Fond za zaštitu životne sredine podržao je projekat „Herceg Novi ka boljem upravljanju otpadom“ koji će implementirati „Čistoća“ D.O.O. Herceg Novi. Ukupna vrijednost projekta iznosi nešto više od 45.000 eura.
Opština Herceg Novi zajedno sa „Čistoćom“ D.O.O. konkurisala je sa projektom u svrhu unapređenja primarne selekcije otpada. Projektom je predviđena nabavka 40 namjenskih kontejnera za reciklabilni selektivni otpad iz domaćinstava, kao i nabavka dva specijalna hidraulična preskontejnera za skupljanje i sabijanje komunalnog otpada.
Realizacijom ovog projekta količine reciklabilnog otpada će se značajno povećati, a nasuprot tome, količine komunalnog otpada koji je namijenjen deponovanju smanjiti, što dovodi do direktnog doprinosa unapređenju održivog planiranja zaštite životne sredine.
Nabavkom opreme podižemo standard upravljanja otpadom i na taj način ćemo značajno unaprijediti i modernizovati rad „Čistoće“ D.O.O.
Naše preduzeće ostaje usmjereno ka cilju što efikasnijeg i kvalitetnijeg održavanja higijene javnih površina primjenjujući savremene tehnologije prikupljanja komunalnog otpada.
Četvrti dan primirja izrelske vojske i Hamasa. Razmijenjeno još 17 izraelskih talaca i stranih državljana za 39 palestinskih zatvorenika.
Hamas je voljan da oslobodi još talaca, ali traži puštanje više palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora. Benjamin Netanjahu kaže da je otvoren za produžetak prekida vatre.
Sa druge strane, naglašava da će se, po okončanju primirja, kopnena operacija nastaviti “u punoj snazi”.
Izrael dobio listu posljednjih 11 talaca koji će biti oslobođeni
Četvrtog, posljednjeg dana dogovorenog primirja Izrael je dobio listu posljednjih 11 talaca koji bi danas trebalo da budu oslobođeni, nakon 52 dana provedena u zatočeništvu Hamasa.
Palestinska militantna organizacija obavezala se u okviru dogovora o prekidu vatre da oslobodi ukupno 50 žena i djece koji su kidnapovani u Gazi, u zamjenu za oslobađanje 150 Palestinaca iz izraelskih zatvora, osim u slučaju da dogovor bude produžen pod novim uslovima.
U Crnoj Gori jutro je hladno, tokom dana postepeno naoblačenje, koje će u popodnevnim satima ponegdje, a tokom noći u većem dijelu zemlje usloviti padavine.
U Crnoj Gori jutros u sedam sati je najniža temperatura bila na Žabljaku, 12 stepeni ispod nule, dok je u Kolašinu izmjereno minus 11.
U Beranama je osam ispod nule, Pljevljima minus sedam, Cetinju minus šest, Nikšiću minis četiri.
U Podgorici i Ulcinju je u sedam sati izmjeren jedan stepen, Herceg Novom četiri, Baru pet.
Na jugu kiša, tokom noći obilniji pljuskovi, a u planinama i snijeg koji će prelaziti u susnježicu i kišu.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru snijeg, u nižim predjelima i susnježica i kiša.
Vjetar južni, slab do umjeren, u popodnevnim satima u pojačanju, mjestimično umjeren do jak, tokom noći ponegdje na udare i veoma jak.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 15 do tri, najviša dnevna od jedan ispod nule do 12 stepeni.
Na međunarodnom karate turniru u Baru, održanom proteklog vikenda pod nazivom “Trofej Bara 2023.” takmičilo se 763 sportista iz 49 klubova Crne Gore i zemalja regije.
Karate klub Kotor ostvario dobar uspjeh osvojene su dvije medalje, zlato i bronzu.
Zlato je pripalo Aleksi Bjelanoviću za uzrast 10 god do 30 kg.
Bronzom se okitio Edi Skrijelj za uzrast 12 god -45 kg.
Otvaranje zimske turističke sezone na Ski centru Kolašin 1600 očekuje se sredinom decembra, a direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević naveo je da je sve spremno za rad u punom kapacitetu.
On je portalu RTCG najavio online sistem prodaje karata, a cijena dnevnog ski pass-a je 25 EUR.
“Pratimo vremenske prilike i nivo sniježnog pokrivača, a svakako čim se budu ispunili svi uslovi za nesmetan rad ski centra, mi ćemo krenuti sa radom u punom kapacitetu. Žičare su spremne, ljudstvo je spremno, tako da je potrebno samo da imamo dovoljno snijega. Naše prognoze su da ćemo početi sa radom otprilike polovinom decembra, ali da ćemo o tačnom datumu na vrijeme obavijestiti javnost”, kazao je Milošević.
On je dodao da se nadaju da će ove godine postaviti neke nove rekorde po broju posjetilaca, skijaša, ali i broju skijaških dana, prenosi portal RTCG.
“Ponuda na Ski centru Kolašin 1600 se bazira na istom principu kao i svake godine, vrhunski pripremljene staze, odlična hrana, kao i bogat kulturno/umjetnički program. Od ove godine implementiramo i online sistem za prodaju karata, u završnoj je fazi, pa se nadamo da će isti biti spreman do početka nove ski sezone”, rekao je Milošević.
On je naveo da je najveći novitet izgradnja lifta tipa sidro, koji će biti montiran na stazi jedan koji će biti dugačak 400 metara, pa tako od ove sezone novi skijaši će moći da probaju jedan dio staze, a da ne moraju ići skroz do vrha, prije nego li budu 100 odsto sigurni u svoje vještine.
Govoreći o cijeni ski passova, Milošević napominje da je do 1. decembra na snazi akcija i sezonski ski pass koštaće 300 EUR.
“Ove godine će ski pass iznositi 25 EUR za jedan dan, dok je u toku akcija promo sezonski ski pass po cijeni od 300 EUR, a nakon 1. decembra iznosiće 400 EUR za odrasle, a za djecu do 14 godina 250 EUR. Svakako, napominjemo, da ne bi došlo do zabune, ski pass važi samo za infrastrukturu ski centra Kolašin 1600, to je 21 km staza i žičare K8 (Troglava) i K7 (Klisura)”, rekao je Milošević.
On je kazao da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazadilo poslovanje Ski centra, ali, nažalost, još zavise od prirodnih padavina i nemaju sistem za vještačko osnježavanje.
“Zaista se nadamo da ćemo do naredne sezone uspjeti makar jedan dio staza da pokrijemo topovima, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, zaključio je Milošević.
Dvadeset prvo izdanje prepoznatljive turističko-poljoprivredne manifestacije Maslinijada održano je ovog vikenda u Starom Baru. Pazarne dane nisu omeli ni kiša ni pravo zimskom vrijeme, te je i na ovom izdanju Maslinijade učestvovao veliki broj izlagača koji su predstavili bogatu ponudu raznovrsnih domaćih proizvoda sa fokusom na maslinama kao centralnom elementu.
“Maslinijada je jedna tradicionalna manifestacija koja se održava u sklopu proslave Dana oslobođenja Bara. Na štandovima imamo zelene i crne masline, maslinovo ulje, degustaciju hrane. Sve kako bi se ljudi ugostili kao kod svoje kuće. Imamo mnogo štandova i mnogo ulja, prodaja je dobra,” ispričao je Etem Mujić iz barskog sela Velenbusi.
Ovom manifestacijom se još jednom dokazalo zašto je “maslina ime Bara” i kakvim maslinarskim bogatstvima raspolaže. Tradicionalno je ukazano na važnost promocije poljoprivrede i domaće proizvodnje koja bi trebala da ima još veće prisustvo na crnogorskom tržištu.
Maslinijada
“Ovo je kvalitet samo takav. Osim crne i zelene masline u ponudi imam suvih smokava, kravljeg i kozjeg sira, sve je domaće i planinsko. Danas što više treba urgirati na ovakvim projektima, kako bi ljudi znali značaj domaće hrane,” kazala je jedna od izlagačica, Mirsada Duraković.
Osim zdrave i ukusne domaće hrane, posjetioci su mogli da se upoznaju sa ručnim radom kreativaca iz Bara, te da kupe njihove unikatne rukotvorine.
“Ima velikog interesovanja, ovo je jako zanimljivo strancima, unikatno je i specifično. Nudimo ručno rađene predmete od maslinovog drveta. Imamo širok asortiman – od sitnih magneta do krupnih stalkova za vino i kutija za satove. Mlada smo firma, ovim se bavimo moj otac i ja neke dvije godine. Prošle godine smo podržani od strane Opštine Bar kroz Program razvoja poduzetništva i tada smo se zvanično registrovali kao firma,” ispričala je Anđela iz Bara.
Maslinijada
Mnogobrojni posjetioci su proteklih dana imali priliku da uživaju i u bogatom kulturno-zabavnom programu koji je na pravi način istakao dušu Starog Bara. Na završnici 21. Maslinijade u Starom Baru nastupili su KUD “Rumija”, klapa “Castel Nuovo”, Bjelopoljski tamburaši i Saška Rakonjac, kao i Dino i Džaja Beharović koji zabavili publiku i učinili raspoloženje još boljim.
“Ja redovno dolazim ovdje svake godine, lijepo je, ima mnogo izloženih domaćih proizvoda. Maslinijada je stvarno jedna lijepo pripremljena manifestacija. Sjajna je posjećenost,” kazao je jedan od posjetilaca.
Manifestaciju su i ove godine organizovali NVO Maslinijada i NVO Antivari, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Opštine Bar, Turističke organizacije Bar…
Obilježavanje Dana Mediterana u JU Muzej i galerija Tivat biće upriličeno u utorak, 28. novembra u 18 sati, najavili su iz ove ustanove.
Manifestacija se obilježava već par godina u više zemalja promovišući zajedničke vrijednosti, kulturu i specifičnosti. Promocija međunarodnog praznika i aktivnosti na ovaj dan vidljiva je na međunarodnoj mapi kao doprinos JU Muzej i galerija Tivat muzejskoj zajednici, promociji istraživačkog rada, skretanju pažnje i širenju svijesti o karakteristikama koje nas povezuju, etno-antropološkim i socio-kulturnim odrednicama, pomorstvu i pomorskoj trgovini i promociji pomorskih lica Boke pomorske.
JU Muzej i galerija Tivat 28.11. sa početkom u 18 sati organizuje izložbu i predavanje „Ivo Vizin kroz istorijska dokumenta“. Predavanje će održati kapetan Predrag Kuzmanovski, Siniša Luković, novinar i publicista i etnološkinja-antropološkinja Danijela Đukić direktorica JU Muzej i galerija Tivat.
Dugoročni projekat ima za cilj umrežavanje gradova sa obje strane Mediterana sa ciljem pokretanja mobilnosti, inkluzivnosti i promocije obalnih mediteranskih zajednica uključivanjem brojnih aktera.
Pavle Đurović sa nagradama – Foto Svetlana Gradinac
Pavle Đurović, još uvijek gimazijalac, nakon osvojenog drugog mjesta u besjedništvu na prestižnoj ovogodišnjoj manifestaciji kakva je Nušićijada, nastavio je da niže uspjehe, pa je i na netom okončanom 32. Festivalu besjedništva Sirmim Lux Verbi, svojom besjedom “Pohvala Boki”, osvojio čak dvije nagrada.
Drugo mjesto u besjedništvu u kategoriji Izabrana besjeda i Specijalnu nagradu “Nagrada Ciceron”, advokatske kancelarije “Jakić” iz Beograda. Oba priznanja podrazumijevaju i novčane nagrade.
Đurović kaže da je takmičenju bila veoma jaka konkurencija i da je veoma zadovoljanuspjehom koji je postigao zahvaljujući svojoj mentorki prof.retorike Svetlani Gradinac.
– Bilo je 14 takmičara, različitih životnih dobi, od gimnazijalaca Srpske gimanzije “ Nikola Tesla” iz Budimpešte, Filološke gimnazije iz Beograda, te studenata glume i prava iz Prištine. Na takmičenje sam dospio, jer me je na Nišićijadi zapazila direktorka Fesivala i pozvala. Na ovogodišnjoj Maloj školi retorike u Herceg Novom, snimili smo video zapis moje besjede “ Pohvala Boki” i poslali u Sremsku Mitrovicu. Tako sam prošao kvalifikacije i učestvovao. Trema je bila prisutna, ali ona pozitivna, motivišuća. Veoma sam zadovoljan uspjehom, ali i prijemom i dobrodošlicom koju sam tamo imao, kazao je Đurović.
Njegova mentorka, prof. Gradinac, takođe nije krila zadovoljstvo.
Pavle Đurović na takmičenju Foto Svetlana Gradinac
– Pavle je izuzetan mladi čovjek i on je zaista pobrao oduševjenje porisutnih i veliki aplauz. Takmičenje je otvorenog tipa i nije limitirano godinama učesnika niti njihovom profesijom. On je besjedu izgovorio dijelom i na dijalektu bokeškog govora, što je posebno impresioniralo žiri. Takmičilo se u tri kategorije, koje su učesnici sami birali : Izabrana besjeda, Interpretacije i Improvozovana besjeda.
Žiri je radio u sastavu Andrijana Videnović, glumica i profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, Olivera Jelkicćč, advokat i pisac i mr Zoran Levajac, advokat iz Sremske Mitrovice, kazala je prof. Gradinac.
Podsjetićemo, da je Pavle Đurović, svoj put ka uspjehu započeo prošle godine, na Maloj školi retorike u Herceg Novom, čiji je organizator Ksenija Matović, a stalni profesor Svetlana Gradinac. Malu školu retorike Matović organizuje treću godinu zaredom, a zahvaljujući njenim naporima, potpisan je Protokol o saradnji sa Nušić fonadcijom koja omogućava đacima i studentima grada besplatan boravak i učešće na takmičarkom programu u besjedništvu na Nušićijadi, a umjetnicima i naučnicima učešće u kulturnom odnodno naučnom dijelu programa ove manifestacije.
Za osumnjičenim bila raspisana Interpolova potjernica
Policija je u Tivtu uhapsila državljanina Srbije N.L. (45) koga traži Interpol zbog pokušaja teškog ubistva, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kako navode, NCB Interpol Podgorica je 24. novembra primio obavještenje da se u jednom hotelu u Tivtu nalazi osoba koja se potražuje na međunarodnom nivou.
– Naime, N.L. (45) iz Republike Srbije je pokušao da se sakrije u unutrašnjosti ovog objekta, a nakon toga je pokušao i bjekstvo iz istog, međutim, u tome je spriječen i u noći između 24. i 25. novebra oko 02.35 čsati kontrolisan je od strane policijskih službenika NCB Interpol-a Podgorica i Odjeljenja bezbjednosti Tivat u blizini pomenutog hotela u tom gradu – kazali su iz policije.
Provjerom je utvrđeno da je riječ o osobi za kojom je NCB Interpol Beograd raspisao međunarodnu potjernicu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja izvršeno 2016. godine.
– Lišen je slobode i priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio ekstradicioni pritvor – zaključuje se u saopštenju.
Kuća Masline porodice Kolari - foto M.D.P. Boka News
1 od 12
Kuća Masline porodice Kolari
Hasan i Sadija pored masline stare hiljadu godina
Kuća Masline porodice Kolari
Diploma Noćnjak
Kuća Masline porodice Kolari
Sadija uređuje pult sa proizvodima
Dvije linije prerade masline
Zahvalnica
Dvorište sa 40 starih maslina
Diploma
Naser u pogonu
Kuća Masline porodice Kolari - Hasan i Sadija
Usluge prerade maslina i hladnog cijeđenja ulja koriste brojni maslinari iz Primorja, a mušterija iz Bijele već niz godina redovno iz Uljare Kolari nabavlja po 400 litara maslinovog ulja
Trudoljubivi i radni članovi porodičnog poljoprivrednog gazdinstva sa uljarom „Kolari“ u selu Kruče podno brda Možura, uz magistralni put ka Ulcinju, nakon što su ubrali masline sorte žutica iz sopstvenih maslinjaka i od njih napravili ulje vrhunskog kvaliteta, posvetili su se djelatnosti pružanja usluga prerade plodova i cijeđenja maslinovog ulja za potrebe mušterija, kojih ima iz cijelog Primorja. Dolaze ljudi sa ubranim maslinama iz Budve, Herceg Novog, Sutomiora, sa Sv. Stefana… Pored 80-godišnjeg Hasana Kolarija i njegove 75-godišnje supruge Sadije, koji su ovdje tokom cijele godine, na ovo imanje dolaze i nihova tri sina, tri snahe i sedmoro unučadi. Svi se sinovi sa porodicama uključuju u rad uljare, iako se ljeti primarno bave turizmom, izdavanjem soba.
-Lijepo je raditi zajedno – svako od nas braće ima svoj posao, radimo za svoje porodice, a svi se lijepo slažemo kada skupa radimo na porodičnom gazdinstvu, zajedno sa roditeljima- oni su glavni, kaže Naser Kolari, koji je najviše angažovan u procesu prerade maslina i proizvodnje maslinovog ulja. Njegov otac Hasan, osnivač gazdinstva, objašnjava da ljeti u uljaru dolaze turisti autobusom, najviše Francuzi i to preko agencije iz Ulcinja. Domaćin ih ugosti, oni šetnjom prolaze kroz maslinjak, a Naser im u prostorijama sa mlinovima demonstrira metodologiju prerade i cijeđenja maslinovog ulja. Dolaze im mušterije stalno, rado kupuju ulje, kao i suvenire od maslinovog drveta koje izrađuje Hasanov sin Skender. A treći sin Senad, direktor je JP Komunalno u Ulcinju dolazi u Kruče da održava uljaru.
Jedna od redovnih mušterija koje dolazi iz Bijele, svake godine, pa i sada, „rezerviše“ po 400 flaša ulja iz Uljare „Kolari“. Ima ljudi iz Boke Kotorske koji naručuju ulje i dolaze direktno po njega u mlin, a dosta je turista koji putujući od Bara ka Ulcinju zastanu uz magistralu u potrazi za flašom kvalitetnog djevičanskog maslinovog ulja, teglom konzumnih maslina, a tražeći zanimljive suvenire izrađene od debla masline, naiđu i na domaći sapun na bazi maslinovoga ulja, kreaciju Skendera Kolarija.
Hasan i Sadija pored masline stare hiljadu godina
U maloj radnji povezanoj sa mlinom-uljarom, mogu pronaći i džem o smokava, a ugostiće ih ljubazna domaćica Sadija Kolari, zajedno sa suprugom Hasanom Kolarijem, najstarijm članom domaćinstva i glavom porodice. U zavisnosti od kvaliteta, ulje se direktno iz uljare može nabaviti po cijeni od 10 do 15 eura, a kasnije, kada se flašira, tokom sezone se cijena litre ulja ustaljuje na 15 eura. Uljara je otvorena prije 15 godina, a Kolari se maslinarstvom na ovom mjestu bave više od 50 godina, prije no što je 1972. godine probijen magistralni priobalni put preko Kruča.
-Ovdje oko kuće imamo preko 40 stabala masline starih preko hiljadu godina, a u Briskoj Gori imamo novi maslinjak od 130 mladih maslina novih sorti iz Italije i Hrvatske, koje smo zasadili prije 12 godina. Stare masline smo zatekli kad smo kupili imanje prije no što je izgrađena magistrala, kada ovog puta za Ulcinj nije bilo. Zadovoljni smo ukupnim rodom – ove sezone ubrali smo oko jedne tone ploda (10 kvintala), a od 100 kilograma “žutice” prosječno se iscijedi 10 litara ulja. Imamo vodu, na vrh brda iskopali smo bunar dubine 180 metra, sad se svaka maslina navodnjava sistemom „kap po kap“, što je važno za zrenje plodova.
Kuća Masline porodice Kolari
Sezona prerade maslina traje od septembra i oktobra, ponekad sve do marta, ali ove godine neće trajati toliko, jer urod nije najboljeg kvaliteta, što utiče i na kvalitet ulja. Uglavnom, nije dobra sezona, ali kod onih koji imaju dobre masline -neoštećene mušicom, koje su trešene na mrežu i odmah odnešene u mlin na preradu, ulje je dobrog kvaliteta. Ove naše su sasvim prirodne, neprskane, jer nije bilo toliko mušica, koje su se razvile kasnije, kaže Hasan Kolari za Boka news i dodaje da prodaju ulje tokom čitave godine, a u obrađivanju maslinjaka pomažu im plaćeni radnici.
-Tu smo tokom cijele godine, održavamo masline i čitavo ljeto prodajemo ulje, suvenire, imamo posla dosta. Nas dvoje radimo tokom cijeloga ljeta, a sad smo već i ostarjeli, pa bilo bi lijepo da dođe koji unuk da tu sa nama radi tokom sezone. Stranci vole da kupuju maslinovo ulje, a naročito im se sviđa pašteta od Maslina bez konzervansa- sa bijelim lukom i peršunom, kaže Sadija.
Od dvije proizvodne linije za hladno cijeđenje maslinovog ulja kapaciteta prerade od 250 i 500 kilograma ploda na sat, jednu su finansirali sami, a drugu uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, koje je učestvovalo sa 50 % sredstava u iskopavanju bunara na novoj plantaži maslina, kao i u nabavci 120 novih sadnica.
-Koštice za sada ne odvajamo, pošto se radi o velikoj količini, mi to bacamo. Komina je dobra za đubrivo, ali tek nakon treće godine, kad odstoji, jer je puna kisjeline, koja može da izgori stabla. Planiramo, ukoliko budemo u mogućnosti da sljedeće godine nabavimo mašinu za odvajanje koštica iz maslina, za proizvodnju peleta. U Italiji takva mašina košta 40 hiljada eura,bilo bi dobro da apliciramo za podršku kod Ministarstva poiljoprivrede Crne Gore, da nam pomognu bar sa polovinom ulaganja, ističe Hasan.
Dvije linije prerade masline
Perspektiva
-Počela su sada neka sela kod Vladimira da razvijaju maslinarstvo, imaju po 200- 300 korjena, sve novi rasadnici. Sad su ljudi počeli da rade, jednom je zapuštena maslina, malo je rađeno oko nje, pa su sada vidjeli da je dobra zarada, država daje rasad i to je povoljnost i podstrek da se mladi bave ovim poslom. Sadio sam mlade sadnice masline sorte žutica, ona je zahtjevna jer treba čekati oko 10 godina da bi počela da rađa. Kad se mladica očepi od stabla sa korom i posadi, odmah se prima, ali ja nabavljam žuticu iz Instituta u Baru, kako bi one brže počele da rađaju, kaže Hasan.
Dvorište sa 40 starih maslina
Recept za čišćenje organizma
– Litar maslinovog ulja, kilogram dobrog meda, kilogram limuna samljeti sa korom i sve izmiješati. Svako jutro po dvije kašike pojesti. Skinuo sam kamen u bešici nakon mjesec ipo dana. Nakon pregleda kod doktora, kamen je nestao. Ovo su me naučili drugi ljudi, a sada ja i žena jednom godišnje redovno primjenjujemo ovu terapiju za svoje zdravlje i ovaj recept rado dijelimo svima koji žele da isprobaju prirodni način liječenja, podijelio je Hasan svoje iskustvo sa pratiocima našega portala.
Privilegija maslinara
Sadija je kao domaćica svoj način života uskladila sa radom u maslinjaku. Ogroman trud i rad stoji iza uspješnog poslovanja gazdinstva, žena tui ma svoje istaknuto mjesti, a tu su i neke male „privilegije“ za ukućane koji se bavi maslinarstvom.
-Svako jutro uzmem i popijem malu čašicu maslinovog ulja, ispržim jaja na maslinovom ulju, na sir sipam maslinovo ulje – to je lijek. Tučene crne, zelene masline preliješ maslinovim uljem, za svaku salatu ga koristimo, moja familija upotrebljava samo maslinovo ulje, ne trošimo nijedno drugo, kaže Sadija, koja kapi maslinovog ulja koristi i za njegu lica i ruku.
Diploma Noćnjak
Unuci poželjni u maslinjaku
-Malo-pomalo uče se i unuci, jedan studira u Dubrovniku, drugi je bio u Podgoricu, imaju apartmane u sezoni i sad malo vremena imaju da se uključe, ali dolaze i oni. Ko hoće da radi može i da zaradi, a imaju od koga i što da nauče, kaže Sadija.
I u Šušnju slab rod
– Što se tiče kvaliteta, svi maslinari kažu da je rod ove sezone slab. To bolje znaju ovi koji melju, ali kažu da su masline crveljave. Gore u selu u mom maslinjaku nije bilo maslina, ali ovdje niže ih je bilo. U Šušnju oko kuće i poviše nje imam oko 140 korjena žutice, ubrao sam oko tonu ipo, a svake godine urod donosim na preradu u uljaru Kolarija. Zadovoljan sam uslugom, sad kad je iscijeđeno, ulje treba da se staloži, da talog padne na dno, a tečnost da se razbistri, kaže Ivo Paović, korisnik usluga Kolarija.
