti plaža u cilju jačanja konkurentnosti turističke destinacije.
MIBES organizuju Ministarstvo održivog razvoja i turizma, NTO, Hotelska grupa Montenegro Stars, Turistička organizacija Budve, Javno preduzeće Morsko dobro, Privredna komora Crne Gore (PKCG) i CTU.
U organizaciji Ambasade Savezne republike Njemačke iz Podgorice u saradnji sa kotorskim župnim uredom, u katedrali-bazilici sv. Tripuna, u subotu 12. decembra u 19 sati biće održan prvi u nizu božićnih koncerata.
U katedrali će nastupit će ženski hor „Joy of Music“ u kojemu pjevaju diplomate i stranci koji trenutno žive u Crnoj Gori, s gudačkim kvartetom „Allegria“.
Na programu su njemačke božićne pjesme kao i djela Händela, Mozarta, Bacha, Gounoda, Wadea, Francka, Masseneta, Corellija, i Grübera.
Hotel Regent Porto Montenegro ovog vikenda upriličiće drugi po redu godišnji Božićni bazar koji počinje u nedjelju 13. decembra, od 12.00 do 17.00 sati na terasi restorana Dining Room.
Božićni bazar okupiće umjetničke radionice, male proizvođače i kreativce, koji će na jednom mjestu predstaviti svoje radove, dok će posjetioci imati priliku da izaberu originalne poklone.
Na štandovima će se naći božićni ručno rađeni ukrasi zanatske radionice Melita, unikatan nakit izređen u ateljeu My Dream, organski proizvodi manastira Duljevo, već prepoznatljivo maslinovo ulje sa etiketom Olcinium Oil, ukrasi i druge home decor sitnice iz umjetničke radionice Moja Nana, teglice želja umjetnice Milice Rajčević, ali i vrlo popularni predmeti oplemenjeni dekupaž tehnikom u izvođenju Meštrina.
Božićni Bazar
Hotel Regent na ovoj manifestaciji će predstavljati sektor hrane i pića u čijoj će se ponudi naći niz originalno upakovanih kolača i raznovrsnih božićnih poslastica, ali i topli napici poput tople čokolade i kuvanog vina.
„Srećni smo što je Regentov Božićni bazar pobudio interesovanje izlagača i javnosti i drago nam je što smo dio prepoznatljivog prazničnog raspoloženja u Tivtu. Kupovina slatkih delicija, maštovitih dekoracija za dom, organskih proizvoda i nakita idealna je uvertira za sezonu darivanja, ali i prilika za druženje“, ističu ovim povodom iz menadžmenta hotela Regent Porto Montenegro.
Bazar će se održavati svake nedjelje sve do 3. januara 2016., odnosno: 13., 20. i 27. decembra i 3. januara u terminu od 12.00 do 17.oo sati.
Ekstremni ronioci Gorički i Kvarantan otkrili su olupinu broda Palestro stradalog u bitki prije 149 godina. Najvažniji dio broda, pramčani kljun, još je jako dobro očuvan
Najvažniji dio broda, pramčani kljun, još je jako dobro očuvan, a bilo je prelijepo vidjeti i prastari lanac sa sidrom na provi, govori Dražen Gorički, ronilac koji je u podmorju Visa, na dubini od 121 metra, otkrio olupinu broda Palestro.
Riječ je o talijanskoj oklopnjači koju je mornarica Habsburške Monarhije potopila 20. srpnja davne 1866. u čuvenoj Viškoj bitki. Iako je Gorički s kolegom Aleksom Kvarantanom iz tima DragorSub ovaj značajni relikt otkrio još prošle godine, službenu potvrdu pronalaska dobio je tek prije nekoliko dana. Združenu akciju s tom svrhom vodili su Ministarstvo kulture, Flotila Hrvatske ratne mornarice, Obalna straža RH i Hrvatski restauratorski zavod.
– Na provu i kljun, njegov karakterističan podvodni dio kojim se probijalo neprijateljski brod, otpada od 25 do 30 metara od ukupnih 63, koliko je Palestro izvorno bio dug. Ostatak je razbacan po dnu mora, na potezu od 30 do 40 metara. Uspjeli smo razabrati dijelove topova, a 60-ak metara dalje vidjeli smo veliki komad za koji se poslije uspostavilo da je krma – priča Gorički. Otkriće Palestra nastavak je priče iz 2005., kad je u Viškom akvatoriju pronađena olupina jedne od dvije velike talijanske oklopnjače stradale prije gotovo stoljeće i pol. Bila je to Re d’Italia, koju je onda austrijska flota, mada brojčano slabija, lukavo probila upravo kljunom u bok i potopila. Talijani su pretrpjeli poraz u kojemu je poginulo ukupno 38 časnika i 574 mornara. Od toga, njih 200-tinjak bilo je na Palestru, koji je zapaljen pobjegao s poprišta bitke i zatim eksplodirao.
Izmjenom Statuta Bokeljske mornarice, nakon četrdeset godina, podružnica Kotor transformiše se u matičnu organizaciju sa podružnicama Tivat, Herceg Novi i Beograd. Iz imena se briše 809. (Bokeljska mornarica 809.) tako da će ubuduće naziv organizacije biti Bokeljska mornarica Kotor, jednoglasno je usvojeno na sinoćnoj Skupštini Bokeljske mornarice podružnice Kotor, najstarije bratovštine mornara na svijetu, stare 12 vjekova.
Novom izmjenom Admiral ponovo postaje glavna ličnost u Bokeljskoj mornarici sa pravom veta na sve odluke ukoliko smatra da nisu u interesu Bokeljske mornarice. Admiral će se birati konsenzusom. Viceadmirala i predsjednika Upravnog odbora mornarice birati će se iz Matice.
Skupština Bokeljske Mornarice
Za admirala predložen je prof. dr Anton Sbutega, danas ambasador Crne Gore u Italiji, dok je tajnim glasanjem između dva kandidata Ilije Radovića i Saše Miloševića, Radović je predložen ponovo za viceadmirala. Za predsjednika Upravnog odbora predložen je Aleksandar Dender, a za zamjenika Brano Maslovar.
Obrazlažući predloge izmjena Statuta iz 2011.godine, predsjednik Upravnog odbora Aleksandar Dender kazao je da je nakon dugih pregovora i okruglog stola koji je okupio stručnu i naučnu javnost, jednoglasano podržan stav da se Kotoru mora vrati status matice.
Skupština Bokeljske Mornarice
„Izmjene Statuta mornarice uradila je posebna radna grupa, kojima su se suprotstavljale podružnice Tivat i Herceg – Novi, dok je pozitivno mišljenje imala podružnica Beograd. Bokeljska mornarica kroz vrijeme se morala prilagođavati političkim, ekonomskim i društvenim prilikama, a danas stoji pred velikim izazovima. Na kraju smo ipak postigli dogovor, ispravili jednu grešku, na čemu se zahvaljujem svima“ – kazao je između ostalog Dender.
Skupština Bokeljske Mornarice
Između dvije skupštine mnogo toga je urađeno, a jedna od najzančajnih aktivnost je svakako rad na upisu Bokeljske mornarice na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine. Posebno je apostrofiran i pohvaljen rad Odbora sa mladima, koji je doprinio da preko dvadeste mladih ljudi bude primljeno u članstvo, obnovi i popravci oružija, kao i nabavci uniforma, čulo se na sinoćnoj redovnoj Godišnjoj Skupštini.
