Gaza – dpa – Foto: Mohammed Alaswad/APA Images via ZUMA Press Wire/dpa
Izrael je pojačao svoje bombardiranje Rafaha na jugu Gaze i desetak članova jedne obitelji ubijeno je u zračnom napadu, rekli su stanovnici, dok je ministarstvo zdravstva objavilo da je u uništenoj palestinskoj enklavi dosad poginulo 29.313 osoba.
U Jeruzalemu, član izraelske ratne vlade Benny Gantz citirao je “obećavajuće rane znakove napretka” o novom sporazumu o oslobađanju talaca koje drže militanti Hamasa u Gazi usred pregovora koje vode SAD, Egipat i Katar kako bi se osigurala stanka u ratu.
Izraelska vojska (IDF) rekla je da je pojačala operacije u Han Junisu, gradu sjeverno od Rafaha. U svom dnevnom sažetku događaja u Gazi nije spomenula napade na sam Rafah i nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Procjenjuje se da je oko 1,5 milijuna ljudi nagurano u Rafahu, na najjužnijem rubu enklave blizu granice s Egiptom, a većina njih je izbjegla iz svojih domova sjevernije kako bi pobjegla od izraelskog vojnog napada.
Dotok pomoći koja ulazi u Gazu iz Egipta gotovo je presušio u posljednja dva tjedna, a sigurnosni kolaps otežao je distribuciju hrane koja ipak prođe, prema podacima UN-a i dužnosnicima.
Izrael je rekao da se priprema za kopneni napad na Rafah, unatoč rastućem međunarodnom protivljenju, uključujući i nepokolebljive saveznike SAD, zbog straha za živote civila.
Stanovnici Rafaha koji su kontaktirani sms-om izvijestili su o nekoliko izraelskih zračnih napada i velikih eksplozija u gradu, kao i o otvaranju vatre s mornaričkih brodova na područja uz obalu.
Reutersovi videonovinari snimili su posljedice udara na kuću obitelji Al-Noor u Rafahu, koja je pretvorena u ruševine, pokazujući više od deset tijela umotanih u bijele ili crne pokrove i ožalošćenu rodbinu u bolnici.
Abdulrahman Juma rekao je da su njegova supruga Noor, koja je bila iz obitelji Al-Noor, kao i njegova jednogodišnja kćer Kinza, oboje ubijeni u napadu, zajedno s Noorinim roditeljima, bratom i drugom rodbinom.
Izrael kaže da militanti Hamasa koriste civilne zgrade kao paravan, što islamistička skupina negira.
Britanija i Jordan iz zraka isporučuju pomoć bolnici u Gazi
Ujedinjeno Kraljevstvo i Jordan izbacili su iz zraka četiri tone pomoći, uključujući lijekove, gorivo i hranu, u bolnicu Tal Al-Hawa u sjevernoj Gazi, priopćilo je britansko ministarstvo vanjskih poslova.
Pomoć koju financira Ujedinjeno Kraljevstvo isporučile su jordanske zračne snage.
– Tisuće pacijenata imat će koristi, a gorivo će omogućiti ovoj vitalnoj bolnici da nastavi svoj rad na spašavanju života. Situacija u Gazi je očajna i potrebno je znatno više pomoći, i to brzo. Pozivamo na trenutačnu humanitarnu stanku kako bismo omogućili dodatnu pomoć i vratili taoce kući, rekao je britanski ministar vanjskih poslova David Cameron.
Sa prezentacije podvodnog drona – foto Radio Kotor
U podmorju ispred Pomorskog fakulteta u Kotoru, u srijedu je predstavjen način rada podvodnog drona čija je osnovna svrha mapiranje čvrstog otpada u moru.
Kako je monitoring otpada sa morskog dna dio Nacionalnog programa monitoringa životne sredine, mapiranje pomoću drona, daće uvid u lokacije na kojima se nalazi veća količina otpada. To će pomoći da se u narednom periodu identifikuju hot spot lokacije na kojima će se monitoring otpada sprovoditi, kao i sporadične akcije čišćenja morskog dna.
Podvodni dron – foto Radio Kotor
“Ovaj uređaj takođe koristimo za lociranje olupina brodova, a može se koristiti i za mapiranje podvodnog biljnog i životinjskog svijeta. Suština ovog projekta je formiranje i akreditacija prvog master studijskog programa o zaštiti i upravljanju morskom sredinom, koji će početi od oktobra ove godine, a studenti će imati mogućnost da koriste opremu koju smo dobili kroz ovaj i ostale projekte”, kazao, prof. dr Danilo Nikolić.
“U Bokokotorskom zalivu je velika količina otpada, tako da će nam ovaj uređaj biti od velike koristi” – kazala je Ivana Mitrović iz Agencije za zaštitu životene.
Podvodni dron – foto Radio Kotor
Podvodni dron je dio opreme koja je dobijena kroz projekat “Razvoj regionalnog zajedničkog master programa za zaštitu i upravljanje morskom sredinom“, koji je realizovan u Crnoj Gori i Albaniji tokom 2021. i 2022. godine, na kom je Pomorski fakultet Kotor bio kooridinator, dok je Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore partner na projektu.
Ministarstvo kulture i medija probudiće crnogorsku kulturu za budućnost, stvoriti stabilne i održive modele podrške, naći najbolji sistem upravljanja sektorom kreativnih industrija, što će sve doprinijeti društveno-ekonomskom rastu, a u sektoru medija, biće usvojen set zakona i zaštićene medijske slobode.
To je saopšteno na događaju Ministarstva kulture i medija povodom obilježavanja prvih 100 dana rada 44. Vlade Crne Gore, na kom su predstavljeni rezultati za dosadašnji period.
Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, istakla je da kultura mora biti prepoznata kao generator razvoja i promocije, što doprinosi ukupnom društveno-ekonomskom razvoju.
„Ako moramo definisati jedan zadatak koji želimo postići to je da probudimo crnogorsku kulturu za budućnost, da stvaramo modele podrške svim akterima uz visoko postavljena očekivanja, da se stvara kvalitet, a da se time može doprinijeti i ekonomskom rastu. Voljela bih da vam danas mogu predstaviti konkretne podatke o učinku koji kultura ima u crnogorskoj ekonomiji, o trendovima kroz godine, međutim do sada se sa kulturom nije upravljalo na taj način. Zato i radimo istraživanje, po metodologiji UNESCO-a, ali znamo da ulaganje u kulturu doprinosi ukupnom rastu i razvoju, i da se svaki euro uložen u kulturu multiplicira. Dobro ćemo i pažljivo upravljati državnim novcem“, poručila je Vujović.
Podsjetila je da je za tekuću godinu obezbijeđeno povećanje sredstava za kulturu i medije za 3,6 miliona eura, odnosno 14,18 odsto.
Ministarstvo kulture i medija
Vujović je poručila da razvoj kulture treba da prati stabilan zakondavni okvir i da će krovni Zakon o kulturi, kao proizvod širokih konsultacija i znanja velikog broja stručnjaka, dati najbolja rješenja, a biće donešen u posljednjem kvartalu ove godine.
„Zakon i podzakonski akti treba da daju puni vjetar u leđa razvoju sektora, a ne da ga ograničavaju. Zato aktivno radimo na izmjenama i usaglašavanju podzakonskih akata, koji će poboljšati, definisati kvalitetnije procedure. Unaprijedićemo i Zakon o kinematografiji i raditi intersektorski sa drugim resorima“, najavila je Vujović.
Potvrdila je da će Muzej savremene umjetnosti i Prirodnjački muzej, dobiti novi objekat u zelenom srcu Podgorice, koji će biti rezultat međunarodnog konkursa na kojem učestvjuju svjetski renomirani arhitekti.
„Opredeljenost ove Vlade ovom kapitalnom projektu je potpuna. Potrebno nam je još ustanova kulture, malih, velikih, institucionalnih, nezavisnih habova, utočišta za neometan rad umjetnika. Potrebna su nam javno privatna partnerstva u oblasti umjetnosti“, poručila je Vujović.
Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović
Vjerujući da sve ustanove kulture oslikavaju kulturnu scenu Crne Gore napomenula je da je Narodni muzej u prošloj godini posjetilo je oko 215 hiljada posjetilaca, što je za oko 43 odsto više nego 2022.godine, a Pomorski muzej u Kotoru posjetilo je oko 63 hiljade posjetilaca.
Vujović je kazala da će u narednom periodu tražiti najbolji model upravljanja sektorom kreativnih industrija, jer dosadašnje politike nisu budile njegov puni potencijal.
„Kulturne i kreativne industrije spadaju u jedan od najbrže rastućih sektora i glavni su pokretači razvoja ekonomija, a prema poslednjim dostupnim podacima učešće kreativnih industrija u ukupnom BDP-u, u razvijenim zemljama, iznosilo je oko četiri odsto. Kod nas, nemamo najpreciznije podatke po najnovijoj metodologiji. Zato je Sporazum sa našim partnerima, British council-om za ekspertsku pomoć već spreman“, rekla je Vujović.
Dodala je da je na sjednici Vladine komisije usvojena odluka o potpisivanju Sporazuma sa Regijom Pulja, za realizaciju velikog projekta rekonstrukcije tvrđave Španjola, koja će nakon rekonstrukcije postati još jedan dom za umjetničke kolonije, kao Kuća Pekića u Šavniku, Stari zatvor u Kotoru i Hab u Starom Baru.
Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović
„Potrebne su nam nove, još bolje konkursne politike za podršku festivalima, stvaraocima, nevladinim organizacijama. Obećavam da ćemo konkursnu politiku unaprijediti kako bi novac građana bio utrošen na najbolji način. Radićemo intenzivno na poboljšanju uslova rada i statusa umjetnika, kao i na stvaranju uslova za rad strukovnih udruženja, koja su sada registrovana kao nevladine organizacije i nemaju mogućnost za podršku od Ministarstva“, kazala je Vujović.
Dodala je da će administracija kojom upravlja biti uvijek usmjerena na djecu, mlade, stvaraoce i umjetnike,ali i na stvaranje atmosfere u društvu gdje će se kreativnost nagrađivati, a ne sputavati.
„Saradnja sa UNESCO-m na najvišem nivou naša je obaveza i zadatak, kome ćemo posvetiti punu pažnju. Od stupanja na dužnost obilježili smo sve UNESCO dane, poslali izvještaj o Kotoru, potpisali Sporazum o rekonstrukciji paviljona u Aušvicu“, rekla je Vujović.
Jasna je da kultura i mediji imaju jednak značaj i prostor na agendi Ministarstva, pa će i u sektoru medija, kako je dodala, biti unaprijeđen normativni okvir.
„Ova administracija i Vlada je postavila to kao prioritet. Opravdana je primjedba naših međunarodnih partnera, koji kažu da su mnogi ministri kojima su u nadležnosti bili mediji, deceniju unazad, obećavali da će medijski zakoni biti usvojeni, ali to se nije dogodilo. Mi ćemo to uraditi. Ali ne radimo to zbog EU, već zbog nas, jer je Zakon o medijima iz 2012, kada nije postojala polovina izazova, koji sada postoje u medijskom svijetu. Zato ćemo požuriti“, sigurna je Vujović.
Ministarstvo kulture i medija
Poručila je da javno osuđuje svaki vid nasilja prema bilo kom novinaru/ki u Crnoj Gori i nastoji da bude uspostavljen standard ponašanja za odgovorno izvještavanje i za prekid svake vrste diskrminacije u medijskom prostoru, bez obzira na aktere i njihovu političku ili drugu opredjeljenost.
Generalni direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović, kazao je da su predlozi novih zakona o medijima, javnom medijskom servisu i audiovizuelnim medijskim uslugama poslati prije nekoliko dana na mišljenje Savjetu Evrope.
„Nakon što dobijemo to i mišljenja nadležnih institucija u sistemu Vlade predlozi će biti, vjerujemo polovinom marta, poslati na mišljenje Evropskoj komisiji, nakon čega će biti spremni za razmatranje i usvajanje na Vladi. Posebno nam je važan Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, zato što on sadrži evopsku regulativu i što će njegovim usvajanjem biti skinuta suspenzija sa članstva Crne Gore u Programu Kreativna Evropa“, pojasnio je Rudović.
Sprovodi se, kako je dodao, Akcioni plan za realizaciju prve Medijske strategije Crne Gore, koji sadrži ukupno 104 mjere kojima se snažno podstiče princip slobode izražavanja i osigurava ambijent za profesionalno i slobodno novinarstvo kao temelj svakog društva koje baštini vrijednosti evropskih demokratija.
N. Rudović
Istakao je da su neke od mjera, koje su predviđene Strategijom, formiranje specijalizovanih timova, odnosno određivanje kontakt osoba u Upravi policije i Državnom tužilaštvu koje će pretiti i istraživati slučajeve napada na novinare, uspostavljanje Mreže za borbu protiv govora mržnje, online uznemiravanja i dezinformacija, formiranje Nacionalnog savjeta za medijsku pismenost, uvođenje obaveznog izbornog predmeta medijska pismenost za sve osnovne i srednje škole, digitalizacija arhiva RTCG.
Rudović je podsjetio da je Ministarstvo u decembru realizovalo konkurs za dodjelu sredstava preko Fonda za podsticanje pluralizma i medijske raznovrsnosti, kojim je sa 440 hiljada eura podržalo projekte 53 medija i tri mehanizma samoregulacije.
Naglasio je da je predlozima novih zakona o medijima, javnom medijskom servisu Radio i Televizija Crne Gore i audiovizuelnim medijskim uslugama predviđeno više suštinskih novina, a jedna od njih je da se javni sektor ne može oglašavati u medijima koji nijesu registrovani.
„Fond za medijski pluralizam povećan je sa 0,09 na 0,20 odsto i dodate su nove oblasti od javnog interesa, među kojima je borba protiv govora mržnje i dezinformacija. Fondu može pristupiti medij koji je upisan u evidenciju i koji je u mehanizmu samoregulacije, kojem nije u prethodnih šest mjeseci izrečena mjera zabrane emitovanja ili čiji osnivač nije osuđen za krivično djelo širenja mržnje. Uvedena je obaveza medija da statutom regulišu unutrašnje odnose, između ostalog i to da novinari budu konsultovani prije izbora glavnog urednika“, naveo je Rudović.
Sa ciljem da se dodatno učini otpornim na moguće političke uticaje, Savjet RTCG, kako je rekao, imaće 11 članova, a dva nova člana dolaze sa Univerziteta i iz Advokatske komore.
„Za člana Savjeta potrebno je 10 godina iskustva u oblasti relevantnoj za djelatnost RTCG, umjesto pet. Isto važi i za generalnog direktora i glavne urednike, te za članove Savjeta i direktora AEM-a. Radi osujećivanja političkog pritiska ili uticaja na Javni servis i nezavisno regulatorno tijelo predviđeno je da postupak razrješenja člana Savjeta može da pokrene samo Savjet, ne i nadležno radno tijelo Skupštine kao što je sada slučaj“, pojasnio je Rudović.
Sa ciljem da se ispuni javni interes tako što će se medijski sadržaji proizvoditi u Crnoj Gori umjesto da se mahom reemituje program proizveden u inostranstvu, definisano je, kako je kazao, da je minimalno učešće sopstvene produkcije 20 odsto, a Agencija propisuje mogućnost da taj procenat bude povećan.
„Za javne emitere, nacionalne i lokalne, minimalan procenat sopstvene produkcije iznosi 30 odsto. Kako bi osigurali da lokalni javni emiteri, njih ukupno 15 koji emituju program, budu održivi i da mogu povećati produkciju od javnog interesa, uvedena je skala minimalnih iznosa za obavezno finansiranje iz budžeta lokalnih samouprava“, rekao je Rudović.
Transavia, holandska niskotarifna aviokompanija, pokrenuće letove između crnogorskih aerodroma i Pariza (aerodrom Orli) od početka aprila, piše Avioportal.
Letovi do Podgorice će se obavljati dva puta nedjeljno od 6.aprila do 05.oktobra, dok će Tivat imati jedan let nedjeljno više i letovi će se obavljati od 7.aprila do 24.oktobra.
Očekivana minimalna cijena karte prije ljetnje sezone je oko 50 eura dok se u najtoplijim mjesecima može kretati i do nešto više od 300 eura.
Transavia upravlja savremenom flotom koja se sastoji od 56 aviona tipa Boeing 737, pretežno serije 800, locirane u bazama na amsterdamskom aerodromu Šiphol, kao i u Lionu, Nantu, Parizu (Orli) i Minhenu.
Crna Gora i Slovenija će, kako je saopšteno, potpisati memorandum o saradnju u oblasti turizma kojim će biti stvoreni preduslovi za aktivniju saradnju dvije države, uzimajući u obzir njihove turističke potencijale.
Na sastanku ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimira Martinovića i slovenačkog ministra turizma, ekonomije i sporta Matjaža Hana, koji je održan u Ljubljani, istaknuta je zajednička vizija o jačanju saradnje u oblasti turizma, s posebnim naglaskom na povećanje broja turista i letova između Ljubljane i Crne Gore.
Sagovornici su se složili da je potrebno raditi na promociji bogatih prirodnih resursa obje zemlje i raznolikosti i komplementarnosti turističke ponude.
Na sastanku je razgovarano i o važnosti diverzifikacije turističke ponude kao odgovor na klimatske promjene, te potrebi da turistička sezona traje cijelu godinu, pri čemu Slovenija može biti dobar primjer transformacije skijališta u planinska središta s cjelogodišnjim turizmom.
Durmitor – Žabljak – Foto NTO Crne Gore
Han je istakao postignuća Slovenije u integraciji sporta i turizma, dok su obostrano prepoznate mogućnosti za razvoj ruralnog turizma kao jednog od načina sprečavanja odliva stanovništa iz sjevernog regiona Crne Gore.
On je rekao da je Slovenija promijenila strategiju razvoja turizma, naglašavajući individualni pristup umjesto masovnog, što je donijelo pozitivne rezultate.
Taj sastanak označava početak nove faze u saradnji između Crne Gore i Slovenije u oblasti turizma, s ciljem stvaranja održive i prosperitetne turističke industrije za obje zemlje.
Martinović je nakon sastanka prisustvovao otvaranju Berze kongresnog turizma Conventa 2024, gdje je razmijenio mišljenje sa privrednicima i stručnjacima iz te oblasti.
Nakon uspješno organizovane zimske praznične sezone i mnogobrojnih događaja koje su organizovali restorani u Portonovom ovog mjeseca, u rizortu su već uveliko počeli i sa pripremama za ljeto. Uspjeh prošlogodišnjih događaja, i preko milion zabilježenih posjetilaca povisili su očekivanja za ovu godinu. U planu su mnogobrojni događaji: sportski, koncerti i dječiji događaji, a za sada najavljuju dva velika koncerta u julu i avgustu, koncert Symphony Orchestra – Najbolje od osamdesetih i koncert Tijane Bogićević.
Koncert Symphony Orchestra planiran je u subotu, 13. jula na Marina trgu. Projekat „Best of 80s“ (Najbolje od osamdesetih) nastao je sa željom da se mnoga popularna muzička djela toga vremena upakuju u novo ruho današnje bogate i raskošne produkcije. U kooperaciji već vrlo prepoznatljivog i jedinstvenog benda „GIFT“ i simfonijskog pop-rock orkestra „Strings ’n’ roses“ sastavljenog od istaknutih muzičara Beogradske filharmonije, a pod producentskom rukom Predraga Cvetkovića (Rock Opera, Disco Opera) nastao je projekat koji donosi ove čuvene hitove u svježim i obogaćenim simfonijskim aranžmanima violončeliste Dejana Timotijevića. Neki od hitova bendova kao što su Duran Duran, Depeche mode, Simple minds, David Bowie koji su u svoje vrijeme snimani u uslovima sa tadašnjom tehnologijom, u izvođenju koje vam priređuju „GIFT“ i „Strings ’n’ roses zvuče vanvremenski, čime definitivno potvrđuju pečat „evergreen“ hita u muzičkoj istoriji planete.
Portonovi
Koncert regionalne muzičke zvijezde Tijane Bogićević planiran je za 10. avgust na Marina trgu. Pop pjevačica poznata je po svojim hitovima „Bezuslovno“, „Hajde onda ništa“, „Širina“, i mnogim drugim, a prošle sedmice predstavila je svoj novi hit „Kada odem“ čime je najavila početak rada na trećem studijskom albumu.
Ova dva koncerta samo su uvertira u sve šta nas očekuju u Portonovom ovog ljeta.
Ulaz na navedene koncerte na Marina trgu će biti besplatan.
Da pogledate kalendar događaju u Portonovom, posjetite link, a za više informacija pišite na events@portonovi.com.
Opština Herceg Novi raspisala je tender vrijedan 28 hiljada EUR, za obavljanje javnog pomorskog prevoza za područje Luštice.
Riječ je o brodskoj liniji Rose – Herceg Novi – Rose, prema utvrđenom planu vožnje u oba pravca, prenosi Novski portal.
Ponuđač bi trebalo da posjeduje ovlašćenje za obavljanje djelatnosti u skladu sa zakonom, kao i odobrenje za obavljanje djelatnosti prevoza putnika na moru izdato od nadležnog resora lokalne samouprave.
Dužan je da dostavi dozvole za plovidbu minimum dva plovila kojim namjerava da obavlja prevoz putnika, kapacitet-nosivost minimum 25 osoba.
Takođe, brodar je dužan da dostavi dokaz o posjedovanju jednog rezervnog motora.
Ponude se mogu dostavljati do 7. marta.
Posljednjih godina javni prevoz od Herceg Novog do Rosa i obratno obavljao je Radivoje Begović brodovima Loro.
Nagrade i priznanja najboljim sportistima i mladim talentima, sportskim radnicima i kolektivima za 2023. godinu, uručene su sinoć na svečanoj ceremoniji „Veče šampiona“ u Dvorani Park.
Evropski grad sporta s ponosom je odabrao novu generaciju uspješnih i zaslužnih za afirmaciju sporta koji rezultatima čine Herceg Novi prepoznatljivim u svijetu.
Da je Herceg Novi grad sporta potvrđuje se odličnim rezultatima iz godine u godinu, kazao je predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović čestitajući svima na postignutom uspjehu.
Nagrade najbolji u sportu HN
„Kao lokalna samouprava, pokazujemo spremnost da pomognemo, u granicama naših mogućnosti. I možda drugi gradovi imaju bolje finansijske mogućnosti, ali mi imamo želju i imamo talentovane sportiste, a u prilog tome je i podatak da Herceg Novi za svaki olimpijski ciklus da po nekoliko olimpijaca. Vjerujem da će u narednom periodu rezultati biti zadivljujući i da ćemo zbog toga svi biti ponosni. Nažalost, zbog svih dešavanja prethodnih decenija, ne možemo se ponositi jakom ekonomijom, ali su sportisti uvijek bili ono što nas razlikuje od drugih“, kazao je Otović.
Čestitao je i zahvalio nadležnom Sekretarijatu, sportskim kolektivima i ustanovama za titulu Evropski grad sporta 2024 i obećao dalju podršku lokalne samouprave.
Nagrade najbolji u sportu HN
„Podržaćemo sve one koji postižu zapažene rezultate i predstavljaju naš grad i našu zemlju. Trebamo biti ponosni na ono što imamo, voditi računa o mladima, o svima onima koji i rekreativno žele da se bave sportom. Opština će nastaviti da podržava i amaterske klubove, školska sportska takmičenja i vjerujem da ćemo svi zajedno napraviti mnogo toga u budućnosti“, zaključio je Otović.
Manifestaciju proglašenja najboljih iz svijeta sporta, pokrenula je Sekcija sportskih novinara 1978. godine u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i od tada se poštuju kriterijumski rezultati na osnovu kojih se dodjeljuju nagrade i priznanja.
Komisijom je ove godine predsjedavao Đorđe Arnaut, a članovi su bili Mitar Kisjelica, Zdravko Šakotić, Nedeljko Kočetanović, Dejan Bijelić i Srđan Pavićević.
Nagrade najbolji u sportu HN
Priznanje za životno djelo posthumno je dodijeljeno vaterpolo treneru Petru Porobiću, najuspješniji sportista Herceg Novog za 2023 godinu je član Karate kluba Bijela – Nemanja Mikulić, najbolji trener je Milorad Krunić (OK Herceg Novi), najbolji sportski radnik Milan Ivanišević (OK Herceg Novi), a najbolji sportski kolektiv PVK Jadran.
Za „Ambasadora hercegnovskog sporta za 2023. godina” izabran je Novljanin, golman Vaterpolo reprezentacije Crne Gore – Petar Tešanović, najbolji vaterpolista Crne Gore u 2023. godini.
Za zapažene rezultate tokom 2023. godine, nagrade su dobili Milivoj Dukić (JK Jugole Grakalić), Filip Radović i Jakša Krivokapić (Stonoteniski klub Novi), članovi reprezentacije CG u sportskom ribolovu Marko Radosavljević, Dejan Sijerković, Zdravko Damjanović i selektor Ante Arapović, Nenad Đuričić (Karate klub Bijela), Mihailo Čolović (Bokserski klub Herceg Novi), Vasilije Radović (PVK Jadran), Marko Luković (BK Meljine), Đuro Milanović (BK Val), velemajstor Dragiša Blagojević (ŠK Herceg Novi), Luka Čupić (TK Herceg Novi), Melisa Cenović (OK Herceg Novi), Taša Trajković (OK Albatros), Slobodan Miljanić (KK Primorje 1945), Klaudija Baćović (ŽKK Primorje), Adna Razić (ŽKK Herceg Novi), Miloš Đurđević (FK Igalo 1929), Marko Adžić (AMSK Podi), Nikola Perišić (SK Herceg Novi).
Nagrade za postignute rezultate i afirmaciju hercegnovskog sporta pripale su vaterpolisti Aleksandru Ivoviću, karatistkinji Jovani Damjanović, atletičaru Željku Daboviću i atletičaru Viktoru Jančiću.
Nagrade najbolji u sportu HN
Posebna priznanja uručena su vaterpolistima Jadrana, kadetskim reprezentativcima Crne Gore Stefanu Vranešu, Luki Todoroviću i Đorđu Koprivici, za osvojeno drugo mjesto u Evropi, zatim Produkcijskoj kući Cinne sport – za uspješno urađen dokumentarni film „Na zlatnim skalama-Olimpijski Herceg Novi”, kao i Sekretarijatu za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju OHN za uspješno sproveden projekat – Evropski grad sporta. Plaketa je, povodom jubileja 50 godina postojanja, uručena i Sportsko rekreativno vaterpolo plivačkom društvu Kumbor.
Nagrade za afirmaciju sporta u prošloj godini dobili su OŠ Dašo Pavičić za vrhunske rezultate postignute na Školskim sportskim takmičenjima i Sportski centar Igalo za domaćinstvo i organizacija različitih domaćih i međunarodnih takmičenja.
Rezultatima su se svrstali među najuspješnije sportske kolektive: Odbojkaški klub Herceg Novi, Klub sportskih ribolovaca Igalo, Stonoteniski klub Novi, Karate klub Bijela i Boćarski klub Meljine.
Za značajan doprinos hercegnovskom sportu, priznanja su posthumno dodijeljena Ljiljani Stanišić Zloković, Slobodanu Puri Uljareviću i Tomu Parijezu.
Mladi talentovani sportisti za 2023. godinu u Herceg Novom su Jelena Glušac (OK Albatros), Lara Jovović (OK Herceg Novi), Ljube Andrić (ŽKK Primorje), Mia Popović (ŽKK Herceg Novi), Luka Marković (KK As), Đuro Radulović (KK Bijela 2015), Jovan Adžić (KK Galeb), Doris Đerković (ŽFK Obilić Herceg Novi), Bogdan Golović (FK Orjen), Vuk Pavićević (FK Igalo 1929), Vasilije Begović (KK Bijela), Božo Tomašević (KK Šotokan tim), Boško Matović (KK Šotokan tim), Marija Terzić (PVK Jadran), Luka Novičić (PVK Mladost, Bijela), Sara Kočanović (JJK Panda), Vuk Andrić (Džudo klub Igalo), Serafim Mitskevitch (BK Herceg Novi), Milan Vučetić (STK Novi), Mihailo Pušara (ŠK Herceg Novi 1949), Dimitrije Sekulić (TK Herceg Novi), Mihailo Gajić (TK Igalo), Risto Milojević (JK Jugole Grakalić) i Marko Radović (FK Pomorac).
Nagrade su dodijelili predsjednika SOHN Ivan Otović, potpredsjednik OHN Mirko Mustur, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica i predsjednika Komisije Đorđe Arnaut.
Dakar je glavni grad Senegala i cilj najpoznatijega međukontinentalnog relija, koji se održava u siječnju. Nakon prolaska kroz najsurovije pustinjske krajeve, dolazak na najzapadniju točku Afrike melem je za oči svakoga vozača. Susret s Atlantskim oceanom i predivnom prirodom jednostavno vuče na skok u more, no tamošnje stanovništvo ne misli da je to pametan potez.
Zaljev Hann, dugačak 14 kilometara, bio je jedno od najljepših mjesta na kontinentu, no industrijalizacija je u proteklih dvadeset godina ostavila traga. Kanalizacijski odvodi i kemikalije iz tvornica idu izravno u more među tradicionalna ribarska naselja. Mikro i makro plastika se sa svim mogućim otpadom fuzirala sa sitnim pijeskom pa majke zbog epidemije raznih boleština djeci zabranjuju kupanje.
Naravno, u zaljevu više nema ulova pa ribari moraju izlaziti sve dalje na otvoreno more. Antifoulinga nema pa se brodice redovito čiste ručnom tehnikom.
Hrvatski su muzeji u prošloj godini ostvarili porast posjećenosti od 27 posto u odnosu na 2022. unatoč tome što ih je gotovo petina, uslijed obnove ili realizacije novih stalnih postava, bila zatvorena, izvijestio je u utorak Muzejski dokumentacijski centar (MDC).
Prema rezultatima ankete koju je MDC proveo u 156 muzeja, u 2023. muzeji su imali 4.397.405 posjetitelja, svega 16 posto manje u odnosu na pretpandemijsku 2019. i njenih 5,2 milijuna.
Devetu godinu zaredom najposjećeniji je Arheološki muzej Istre s 558 tisuća posjetitelja, pod kojim su izdvojene zbirke u pulskoj Areni, Augustov hram i nedavno rekonstruirano Malo rimsko kazalište ostvarili porast od 9,6 posto, približivši se 2019. kada je muzej posjetilo samo 17 tisuća više posjetitelja. Osim Arene, za visoke brojke zaslužno je i 19 realiziranih izložbi.
Na drugom mjestu su Dubrovački muzeji s rekordnih 413 tisuća posjeta. “Za golem rast posjećenosti ove muzejske kuće čijih 9 od 10 posjetitelja čine stranci – 75 posto u odnosu na prošlu godinu, zaslužan je porast broja turističkih noćenja koji je u Dubrovačkoj županiji prema podacima eVisitora u 2023. narastao za 484 tisuće”, kažu iz MDC-a.
Na trećem mjestu su Muzeji Hrvatskog zagorja s 312 tisuća posjeta, slijedi Tehnički muzej Nikola Tesla s 259 tisuća posjeta, dok je na petome mjestu Muzej grada Splita koji je s Dioklecijanovim podrumima imao 252 tisuće posjetitelja.
Stranih turista u muzejima 68 posto više
Prema pojedinačnim kategorijama najveći je porast zabilježen kod posjeta stranih turista, za 68 posto, na 1 milijun i 532 tisuće. Od toga gotovo dvije trećine otpada na Arheološki muzej Istre, Dubrovačke muzeje i Muzej grada Splita.
Velik skok zabilježen je i u kategoriji posjeta stalnim postavima – za 31,5 posto, na 2 milijuna i 752 tisuće posjetitelja, te kod posjeta učenika osnovnih i srednjih škola koji su u odnosu na 2022. godinu za 21,8 posto više posjećivali muzeje ostvarivši 610 tisuća posjeta.
Najaktivniji u radu s mladima opet su bili Muzeji Hrvatskog zagorja koje je posjetilo 79 tisuća djece, a samo je Muzej krapinskih neandertalaca u protekloj godini održao 1400 stručnih obilazaka za učenike iz Hrvatske i Slovenije.
Slijede Muzej vučedolske kulture u čijim je programima sudjelovalo 52 tisuće djece te Mjesto Sjećanja vukovarska bolnica 1991. s 46 tisuća djece.
Po gradovima na prvom mjestu je Pula čiji su Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre i Muzej suvremene umjetnosti Istre, ostvarili 752 tisuće posjeta. “Tako je najveći istarski grad, kojemu je ne tako davno prijetila gospodarska stagnacija, pokazao kako se oživljavanjem bogatog nasljeđa Rimskog Carstva i korištenjem Austro-Ugarske fortifikacijske baštine može napraviti kvalitativan skok prema održivom turizmu”, ističe se.
Na drugom mjestu je Zagreb sa 712 tisuća posjeta, a na trećem Dubrovnik, sa 621 tisućom, čija je Umjetnička galerija ostvarila rekordnu posjećenost sa 74 tisuće korisnika.
Od manjih gradova izvan turističkih regija velik oporavak pokazuje Vukovar čiji su Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture privukli 128 tisuća posjetitelja, dok je velik broj posjeta ostvarilo i Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991., s 97 tisuća posjetitelja.
Spomen područje Jasenovac posjetilo je 17 tisuća posjetitelja (10.574 stranci), a samo 1600 učenika osnovnih i srednjih škola. U pretpandemijskoj 2019. ukupan broj njihovih posjetilaca bio je oko 12 tisuća, od toga hrvatskih učenika 670, a 2017. tek 82. Prošle godine broj školskih grupa iz Hrvatske porastao je na 38, a uz njih učenici 11 škola iz inozemstva (Italija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Francuska, SAD, Nizozemska, Švedska).
MDC je proveo anketu među 156 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u RH , uz ustanove koje nisu registrirane, ali imaju postave, poput Kuće o batani, Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, Kuće Petra Preradovića ili Mjesta sjećanja – Vukovarska bolnica.
Po riječima Ivana Guberine iz MDC-a, za brojke koje nas polako približavaju 2019. djelomično je zaslužan porast stranih turista, kao i promjena odnosa prema posjetiteljima, revitalizacija brojnih povijesnih lokaliteta kojima muzeji upravljaju, unaprjeđivanje iskustava, primjena interaktivnosti i multimedije u promociji kulturnog nasljeđa.
“Ako uzmemo u obzir da je polovica zagrebačkih muzeja zatvoreno zbog sanacije ili konstruktivne obnove nakon potresa, te da se još desetak muzeja diljem Hrvatske nalazi u raznim etapama energetske obnove ili izrade novih stalnih postava, porast posjećenosti od 27 posto zapravo je odličan rezultat”, zaključio je Guberina.
