Senat Prijestonice dao saglasnost za nastavak izgradnje žičare Kotor-Lovćen-Cetinje

0
Foto: Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika CG

Deseta sjednica trećeg saziva Senata Prijestonice, kojom je predsjedavao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, održana je danas na Cetinju na inicijativu predsjednika države i gradonačelnika Prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića u cilju otpočinjanja realizacije projekta izgradnje druge faze žičare Kotor – Ivanova Korita (Lovćen) – Cetinje.

Senat Prijestonice Cetinje dao je punu podršku za nastavak realizacije projekta izgradnje žičare koja podrazumijeva izgradanju druge međustanice Ivanova korita i završne stanice na Cetinju.

Predsjednik Milatović je kazao da je projekat izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje jedan od najvažnijih turističkih infrastrukturnih projekata za Crnu Goru, sa aspekta unapređenja turističke ponude, ali i mjerljivih ekonomskih benefita za javni, privatni sektor i građane.

“Izgradnja ove žičare biće jedinstven projekat u svijetu kako zbog svoje dužine, tako i zbog činjenice da je riječ o žičari koja će spajati dva istorijski veoma značajna  grada u državi – Cetinje i Kotor.  Predstavljaće izuzetan turistički ugođaj, da sa obale Jadrana, iz jednog od najljepših svjetskih zaliva, Boke Kotorske, se uživa u motivima planine Lovćen, a potom i u prijestonici Crne Gore”, kazao je Milatović.

Na današnjoj sjednici donešen je zaključak da Prijestonica Cetinje, u cilju stvaranja preduslova za nastavak realizacije projekta izgradnje žičare, primjenu Urbanističko-tehničkih uslova i izradu tehničke dokumentacije, iz kapitalnog budžeta za 2024. godinu finansira izradu Studije opravdanosti, Cost-Benefit analize, Detaljnu studiju predjela i izradu idejnog projekta.

Gradonačelnik Đurašković istakao je da bi nastavak izgradnje žičare i njen konačan završetak imao brojne benefite kao što su kreiranje nove turističke ponude u Crnoj Gori, povećanje atraktivnosti Crne Gore stranim turistima i pune valorizacije turističkih i kulturnih potencijala crnogorske prijestonice.

“Prva faza projekta podrazumijevala je izgradnju žičare od početne stanice Dub do međustanice Kuk i realizovana je u potpunosti, a nastavak izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje podrazumijevao bi izgradnju druge međustanice Ivanova korita i završne stanice na Cetinju ukupne dužine oko 10.780m. Međustanica Ivanova korita nalazi se u centru Nacionalnog parka „Lovćen“ na 1.265m nadmorske visine, a početna stanica Cetinje se planira na lokaciji u blizini Ljetnje pozornice, uz obavezno poštovanje važećih urbanističko-tehničkih uslova kako se ne bi narušila zaštićena zona pozorišta na otvorenom”, kazao je Đurašković.

Senat, koji je zasijedao u proširenom sastavu, donio je zaključak da Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji sa NP „Lovćen” preispita poziciju trase žičare Kuk – Ivanova korita – Cetinje zadate Prostornim Planom posebne namjene NP „Lovćen”, kao i da Prijestonica Cetinje sa relevantnim nadležnim ogranima ostvari saradnju po pitanju ukrštanja trase žičare sa saobraćajnicama i dalekovodom.

Nakon dobijanja potrebne dokumentacije Senat Prijestonice će organizovati posebnu sjednicu na kojoj će se donijeti konačna odluka o načinu nastavka realizacije projekta izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje i modelu njenog finansiranja.

Žičara – ilustracija

Članovi Senata iskazali su zadovoljstvo realizacijom prve faze projekta žičare Kotor- Lovćen i saglasili se da treba voditi računa o zaštiti životne sredine Nacionalnog parka Lovćen. Uzimajući u obzir istorijski i kulturni značaj Prijestonice, izgradnja druge faze žičare, koja bi povezala Kotor i Cetinje, doprinjela bi punoj valorizaciji turističkih potencijala Prijestonice i turističkoj ponudi Crne Gore. Prisutni su istakli da je neophodno ubrzati aktivnosti svih nadležnih institucija kako bi došlo do povezivanja žičare sa Cetinjem i izraditi sve neophodne analize uz puno učešće i posvećenost svih relevantnih institucija.

Senat Prijestonice dao saglasnost za nastavak izgradnje žičare Kotor-Lovćen-Cetinje
Žičara Kotor – Lovćen

Sjednici u proširenom sastavu prisustvovali su predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujović, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ministar vanjskih poslova Filip Ivanović, sekretarka Senata Olivera Krivokapić, predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Dragan K. Vukčević, rektor Univerziteta Crne Gore dr Vladimir Božović, direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Vladimir Martinović i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, Savjetnik Predsjednika Crne Gore za ekonomiju Mladen Grgić, Savjetnik Predsjednika Crne Gore za pravna pitanja Ivan Šikmanović i zamjenik gradonačelnika Prijestonice Marko Brnović.

Svečana akademija Bokeljske mornarice u Kotoru: Istorijski značajan trenutak

0
Bokeljska mornarica Kotor – foto Boka News

U drevnom gradu Kotoru, na Svečanoj akademiji održanoj u dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“, nekadašnjoj crkvi sv. Duha, kroz duboku simboliku 13. januara, kada su moći sv. Tripuna donesene u Kotor,  potpisan je istorijski značajan Sporazum o saradnji između matične Bokeljske mornarice Kotor i organizacija Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, te Hrvatskih bratovština “Bokeljske Mornarice 809” iz Splita, Rijeke, Pule i Zagreba.

Bokeljska mornarica Kotor, uz snažno zalaganje svih organizacija Mornarice iz Crne Gore i Hrvatske, pokrenula je inicijativu za uspostavu saradnje i obnavljanje davno prekinutih veza. Kroz povezanost i zajedničke nastupe, druženja, razmjenu iskustava i zajedništvo, cilj je, prije svega, čuvanje tradicije koja traje duže od 12 stoljeća, te unapređenje rada Mornarice. Uz zajedničke napore, radit će se na očuvanju i obogaćivanju kulturne baštine i vjere, koja čini temelj ove organizacije. Nastavit će se graditi mostovi saradnje, čuvajući naslijeđe i jačajući povezanost između organizacija koje baštine zajedničku tradiciju Bokeljske Mornarice.

Predsjednici Matice Kotor, podruznice TV i HN, HB BM Split, Rijeka, Pula i Zagreb

Ovim sporazumom otvara se novo poglavlje u istoriji Bokeljske mornarice i stvaranje snažnih veza između matice i bratovština u Hrvatskoj, kazao je  Denis Vukašinović predsjednik Bokeljske mornarice Kotor.

Svečana akademija Bokeljske mornarice u Kotoru: Istorijski značajan trenutak
Sv. Tripun na Karike – Bokeljska mornarica

Predvođeni admiralom Vičevićem, tek izabranim malim admiralom Vukašinovićem (stupa na dužnost 27.januara), majorom Petrovićem, časnicima, kopljanicima i mornarima Bokeljske mornarice Kotor, predsjednik Bokeljske mornarice Kotor, Vukašinović i predstavnici hrvatskih bratovština, Perković, Schubert, Šatara i Brguljan, prisustvovali su svečanoj svetoj misi u Katedrali svetog Tripuna. Uz mnoge građane i brojne visoke zvanice naklonili su se Slavnoj glavi sv. Tripuna  i zajedno proslavili dan donošenja svečevih moći u Kotor, označivši ga jednim od najvažnijih dana za Bokeljsku mornaricu i grad Kotor”.

Kotor – Realizovano više od 1000 usluga u Dnevnom boravku za starije osobe i lica sa invaliditetom

0
Kotor – Realizovano više od 1000 usluga u Dnevnom boravku za starije osobe i lica sa invaliditetom
Foto Opština Kotor
U septembru prošle godine otvoren je Dnevni boravak za starije osobe i lica sa invaliditetom u Kotoru u Rakitama. Namjera je bila da pruži ne samo novi sadržaj, već obezbijedi bolji kvalitet života najstarijim sugrađanima i pruži priliku da se ljudi u trećem dobu okupljaju u moderno opremljenom prostoru u centru grada, kako je prilikom otvaranja naveo predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Od tada, usluge Dnevnog boravka je koristilo između 800 i 1200 osoba. Broj korisnika je znatno uvećan prilikom organizovanih okupljanja, poput rođendana, proslava praznika ili drugih značajnih datuma. Korisnicima je svakog četvrtka od 12h do 13h  omogućeno da koriste koriste usluge fizioterapeuta, dok je petkom organizovana novinarska sekcija.
Korisnici usluga boravka su većinom žene starije od 60 godina, a nerijetko ga posjećuju i unuci korisnika, što je zasigurno dodatan izvor zadovoljstva za najstarije sugrađane koji posjećuju boravak.
U sklopu usluge Dnevnog boravka planirano je da se na dnevnoj bazi obezbijedi 20 besplatnih obroka za naše najugroženije sugrađane.  Dom starih “Grabovac” je napravio listu potencijalnih korisnika koju je neophodno da odobri Centar za socijalni rad Kotor.
Podsjećamo, Opština Kotor je, osim ustupanja prostora,  finansijski podržala otvaranje boravka, a budžetom za 2024. godinu je opredijelila sredstva u iznosu od 35000 eura za funkcionisanje ovog segmenta usluge socijalne zaštite.

Jokić: Nakon inovativne rekonstrukcije uprave, kapitalni dio budžeta je realizovan sa 92 procenta

0

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić o realizovanim projektima i budžeta u protekloj godini kao i planovima za 2024. godinu.

“Naglašavam da smo tokom 2023. uspjeli da realizujemo više od 92 odsto kapitalnog budžeta i siguran sam da ćemo i ove godine uspjeti da ostvarimo tu brojku”, kaže Jokić.

Tokom ove godine gradska

uprava će u potpunosti realizovati ono što je započela u predhodnoj godini.

“Planiramo otvoriti novi gradski park, novi trg sa pijacom na Svetom Stasiju, a planiramo da krenemo sa radovima na sekundarnoj vodovodnoj mreži u donjem Grblju kako bi pet sela po prvi put bila priključena na gradski vodovod…”

Više poslušajte u prilogu.

Za 24 sata 17 saobraćajnih nezgoda

0
Za 24 sata 17 saobraćajnih nezgoda
Saobraćaj-kiša

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodilo se 17 saobraćajnih nezgoda, u kojima je pet osoba lakše povrijeđeno.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam nezgoda, a u Bijelom Polju i Nikšiću po dvije.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Baru, Herceg Novom, Beranama i na Žabljaku.

Izdata su 224 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 28 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Estonska premijerka: Imamo između tri i pet godina da se pripremimo za rusku prijetnju

0
Estonska premijerka: Imamo između tri i pet godina da se pripremimo za rusku prijetnju
Estonska premijerka

Evropa ima između tri i pet godina da se pripremi na to da će Kremlj postati ozbiljna vojna prijetnja zemljama istočnog krila NATO-a, rekla je estonska premijerka Kaja Kallas za The Times u ponedjeljak.

“Naša obavještajna služba procjenjuje da će to biti za tri do pet godina, a to u velikoj mjeri ovisi o tome kako ćemo upravljati našim jedinstvom i hoćemo li zadržati stav prema Ukrajini”, istaknula je.

Kallas se oslanja na izvještaj estonske vanjske obavještajne službe (VLA) u kojem se navodi da Moskva smatra Estoniju i druge dvije baltičke države “najranjivijim dijelom NATO-a” i njegovom najvjerojatnijom metom za napad.

VLA je objavila da će najveći prioritet Kremlja nakon okončanja borbi u Ukrajini biti brza obnova snaga u ruskom zapadnom vojnom okrugu, pored istočnih granica NATO.

Estonska vanjska obavještajna služba je navela i da iz perspektive baltičkih država, Rusija još uvijek ima dovoljno snage za izvršiti vjerodostojan vojni pritisak u toj regiji.

Nakon niza ukrajinskih neuspjeha na bojnom polju, unutar Saveza raste zabrinutost oko toga za koliko vremena će se NATO možda morati pripremiti za ponovno pojavljivanje ruskih snaga na granicama, piše britanski list.

Kao rezultat toga, Estonija snažno zahtijeva od svojih zapadnih saveznika da udvostruče vojnu pomoć Ukrajini u nadi za odlučujući udarac na teritorijalne težnje Rusije u godinama koje dolaze, dodaje.

Povodom 100. rođendana Voja Stanića izložba “Slike su moje priče”

0
Povodom 100. rođendana Voja Stanića izložba “Slike su moje priče”
Vojo Stanić

Voju Staniću, povodom njegovog stotog rođendana, biće posvećen 12. Mali salon hercegnovskih galerija.

Izložba koja je tradicionalno organizovana u sklopu Praznika mimoze biće priređena u galerijskom prostoru Dvorane Park. U saradnji Herceg festa sa novskim galeristima, koja je uvijek davala sjajne rezultate, biće odabrana djela za ovu postavku, a posebno raduje i izložbi daje na značaju, dogovor postignut sa Tomom Stanićem da pred publiku budu iznijete i slike iz Vojovog ateljea koje do sada nisu viđene.

12. Mali salon biće realizovan uz podršku Opštine Herceg Novi. U pripremi je zanimljiv katalog, a radni naslov izložbe je “Slike su moje priče”.

Otvaranje izložbe planirano je 10. februara

Ekološka katastrofa u Višegradu: Drina prekrivena hiljadama tona smeća

0
Ekološka katastrofa u Višegradu: Drina prekrivena hiljadama tona smeća
Drina – Foto: V.Bešić/AA

Ovo je slika i prilika o odnosu prema otpadu u tri države koje su kandidati za članstvo u EU, a to su Crna Gora, Srbija i BiH, kazao je predsjednik Udruženja “Eko akcija“ Podić



Ogromne količine smeća u jezeru na brani Hidroelektrane na Drini predstavljaju rizik od ekološke katastrofe u Višegradu i šire u slivu rijeke Drine, a aktivisti za očuvanje okoliša naglašavaju da rješenje tog problema nije lako i da mora uključivati angažman resornih vlasti i službi u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, javlja Anadolu.

Ružne slike rijeke Drine prekrivene hiljadama tona guma, metala, plastike i drugog smeća trebale bi biti alarm resornim službama da se uhvate u koštac i riješe ovaj višegodišnji problem.

Komunalni radnici danima rade na odvozu smeća, ali voda donosi nove količine i jasno je da je neophodno uložiti dodatni trud kako bi se zaustavilo onečišćavanje Drine, ali i drugih rijeka u BiH i regiji.

“Ovo je zapravo slika i prilika o odnosu prema otpadu u tri države koje su kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, a to su Crna Gora, Srbija i BiH. Otpad koji se pri podizanju nivoa vode nakupi pred branom Hidroelektrane dolazi iz ove tri države.UUglavnom iz rijeke Lim koja protiče kroz Crnu Goru, pa kroz Srbiju i onda BiH. Kada nakon velikih kiša naraste nivo rijeke Lim, voda pokupi otpad sa brojnih divljih, a Boga mi i sa zvaničnih deponija smeća koje se nalaze na samim obalama“, kazao je za Anadolu predsjednik Udruženja “Eko akcija“ Anes Podić.

Naglašavajući da ovaj problem nije lako riješiti, Podić je kazao da rješenje zahtijeva sve tri pomenute zemlje potpuno promijene odnos prema otpadu.

Ističući da, izuzev medija, ne vidi da se bilo ko u regiji hvata u koštac sa problemom smeća u rijeci Drini i njenim pritokama, Podić je kazao da prvi korak mora biti uklanjanje divljih deponija na obalama.

“Nije ovo problem samo na Drini. Ovdje je to samo vidljivo jer imamo veliku branu na Hidroelektrani, ali slične probleme imamo i na drugim rijekama u BiH. Naše rijeke su prepune otpada, a stanje je slično i u Srbiji i Crnoj Gori“, kazao je Podić.

Podsjetivši da se smeće iz Drine odvozi na deponiju u Višegradu, za koju je kazao da je obična ledina proglašena deponijom i da je i ona sama ekološki problem, Podić je kazao da ovo smeće predstavlja i rizik po plodna poljoprivredna polja koja se nalaze u slivu rijeke Drine i sa kojih se hrani cijela BiH.

“Otpad iz rijeke dolazi u naš lanac ishrane sa nesagledivim posljedicama. Međutim, s obzirom na oskudne kontrole hrane, mi zapravo i ne znamo šta jedemo. Neuređenost odlaganja otpada može završiti s krupnim posljedicama po zdravlje ljudi“, upozorio je Podić.

Uputio je i oštru kritiku političarima koji pokazuju nemar spram ovom problemu i koji gotovo nikada ne pozivaju na međudržavnu saradnju na pitanju očuvanja i zaštite okoliša.

Vozarine odletjele u nebo zbog kaosa u Crvenom moru

0
Vozarine odletjele u nebo zbog kaosa u Crvenom moru
Brod – foto Boka News

Brodovi koji su plovili Crvenim morem suočeni su s napadima Hutija sa sjedištem u Jemenu u proteklih nekoliko tjedana, zbog čega su brodarske tvrtke promijenile rute, što je dovelo do skoka vozarina.

Započinjanje dužih obilazaka oko Rta Dobre Nade u Južnoafričkoj Republici povećalo je cijene prekooceanske vozarine do 10.000 dolara po kontejneru od 40 stopa, budući da su kontejnerski brodovi preusmjerili više od 200 milijardi dolara robe s plovnog puta Crvenog mora kako bi izbjegli napade Houthia militanata.

Komercijalni brod u vlasništvu SAD-a, Gibraltar Eagle, napali su u ponedjeljak militanti Hutija, priopćilo je Središnje zapovjedništvo SAD-a.

Neki promatrači tržišta očekuju da bi poremećaji mogli dovesti do preokreta u sudbini industrije koja je prošle godine zapala u recesiju.

“Što se tiče viših stopa u 2024., to bi moglo dodati više milijardi na krajnji rezultat VOCC-a čak i ako to potraje još samo dva ili tri tjedna”, rekao je Alan Baer, izvršni direktor logističke tvrtke OL USA, za CNBC u e-poruci.

VOCC (Vesel-Operating Common Carriers) su prekooceanski prijevoznici koji posjeduju i upravljaju plovilima odgovornim za upravljanje teretom i njegov prijevoz. Maersk, Evergreen i COSCO neki su od istaknutih VOCC-ova.

“Ako ovo potraje tri do šest mjeseci, [profit] će se opet polako približiti razinama iz 2022. jer bi operativni troškovi trebali biti niži od onoga što su prijevoznici iskusili tijekom kaosa 2021. i 2022.”, rekao je Baer.

Globalna pomorska industrija bila je u padu, povučena visokim zalihama i padom potrošačke potrošnje što je dovelo do nekoliko bankrota prošle godine. Prije napada na Crvenom moru, globalne cijene brodskih kontejnera više su se nego prepolovile od 2022., što je snažan preokret u odnosu na procvat nakon pandemije.

Prosječne vozarine za Aziju i Europu iznosile su oko 1550 USD/FEU 2023., ali sada su se više nego udvostručile na više od 3500 USD/FEU, navodi se u nedavnoj bilješci istraživanja Jefferiesa. FEU je standardna jedinica za mjerenje kapaciteta brodskog kontejnera od 40 stopa, što je obično najveća standardna veličina za kontejnerske brodove.

“Kad smo bili u studenom, skoro smo vidjeli dno… stope su bile samo dno bačve”, rekao je Paul Brashier, potpredsjednik odvoza i intermodalnih usluga u ITS Logistics. Primijetio je da se nevjerojatno niske stope odnose ne samo na otpremu, već i na prijevoz kamionima. To nije uvijek bio slučaj.

Kontejnerske brodarske tvrtke zaradile su dobit od 364 milijarde dolara u 2021. i 2022. godini zajedno, prema podacima John McCown Container Reporta, industrijskog sažetka, koji su zapanjujući u usporedbi s kumulativnim gubitkom od 8,5 milijardi dolara koji je industrija zabilježila od 2016. do 2019. .

Ali neto prihod industrije pao je 95,6% na godišnjoj razini na 2,6 milijardi dolara u trećem kvartalu 2023.

Iako nedavni porast vozarina možda neće pomoći brodarima da ponovno prožive svoje dane slave nakon pandemije, oni bi značajno povećali profitabilnost.

Očekuje se da će se profitabilnost kontejnerskih brodova oporaviti u prvom tromjesečju 2023. uz trenutna poskupljenja, izjavio je viši ekonomist ING-a Nico Luman u prošlotjednom izvješću.

Projekat Pomorskog fakulteta Kotor odobren na konkursu za naučno-istraživačke projekte

0
Projekat Pomorskog fakulteta Kotor odobren na konkursu za naučno-istraživačke projekte
Pomorski fakultet Kotor

Projektni predlog pod nazivom „Dekarbonizacijom u pomorskom sektoru do zelenog Bokokotorskog zaliva”, akronim, DeMS-GBB, (eng. Decarbonization of the Maritime Sector – Green Boka Bay) našao se među 22 najbolje rangirana projekta na Konkursu za sufinansiranje nacionalnih naučnoistraživačkih projekata Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, raspisanog 11. maja 2023. godine.

Ovaj projekt ima za cilj postizanje održivog pomorskog saobraćaja i smanjenje emisija štetnih gasova u području Bokokotorskog zaliva u Crnoj Gori. Fokus projekta je usmjeren na predlaganje inovativnih rješenja koja doprinose dekarbonizaciji Bokokotorskog zaliva, a temelje se na primjeni obnovljivih izvora energije, poput sunčeve energije.

Aktivni istraživači na projektu uključuju stručnjake iz različitih oblasti, a rukovodilac projekta je prof. dr Tatijana Dlabač sa Pomorskog fakulteta Kotor, Univerziteta Crne Gore. Ostali članovi tima su: prof. dr Nikola Momčilović sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr Maja Krčum sa Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splituprof. dr Jelena Nikčević, prof. dr Senka Šekulrac Ivošević i doc. dr Zorica Đurović sa Pomorskog fakulteta Kotor. Stručni saradnici su mr Ilija Knežević, mr Ivana Čavor, Đorđe Nedeljkov i Ana Babović sa Pomorskog fakulteta Kotor, dok su partneri na projektu firme „UNA”  d.o.o. i „Koložunj” d.o.o.

Planirano je da projekaDeMS-GBB traje tri godine, a u okviru projekta predviđeno je i zaposlenje mladog istraživača, doktoranda na Pomorskom fakultetu Kotormr Nemanje Pudara, koji će u sklopu ovog istraživanja raditi na svojoj doktorskoj disertaciji.