Opština Tivat i ove je godine podržala preduzetnice iz Tivta na osnovu Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu za 2024. godinu, sprovedenog od strane opštinskog Sekretarijata za privredu. Linija podrške uvećana je za 10 hiljada eura u odnosu na prethodnu godinu, te je ukupan budžet za ovu namjenu u 2024. godini iznosio 50.000€.
Na osnovu utvrđenih kriterijuma, vrjednovanja i ocjene biznis planova, Komisija za raspodjelu sredstava je odlučila da sredstva dodijeli sljedećim podnosiocima zahtjeva:
“ECO & MEDIA PARTNERS“ doo Tivat – Stvaranje uslova za proizvodnju dekorativne mahovine nabavkom CNC mašine – 8.330€;
Predsjednik opštine Željko Komnenović danas je potpisao ugovore sa dobitnicama sredstava. Čestitajući im na uspjehu, istakao je da je „cilj lokalne uprave pružiti podršku ženama koje pokreću svoj privatni biznis, a istovremeno pronaći ugao koji je koristan za grad, ali i za vaše poslovanje“. On je posebno pohvalio činjenicu da su podržane djelatnosti u vezi sa pružanjem usluga i da su kompatibilne sa turizmom „od kojeg Tivat živi“.
Podrška za osam preduzetnica iz Tivta
„U Tivtu posla ima i pronaći posao – to više nije pitanje. Pitanje je kako raditi održive poslove, pružati usluge visokog kvaliteta i animirati domaću radnu snagu. Grad se trudi da razvija specifične poslovne niše koje su od interesa za grad i njegov dalji razvoj“, istakao je Vedran Božinović, sekretar za privredu, iskazujući svoje zadovoljstvo velikim brojem kvalitetnih prijava. On je dodao i da su za preduzetnike kojima je ta vrste podrške potrebna, na raspolaganju i kancelarije novoosnovanog Biznis info centra, čiji je cilj povećanje broja uspješnih lokalnih mikro, malih i srednjih preduzeća i unaprjeđenje poslovnog ambijenta u Tivtu.
Članovi kolektiva Instituta za biologiju mora boravili su od 18. do 22. novembra na studijskom putovanju u Napulj, u posjeti tamošnjoj Zoološkoj stanici Anton Dohrn, odnosno Akvarijumu Napulj i Centru za istraživanje morskih kornjača.
Iskustva stečena na ovom putovanju biće od velikog značaja i koristi za unaprijeđenje rada i ponude u Akvarijumu Boka u budućnosti.
Zoološka stanica otvorena je 1872. godine direktnim zalaganjema Antona Dohrna, Njemca iz Šćećina (danas u Poljskoj, onda Stettin u Njemačkom carstvu). Akvarijum Napulj otvoren je 1874. godine, samo dvije godine nakon otvaranja Stanice, a zamišljen je kao način ostvarivanja sredstava za finansiranje rada same Zoološke stanice. Potpuno je renoviran prije nekoliko godina.
Foto IBM
Slično Akvarijumu Boka, koji je od otvaranja fokusiran na morsko područje Boke Kotorske i jugoistočnog Jadrana, Akvarijum Napulj je od početka svog rada fokusiran na lokalnu i autohtonu faunu i floru Napuljskog zaliva. Ipak, od renoviranja, dva tanka posvećena su tropskim vrstama, među kojima su neke, poput ribe lav (Pterois miles) već zabilježene u Sredozemnom moru i Jadranu.
Prema organizaciji prostora, Akvarijum Napulj je klasičan akvarijum, u kome je izložbeni prostor predstavljen kroz niz veličinom veoma sličnih tankova betonske konstrukcije. Za razliku od Akvarijuma Boka ima mnogo veći tehnički prostor.
Predstavnici Instituta za biologiju mora su se tokom sastanka upoznali s organizacijom rada Akvarijuma Napulj, detaljima vezanim za držanje pojedinih životinjskih vrsta, ali i tehničkim i konstrukcijskim detaljima pojedinih akvarijumskih sistema koje bi bilo moguće primijeniti u Akvarijumu Boka, bilo u cilju poboljšanja postojećih uslova, bilo zbog proširenja ponude u doglednoj budućnosti.
Foto IBM – Akvarijum Napulj
Centar za istraživanje morskih kornjača, tzv. Turtle point, smješten je u gradiću Portici, nedaleko od Napulja. Centar nije izložbeni prostor, iako organizuje edukativne posjete za grupe od 15 ili više članova. Posvećen je proučavanju, liječenju i oporavku morskih kornjača. Zbog geografske pozicije Napulja u centralnom dijelu Sredozemnog mora, Centar prihvata kornjače koje dolaze iz cijelog Mediterana. Trenutno na oporavku imaju nekoliko kornjača sa paralizovanim ili amputiranim perajama, kao posljedice povreda izazvanih propelerima brodova ili zaplitanjem u ribolovne mreže.
Foto IBM
Kako Akvarijum Boka planira otvaranje Centra za spasavanje morskih kornjača u 2025. godini, posjeta Turtle Point-u bila je fokus ovog studijskog putovanja.
Osoblje Instituta upoznalo se sa tehničkim specifičnostima sistema za držanje kornjača i uslovima koje ovi morski gmizavci zahtijevaju. U Centru je na oporavku i znatan broj mladunaca morske kornjače, koje je snažna oluja izbacila na obalu. S obzirom na ovogodišnji prvi zabilježeni slučaj izlijeganja morskih kornjača na crnogorskoj obali, ovakvi slučajevi postaju mogućnost i kod nas.
U Crnoj Gori 229,560 hiljada stanovnika starijih od 15 godina govori neki strani jezik, a najveći procenat, 37,97 odsto, zna engleski, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva koje je danas objavila Uprava za statistiku – Monstat.
Kako su naveli iz Monstata, jedan strani jezik u Crnoj Gori govori 164.180 osoba, dva strana jezika 53.261, a tri ili više stranih jezika govori 12.117 osoba.
Najveći procenat stanovnika zna engleski jezik i to 37,97 odsto, ruski zna 7,46 odsto, italijanski 4,83 odsto, njemački 3,72 odsto, francuski 2,01 odsto i španski jezik zna 1,02 odsto stanovnika od 15 i više godina.
Prema dobijenim podacima, engleski jezik zna najviše stanovnika u primorskim opštinama, a najmanje u Petnjici, Plužinama i Šavniku.
Podaci Monstata pokazuju da ruski jezik najviše znaju građani na Žabljaku, u Mojkovcu, Šavniku, Plužinama i Kolašinu, a najmanje u Gusinju, Ulcinju, Tuzima i Rožajama.
Italijanski jezik u najvećem procentu znaju stanovnici Kotora, zatim Cetinja, Tivta, Herceg Novog i Bara.
Prema podacima, njemački jezik najviše znaju građani Ulcinja, Petnjice, Rožaja, Budve i Berana.
Francuski jezik se najviše zna u Petnjici, zatim Kolašinu, Tivtu, Cetinju i Budvi, dok se španski jezik najviše zna u Kotoru, Baru, Budvi, zatim Podgorici i Cetinju.
Posmatrajući prema polu, ženski pol u većem procentu zna skoro sve navedene strane jezike, osim njemačkog, gdje je muški pol zastupljeniji.
Svi podaci o znanju stranih jezika su dobijeni isključivo na osnovu izjave osoba koje je davalo podatke.
Znanje stranih jezika se, kako su pojasnili iz Monstata, prikazuje za stanovništvo starosti 15 i više godina, što je 511.189 stanovnika, od čega su 262.653 žene, a 248.536 muškarci.
Čim se začuju decembarska zvona, Tivat polako kreće da oblači svoje zimsko odijelo i da pruža prazničnu idilu i neopisiv ugođaj. Na Gradskoj rivi Pine se veselo postavljaju kućice sa bogatom gastronomskom ponudom i najboljim odabirom muzike lokalnih izvođača, kao i Dj nastupima.
Okićena riva obećava predivna jutra, dane i sjajne večeri i poziva posjetioce da za stanicu za ulazak u Novu godinu odaberu upravo Tivat. U svoje kofere spakujte samo osmjehe i dobro raspoloženje, a Turistička organizacija Tivat će se pobrinuti da se vaše želje ostvare uz najbolji muzički program.
Tivat – Pine-kućice – arhiva
Ne kaže se uzalud ,,Ko pjeva zlo ne misli“, zato smo odlučili samo pjevati uz jaka imena zvijezda iz regiona i pjevajući ostaviti staru i uploviti u Novu godinu.
Dođite da se zajedno veselimo uz odabrane note i vatromete emocija na Gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Ove godine očekuje vas:
KONCERTI:
15.12.2024. – Fankulo bend
21.12.2024. – Doris Deković
22.12.2024. – Isidora Nikolić
30.12.2024. – Crveno i Crno, Saša Kovačević
31.12.2024. – Akademia band, Zdravko Čolić
01.01.2025. – Mike i bend (dnevna svirka)
01.01.2025. – Ansambl Toć, Jelena Rozga
04.01.2025. – Dora Štampić, Andrej Pajković
05.01.2025. – Dejan Drašković
13.01.2025. – Jelena Tomašević
DJEČIJI PROGRAM:
21.12.2024. – Dječija Božićna žurka
29.12.2024. – Zabava za najmlađe
30.12.2024. – Leontina sa horom iz Muzičke škole Tivat
04.01.2025. – Dječja Božićna žurka
Lokacija: Riva Pine, Tivat
Ulaz slobodan
Očekujemo vas na najboljem dočeku Nove godine i praznične sezone!
Tivat Pine – kućice – Foto TO Tivat
Za dobar provod, od 15. decembra do 15. januara pobrinuće se i lokalni bendovi i izvođači grada Tivta, koji će najvjernije gostima dočarati mediteranske zvuke i mediteranski duh. Cjelokupan ugođaj biće ušuškan između novogodišnjih kućica koje će imati bogatu ponudu hrane i pića.
Turistička organizacija Tivat uvijek njeguje i dječije korake, te je za mališane ove godine organizovan program koji će trajati 4 dana. Uoči dva Božića ( 21. decembra i 05.januara) biće upriličen program za djecu u duhu ovog praznika. Zatim, 29. decembra i 30. decembra organozovan je Doček dječije Nove godine, kada će uz mnoštvo animacija, zabave, muzike, poklona, dječica uploviti u Novu dječiju najradosniju godinu.
Dobrodošli u Tivat, grad koji zna da ugodi, poručuju iz TO Tivat.
Singapurska-luka-buducnosti-zainteresovana-za-saradnju-sa-Lukom-Bar- foto Vlada
Singapurska luka zainteresovana je za saradnju sa Lukom Bar.
“Tek nekoliko stotina radnika na 1,34 hiljade hektara površine, brine se za milione kontejnera i stotine brodova – to je luka budućnosti koju u Singapuru već žive”, navodi se u saopštenju iz Kabineta predsjednika Vlade, Milojka Spajića, koji boravi u radnoj posjeti Singapuru.
Na djelu je, naizgled jednostavan, a u stvari vrlo kompleksan automatizovani proces, vidio i Spajić, koji je nakon sastanka sa ministarkom za trgovinske odnose Singapura, Grejs Fu, posjetio luku Tuas.
Ambiciozan projekat za cilj ima da kroz više faza Tuas postane najveća automatizovana luka na svijetu, a samo za godinu uvećali su kapacitete 40 odsto. Uz to su smanjili emisiju štetnih gasova, jer se za većinu poslova koristi energija iz obnovljivih izvora – do 2050. žele da luka bude karbonski neutralna.
„Mi smo mala zemlja i imamo ograničeno domaće tržište, ali smo kombinacijom luke i aerodroma, osigurali dolazak ogromnog broja velikih kompanija iz inostranstva, jer možemo da izađemo u susret gotovo svim zahtjevima. Postali smo čvorište, a povezanost nam je omogućila da razvijemo ekonomiju. Sada to nastavljamo upotrebom modernih tehnologija, kao što je to slučaj u luci Tuas“, istakla je Fu, koja je u singapurskoj Vladi zadužena još za održivost i životnu sredinu.
Luka Singapur posluje u 45 zemalja, na 179 lokacija i ima 66 terminala.
Tu ne žele da se zaustave, kazao je u razgovoru sa Spajićem izvršni direktor PSA internationala, Ong Kim Pong.
Zainteresovani su i za saradnju sa Lukom Bar, koja bi mogla biti slično čvorište za Balkan i šire.
„Luka u Baru nije valorizovana na adekvatan način, a ima veliki potencijal. Željeznicom postoji konekcija sa zemljama Evropske unije (EU), a ulazimo u rekonstrukciju te infrastrukture uz finansijsku podršku EU. Izgradnjom auto-puteva dodatno ćemo unaprijediti povezanost i time omogućiti da se iskoristi puni potencijal barske luke“, naglasio je Spajić.
Luka u Singapuru i danas privlači veliki broj direktnih stranih investicija, a Fu je objasnila i zbog čega kompanije vole da posluju u njihovoj zemlji.
„Kompanije imaju povjerenje u sistem Singapura, da se ovdje sve radi po pravilima, da nema korupcije i to je naša najveća prednost. Recimo, ako želite da radite posao u jugoistočnoj Aziji, ovdje ćete dobiti znanje i upustva kako da to počnete, zato dosta velikih poslova regiona kreće baš iz Singapura“, naglasila je Fu.
Spajić je zaključio da i Crna Gora, zbog malog domaćeg tržišta, mora povećati broj eksternih zahtjeva, a jačanje vladavine prava promijeniće sliku države u očima kredibilnih multinacionalnih kompanija.
U Kući maslina u Starom Baru, prvi put u Crnoj Gori, obilježen je Međunarodni dan masline.
Sinoćnja manifestacija pod zvaničnim nazivom „Ukusi kulture“, bila je ujedno i prilika da se oda dostojno priznanje pokojnoj dr Kseniji Miranović, naučnici svjetskog renomea, ustanovljenjem nagrade koja nosi njeno ime, a koju će ubuduće dobijati najistaknutiji maslinari.
-Ovo je dan kada se zahvaljujemo našoj zaštitnici, onoj koja krasi ime našeg grada, onoj koja nas okuplja, udružuje i osnažuje.
Danas odajemo posebno poštovanje našoj Staroj maslini na Mirovici, koja će naredne godine oduvati 2250 svjećica na torti života.
Po ugledu na vodeće maslinarske zemlje svijeta, prvi put Crna Gora obilježava Međunarodni dan masline, ujedno i 67. rođendan od kada je naša Stara Maslina zaštićena tadašnjim Zakonom o zaštiti spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne republike Crne Gore-poručila je sinoć brojnim poštovaocima kulture života sa maslinom dr Marija Markoč, direktorica Kuće Maslina, na čiju je inicijativu i ustanovljena nagrada.
-Savršena je prilika da se zahvalimo onima koji, nažalost, nijesu više sa nama, a postavili su temelje crnogorskog maslinarstva i dali nemjerljiv značaj u razvoju ovog sektora, te postigli stručne rezultate na svjetskom nivou.
Prva među njima, karijatida crnogorskog maslinarstva je dr Ksenija Miranović.
Hvala Odboru direktora DOO Kuća Maslina Bar koji je prepoznao značaj ustanovljenja nagrade Kuće maslina koja nosi naziv po ovoj heroini mediteranske poljoprivrede.
Lično, kao dijete iz Polja, osjećala sam moralnu obavezu i odgovornost da ime dr Ksenije Miranović ostane zauvijek utkano u zidine Kuće maslina, koja i postoji zahvaljujući njoj.
Osim prema maslini, dijelile smo još jednu veliku ljubav.
Iako je Ksenija imala ponude za rad i napredak koje su finansijski mogle obezbijediti sve njene potomke, nikada se nije usudila, govoreći – „Ja ne mogu da ostavim moju Crnu Goru“.
Draga Ksenija, večeras tebi Crna Gora pjeva odu zahvalnosti-poručila je Markoč.
Ona je prvo priznanje za zasluge i izvanredne rezultate postignute u oblasti maslinarstva, koje nosi ime dr Ksenije Miranović dodijelila sestriću istaknute maslinarke i naučnice, Igoru Remsu, književniku iz Bara.
Foto Feral.bar
U nastupu za govornicom, ispunjenim neskrivenim emocijama, Rems je predstavio višegodišnje bezuspješne pokušaje porodice da Ksenija u svom Baru dobije više nego zasluženo priznanje, akcentujući nerazumijevanja više predsjednika Opštine “koji su ljubazno saslušali to što smo im govorili, i ništa više od toga”.
Namjera porodice, dodao je, bila je da se napravi spomen-soba Ksenije Miranović “za koju bismo ustupili sve njene naučne radove, istraživanja, radni sto i stolicu, portret, koju bi koristili oni koji su spremni da nastave njen put i rad”.
-A, onda se pojavljuje jedna osoba, puna energije, znanja i poštovanja i predlaže da se ustanovi nagrada. Hvala, Marija!
Hvala i Željku Miloviću i Biljani Lazović na divnim riječima, nadam se da će biti razumijevanja nadležnih da se štampa novo izdanje Ksenijinog kapitalnog djela, monografije „Maslina“ -poručio je Rems.
Životni put svjetski priznate ekspertkinje iz Bara u oblasti maslinarstva predstavio je novinar i publicista Željko Milović, koji je sa njom imao nekoliko intervjua, a uvrstio ju je i u svoju knjigu „(Ne)zaboravljene Baranke XX vijeka“.
On je istakao da je kruna njenog pedesetogodišnjeg rada bila upravo monografija „Maslina“, koja je “postala nezaobilazna literatura profesorima, studentima, proizvođačima maslina i maslinovog ulja, kao i svim ljubiteljima ove biljke”.
Sa posebnim pijetetom o dr Miranović govorila je prof. dr Biljana Lazović sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, svojevremeno studentkinja profesorke Miranović “na čiji sam nagovor i upisala magistarske studije posvećene upravo maslini”.
-Pečat koji je Kuća za svega šest mjeseci postojanja maslina snažno ocrtala prepoznat je širom Bara, ali i Crne Gore i naše pregalaštvo uvažio je Međunarodni savjet za maslinu (IOC) krovna institucija maslinarstva sa sjedištem u Madridu.
Njihovi zvaničnici-rukovoditeljka departmana za tehničku saradnju i edukaciju Katarina Bairao Balula i Hristofer Miho, profesor Univerziteta u Kordobi, večeras sa nama u namjeri da podrže naš put u spajanju tradicionalnog sa savremenim, da istrajemo na inovativnom putu, u korist svih maslinara i proizvođača maslinovog ulja Crne Gore-kazala je Markoč.
Poznati fotograf i koautor projekta „Taste Montenegro“ Sergej Zabijako, ovom prilikom dodijelio je nagradu Fahrudinu Haveriću čije je maslinovo ulje „Barski cekin“ pobijedilo u izboru gostiju organizacije „Taste Montenegro“ na degustaciji 28 takmičarskih maslinovih ulja tokom minule Maslinijade.
Sinoćnje veče uveličao je film „Ukusi kulture“ barske „Bubulj podukcije“ koji su realizovali DejanSenić i Aleksandra Ivanović Bojić.
Film je nastao od deset epizoda istoimenog dokumentarnog serijala podržanog na konkursu Opštine Bar za NVO sektor za 2023. godinu.
-Serijal i film “Ukusi kulture” su odraz naše ljubavi prema Baru, želje da objedinimo sve ono što nas spaja.
Neke tradicionalne poslastice nisu nastajale iz izobilja, već iz potrebe i velikog umijeća da se od malo, za najbliže stvori nešto posebno.
Iako je naš film priča o hrani, u srži se nalaze ljepota, dobrota, emocije, porodica, ljubav, prijatelji, zajednički momenti, solidarnost, zahvalnost, sve ono što, u stvari, hrani dušu-rekla je pored ostalog predstavljajući ovo ostvarenje Ivanović Bojić.
Za kompletan doživljaj sinoćnjeg programa koji je u Kući maslina vodila novinarka Vjera Knežević Vučićević, „Žene Bara“ i učenici Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole, pripremili su bogato posluženje.
Primirje na snazi u Libanonu – – foto The Guardian
Prekid vatre između Izraela i libanonske milicije Hezbolah stupio je na snagu rano jutros, ali su mu prethodile snažne eksplozije na području Bejruta sve do početka primirja.
Biden: Nastavit ćemo s naporima da se postigne prekid vatre u Gazi
Američki predsjednik Biden rekao je da se radi o “dobroj vijesti”, ocjenjujući da će sporazum omogućiti “novi početak” za Libanon.
U nadolazećim danima, Sjedinjene Države ponovno će predvoditi napore s Turskom, Egiptom, Katarom, Izraelom i drugim zemljama da se postigne prekid vatre u Gazi, oslobađanje talaca i kraj rata bez Hamasa na vlasti, rekao je Biden.
Teheran je u srijedu pozdravio “zaustavljanje agresije” Izraela u Libanonu gdje Iran financijski i vojno podupire Hezbolah.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pozdravila je sporazum, smatrajući ga “zrakom nade za cijelu regiju”, dok je britanski premijer Keir Starmer kazao da će prekid vatre “donijeti određeno olakšanje civilnom stanovništvu u Libanonu i na sjeveru Izraela koje je trpilo nezamislive posljedice razornog sukoba posljednjih mjeseci”.
Povodom Kampanje 16 dana akcija protiv nasilja nad ženama, obilježavamo 29.novembar Međunarodni dan braniteljki ljudskih prava i značajan datum ex Yu -stvaranje države na antifašističkim osnovama, akcijom u 12 sati na Trgu od oružja, 29 novembra 2024.
U ratovima izmijenjenom kontekstu na međunarodnom nivou, a na nacionalnom- nacionalističkim konfrontacijama, partitokratijom i korupcijom, smo u situaciji da se borimo za pravdu, jednakost i ravnopravnost žena.
Osjećamo odgovornost da pojačamo otpor nasilju koje se svakodnevno obrušava na egzistenciju žena, sistemskom nasilju koje je još uvijek ukorijenjeno u odnosima među polovima, u emocionalnim odnosima, u porodičnom životu, u nejednakosti plata, u eksploataciji ženskog rada, u izostanku adekvatnog i pravednog odgovora pravosuđa, pa sve do ekstremnog porasta femicida. U poslednjih pet godina, u Crnoj Gori je ubijeno 17 žena, dok je u poslednjoj godini ubijeno 5. Lista nije potpuna jer se pretpostavlja da femicidi nisu prepoznati ili prijavljeni.
Na institucionalnom i kulturološkom nivou dominiraju patrijarhalne vrijednosti. Neznanje se ogleda u kreiranju klime koja pogoduje diskriminaciji manjina i jačanjem kleronacionalizacije svakodnevnog života. Velikom brzinom napreduje militarizacija I destrukcija svih dobara. Sve je manje nade za mir.
Oštro osuđujemo politike i ponašanje Vladinih izaslanika koji u kontinuitetu ugrožavaju ljudska prava i ponižavaju građanstvo i doprinose ambijentu konfrontacija i nasilja. Posebno oštro osuđujemo sve vidove nasilja nad ženama.
Na ovaj dan, kao braniteljke ljudskih prava izražavamo solidarnost sa ženama u zonama sukoba, sa ženama u regionu i u Crnoj Gori. Za antifašizam, nenasilje i mir!
“Iz bokeške pjatance“ naziv je knjige autora Maša Miška Čekića koja će biti promovisana u četvrtak, 28. novembra u Crkvi Svetog Duha. Početak je u 19 sati.
U programu će, osim autora, učestvovati Dubravka Š. Jovanović, Radmila Beća Radulović i Marija Starčević.
U muzičkom dijelu programa nastupiće Danica i Irina Matanović.
