U Španiji sve više protesta protiv turista: “To je bio moj dom, idite kući”

0
U Španiji sve više protesta protiv turista: “To je bio moj dom, idite kući”
Španija – foto Epa

Antituristički pokreti množe se u Španjolskoj, mediteranskoj zemlji koju je lani posjetilo 85 milona turista, pa vlasti pokušavaju pomiriti interese lokalnog stanovništva i unosnog sektora. Okupljajući se pod sloganom “Kanari imaju limit”, skupina prosvjednika na španjolskom arhipelagu uz sjeverozapadnu obalu Afrike priprema niz prosvjeda za subotu.

“Naši otoci su blago koje moramo braniti”, rekao je glasnogovornik prosvjeda Victor Martin tijekom brifinga za novinare. Kanarski otoci su poznati po vulkanskim krajolicima i cjelogodišnjem suncu pa privlače milijune posjetitelja iz svijeta. Lani su primili 16 milijuna gostiju, što je drastično više od lokalne populacije koja broji 2.2 milijuna stanovnika.

Žele zaustaviti izgradnju novih hotela

“To je neodrživa razina s obzirom na ograničene resurse arhipelaga”, izjavio je Martin. “To je samoubilački model gospodarskog rasta”, dodao je. On i istomišljenici žele da vlasti zaustave radove na dvama novim hotelima na Tenerifeu, najvećem i najrazvijenijem od sedam otoka arhipelaga.

Također traže da se lokalnom stanovništvu da veće pravo glasa u svjetlu onoga što smatraju nekontroliranim razvojem koji šteti okolišu. Nekoliko članova kolektiva Rasprodani Kanari započelo je štrajk glađu prošli tjedan kako bi izvršili pritisak na vlasti. Slični antituristički pokreti pojavili su se i drugdje u Španjolskoj te su aktivni na društvenim mrežama.

U južnoj luci Malagi, uz koju se prostire pješčana obala Costa del Sol, osvanuli su na zidovima naljepnice i grafiti na kojima piše “Ovo je nekad bio moj dom” i “Idite kući”. Aktivisti su u Barceloni i na Balearskim otocima postavili lažne natpise na ulaze u neke popularne plaže, upozoravajući na engleskom jeziku na rizik od “pada stijena” ili “opasnih meduza”.

Poskupjele nekretnine

Mještani se žale da im zbog porasta smještaja na platformama za kratkoročni najam, kao što je Airbnb, nedostaje stambenog prostora. Ističu da su im poskupjele najamnine, posebno u gradovima. Priljev turista također povećava buku i zagađuje okoliš.

U sjeveroistočnoj regiji Kataloniji, koja je u veljači proglasila izvanredno stanje zbog suše, raste bijes zbog nedostatka vode. Hoteli na tamošnjoj obali Costa Brava nastoje se izboriti za osiromašene rezerve vode.

“Postoje turistička odredišta koja su na granici svojih kapaciteta”, izjavio je Jose Luis Zoreda, potpredsjednik udruge turističkih agencija Exceltur. “To je problem koji se povremeno pojavljuje u visokoj sezoni i u određenim dijelovima zemlje, ali sada se pogoršava”, dodao je.

Uvedena ograničenja za turiste

Prosvjedni pokreti protiv prekomjernog turizma već su se pojavili u Španjolskoj, posebno u Barceloni, prije nego što je pandemija koronavirusa bacila globalnu turističku industriju na koljena 2020. godine.

Sada kada su ukinuta ograničenja putovanja zbog pandemije turizam se “osvetnički vratio”. Španjolska je, naime, prošle godine primila rekordnih 85.1 milijun stranih posjetitelja. Kao odgovor na to, nekoliko gradova poduzelo je mjere pokušavajući ograničiti prenapučenost.

Sjeverni primorski grad San Sebastian prošli mjesec je ograničio veličinu turističkih skupina u središtu na 25 osoba i zabranio korištenje zvučnika tijekom vođenih tura. Južni grad Sevilla razmišlja o naplati naknade nerezidentima za ulazak na znamenitu Plazu de España.

Barcelona je pak ukinula autobusnu liniju popularnu među turistima s Google Mapsa kako bi pokušala napraviti više mjesta za lokalno stanovništvo.

Ministrica stanovanja i urbanizma Isabel Rodriguez izjavila je tijekom vikenda da je “potrebno poduzeti mjere kako bi se ograničio broj turističkih stanova”. Naglasila je, međutim, da je njena lijeva vlada “svjesna važnosti turističkog sektora” koji čini 12.8 posto španjolskog bruto domaćeg proizvoda.

Miraš Martinović dobitnik Godišnje nagrade časopisa Komuna

0
Miraš Martinović dobitnik Godišnje nagrade časopisa Komuna
Miraš Martinović, laureat Godišnje nagrade časopisa KOMUN@

Dobitnik Godišnje nagrade časopisa “Komuna” za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore za 2023. godinu je Miraš Martinović, jedan je od najautentičnijih savremenih crnogorskih pisaca, Član DANU – Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog PEN-a i Matice Crnogorske, saopšteno je iz Komune.

Odluku je na sinoćnjoj sjednici donio tročlani stručni žiri za dodjelu nagrade u sastavu: Dragan Mitov Đurović (predsjednik) i Darko Drljević i Braho Adrović (članovi).

U obrazloženju žirija navodi se da je Martinović prepoznatljiv na regioinalnim i širim prostorima po antičkim temama i zaboravljenim pejzažima Crne Gore, koje je oživio u romanensknim prozama, koji je oživio davno nestale gradove u svojim knjigama poput „Glasovi iz Doklee“, modernog romana koji svojim enciklopedijskim karakterom, pričama i podacima koje sadrži, upućuje čitaoca na ono što je duhovna mjera jednoga naroda, njegove legende, mitovi, istorija, pismo i jezik, bez kojih se neće moći sagledati identiteti Crne Gore u svojoj cjelovitosti, jer on uj njegovim djelima potvrđuje milenijumski kontinuitet jedne kulture, besprekidnost trajanja jedne zemlje i njene bogate tradicije.

Martinović je, između ostalih, objavio romane: Jeretik, Vavilonski mudraci, Poslednji Eshilov dan, Harfistkinja iz Ura, te roman o Njegošu Drugoga sunca luče, knjige priča Povatak u Aleksandriju, Glasovi i roman Teuta kraljica Ilira.

“Bogatu Martinovićevu stvaralačku riznicu koja je opredijelila žiri da ovom eminetnom književniku i publici dodijeli Godišnju nagradu KOMUN@ upotpunjuju njegove pjesničke knjige: Nevidljivi ljetopis, Govor kraljeva, Govor zemlje, Sašpatavanje s memorijom, Luk i lira, Glasovi iz kamena, Dan koji nije prošao, Krug začaranog vremena (izbor iz poezije), Sveska od maslinina lišća, Dan i noć u Butui, Nezapisana istorija, Bogumilske, Pesačica u kamenu, Troja domovina moja i Tužaljke iz davnine, Plesačica u kamenu i Doba velikih poema. Takođe priredio je izbor iz poezije Radovana Zogovića Pjesme nepokorne, koji je objavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), 2018. i knjigu Artikulisana riječ istog pjesnika, u izdanju JU Narodna biblioteka Radosav Ljumović u Podgorici (2021), te Antej pjeva na svojoj zemlji, izbor iz poezije Stijepa Mijovića Kočana. Živa antika, naziv je monografije o Martinovićevom životu i književnom djelu (2023)., a prevođen je na nekoliko jezika”, navodi se u saopštenju.

Martinović je dobitnik Regionalne književne nagrade Teuta za ukupno djelo, Međunarodne književne nagrade Zlatni zmaj za doprinos fantastičnoj književnosti i Oktobarske nagrade Herceg Novog, grada u kome živi.

Osim Godišnje nagrade, žiri je odlučio da dodijeli tri specijalne plakete i to: posthumno Ibrahimu Ibru Rekoviću, slikaru, publicisti i nekadašnjem društvenom i kulturnom radniku koji je cio svoj život posvetio radu na očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Plava i Gusinja, pokazujući time da upravo te specifičnosti i autentičnosti čine najveće bogatsvo i vrijednost multikuturne Crne Gore.

Ibrahim Reković ( posthumno) Specijalna plaketa časopisa Komun@

“On se za života svojim radom i djelima trudio da sačuva od zaborava ljude, nekadašnji život, običaje, kulturu i tradiciju plavsko-gusinjskog kraja, da ih sačuva za generacije koje dolaze, a objavio je knjige: Izgubljeni ambijent, Plavsko-gusinjski biseri, Plavljani i Gusinjani u anegdotama i Rječnik plavsko-gusinjskog govora (koji posjeduje 5.000 riječi). Ako se za nekoga može reći da je bio hroničar svog zavičaja, onda je to svakako Reković, iako će neki koji su ga poznavali iz prve reći da je bio slikar, drugi da je bio pisac, ali ipak, svi su saglasni u jednom, a to je, da je Ibro u svakom trenutku, živio i stvarao za svoj zavičaj, jer niko kao on nije svoj život posvetio ideji da sačuva Plav,Gusinje i Crnu Goru od zaborava generacijama koje dolaze, a svojim crtežima i slikama trudio se da otrgne od zaborava nekadašnji stari izgled plavske i gusinjske čaršije sa okolinom, jer je bio svjestan da one polako nestaju pred našim očima iz dana u dan”, poručuju iz Komune.

Žiri je takođe odlučio da Specijalnu plaketu dobije: Marijan Mašo Miljić, književnik, književni kritičar, istoričar, publicista i esejista koji već decenijama bogati crnogorsku stvaralačku misiju.

Marijan Mašo Miljić, laureat Specijalne plakete časopisa Komun@

“Objavio je samostalno ili u koatorstvu veliki broj djela i radova, samostalnih knjiga i studija, članaka i priloga. Jedan je od najvjerodostojnijih i najobjektivnijih znalaca i tumača bogate crnogorske prošlosti, i to ne samo crnogorske nacionalne već i prošlosti, nasljeđa, kulture, baštine i stvaralaštva svih drugih nacija koji žive u našoj zemlji. Na taj način dao je i daje izuzetno veliki i visoki doprinos i kvantitetu i kvalitetu multikulturalnog i interkulturalnog života Crne Gore. Miljić je u ovom smislu i na svoj način, svoj osobeni, originalni neponovljivi, posebni način uspio dati svima prepoznatljivi a reprezentativni višestruki pečat –nacionalni, jezički, književni, kulturni, moralni, baštinski, običajno-pravni… – kojim je umnogome obogatio autentični pogled na svijet Crne Gore i svih njenih nacija i građana, vjera i kultura, kao jedinstven i samonikli sistem vrlina, kao univerzalnih vrijednosti ne samo crnogorske društvene zajednice, nego i čovječanstva kao zajednice ljudskog roda”, navode iz Komune.

Plaketa Komun@ po odluci žirija pripala je Fondaciji Sveti Petar Cetinjski koja je osnovana 1999. godine od sto i više intelektualaca, akademika, književnika, publicista, istoričara i mladih stvaraoca s ciljem da radi na afirmaciji i jačanju kulturno- istorijskog i državotvornog karaktera, očuvanja kulturne baštine, razvoja i nasljeđa Crne Gore.

“U svom radu se pokazala kao institucija od respekta i uvažavanja, izdajući mnogo knjiga proze, poezije, publicistike, kao i organizovanju okruglih stolova, koncerata duhovne muzike i likovnih izložbi sa posebnom tematikom. Tokom 2022. godine raspisala je Javni konkurs za izradu umjetničkog djela, slike – ulje na platnu – Vladara Crne Gore i od većeg broja akademskih slikara, profesionalaca, naivaca, studenata likovnih akademija, samoukih slikara, obezbijedila preko 50 slika, ulja na platnu u znak poštovanja prema crnogorskoj baštini i tradiciji, što je bio veliki izazov za Fondaciju, a posebni izazov za umjetnike, a slike su shodno uslovima konkursa postale vlasništvo Fondacije”, poruka je uredništva Komune.

Datum organizovanja svečanosti povodom dodjele nagrade i plaketa “Komuna” biće naknadno saopšten.

Krijumčarili marihuanu morskim putem iz Crne Gore u Hrvatsku – uhapšeni

0
Krijumčarili marihuanu morskim putem iz Crne Gore u Hrvatsku – uhapšeni
Prevlaka -foto Boka News

Uskok i crnogorsko specijalno tužiteljstvo pokrenuli su, nakon prijave dubrovačko-neretvanske policije, istrage protiv dvojice krijumčara najmanje 300 kilograma marihuane, Hrvata (25) i Crnogorca (27), osumnjičenih da su drogu vrijednu barem 600.000 eura iz Crne Gore morem prebacili u Hrvatsku.

Policija koja je do međunarodnih krijumčara došla tragom dvije ranije zapljene marihuane izvijestila je da je hrvatski osumnjičenik uhićen tokom jučerašnjeg dana na području Dubrovačko-neretvanske županije, dok je 27-godišnji Crnogorac uhapšen u svojoj državi i procesuirat će ga nadležno tužiteljstvo Crne Gore.

Uskok je izvijestio da je sucu istrage Županijskog suda u Splitu predložio određivanje istražnog zatvora protiv hrvatskog okrivljenika.

Istražitelji sumnjaju da su se uhićenici od 27. decembra 2022. do 14. marta 2023. udružili radi nabave većih količina marihuane na području Crne Gore i krijumčarenja te droge u Hrvatsku radi njene daljnje prodaje u Hrvatskoj i drugim državama Evropske unije.

Marihuanu su krijumčarili u plovilima morskim putem iz Crne Gore u Hrvatsku, nakon čega su je skrivali i potom prevozila do kupca, kažu u policiji.

Uskok navodi da su obojica povezali u zajedničko djelovanje više drugih osoba, a u realizaciji plana i dogovora koristili su posebno nabavljene mobitele i internetske aplikacije, kao i kriptirane telefone.

“Preostalim osobama koje su povezali u zajedničko djelovanje, okrivljenik i osoba iz Crne Gore izdavali su naloge da prevezu prokrijumčarenu drogu vozilima koje je okrivljenik iznajmio. Osim toga im je okrivljenik bio prethodnica radi izbjegavanja policijskih ophodnji i pronalaska droge”, izvijestio je Uskok.

Na taj su način u tri navrata prokrijumčarili zasad neutvrđenu količinu droge, dok je policija u dva navrata oduzela ukupno 250 kilograma marihuane tako prokrijumčarene u Hrvatsku, saopštilo je tužiteljstvo.

Juče prepodne u autobusu od Tivta put Kotora…

0
Juče prepodne u autobusu od Tivta put Kotora…
Lokalni autobuski sobraćaj – čekaju prevoz kao malo vode na dlanu – foto M.D.P

Kako redovno koristim javni prevoz u Kotoru, u prilogu Vam šaljem članak tj. otvoreno pismo koje bih molila bih da objavite u okviru Vašeg medija.  Smatram da je važno da se čuje glas građana na ovu temu kako bi se skrenula pažnja na ovaj zaista gorući problem, piše naša čitateljka dr Jelena Goranović:

“Po malo gužva (ni slučajno onako kako umije da bude, uglavnom svi putnici sjede) i jedna gospođa s negodovanjem kaže “Što ovi turisti ne uzmu taksi nego idu ovako autobusom?! Znaju li oni da mi u Kotoru imamo taksi?”, verovatno misleći na par strankinja s malom djecom koje su sklopljena kolica stavile pozadi u prolaz između sedišta jer drugde nisu imale.

E sad, svako ko je i malo putovao po evropskim gradovima zna da turisti, kao uostalom i građani, uglavnom svuda koriste javni prevoz a ređe taksi. Ali nije sad tema to je li doticna gospođa bilo gdje mrdnula iz ovih krajeva ili ne, već me njena reakcija potakla da razmišljam o jednom mnogo dubljem problemu koji se tiče svih nas.

Njen komentar ukazuje na to da je pojam “javni prevoz” (koji često zovemo “Blue Line”, jer već godinama isključivo oni voze linije u našem gradu) u svesti svih nas zapravo sinonim za “dva polu-raspala autobusa koja idu na svakih sat vremena mada povremeno i kasne ili čak preskoče vožnju kad su gužve”. Rekla bih da samo nekih 200 nas koristi ovaj prevoz redovno, a po gospođinim riječima bi se čak moglo zaključiti da je to neka naša privilegija na koju turisti naravno ne treba da imaju pravo.

Ono oko čega bi gospođa, kao i svako od nas, zapravo trebalo da negoduje je NE ZAŠTO su turisti u autobusu i još se pri tom drznuli da utovare i dječija kolica, već ZAŠTO Opština i dalje ništa ne čini da bi nam omogućila javni prevoz dostojan tog imena, prevoz koji bi pre svega nama građanima olakšao život i vratio nam lično dostojanstvo.

Pod ‘dostojanstvom’ ne mislim samo na pravo nas (privilegovanih?!) redovnih putnika da se ne vozimo više u neprikladnim vozilima, gde samo gledam gde ću pocepati najlonku ili će me neko zveknuti torbom, gurnuti mi svoju zadnjicu u facu dok se provlači izmedju sedišta i slično. Ne, mislim i na dostojanstvo da ne stojimo po sat i više na ulici čekajuci autobus koji može uopšte i da ne dođe.

A zamislite još i takav luksuz (dozvolite mi malo da fantaziram, imam bujnu maštu!) da imamo prevoz koji bi nam omogućio da ne razmišljamo previše o redu vožnje i svoje obaveze planiramo kako god nam odgovara jer znamo da autobus nailazi svakih 15-20 minuta, i da još pride možemo da uzmemo autobus i skoknemo do industrijske zone kad nam zatreba!

Ne mogu a da ne pomenem i dostojanstvo pa, na kraju, i osnovna ljudska prava ljudi sa malom djecom u kolicima, invalida i starih ljudi  – tužno je gledati starce kad se jedva penju uz strme i uzane stepenice da udju u autobus, a ovaj naš “javni prevoz” apsolutno nije čak ni opcija za ljude u invalidskim kolicima. Pa da, zašto bismo kao ostale zemlje brinuli o ovim demografskim grupama, neka se snadju već nekako… kao sto reče ona gospođa juče, neka uzmu taksi!

Naravno, ne treba da vam govorim da bi takva transformacija javnog prevoza o kakvoj govorim išla na ruku ne samo nama koji ga već sada redovno koristimo (uključujući i vozače ovih autobusa koji su pravi superheroji jer voze često bez odmora a sa ogromnom dozom strpljenja i vještine), već bi unapredila uslove života i svih naših sugrađana. Broj onih koji biraju da idu u grad autobusom umesto kolima bi se sigurno povećao ako bi ovaj javni servis bio podignut na neki prihvatljiv standard, a samim tim bi se i broj automobila na putu drastično smanjio – jer, kako nam je objašnjeno na nedavnoj prezentaciji NVO Expedio vezanoj za unapredjenje javnog prevoza, jedan prosečan autobus može prevesti onoliko putnika koliko stane u 40 automobila.

Zamislite samo, 3-4 autobusa na sat na jednoj autobuskoj liniji bi u svakom trenutku značilo 120-160 automobila manje u saobraćaju!

Zamislite: saobraćaj teče brže, kako za nas u autobusu tako i za vas koji idete kolima!

Vozači, zamislite i to da od jednom nema više zastoja i stresa oko traženja parkinga, nego kao gospoda dođete u grad, lako nadjete mesto za parking, pa čak i kafu natenane imate vremena da popijete umjesto da jurite u bijelom usijanju.

A tek će turisti, kojima je ionako trauma da voze po ovom našem putu uz more, više nego rado ići našim javnim prevozom, što znači onda JOŠ manje zastoja (pogotovo između Lepetana i Mua, gde vozači koji nisu odavde prave totalnu blokadu a mi svi besnimo na njih iako je njihova neveštost razumljiva s obzirom da nigde na svetu ovakav put ne bi bio glavna saobraćajnica u dva smjera). I opet… zamislimo kako smanjenje broja tih “nesposobnih” turista za volanom čini naš život lakšim i ljepšim!

Kotor – Muo

Vraćam se opet na početak price i izvinjavam dotičnoj gospodji ako prepozna sebe u ovom mom pisaniju. Ponavljam, nije problem u njoj već me je njen komentar samo potakao da sagledam suštinu problema. Izgleda da smo nekako svi već godinama prihvatili status quo: ko je morao i mogao, prilagodio se upotrebi ovako jadnog prevoza i prihvatio besomučan gubitak vremena i ljudskog dostojanstva, a ko god može to da izbjegne (npr. ima kola) jednostavno ne koristi autobus.

I eto, kukamo svi, i vozači i korisnici javnog prevoza, ali uglavnom svi upiru prst na pogrešnu stranu.

Krivi su nam turisti vozači za potpuni kolaps saobraćaja i kvaliteta života tokom sezone koja, eto, iz godine u godinu sve duže traje, a krivi su izgleda i oni turisti koji nam prave gužvu u autobusu.

Osim turista, naravno, upire se prstom i u Blue Line – sram ih bilo što prevoz nije bolji! Ali zapravo nije kriv Blue Line, oni su jedna privatna firma koja naravno da samo gleda svoj profit i nije ni u kakvoj obavezi prema nama građanima osim da nas bezbjedno preveze. Blue Line je jedino u obavezi prema našoj Opštini jer sa njima imaju ugovor, i Opština je ta koja treba da im na osnovu potreba građana postavi uslove poslovanja do sitnih tančina (znači redovnost, broj linija, kvalitet vozila), i kontroliše ispunjenje tih uslova. U svim normalnim poslovnim odnosima, ako jedna firma ne ispuni ono što se od njih očekuje, ili izgubi ugovor (dobije ga neka druga firma) ili čak plaća odštetu klijentu (u ovom slučaju to bi bila Opština).

Dakle jedini pravi krivac je Opština, koja izgleda apsolutno ne namjerava da se posveti razvoju javnog prevoza u cilju rasterećenja saobraćaja i, samim tim, poboljšanja kvaliteta života svih nas tokom cijele godine.

Nedavno je Expedio sproveo veoma uspešno istraživanje i sastavio listu preporuka o javnom saobraćaju ali bojim se da će i to ostati mrtvo slovo na papiru kao i slično istraživanje i predlozi iz 2016. I koji je razlog za to? Pa krivci smo MI, što po malo samo negodujemo, tek po neki komentar na Fejsbuku, na autobuskom stajalištu ili, kao gospođa juče, u autobusu, ali ne vršimo nikakav ozbiljan pritisak na jedinog odgovornog krivca oko problema koji strahovito ozbiljno utiče na naše psiho-fizičko zdravlje. Moje pitanje je samo: Dokle?!

/Autor: Dr Jelena Goranović/

Čast nema cijenu – Obilježavanje 83. godišnjice od potapanja razarača “Zagreb”

0
Spomenik Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri – foto Boka News

Opština Tivat u srijedu 17. aprila organizuje komemoraciju povodom 83. godišnjice od potapanja razarača “Zagreb” i stradanja narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere.

Komemoracija će početi u 12,30 sati, u Velikom gradskom parku u Tivtu, polaganjem vijenaca na spomen obilježje, nakon čega je predviđeno i obraćanje predsjednika Opštine Tivat, Željka Komnenovića.

Polaganje vijenaca na spomen obilježje uz taktove trube iz sastava “GPD Tivat”. Vijence će položiti:

•        Opština Tivat

•        Mornarica Vojske Crne Gore

•        OBNOR Tivat

•        Bokeljska Mornarica, Podružnica Tivat

•        Ambasada Republike Srbije u Crnoj Gori

•        Ambasada Republike Slovenije u Crnoj Gori

•        Istorijska sekcija Osnovne škole “Drago Milović”

•        Građani

Čast nema cijenu – Obilježavanje 83. godišnjice od potapanja razarača “Zagreb”
Spasić – Mašera – Čast nema cijenu

Nakon toga je planirano isplovljenje delegacije sa pristaništa Pine za Valu Zagreb i polaganje zajedničkog vijenca u more na mjestu potapanja razarača.

Pripadnici Mornarice Vojske Crne Gore sa Školskog broda “Jadran” danas su uređivali spomenik u parku.

Izabran izvođač za rekonstrukciju Njegoševe ulice – krajem septembra radovi za novi izgled centra grada

0
Izabran izvođač za rekonstrukciju Njegoševe ulice – krajem septembra radovi za novi izgled centra grada
Njegoševa – HN

Zahtjevan i veoma značajan projekat rekonstrukcije dijela Njegoševe ulice, vrijedan oko od 1,5 miliona eura sa pdv-om, počeće u drugoj polovini septembra. Centar Herceg Novog dobiće potpuno drugačiji izgled prema projektu koji je radila Agencija za izgradnju i razvoj grada.

Opština Herceg Novi je donijela odluku o izboru najpovoljnije ponude za realizaciju projekta u Njegoševoj ulici, po kojoj će radove izvoditi konzorcijum u kojem su Asfalt-beton gradnja, Flowmax, Tofi, Builder fox, Studio prostor i Geotin MNE.

Slijedi potpisivanje ugovora sa izvođačem i period koji im je ostavljen za pripremu i nabavku materijala, ističe predsjednik Opštine, Stevan Katić.

„Imaćemo prilaz cetru grada kakav i dolikuje Herceg Novom. U dijelu od zgrade Opštine do Gradske kafane radiće se zamjena kompletne infrastrukture – kanalizaciona, vodovodna i atmosferska mreža, kao i asfaltiranje kolskog dijela na toj dionici. Takođe, trotoar će na tom potezu biti popločan veoma kvalitetnim kamenom, a prema projektu dobićemo širi šetališni dio na strani gdje su poslovni prostori, ali i na dijelu ka parku Boka“, kazao je predsjednik Katić.

Njegoševa – HN

Projektom je predviđeno i postavljanje nove javne rasvjete, kao i drugi sadržaji.

„Biće izgrađeno i novo autobusko stajalište. Sa privatnicima će se uraditi uređenje fasada i tendi, sa CEDIS-om riješiti problem spuštanja kablova koji sada narušavaju izgled objekata duž trase koja će biti rađena. Mislim da će rekonstrukcija oplemeniti prostor Njegoševe ulice i učiniti ga prijatnijim kako za naše građane tako i za turiste“, kazao je predsjednik Katić i dodao da će radovi početi u drugoj polovini septembra jer je grad već ušao u predsezonu.

Održano Državno prvenstvo u ribolovu štapom za juniore – Malslovar najbolji

0
Održano Državno prvenstvo u ribolovu štapom za juniore – Malslovar najbolji
Državno prvenstvo u ribolovu štapom

U Kostanjici je u nedjelju održano Državno prvenstvo u ribolovu štapom sa neuređene obale za juniore U16  na kojem su učestvovalo 34 takmičara iz 13 klubova.

Prvo mjesto osvojio je Vladimir Malovar član SRK „Pagar“ Tivat sa 1.034 boda, drug Filip Buzović (KSR „Širun“ Budva)  sa 880, a treće Đorđe Milović (KSR „Delfin“ Budva) sa 808 bodova.

Državno prvenstvo u ribolovu štapom

Nakon proglašenja rezultata medalje najuspješnijima uručio je predsjednik Saveza Mladen Rostović.

Uzoran tehnički organizator, kao i više puta do sada, bio je KSR „Ama“ Kostanjica.

Državno prvenstvo u ribolovu štapom

Takmičarska sezona nastavlja se već iduće nedelje kada će se u Meljinama održati II krug državnog prvenstva štapom iz barke za seniore.

Otvorena još ljepša i bolja IDEA Meljine

0

Nova IDEA Meljine – renoviran objekat, bogat asortiman, odlične cijene i vrijedne nagrade



Na adresi Ulica Zemunska br. 143 u Meljinama, danas je svoja vrata kupcima otvorila ljepša, bolja i tvoja renovirana IDEA prodavnica.

Moderni objekat koji se prostire na 465 metara kvadratnih zapošljava 23 radnika i donosi bogatu ponudu od čak 10.000 artikala, dajući još savremeniji i potpuniji odgovor na potrebe naših potrošača.

IDEA Meljine

Proširena ponuda na sektorima svježih namirnica, delikatesa, mesare i pekare samo dio je onoga što vas očekuje u renoviranoj IDEA prodavnici. IDEA Meljine može se pohvaliti i gastro odjeljenjem gdje potrošači svakodnevno mogu birati između više od 20 vrsta gotovih jela spremanih po najkvalitetnijoj recepturi. U skladu sa svjetskim trendovima proširen je i asortiman zdrave hrane, a potrošačima je na raspolaganju i samouslužni aparat za kafu i cijeđene sokove.

Prema riječima Jelene Doderović, direktorice Područja marketinga i komunikacija u IDEA-CG, zadovoljstvo potrošača kompletnim iskustvom kupovine u IDEA prodavnicama je i dalje najvažniji zadatak na koji kompanija uvijek teži da da najbolji odgovor:

Kao  najšire rasporistranjen trgovački lanac u Crnoj Gori i ujedno najveći poslodavac, naša misija je da svim potrošačima u svakoj našoj prodavnici pružimo samo najbolje. To se odnosi kako na kvalitet i bogatstvo ponude, tako i na uslugu. Nadamo se da će ova ljepša, bolja, renovirana IDEA prodavnica ostati prvi izbor naših vjernih potrošača u Meljinama, ali i da će osvojiti srca novih kojima će ubrzo postati sinonim za dobru, kvalitetnu i isplativu kupovinu“, kazala je Doderović.

IDEA Meljine

Sve kupce renoviranog objekta u Meljinama, povodom novog početka rada ove tregovine očekuju  tri dana odličnih  akcija i poklona,te brojnih sjajnih prilika za kupovinu i uštedu.

Na dan otvaranja, svi kupci imaće priliku da ostvare 20 posto popusta na ukupnu kupovinu, a prvih 1000 kupaca dobit će i brendirani IDEA ceger sa poklonima. Najmlađi sugrađani će od  17 do 19 časova  uživati  u facepaintingu i druženju s animatorima.

U srijedu, 17. aprila, svi kupci koji ostvare  račun veći od 100 eura, automatski dobijaju i  srećku koja donosi vrijedne nagrade poput Beper aparata za kokice, Tesla tostera, Xiaomi brzog punjača, električnog bokala Vivax i slično.

IDEA Meljine

Tu naravno nije kraj iznenađenjima, jer je tokom trećeg dana od otvaranja (18. aprila) svaka 50. kupovina gratis!

Vrata renovirane IDEA prodavnice u Meljinama širom su otvorena za sve potrošače koji žele da uživaju u garantovano kvalitetnoj kupovini, a uz to se i dobro zabave.

Dobro došli!

Drugi stonski oldtimer rally Dubrovnik 20. aprila

0
Drugi stonski oldtimer rally Dubrovnik  20. aprila
Ston-2023-Putnikovici-foto Dubrovniknet

Oldtimer klub Dubrovnik organizira drugi OLDTIMER RALLY STON: 50 milja Pelješca, koji će se održati u subotu, 20. aprila 2024. Start je u 10 sati s odmorišta Komarna na kopnenoj strani Pelješkog mosta, odakle će sedamdesetak povijesnih vozila odvesti prvu etapu do Janjine. Nakon kratke pauze u Poljoprivrednoj zadruzi Pelješki vrhovi u podne će krenuti u vožnju preko Potomja, kroz Tunel Dingač do Trstenika i dalje do Putnikovića gdje će posjetiti Dom vinarske tradicije. Posljednja etapa će startati u 14 sati i voditi preko nove pelješke ceste kojom će oldtimeri stići u Ston. Automobili će biti izloženi na Placi u Stonu od 15 do 18 sati.

Drugi Oldtimer Rally Ston je ukupne duljine oko 80 kilometara, odnosno 50 milja zbog čega u spomen na povijesne ispite izdržljivosti nosi tematski naziv 50 milja Pelješca. Skup promotivnog karaktera je uvršten u kalendar Hrvatskog oldtimer saveza. Cilj OTK Dubrovnik je nastaviti jačati ovu manifestaciju koja predstavlja Pelješac kao atraktivnu automobilističku destinaciju, ovaj put kroz kontrast novog i starog, od impresivnog Pelješkog mosta do ručno prokopanog tunela Dingač. Podršku Rallyu su uz Općine Ston i Janjina pružili Dubrovačko-neretvanska županija, Poljoprivredne zadruge Putnikovići i Pelješki vrhovi te Libertas Dubrovnik. Rally se održava na javnim prometnicama uz poštivanje prometnih pravila i neće remetiti redovno odvijanje prometa.

Oldtimer klub Dubrovnik organizirano djeluje od 2004. te je poznat po organizaciji dubrovačkog susreta starodobnih automobila koji se svake godine na jesen održava na Stradunu. Dobna granica za ostvarivanje statusa oldtimera je 30 godina od datuma proizvodnje, a povijesna vozila se osim po starosti posebno cijene po očuvanosti, izvornosti i rijetkosti. Na Pelješcu se očekuju automobili do 70 godina starosti.

Projekt “Undersea” – Naučnici pokrenuli istraživanje o uticaju podvodne buke na morski svijet Jadrana

0
Projekt “Undersea” – Naučnici pokrenuli istraživanje o uticaju podvodne buke na morski svijet Jadrana
Riba – foto Hina

Početkom ove godine Institut za oceanografiju i ribarstvo krenuo je s projektom “Undersea” (Interreg Italija – Hrvatska), a u saradnji s talijanskim partnerima, započele su aktivnosti koje imaju cilj zaštititi naše dragocjeno Jadransko more od podvodne buke.

Podvodna buka predstavlja pritisak na morske organizme koji se prate u okviru pokazatelja vezanog za stanje bioraznolikosti, a koji uključuje, između ostalog, morske sisavce i morske kornjače. U tom smislu kroz dokumente Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, definira se stanje navedenih pokazatelja, utvrđuju ciljevi i mjere za postizanje dobrog stanja morskog okoliša te izrađuje i provodi monitoring.

Nakon odrađene administracije, održan je inicijalni sastanak i prva edukacija.

Projekt, punog naziva “UNDerwatER Soundscape bEyond Ais”, trajat će 30 mjeseci, a plan  je istražiti različita rješenja za smanjenje podvodne buke u Jadranskom moru. Projektni tim udružio je snage kako bi razvio nove digitalne alate za bolje prekogranično upravljanje i zaštitu morske bioraznolikosti.

– Undersea nadograđuje postignuća projekta Soundscape, proširujući trenutni sustav praćenja na nove lokacije, te uvodeći inovativne tehnike monitoringa, čime će se identificirati dodatni izvori onečišćenja bukom. Osam partnera i dva pridružena partnera iz Hrvatske i Italije, uključujući i Institut za oceanografiju i ribarstvo, će zajedničkim snagama razvijati digitalne alate za integrirano upravljanje prekograničnom zaštitom i tako doprinijeti zaštiti i očuvanju jadranske bioraznolikosti. Završetak projekta predviđen je za 31. srpnja 2026. godine – poručuju iz IZOR-a.