Expeditio iz Kotora je pripremio “policy paper” pod nazivom “Reagovanja rađana/ki na prostorne devastacije u Crnoj Gori – Predlog politika za unapređenje saradnje građana/ki i inspekcijskih službi vezano za prijavljivanje prostornih devastacija u Crnoj Gori”
Prostor Crne Gore nalazi se pred nizom izazova, od prekomjerne urbanizacije i neadekvatne gradnje, preko ilegalne sječe šuma, eksploatacije obale, eko kriminala i brojnih drugih vidova devastacije. U ovim okolnostima, građani/ke su najčešće oni koji prvi primjećuju promjene u svom neposrednom okruženju i postaju prvalinija odbrane prostora.
Dobra saradnja između crnogorskih građana/ki i inspekcijskih službi u vezi prijavljivanja prostornih devastacija predstavlja izuzetno važan faktor očuvanja prirodnog i izgrađenog okruženja.
Kroz analizu izazova s kojima se suočavaju i građani/ke i inspekcijske službe, ovaj policy paper naglašava važnost rješavanja prepoznatih problema, nudeći konkretne preporuke za unapređenje postojećeg stanja na kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom nivou. Ovaj dokument, takođe, identifikuje potencijalne rizike od korupcije, i predlaže strategije za njihovo prevazilaženje.
Najvažniji koraci sagledani su iz dvije perspektive, institucija i građana, i oni se kreću od izgradnje kapaciteta inspekcijskih službi, preko uspostavljanja efikasne centralizovane online platforme za prijavu problema, strožije kaznene politike za devastatore ali i one koji ih štite, bolje informisanosti i edukovanosti građana/ki o načinima reagovanja, intenzivnije saradanje sa NVO i medijima, itd.
Dokument je primarno namijenjen akterima koji djeluju u oblasti inspekcijskog nadzora pri Vladi Crne Gore – Uprava za inspekcijske poslove; Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine – Direktorat za inspekcijski nadzor; i službama nadležnim za inspekcijskih nadzor na nivou lokalnih samouprava. Takođe, dokument je namijenjen institucijama koje upravljaju prostornim resursima (Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Agencija za zaštitu prirodne sredine, JP Morsko dobro…), predstavnicima/ama političkih partija, poslanicima/ama na lokalnom i nacionalnom nivou.
Nadamo se da će primjena politika u okvru dokumenta „Reagovanja građana/ki na prostorne devastacije u Crnoj Gori“ doprinijeti očuvanju prostora i zaštiti javnog interesa, stvarajući okruženje u kome se devastacije savode na minimum, prirodne vrijednosti ostaju sačuvane za buduće generacije, a izgrađeno okruženje služi na ponos građanima/ama Crne Gore.
Država treba da bude većinski vlasnik Instituta Simo Milošević tako što će otkupiti akcije manjinskog akcionara Vile Oliva i steći pravo da odlučuje o strategiji razvoja te zdravstvene ustanove, saopštio je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), Vuk Kadić.
Kadić je agenciji Mina-business kazao da je neophodna reorganizacija Insituta, kao i zauzimanje strateške pozicije za to preduzeće.
– Naglašavao sam više puta potrebu da država postane većinski vlasnik Instituta. To podrazumijeva otkup akcija od manjinskih akcionara. Jedan od tih manjinskih akcionara, Vile Oliva, čiji je vlasnik Žarko Rakčević, poseduje gotovo 30% akcija. Smatram da je važno pokrenuti pregovore sa njim jer, ako uspijemo otkupiti njegov udio u Institutu, stekli bismo kontrolu od oko 85% vlasništva. Time bismo mogli donositi ključne odluke o razvoju preduzeća – objasnio je Kadić.
To, kako je naveo, ne znači da, ako se otkupe sve akcije, ne mogu ući u privatno-javno partnerstvo sa renomiranom kompanijom iz oblasti rehabilitacije, koja bi uvela najsavremenije menadžerske prakse.
– Mi ovdje pričamo o oko 20.000 kvadrata uz samu obalu mora, gdje je objekat istovremeno hotel i rehabilitacioni centar. Međutim, od suštinske važnosti jeste decenijsko iskustvo ljudi koji tamo rade – fizijatara, ljekara, fizioterapeuta – rekao je Kadić i poručio da se ti ljudi moraju sačuvati.
On je ukazao na slabije interesovanje za školu u okviru Instituta, gdje se svake godine upisuje sve manje studenata.
– Sve to moramo da vratimo ukoliko želimo da Institut stane na noge. Sama građevina ili lokacija su manje bitni, to može biti i na drugom mjestu. Ono što je od suštinskog značaja su ljudi koji rade u Institutu, njihovo dragocjeno iskustvo i znanje. Oni su naše najveće bogatstvo i moramo pronaći način da ih sačuvamo, sprečavajući eventualni odlazak specijalizovanog kadra – smatra Kadić.
On je rekao da se divi svim zaposlenima kako su uspjeli da prethodnih godina opstanu sa takvim načinom funkcionisanja i platama koje kasne i koje su do skoro bile mnogo manje nego u javnom sektoru.
– U novembru prošle godine, zaposleni su potpisali granski kolektivni ugovor. Nadam se da će ovim ugovorom biti zadovoljene njihove osnovne potrebe, koje će im omogućiti nesmetano funkcionisanje i obavljanje radnih zadataka. S druge strane, očekujem da će država preduzeti korake kako bi im obezbijedila uslove da pokažu svoje izuzetne vještine u rehabilitaciji naših osiguranika – dodao je Kadić.
On je ocijenio da problemi sa kojima se suočava Institut traju unazad više godina i da su sada samo kulminirali.
Kadić je podsjetio da su već održani brojni sastanci sa prethodnom Vladom kako bi se razmotrila rješenja za probleme u Institutu. Izražava nadu da će nova Vlada nastaviti u tom smjeru.
– Što se tiče Fonda za zdravstveno osiguranje, pružili smo maksimalnu podršku zaposlenima u Institutu. Tokom prošle godine smo im isplatili iznos od preko 3,5 mil EUR. Nekoliko puta smo čak vršili avansne uplate, a u većini slučajeva smo izmirivali obaveze odmah po pruženoj usluzi, doslovno po pristigloj fakturi, ne čekajući zakonski propisani rok od 60 dana za isplatu prema ugovoru – naveo je Kadić.
On je objasnio da je sve to bilo sa ciljem kako bi Institut pokušao da prevaziđe situaciju u kojoj se našao.
– To je bio bajpas za preživljavanje jednog davljenika koji, ukoliko se ne nađe sistemsko rješenje, neće moći da funkcioniše – tvrdi Kadić.
On je podsjetio i da je prethodna Vlada pokušala da riješi dug koji Institut ima prema Jugobanci u stečaju, međusobnim sporazumom između Crne Gore i Srbije.
Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković i članovi društva posjetili su tradicionalno Dom za starije osobe Majka Pija u Petrovcu, koji vode časne sestre Franjevke na čelu sa upraviteljicom samostana Sveti Vid i glavnom časnom sestrom Domam Dritom.
Posjeta je realizovana tokom blagih dana od 25. decembra, kada Božić slave vjernici po Gregorijanskom do 7. januara kada ga slave oni koji poštuju stari Julijanski kalendar.
Inače treba znati da Dom nosi naziv po časnoj sestri Slovenki Piji koja je živjela u Petrovcu i mnogo se trudila da obnovi i održi samostan. Majka Pija je bila glavna i prva sestra koja je došla iz Slovenije da radi i to još 1966. godine i sve je vodila do 1999. godine kada je umrla. Njega bolesnika koju je ona započela postala je i ostala tradicija i zbog toga je Dom i dobio naziv Majka Pija.
Tom prilikom m. Driti predati su radovi studentica Fakulteta likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja – Odsjek za grafiku: Ine Koprivice, Ivone Mirković, Milice Ćukteraš, Teodore Mirdite, Zorane Dimitrijevski, Kristine Nilović, Jelene Mijanović, Anje Pavićević, Jelene Jolić, Dušice Trcete, Saške Bojić, Milanke Mirković, Ive Mandić, Ksenije Ćetković, Anastazije Grigoreve i Gizem Cetindiker.
Predati radovi tako sada sa prethodnim donacijama radova – crteža i grafika krase prostorije Doma i čine prostor još ljepšim i ugodnijim za boravak pacijenata/tica, časnih sestara i ostalog osoblja koje ih njeguje.
Čestitajući stavljanje novog Doma u funkciju, takođe se nadamo da redovnim i tradicionalnim posjetama u blagim prazničnim danima iskazujemo starim, nemoćnim i bolesnim koji su tu smješteni da nijesu napušteni i zaboravljeni, a sve zahvaljujući časnim sestrama koje ih nesebično i brižljivo drže u odlično opremljenom ambijentu Doma u prelijepom Petrovcu, poručili su iz CDPR-a.
Upraviteljica Samostana i Doma za starije osobe m. Drita, znajući za to, u ime svih časnih sestara, osoblja i pacijenata/tica Doma, toplo je zahvalila na posjeti kao i donijetom daru.
CDPR na ovaj i slične načine uvijek iskoristi prigodne prilike da u okviru svojih skromnih mogućnosti pomogne Dom za starije osobe u Petrovcu kao i razne ustanove koje se bave zdravstvenim, vaspitnoobrazovnim i socijalnim radom.
Nadamo se da ćemo nastaviti i uspjeti da i u Novoj 2024. godini uspješno radimo kao do sada tokom protekle dvadeset dvije godine rada Društva. Trudićemo se na ovaj i slične načine koliko nam to budu dozvoljavala ograničena sredstva i mogućnosti, da pomognemo svima kojima pomoć nešto znači, ne gledajući njen obim i vrijednost, jer se u radu rukovodimo načelom da je svaka pružena pomoć dobrodošla, kazao je Žarković.
Unapređenje medijskog sektora u vrhu je prioriteta Ministarstva kulture i medija, poručila je resorna ministarka Tamara Vujović, navodeći da očekuje da novi medijski zakoni budu usvojeni najkasnije u maju.
Ona je, komentarišući medijsku scenu u Crnoj Gori, kazala da u državi postoji oko 180 registrovanih medija i više od dvije hiljade medijskih poslenika, pa se može reći da na papiru pluralizam postoji.
“Ono što je drugo pitanje jeste koji je kvalitet medija i ko sve može da se nazove medijem u pravom smislu te riječi, kao i ko izvršava obavezu da pravovremeno i objektivno informiše građane”, rekla je Vujović u intervjuu agenciji MINA.
Medijski sektor je, kako je dodala, raznovrstan i po kvalitetu i po sadržaju koji proizvodi.
Vujović je poručila da se zalažu za medijski pluralizam, navodeći da više medija svakako znači više demokratije.
„Željeli bismo da imamo što više nezavisnosti u tom sektoru, slobodu medija i slobodu izražavanja, zajedno sa pluralizmom. To bi bilo pravo medijsko ozračje koje želimo u Crnoj Gori“, kazala je Vujović i poručila da su mediji visoko u prioritetima resora na čijem je čelu.
Ona je kazala da je, sa jedne strane, potrebno sačuvati slobodu izražavanja i slobodu govora, a sa druge, voditi računa da to bude etičko, pravovremeno i objektivno izvještavanje.
„Postoji dosta prostora za unapređenje, ali ne možemo ni reći da je stanje jako loše, pogotovo kada govorimo o tradicionalnim medijima“, navela je Vujović.
Ona je kazala da još nije razgovarala sa medijskim udruženjima, ali da je veoma važno čuti šta oni koji zastupaju novinare imaju da kažu.
Vujović je navela da je, otkad je na funkciji, imala susrete sa predstavnicima međunarodne zajednice, ali da planira i razgovor sa predstavnicima medijskih udruženja.
Komentarišući zarade u medijima, ona je rekla da plate u tom sektoru moraju da budu veće.
U tom sektoru, kako je dodala Vujović, sigurno postoji mogućnost da se zarade povećaju.
„Međutim, tu ima jedna razlika između javnih emitera i privatnog sektora, tu je pojedinačno dogovaranje, nema kolektivnih ugovora. Tako da vjerujem da to nije tako lako riješiti”, rekla je Vujović.
Ona je, govoreći o zaradama u lokalnim emiterima, kazala da će Vlada novim zakonom njihovo finansiranje da uskladi sa budžetima lokalnih samouprava.
“Obezbijedićemo, nadam se, njihovo stabilno finansiranje, a time poboljšati uslove i plate novinara koji rade u lokalnim emiterima”, navela je Vujović.
Ona je, govoreći o novim medijskim zakonima, rekla da je prošla Vlada dobila mišljenje eksperata Savjeta Evrope (SE) na tekst zakona.
“Oni su usaglašeni što se tiče teksta zakona. Jedan od njih se nalazi pred Sekretarijatom za zakonodavstvo i tu se usaglašava tekst zakona. Sada ide interesorno usaglašavanje mišljenja drugih ministarstava, pa se onda šalje Evropskoj komisiji (EK)”, kazala je Vujović.
Ona je navela da će pozvati predstavnike medijske zajednice i eksperte SE na još jedno čitanje, kako bi se uslaglasili neki članovi zakona koji su izazvali diskusiju kod medijske zajednice.
Vujović je kazala da je prvi kvartal ove godine vremenski okvir za usvajanje novih medijskih zakona, a krajnji rok maj.
„Neće biti veliki zahvati na zakonima, tako da mislim da ćemo ih usvojiti u narednim mjesecima”, rekla je Vujović.
Ona je, govoreći o Medijskoj strategiji koju je usvojila prošla Vlada, navela da je to sveobuhvatan dokument i da služi kao polazna osnova kako unaprijediti medijski sektor u četvorogodišnjem mandatu.
Vujović je dodala da je Medijska strategija usmjerena i na povećanje medijske pismenosti u Crnoj Gori i formiranje mreže protiv govora mržnje i dezinformacija.
Ona je, govoreći o bezbjednosti medijskih radnika, kazala da nije bilo težih napada na novinare u protekloj godini, ali da opterećuju neriješeni slučajevi iz prošlosti.
Ona smatra da komisiji za praćenje istraga napada na novinare treba dati veća ovlašćenja.
Vujović je, govoreći o Nacionalnoj strategiji za kulturu, rekla da je usvojena u posljednjim sedmicama mandata prošle Vlade.
“To je jedan strateški dokument, dosta velika analiza stanja. Srećna sam da sam naišla na taj dokument, jer mnogo je više analiza stanja nego predlog mjera, tako da je za novog ministra benefit što je došao na urađenu analizu”, rekla je Vujović.
Govoreći o strateškim ciljevima u oblasti kulture, ona je kazala da je bilo riječi o tome da se radi revizija nacionalnog programa.
“Međutim, ja smatram da nemamo vremena za gubljenje, da možemo da popravljamo taj dokument, ili da radimo neke nove aktivnosti koje možda nijesu predviđene tim programom, ali da nam on može poslužiti kao baza”, rekla je Vujović.
Ona je kazala da je ta strategija pokazala da nema dovoljno komunikacije među akterima u kulturi.
To je, prema riječima Vujović, interesantan podatak za malu zemlju „gdje bi očekivali da smo svi upućeni jedni na druge”.
Vujpvić je kritikovala to što „država ne zna šta radi opština“, navodeći da nema nekakve interesorske saradnje, da ima dosta preklapanja programa i da postoji veliku diskrepancija između juga i sjevera, koji ne sarađuju.
Ona je kazala da je kultura centralizovana i da je, kako je rekla, najgore stanje na sjeveru.
„To moramo da kažemo. Na sjeveru ima malo programa kulture, zato je Ministarstvo i osmislilo konkurs Razvoj kulture na sjeveru”, navela je Vujović.
Ona smatra da nije loša ideja da svaka opština napravi lokalni plan razvoja kulture i da on bude u saglasju sa nacionalnim programom.
“Takođe, jako je važno promovisati kulturu i kulturne sadržaje među mladima, da oni budu i konzumenti kulture”, poručila je Vujović.
Ona je ocijenila da je potrebno unaprijediti podzakonske akte, kako bi situacija u kulturi postala bolja.
Vujović je rekla da će napraviti presjek stanja u oblastima za koje je zadužena nakon 100 dana.
“To je neminovno. Mislim da je važno da zacrtamo magistrale, strateško promišljanje i u kulturi i u medijima”, kazala je Vujović.
Bilećko jezero – Foto: AMFotografie101/shutterstock.com)
Hidropotencijale Bilećkog jezera, koje se jednim dijelom nalazi na teritoriji Crne Gore, trebalo bi valorizovati, na korist prvenstveno Opštine Nikšić.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, sastao se sa predsjednikom Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) Milutinom Đukanovićem i predsjednikom Opštine Nikšić Markom Kovačevićem i njihovim kolegama iz Republike Srpske, generalnim direktorom Elektroprivrede Republike Srpske Lukom Petrovićem i gradonačelnikom Trebinja Mirkom Ćurićem.
Kada je u pitanju energetski sektor, na sastanku je dominantno bilo govora o korišćenju hidropotencijala Bilećkog jezera, koje se jednim dijelom nalazi na teritoriji Crne Gore.
– Apostrofirano je da se što prije pronađe rješenje kako bi se dio voda koje se nalaze u Bilećkom jezeru, a pripadaju Crnoj Gori, kao i koncesije u vidu zemljišta koje je potopljeno za potrebu izgradnje samog jezera, valorizuju na korist i Crne Gore, a prvenstveno Opštine Nikšić – navodi se u saopštenju iz Kabineta predsjednika Skupštine.
Mandić je gostima poželio dobrodošlicu i iskazao zadovoljstvo povodom sastanka, dok su mu gosti iz Republike Srpske čestitali izbor na tako odgovornu poziciju i poželjeli mu sreću u daljem radu.
– Tokom sastanka posebno je istaknuta činjenica da su Opština Nikšić i grad Trebinje u julu prošle godine postali gradovi pobratimi, čime je samo ovjekovječena tradicionalna sloga koja krasi odnose ova dva grada u prošlosti – navodi se u saopštenju.
Učesnici sastanka su zaključili da je na ove i slične načine potrebno otvoriti dijalog o svim temama gdje postoje interesi jedne i druge strane i tako dodatno jačati zajedničke veze.
– U oblasti energetike postoji čitav niz tema koje treba u budućnosti otvoriti sa Republikom Srpskom, a interes Crne Gore je da to učini sa svim državama u regionu – zaključuje se u saopštenju.
USKOK je nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv 11 hrvatskih državljana i petorice talijanskih državljana koje se tereti za krijumčarenje zaštićenih morskih divljih vrsta radi njihove preprodaje na ilegalnim tržištima.
Tužiteljstvo je saopštilo da se skupina tereti za krijumčarenje trpa, ježinca i ikre ježinca radi njihove preprodaje na ilegalnom tržištu u Italiji, kao i prstaca radi njihove preprodaje na ilegalnom tržištu u Hrvatskoj.
Okrivljenici su, navodi Uskok, koristeći profesionalnu ronilačku opremu izlovljavali morske ježince, trpove i prstace na području Splita, Kaštela, Trogira, Vinišća, Marine, Rogoznice i otoka Šolte.
Potom su izlovljene morske vrste dovozili u skladišta u Zadru, Biogradu na moru, Kaštelima, Rogoznici, Vinišću i Kninu, nakon čega su ih pakirali u plastične spremnike radi njihovog daljnjeg ilegalnog transporta u Italiju.
Osim toga, u skladištima se prerađivala ikra morskih ježinaca koja se pakirala u staklenke, za što je skupina prethodno angažirala više nepoznatih osoba, nakon čega su ih ranije određeni članovi okrivljene zločinačke skupine prodavali raznim kupcima, među kojima i jednom splitskom ugostitelju.
Okrivljenici su na ilegalnom hrvatskom i talijanskom tržištu prodali najmanje 16.640 kilograma trpova po cijeni od najmanje 3,98 eura po kilogramu; najmanje 980 kilograma morskih ježinaca po cijeni od najmanje 3,32 eura po kilogramu; najmanje 112 kilograma ikre morskih ježinaca po cijeni od najmanje 106,18 eura po kilogramu; te najmanje 6,35 kilograma prstaca po cijeni od najmanje 26,54 eura po kilogramu, ističe Uskok.
Na taj način su pribavili nepripadnu imovinsku koristi od najmanje 81.567 eura, a novac su međusobno podijelili sukladno njihovim prethodno dogovorenim ulogama, čime su oštetili državni proračun za najmanje 1,3 milijuna eura.
Morski krastavac
Uskok je u optužnici predložio da se od okrivljenika oduzme protupravno stečena imovinska korist.
U tužiteljstvu ističu da je skupljanje trpova u potpunosti zabranjeno Zakonom o morskom ribarstvu i Pravilnikom o lovostaju trpova.
Za sakupljanje ježinca i pjegavog ježinca, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, potrebno je ishoditi dopuštenje nadležnog ministarstva, dok su prema Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama, igličasti ježinci i prstaci – strogo zaštićene vrste.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, kulinarstva i knjiga za djecu.
Roman Melanholija nobelovca Jun Hosea govori o norveškom umjetniku Lašu Hertevigu koji je slikao zadivljujuće pejzaže, ali je bolovao od mentalne bolesti i umro u siromaštvu. Najveći dio romana fokusira se na jedan Lašov dan kada se njegovo mentalno stanje ubrzava, jer mora da napusti iznajmljeni stan, a samim tim svoju ljubav, ćerku gazdarice, petnaestogodišnju Helenu. Priča kojom Fose maestralno omogućava čitaocu da uđe i doživi unutrašnji svijet umjetnika koji je u neprekidnom dijalogu sa samim sobom, obuzet strašću i seksualnim zabludama, pa sebe i svoju sreću doživljava samo kroz Helenu. Ta božasnka svjetlostl ljubavi će mu potpuno spržit um. Izdavač je Blum.
Paradajs je roman Fernande Melčor. Unutar luksuznog stambenog kompleksa Paradajs, dvojica tinejdžera se krišom sastaju i provode vrijeme dijeleći mračne fantazije i kujući planove koji bi ih mogli dovesti do ostvarenja snova. Franko Andrade, jedan od stanovnika u Paradajsu, sa druge strane, mašta o tome kako napusti iscrpljujući posao i dom, u kojem živi sa majkom i rođakom. Ono šta je zajedničko ovim likovima je da su uvjereni kako im je uskaćeno ono što u životu zaslužuju. Suočeni sa tom spoznajuom, oni kuju plan koji počinje kako bezumna šala, ali koji prelazi u mračnu opsesiju koja izmiče kontroli. Izdavač je Imprimatur.
Aperkat autorke Maje Iskre snažan je i emotivan roman o odrastanju jedne djevojčice u Beogradu. Odnos sa ocem i surovom sredinom pravi od nje neku vrstu savremene Amazonke. Ali, ovo nije samo priča o njoj, već o svim mladim ljudima koji su odrastali tokom 90-ih, kada su udarci sudbine bili sastavni dio stasavanja. Izdavač je Lom.
Poza autorke Meg Vulicer intrigantna je drama koja je privukla veliki broj čitalaca zbog teme kojom se bavi, ali i zbog osobenog stila kojim Vulicerova piše. Pol i Rouz Melou napisali su seksualni priručnik koji je postigao ogroman uspjeh. Njihovo četvero djece između 6 i 15 godina starosti zbog toga osjeća stid, često želeći da promijene imena ili roditelje. Taj priručnik je s jedne strane postao besteler i promijenio nabolje seksualni život mnogih koji su knjigu pročitali, pa shodno tome i njihove partnerske odnose generalno, ali je porodicu samih autora promijenio na potpuno drugačiji način. Izdavač je Portalibris.
Klitemnestra autorke Konstance Kazati priča je o ženi kojoj je mitologija dodijelila sporednu ulogu. Ona je sestra Helene, žene zbog koje se vodio Trojanski rat, supruga Agamemnona, mikenskog kralja koji nije prezao od žrtvovanja sopstvene kćerke radi ratničke slave, majka Oresta gonjenog furijama, žrvovane Ifigenije i nepokolebljive Elektre. Uvijek predstavljena kao sestra, majka, supruga, Klitemnestra je vijekovima bila puki nosilac uloge čiji glas nismo mogli čuti. U ovom romanu, međutim, pred nama je spartanska princeza, jaka žena, vješta sa mačem i kopljem, otresita, pametna i plemenita. Izdavač je Laguna.
Divlji kuvar Momčila Antonijevića knjiga je koja nam donosi recepte sa divljim, ljekovitim i mirisnim biljem. Od ljekovitih biljaka mogu se praviti ne samo čajevi, melemi i tinkture već i veoma ukusna jela. Autor sugeriše da, ako već nismo, obavezno probamo da samoniklo, mirisno i ljekovito bilje koristimo u kuhinji. Pred nama je zbirka recepata koja će nas ubijediti da se i u kuvanju okrenemo prirodi. Bićemo iznenađeni kako ovi zeleni rudnici zdravlja mogu da budu ukusni. Tekst je propraćem brojnim fotografijama. Izdavač je Harmonija.
Srpske narodne bajke – Serbian folk tales knjiga je na srpskom i engleskom jeziku koja nam omogućava da zakoračimo u čudesan svijet srpskog folklora. Čitaćemo o djevojci koja je bila mudrija od cara, o vladaru koji se stidio svog izgleda i o čovjeku koji je krenuo u potragu za svojom sudbinom. U ovom ljupko ilustrovanom dvojezičnom izdanju uživaće čitaoci svih uzrasta koji vole da maštaju ali i da unaprijede svoje poznavanje engleskog jezika. Izdavač je Laguna.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Državno odvjetništvo u Flensburgu pokrenulo je u petak istragu protiv grupe poljoprivrednika koji su spriječili pristajanje trajekta na kojem se nalazio ministar gospodarstva Robert Habeck a akcija poljoprivrednika naišla je na široku osudu javnosti.
– Državno odvjetništvo u Flensburgu je pokrenulo istragu zbog sumnje u počinjeno kazneno djelo prisile a mogući su i istražni postupci zbog sprječavanje službenog osoblja u obavljanju posla te kršenja javnog reda i mira, priopćilo je odvjetništvo u Flensburgu.
Skupina poljoprivrednika je svojim vozilima u četvrtak poslijepodne blokirala pristanište trajekta u Schluettsielu na Sjevernom moru nakon čega se trajekt na kojem se nalazio savezni ministar gospodarstva Habeck (Zeleni) morao vratiti na otok Halig Hooge na kojem je ministar proveo praznike.
Habeck, koji je i sam iz ovog dijela Njemačke, tek je u drugom pokušaju u noći uspio sići s trajekta i nastaviti svoj put.
Kapetan trajekta se odlučio da ne pristane zbog opasnosti
Kapetan trajekta se u dogovoru s policijom odlučio da ne pristane zbog opasnosti da dio nasilnika prodre na trajekt i upusti se u obračun s ministrom i njegovom pratnjom.
Brodarska kompanija je priopćila kako se radi o “jedinstvenom slučaju” u 140-godišnjoj povijesti kompanije.
– Teško je zamisliti što bi se dogodilo da je na trajektu bilo teških bolesnika koji hitno moraju stići na kopno, rekao je kapetan trajekta.
Nasilna akcija poljoprivrednika izazvala ogorčenje diljem Njemačke
Nasilna akcija poljoprivrednika je izazvala ogorčenje diljem Njemačke. Njemačka udruga poljoprivrednika (DBV) je osudila akciju i distancirala se od nasilnih prosvjednika.
– Osobni napadi, uvrede, prijetnje, prisila i nasilje jednostavno ne idu. Blokade ove vrste su potpuni No-G”, stoji u priopćenju DBV-a.
Akciju u četvrtak je osudio i Savez poljoprivrednika savezne pokrajine Schleswig-Holstein gdje se incident i dogodio.
Ministar poljoprivrede Cem Oezdemir rekao je za javni servis ARD kako se radi o “neprihvatljivoj akciji”.
– To su ljudi kojima uopće nije stalo do poboljšanja stanja u njemačkoj poljoprivredi nego imaju vlažne snove o svrgavanju legalne vlasti ali to se neće dogoditi, rekao je Oezdemir.
Poljoprivrednici diljem Njemačke za ponedjeljak pripremaju veliku akciju kojom se prosvjeduje protiv odluke savezne vlade da ukine subvencije goriva za poljoprivrednike. Vlada je ovog tjedna djelomice povukla ovu odluku ali poljoprivrednici ustraju na prosvjedima i blokadama prometnica.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas, subota 6. januar u Dubrovniku sa Španijom utakmicu drugog kola A grupe Evropskog prvenstva u Hrvatskoj.
Crna Gora je šampionat otvorila pobjedom protiv Francuske, nakon boljeg izvođenja peteraca, 20:19.
Peterci su odlučivali pobjednika i u duelu Hrvatske i Španije, koji je pripao domaćinu 14:12.
Španija je jedna od najjačih svjetskih selekcija, konstantno je u samom vrhu, a prije dvije u Budimpešti bila je svjetski prvak.
Centar Miroslav Perković kazao je da rival crnogorskih vaterpolista selekcija sa dosta individualnog kvaliteta.
“Sa odličnim sistemom igre koji godinama gaji i nadograđaje. Sigurno je dosta kvalitenija ekipa od Francuske, ali protiv njih možemo da tražimo šansu. I ta selekcija ima slabih tačaka i njih treba da napadnemo”, rekao je Perković.
On smatra da se sa Španijom mogu takmičiti u ritmu i plivanju, navodeći da su crnogorski vaterpolisti fizički odličnio spremni.
Duel u Dubrovniku počeće u 17 sati i 45 minuta.
U drugom meču te grupe, u 20 sati i 15 minuta, sastaće se Hrvatska i Francuska.
Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.
Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Pali se uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.
Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar.
