Majka Alekseja Navaljnog Ljudmila u četvrtak je optužila ruske istražitelje da planiraju “tajni” sprovod njezina sina i rekla da na to neće pristati.
– Oni žele da se to učini tajno, bez ispraćaja. Žele me dovesti do ruba groblja, do svježeg groba i reći: ovdje leži vaš sin. Ja na to ne pristajem, rekla je u videozapisu emitiranom na YouTubeu.
Ruski istražitelji nisu reagirali na tvrdnje majke Alekseja Navaljnog.
Navaljni (47), najpoznatiji ruski oporbeni političar, iznenada je preminuo prošlog tjedna u arktičkoj kaznenoj koloniji. Njegov tim i obitelj tvrde da ga je ubio Kremlj, što ruske vlasti oštro odbacuju.
Ljudmila Navaljni je rekla da su joj pokazali tijelo Alekseja i potvrdu o smrti u kojoj stoji da je Navaljni umro prirodnom smrću.
Istražitelji tvrde da znaju uzrok smrti, imaju spremnu svu medicinsku i pravnu dokumentaciju koju sam ja vidjela i potpisala sam liječničku potvrdu o smrti, rekla je odjevena u crno i mirnim glasom.
– Prema zakonu, trebali su mi odmah predati Aleksejevo tijelo, ali to dosad nisu učinili. Umjesto toga me ucjenjuju, postavljaju mi uvjete gdje, kada i kako Aleksej treba biti pokopan. To je protuzakonito, dodala je Ljudmila Navaljni.
Također je rekla da snima video “jer su mi počeli prijetiti. Gledajući me u oči, govore da će, ako ne pristanem na tajni sprovod, učiniti nešto s tijelom mog sina”.
Tvrdi da joj je jedan od istražitelja rekao: “Vrijeme nije na vašoj strani, leševi se raspadaju”.
– Ne želim posebne uvjete. Samo želim da sve bude učinjeno prema zakonu. Zahtijevam da mi se odmah vrati tijelo mojega sina, istaknula je Ljudmila Navaljni.
Valorizovati 230.000 kvadrata zemljišta uz more i preko 80.000 m2 u objektima
Direktor Instituta Dr Simo Milošević u Igalu Zoran Kovačević, umjereni je optimista nakon prvog sastanka Operativnog tima Vladine komisije koja se bavi sudbinom Instituta, kojem prijeti stečaj zbog dugova od preko 20 miliona eura.
U Institutu ponovo kasne dvije plate, a državne institucije pokušaće da nađu način da ih zaposleni prime što prije.
Kovačević je Televiziji Vijesti rekao i da pregovaraju sa nekim državama kako bi nadomjestili to što norveški pacijenti, njihovi glavni strani gosti, ove godine neće doći.
Prvi sastanak Operativnog tima komisije koju je formirala Vlada donio je i prva zaduženja institucijama u traženju rješenja za Institut u Igalu, kome zbog preko 20 miliona eura duga bivšoj Jugobanci prijeti stečaj.
– Što se tiče Agencije za zaštitu konkurencije, prioritet je stavljen na to kako da se prevaziđu problemi vezano za potraživanja po osnovu duga Jugobanke, a u smislu Ministarstva finansija i Fonda zdravstva, da se obezbijedi izmirenje zarada zaposlenih – rekao je Kovačević.
A upravo od prebacivanja novca zavisi kada će zaposleni primiti dvije zaostale plate, za decembar i januar.
– To bi moglo da se desi u najskorijem roku, ako se pronađe formalno-pravno rješenje da se to i realizuje – kazao je Kovačević.
Kovačević je u međuvremenu uradio analizu održivosti Instituta koja podrazumijeva iskorišćavanje vrijedne imovine – oko 230 hiljada kvadrata zemljišta uz more i preko 80 hiljada kvadrata u objektima, koji trenutno nijesu funkcionalni.
– Ako bi se valorizovali na pravi način ti kapaciteti, odnosno obezbijedila redistribucija kapaciteta, moglo bi se usmjeriti ka povećanju kvaliteta smještajnih kapaciteta i tako bi mogli da obezbijedimo popunjenost do cjelogodišnje i obezbijedimo sredstva da budemo održivi, nego da i svim vlasnicima vraćamo prihode – poručio je Kovačević.
Prihoda ove godine neće biti od Norvežana, koji su najčešći strani gosti Instituta. Kovačević ipak vjeruje da ako se stabilizuje situacija, mogu nadomjestiti finansijski gubitak.
– Ali svakako je cilj da povratimo taj program. Ko bi mogao da nadomjesti njihov nedolazak? U ovom trenutku smo u razgovorima i pregovorima sa dva isto jaka državna programa ne bih navodio koje su to tačno države – kazao je Kovačević.
I zbog ekonomskih razloga i zbog empatije, ističe Kovačević, važno je sačuvati ovu ustanovu.
Umjereni je optimista da će Komisija, čiji će se Operativni tim sastajati jednom sedmično, naći rješenje kako bi Institut stao na “zelenu granu”.
Na nju se oslanja i do pet hiljada crnogorskih osiguranika koje godišnje rehabilituju.
– Ako se ne nađe promptno rješenje, posljedice mogu da budu mnogo veće od onih koje imamo trenutno – poručio je Kovačević.
Predstava “Bilo jednom na Brijunima“, koja se prema tekstu i u režiji Kokana Mladenovića bavi susretom dva bračna para – Tita i Jovanke Broz sa Ričardom Bartonom i Elizabet Tejlor 1971. godine na Brionima, izvedena je sinoć u Dvorani Park pred hercegnovskom publikom, kao dio 55. Praznika mimoze.
Predstava istražuje događaje i odnose četiri legendarne istorijske ličnosti, čiji je povod za susret bilo snimanje filma „Sutjeska“, u kojem je slavni glumac Ričard Barton igrao doživotnog predsednika SFRJ, maršala Tita.
U glavnim ulogama mlada glumačka ekipa od kojih većina nije ni rođena u Titovo vrijeme, Milan Marić (Barton), Branislav Trifunović (Tito), Tihana Lazović (Elizabet Tejlor) i Sanja Marković (Jovanka Broz). Za uloge u ovoj predstavi pripremali su se iz knjiga koje je nabavljao i donosio Kokan Mladenović, iz priča roditelja koji su govorili da su živjeli mnogo bezbrižnije, mirnije, staloženije, bez ikakave brige da će se to pokvariti. To sada ne živimo- kaže Branislav Trifunović. Svako taj period tumači i doživljava na svoj način, neki kao simbol blagostanja, a neki kao fatamorganu.
Ovu predstavu su igrali u Srbiji, Bosni, Hrvatskoj i sada, u Crnoj Gori i svuda je dobro prihvaćena i svuda su ih dočekale ovacije.
– Mi smo o tom susretu koji je trajao tri dana na Brionima imali pet fotografija, dvije rečenice iz Bartonove biografije i pismo koje je Ričard Barton poslao pre samog dolaska na Brione. Kada to stavite u neki kontekst politički, vremenski, šta se tih godina, 71. tačno dešavalo u Jugoslaviji tadašnjoj, onda to sve nekako dobije neki drugi zamah i neku drugu priču, tako da ja mislim da je ovo predstava koliko god možda djelovala lagano da je na više nivoa, dosta ozbiljna i dosta lijepo promišljena.
Priča govori o susretu dva para, jedan je bio simbol komunističke vladavine a drugi je bio simbol Holivuda i kapitalizma i tog sjaja koji koji on nosi.
Predstava Bilo jednom na Brijunim
-Oni su svi morali da igraju neke uloge u javnosti. Jovanka je morala da igra tu ulogu prve dame za koju je dugo vježbala. Ona je žena koja je bila pored njega kao posljednja linija odbrane i mama, politička savjetnica, podrška, žena, drugarica. Tito je morao da igra na raznoraznim nivoima sa raznoraznim glavešinama, što zemlji, što u inostranstvu… Richard Barton i Elizabet Tejlor su ljudi koji su se dva puta vjenčali i dva puta razvodi, Elizabeta je bila najplaćenija glumica na svjetu, Richard Barton u svojim borbama sa alkoholizma i svim drugim pokušavao je da ostane normalan, uvek u nekom nedosanjanom snu da igra tog Šekspira koga na kraju nikada nije ni odigrao. Ima taj jedan monolog koji je Milan govorio u predstavi, dosta je teško gledati ljude samo kroz to ono što je spolja, kroz to što oni vide napolju. Mislim da uvek i u svakom ima nešto mnogo više, mnogo dublje i mnogo uzbudljive od onog što izlazi napolje i ovo je zapravo predstava o glumcima i glumi u različitim situacijama – kaže Trifunović.
Branislav Trifunović je u predstavi je igrao Tita, čija je biografija nevjerovatna od rođenja pa do smrti. Nemoguće je da se takva biografija stavi u jednu priču, predstavu ili jedan film.
-On je već u osnovnoj školi falsifikovao svoje podatke, ranjavan, u zatvorima, pod pseudonimima živjeći tajno, tamo, ovamo, Rusi, Amerikanci, to je neka gomila stvari koje su se stvarno desile u jednom životu, jednom čoveku tako da je on jedna, čini se, potpuna misterija i on je zato meni kao glumcu bio zanimljiv, ne s tim da ga imitiram, nismo ni željeli da imitiramo nikoga, nego da se bavimo situacijama i tim situacijama u kojima se oni nalaze, da vidimo šta je tu sve moglo da bude i kako su ti ljudi, možda, mogli da reaguju.
Svako ima neku svoju sliku kako bi oni trebalo da izgledaju, kaže Trifunović.
– Tita ljudi zamišljaju da mora da ima tompus, mora da ima stomak i mora da ima taj karakteristični glas i to je ono što ljudima prvo padne na pamet kad se pomene Tito. To je ona prva slika,a ta slika je, čini mi se najmanje važna. Meni je, recimo zanimljivo da je on na Dedinju dok je živeo tamo pogledao 8.901 film tačno, da je bilo godina kad je svaki dan pogledao po jedan film. To su isto neke stvari koje su jako zanimljive, da je vrlo dobro znao koji je film gledao ranije. Snimanje filmova u ono vreme znatno se razlikovalo od ovog danas, ističe Trifunović.
– Tada se moglo i imalo. Tito je u vrijeme tadašnje Jugoslavije shvatio da su to dobri trenuci za promociju zemlje i oni su dosta para ulagali u to, za razliku od danas kada se to više ne shvata na taj način i kada postoje neki drugi prioriteti i neki drugi džepovi koji treba da se pune. To je bila industrija koja se prepoznavala u cijelom svijetu i mi smo imali ozbiljne autore koji su na evropskom pa i na svjetskom nivou značili nešto. A značili su nešto zato što je stajala država iza njih koja im je dozvoljavala i omogućila da to rade.
Predstava je rezultat zajedničkog truda i rada čitave ekipe. Rad četvoro glumaca i prijatelja sa Kokanom Mladenovićem, Dimitrijem Kokanovim, Milanom Boškovićem iz “Zemlja Gruva”, scenografiju je kreirala Marija Kalabić, kostime Aleksandra Pecić Mladenović, a koreografiju Andreja Kulešević.
Zbog najavljenih vremenskih nepogoda tradicionalni Zimski kotorski karneval 2024. koji je bio planiran za nedjelju 25. februara odlaže se za 3. mart.
Tradicionalni kotorski maskenbal, u okviru zimskih karnevalskih fešti, održaće se u petak, 23. februara 2024. godine od 21 sat u Poslovnom centru “Vukšić”.
Goste će zabavljati i Ansambl “Toć” i Klapa “Asa voce”.
Fond nagrada je 3.800 eura i to u kategoriji pojedinačnih maski. Treće mjesto – 200 eura, drugo 300 i prvo 400 eura.
Karneval – maskenbal
U kategoriji grupnih maski prva nagrada je 900 eura, druga 700, a treća 500. Nagrada publike je 800 eura.
Ulaznice za maskenbal po cijeni od 15 eura u prodaji su na Kamenom kiosku od 09h do 13h. Rezervacije na broj telefona 069 041 153.
Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.
Nevrijeme – Škver – Herceg Novi – foto M. Dobrilović Boka News
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je narandžasti meteoalarm za sutra, petak 23 februar. Meteoalarm je izdat za područje čitave države.
Kako navode, u centralnom i južnom dijelu Crne Gore upozorenje se odnosi na obilne padavine i jak vjetar. I na sjeveru se očekuje jak vjetar, pri čemu nije najavljena veća količina kiše.
Kako navode u popodnevnim satima ili krajem dana u većem dijelu zemlje kiša, tokom noći intenzivnije padavine. Vjetar južnih smjerova, umjeren i jak, na udare veoma jak, krajem dana i tokom noći ponegdje na udare i olujne jačine.
Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 9, najviša dnevna od 6 do 16 stepeni.
Praznik mimoze – Koncert Cece Ražnatović odgođen zbog najavljenog nevremena
Direkcija 55. Praznika mimoze je, nakon analiza izvještaja vremenske prognoze za dane vikenda, donijela odluku da odgodi koncert Svetlane Cece Ražnatović, planiran za subotu, 24. februar za koji je vladalo izuzetno veliko interesovanje posjetilaca.
Prema podacima iz više meteoroloških izvještaja, tokom vikenda se očekuju obilne padavine i jak južni vjetar, što bi onemogućilo održavanje koncerta na otvorenom u odgovarajućim uslovima. Odgovorno postupajući kao organizatori, shodno najavljenim lošim vremenskim uslovima, Direkcija je odlučila da odgodi koncert Cece Ražnatović za neki naredni period o čemu će javnost biti blagovremeno obavještena.
Upućujemo poziv posjetiocima koji su planirali da ovaj vikend provedu u Herceg Novom, posjete naš grad tokom programa svečanog zatvaranja 55. Praznika mimoze od 1. do 3. marta, kada će biti održan maskenbal na otvorenom uz koncert Tap 011, VII Međunarodni Karneval, Suđenje karnevalu i koncert Prljavog kazališta.
Ekipa veslača – kandidata za juniorsku i kadetsku reprezentaciju Srbije, odrađuju pripreme za predstojeća svjetska i evropska takmičenja u veslanju. Smješteni su u hotelu “Galija” na Glavatima, sa čije obale i kreću sa veslanjem kroz Bokokotorski zaliv.
– Bili smo ovdje 20 dana u decembru, 16 dana u januaru i sada još 20 dana, sve do 25. februara. Pripremamo se za Evropsko juniorsko prvenstvo koje se održava krajem maja u Poljskoj, Svjetsko prvenstvo će da bude u Kanadi, tako da, vjerovatno, ako budu vredjeli za medalju ili za ulazak u finale, odrediće se i jedna ekipa za Kanadu. Poslužilo nas je vrijeme, veslali smo više nego očekivano, cijele zime, kaže trener Miloš Džudić za Boka News.
Za veslački sport povoljna je mirna voda, jer kada duva bura ili jugo, onda je nemoguće veslati, po kiši i može, ako nije prejaka, ali taj spoj planine i mora je jako dobar, objašnjava trener.
Idealni uslovi za veslački sport – Boka Kotorska
-Uspijevamo dobro da ih umorimo tako što osvajaju okolne vrhove, najbliže nam je Vrmac, ali smo išli i ka Njegušima gore, radili smo serije stepenice na tvrđavi i serpentine nam dobro dođu za kondicionu pripremu. Trening je vrlo zahtjevan, s obzirom da je veslanje jedan od najnapornijih sportova, kako prihološki, tako i ritmički, to je jedini sport u kome se krećete “u rikverc” i ne vidite cilj, ali zato vidite protivniku leđa, ako ste brži od njega. Sada treniraju veslanje 11 puta po kilometar ipo, inače trka se održava na 2000 metara, to je olimpijska distanca, tako da je to spoj izdržljivosti, brzine, eksplozivnosti, taktike, ritmike, svega ima tu. Dovoljno je dugačko da bude naporno. Ovoga puta krećemo od ove lokacije na Glavatom do rta Tre sorele, generalno radimo kraće distance, u decembru i januaru smo radili preko 20 kilometara, od Kotora do ostrva Gospe od Škrpjela okolo i nazad, zahtjevno i dugo, kaže Džudić.
Džudić i Ivković prate veslače sa obale
Upoznat je sa informacijom da je u Orahovcu, Kotor, osnovan VK “Plava zvijezda”, ali do sada nismo imali prilike da se upoznamo sa aktivnostima njegovih članova.
Idealni uslovi za veslački sport – Boka Kotorska
U ekipi su veslači Jovan Marinković, Luka Maričić, Lazar Živanović, Lazar Đurđević, Sergej Čipak, Milan Stevanović, Milan Cvetković, Marko Jančikin, Todor Samouković, Miloš Lavirac, Pavle Durković, Marko Latinović, Stefan Đurđević i Vanja Gosić, koje je selektor Aleksandar Ivković odredio na osnovu očekivanih planova i programa rada u okviru njihovih klubova. Pripremaju ih treneri Luka Đorđević iz VK “Smederevo”, Stevan Stojanović iz VK “Grafičar” i Miloš Džudić, trener VK “Crvena Zvezda”. Jedina djevojka među njima je 17-godišnja nova nada Anka Milićević, koja nije u reprezentaciji, nego na kondicionim pripremama u okviru VK “Crvena Zvezda”. Ovo je treći ciklus priprema Reprezentacije.
Predstava “Sitnice koje život znače” nastala u koprodukciji Centra za kulturu Tivat, Narodnog pozorišta i BeoArta iz Beograda, biće odigrana u četvrtak 22.februara u 20 sati u Velikoj sali CZK.
Predstavu je po tekstu jednog od najpopularnijih italijanskih pisaca današnjice Lorenca Maronea i u dramatizaciji Đorđa Кosića, režirao Andrej Nosov.
Komad govori o ljubavi, prijateljstvu i pomoći u čijem fokusu se nalazi penzionisani knjigovođa Čezare, “staro džangrizalo” koji pred sam kraj života dobija želju da iz korijena promijeni svoj karakter.
U predstavi igraju Mladen Andrejević, Nela Mihailović, Vanja Ejdus, Dušan Matejić, Nina Nešković i Rade Ćosić. Scenograf je Dejan Todorović, Selena Orb je kreirala kostime, muziku komponovao Draško Adžić, dok je Marija Milenković zadužena za scenski pokret.
Gastronomski događaj u organizaciji Grada Dubrovnika – Dubrovačka trpeza na Stradunu, dobitnik je posebnog priznanja nacionalne godišnje nagrade Simply the Best koju za kreativnost, inovativnost, razvoj i unapređenje turističke ponude destinacije dodjeljuju UHPA – Udruga hrvatskih putničkih agencija, poslovno turistička burza PUT i turistički magazin Way to Croatia.
Turistička burza PUT najstariji je hrvatski B2B turistički susret, koji okuplja djelatnike iz agencijskog poslovanja, pružatelja turističkih usluga, hotelijerstva i restoraterstva te sustava turističkih zajednica. Već 23 godine susret se organizira u drugoj hrvatskoj destinaciji, a ove godine održat će se od 10. do 12. aprila u Biogradu na Moru, kada će biti upriličena i dodjela nagrada.
Dubrovačka trpeza, tradicionalni gastronomski događaj, priređuje se u oktobru u okviru Good Food festivala. Na trpezi duž cijeloga Straduna predstave se brojni dubrovački hoteli i restorani, pekari, slastičari, ugostitelji i vinari koji prezentiraju svoje znanje i umijeće. Svake godine Trpeza ima i humanitarni karakter pa se prihod od prodaje jela i pića donira potrebitim udrugama.
Organizatori Dubrovačke trpeze su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije, Ceh ugostitelja i TUŠ Dubrovnik.
Nagradu Simply the best za 2022. godinu Grad Dubrovnik dobio je tada u kategoriji „Novi projekti u turizmu, sustav turističkih zajednica i lokalna samouprava“ i to za uspješno realizirani projekt Dubrovnik Pass – informacijski sustav elektronske naplate i kontrole ulaska u najznačajnije kulturne i spomeničke objekte Grada Dubrovnika.
Posljedice napada u Donecku Foto: Vladyslav Musiienko / REUTERS
Nekoliko dana uoči druge godišnjice početka rata u Ukrajini, Europska unija najavila je 13. paket sankcija protiv Rusije. A duž cijelog bojišta, Ukrajina pokušava zaustaviti ruske napade. Nedostatak streljiva i dalje je velik problem za brojčano slabiju ukrajinsku vojsku. Njezina vojno-obavještajna služba procijenila je da je s druge strane najmanje 470 tisuća ruskih vojnika koji se nakon zauzimanja Avdiivke ne namjeravaju zaustaviti.
Pogled iz zraka otkriva kako izgleda industrijsko postrojenje u okupiranoj Avdiivki. Ukrajinski vojnici koji su se povukli iz grada, dronovima promatraju kretanje neprijatelja i ne sviđa im se ono što vide.
– Ne završava sve njihovim zauzimanjem Avdiivke. Nastavljaju s napadima. Nakon Avdiivke slijede obližnja sela, a onda i najbliži gradovi. Imaju mnogo ljudi, žestoko granatiraju, rekao je Andrij, pilot drona, 47. mehanizirana brigada ukrajinske vojske.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je najavio da želi iskoristiti uspjeh u Avdiivki, ali uz napomenu da širenje operacija treba dobro pripremiti. Zapovjednik glavnog stožera ruske vojske odlikovao je svoje vojnike.
Stanovnici iz ukrajinskih gradova blizu bojišta ne žele čekati da Rusi stignu do njih. U tijeku je evakuacija većinom starijih civila koji do sada nisu napustili svoje domove.
– Stigli su do Nevelska. Još nekih 20 do 30 kilometara i to je to, uništit će i nas. Jeste li vidjeli kako su gradovi izbrisani s lica Zemlje?, upitala je Marina Batrak, stanovnica Selidova.
Ukrajinski vojnici brane se od naleta i na južnom bojištu. U pokrajini Zaporižja Rusi pokušavaju osvojiti selo Robotine, koje su Ukrajinci oslobodili ljetos i planirali ga iskoristiti kao polazišnu točku za prodor do obale Azovskog mora. No veliki je protunapad stao. Robotine su sada na dnu izbočine okružene s tri strane.
– Skupili su pričuvne snage. Vidimo da su kolone na cestama, donose streljivo i ostalu opremu. Uspješno smo zaustavili napade. Pokušali su zauzeti Robotine, ali nisu uspjeli. Ne štede ni opremu ni vojnike, rekao je Moriačok, ukrajinski vojnik.
Pozornost Rusije usmjerena je i na jedino ukrajinsko uporište na istočnoj obali Dnjepra, u mjestu Krinki, nedaleko od Hersona. Ukrajinske snage u studenome su prešle rijeku i uspostavile mostobran, ali ga nisu proširile. Ruski ministar obrane rekao je da je Krinki osvojen, ali ukrajinsko zapovjedništvo to je demantiralo.
