Foto Reuters Televizijske snimke prikazuju vozila Crvenog križa na prijelazu Rafah između Gaze i Egipta
Hamas je predao 13 izraelskih talaca i četiri stranca Međunarodnom odboru Crvenog križa u subotu navečer, saopštilo je katarsko ministarstvo vanjskih poslova, nakon odgode do koje je, kako tvrdi Hamas, došlo zbog nepoštivanja dogovora
“Trinaest Izraelaca i četiri stranca primio je ICRC i na putu su za Rafah”, rekao je glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed Al Ansari na platformi društvenih medija X, ranije poznatoj kao Twitter.
Televizijske snimke prikazuju vozila Crvenog križa na prijelazu Rafah između Gaze i Egipta.
Oslobađanje talaca bilo je privremeno odgođeno zbog spora oko slanja pomoći na sjever opkoljene enklave, koji je prevladan uz posredništvo Katara i Egipta.
Palestinski dužnosnik upoznat s diplomatskim naporima rekao je da će Hamas nastaviti s četverodnevnim primirjem dogovorenim s Izraelom, što je prvi prekid u borbama u sedam tjedana rata.
Među puštenim izraelskim taocima očekuje se da će biti osmero djecei pet žena, rekao je Al Ansari. Bit će razmijenjeni za 39 Palestinaca, od kojih 33 djece i šest žena.
Park prirode Orjen je važan segment turističke ponude Herceg Novog. U Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena počeli su aktivne pripreme za predstojeću sezonu, potvrdio je za RTHN novi direktor Đorđe Stanojlović, koji je na toj funkciji od 10. novembra.
“Na osnovu podataka kojima raspolažemo, kada smo u prethodnom periodu sarađivali sa Turističkom organizacijom Herceg Novi, možemo da radimo uporedne analize, kako bi sagledali najvažniju stavku, a to je broj posjetilaca, konzumenata. Smatram da je vrlo važno da od posjetioca napravimo konzumenta, bez obzira o kojem je obliku turističke ponude riječ. U Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena vrlo je važno, što će se ovo zaštićeno područje, valorizovati i oplemeniti”, smatra Stanojlović.
Sa valorizacijom Parka prirode Orjen biće nastavljen kontinuitet upravljanja zaštićenim područjem:
“Nastavljanje kontinuiteta je vrlo važno za promociju grada i za ukupni doživljaj koji imaju turisti, gosti i domaće stanovništvo, kada posjećuju ovu destinaciju, kakav je Orjenski masiv i generalno Herceg Novi. Sa ljudima sa kojima sarađujem imamo za cilj da iznesemo i turističku ponudu i pokažemo taj prirodni ambijent i svo prirodno bogatstvo koje nosi Orjen”, kazao je Stanojlović.
Stanojlović ukazuje da je riječ o simbiozi turističke ponude mora i zaleđa.
“To je na neki način simbioza između turizma i turističke ponude grada, rivijere i neka vrsta kohabitacije sa ponudom planine, ponudom Orjena”, osvrnuo se Stanojlović.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena broji 17 zaposlenih. Sjedište Agencije u kancelarijama u gradu gdje obavljaju promociju i ugovaranje različitih aranžmana i zaštitare na Orjenu. Određeni broj zaposlenih je angažovano u Avanturističkom parku na Vrbanju, koji je važan segment i ponuda Agencije za razvoj i zaštitu Orjena. Kako Stanojlović ističe preduzeće aktivnosti kako bi imali veći stepen samofinasiranja u poslovanju i upravljanju zaštićenog područja.
Cavtata – nova riva – foto Boka News novembar 2023.
Nakon što je u ožujku ove godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo odluku o dodjeli sredstava za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata u lukama otvorenim za javnim promet kojom je projektu Sanacije dijela obale i izgradnje gata u luci Cavtat dodijeljeno milion i 160 hiljada eura, novom odlukom i preraspodjelom sredstava za ovaj vrijedan projekt osigurano je dodatnih milion i 394 hiljada eura, piše DuList.
Ukupno financiranje projekta od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u ovoj godini tako iznosi dva miliona i 554 hiljada eura.
Podsjetimo, projekt obuhvaća sanaciju dijela cavtatske rive, gradnju novog obalnog zida i ojačanje nosivog tla.
Nositelj projekta je Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije.
Gradska skupština Venecije saopštila je da će 29 dana tokom 2024. godine zbog masovnog turizma primeniti potpuno novu taksu od 5 EUR za turiste koji dođu samo na jedan dan u posetu.
Taksa će biti primenjena tokom turističke sezone, od 25. aprila do 5. maja, zatim će na red doći vikendi maja (11. i 12, 18. i 19, i 25. i 26.), juna (8. i 9, 15. i 16, 22. i 23. i 29. i 30.), kao i dva vikenda u julu (6. i 7, i 13. i 14.).
Taksa, čija je primena nekoliko puta odlagana, cilja samo na turiste koji ulaze u stari grad između 8.30 i 16 sati po lokalnom vremenu, navele su gradske vlasti.
– To je eksperiment čiji je cilj poboljšanje kvaliteta života u gradu, za one koji tamo žive i za one koji tamo rade navele su vlasti.
Taj projekat, najavljen u septembru, ima za glavni cilj da odvrati dnevne posjetioce koji doprinose zakrčenju grada poznatog širom svijeta po svojim umjetničkim djelima, mostovima i kanalima.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović najavio je da će naredne godine lokalna uprava početi sa realizacijom više većih i za grad značajnih kapitalnih ulaganja, poput izgradnje nove marine sa komunalnim vezovima za Tivćane na Seljanovu, Vatrogasnog doma i Policijske stanice, kao i novog objekta gradske pijace.
Gostujući u programu Radio Tivta u sklopu aktuelne javne rasprave o nacrtu Odluke o budžetu Opštine za 2024. koji je planiran na do sada rekordan iznos od nešto preko 29 mil EUR, Komnenović je kazao da je za kapitalni dio budžeta od toga opredijeljeno nešto manje od 50%, odnosno iznos od preko 14,4 mil EUR.
On je najavio da će se dogodine graditi tri značajnije nove lokane saobraćajnice: Pod Kuk vrijedna 700.000 EUR, prva faza saobraćajnice u Ruljini vrijedna 800.000, te nova ulica u Mažini od 850.000 EUR. U asfaltiranje i popravke drugih ulica na području cijele opštine uložiće se dodatnih milion eura.
Nakon završetka prve faze koja se sada privodi kraju, dogodine će se drugom fazom radova vrijednom 800.000 EUR, nastaviti i projekat izgradnje obale i šetališta od Belana prema Župi.
– Na nivou lokalne uprave donijeli smo odluke da od naredne godine krenemo sa rješavanjem pitanja sidrišta za plovila koja se sada sidre svuda po Tivatskom zalivu. Formiraćemo i sidrište kod ostrva Sveti Marko koje smo dobili u pregovorima sa Ministarstvom uređenja prostora, a ono što je bitno je namjera da gradimo nove komunalne vezove i da izgradimo potpuno novu komunalnu marinu za mala plovila za sport i rekreaciju stanovnika Tivta, na Seljanovu gdje smo dogovorili da određeni broj priveznih plutajućih pontona ustupimo i Jedriličarskom klubu Delfin – kazao je Komnenović.
On je najavio izradu dokumentacije za gradnju novog objekta Policijske stanice i Vatrogasnog doma na mjestu sadašnjeg objekta Odjeljenja bezbjednosti. Za ta dva objekta predviđena je parcela površine 6.500 kvadrata.
Za objekat nove pijace projektna dokumentacija bi trebalo da bude završena do kraja ove godine, a pijaca će se graditi dogodine na platou iza zgrade hotela Pine, u neposrednoj blizini istoimene gradske rive. Preduslov za to je i rješavanje određenih imovinsko-pravnih pitanja, odnosno izmještanje tridesetak privatnih garaža koje su sada na dijelu prostora namijenjenog za novu gradsku tržnicu.
U Herceg Novom će naredne sedmice biti održan svojevrstan pozorišni maraton, tokom kojeg ćemo prikazati četiri predstave, a priliku da uživa imaće publika svih generacija.
Korifej teatar iz Kolašina startuje 28. novembra i to sa dvije predstave, na osnovu razmjene koju realizujemo sa pozorištima u regionu.
Po tekstu Todeta Nikoletića, jednog od najpoznatijih pisaca za djecu u regionu, predstava “Luckasti klovnovi” je interaktivna predstava za djecu od 3 do 9 godina i govori o neobičnim klovnovima Totu i Tatiju koji se kroz šašave borbe nadjačavanja, spletki, smicalica dokazuju publici u luckastoj borbi za titulu najboljeg. Sukob u kome se djeca dovode do spoznaje da koliko god ima tuge na svijetu, sreća i radost treba da osvoje naša srca i da je za dobru zabavu potrebno ne jedan, ne dva, nego 1000 klovnova. I, naravno, da je prijateljstvo važnije od takmičenja.
U predstavi igraju Sanja Vujisić i Anđelija Rondović, a izvođenje je zakazano za 17 časova.
Luckasti klovnovi
Druga predstava koja dolazi sa ovim nezavisnim teatrom nosi naziv “Suton u javorovom vrtu” i biće izvedena istog dana u 20 časova.
Premijerno izvedena u februaru ove godine, ova predstava govori o političkoj promjeni, ili, uopšteno, o njenoj mogućnosti. To je dnevno-politička tema kojom se bagateliše još od početka devedesetih, ali i posljedica brojnih društvenih konflikata u koje su društvo gurale “elite”. U njenom središtu je zapitanost – kakvo je nasljeđe jednog razorenog sistema i ljudi koji su preživjeli traumatično rušenje jednog svijeta za koji su mislili da je vječan.
Pisac komada je Vasko Raičević, a dramatizaciju je uradila Milana Matejić. Predstavu koja je nastala uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore potpisuju reditelj Zoran Rakočević i scenograf Ivanka Vana Prelević.
U predstavi igraju crnogorski glumci mlađe i srednje generacije: Petar Novaković, Jelena Đukić, Nemanja Todorović, Đorđije Tatić, Anđelija Rondović i Dejan Ivanić.
Narodno pozorište Sombor gostuje sa predstavom “Svaka divna stvar”, 30. novembra u 20 časova.
Ovaj neobičan komad, pun emotivnog naboja, nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a suze i smijeh smjenjuju su se tokom cijele predstave. Predstava nam je preporučena od strane grupe hercegnovskih srednjoškolaca koji su je gledali u Somboru.
Dankan Mekmilan je engleski dramski pisac i reditelj. Njegove najpoznatije drame su Pluća, Ljudi, mjesta i stvari, Svaka divna stvar, kao i dramatizacija knjige Džordža Orvela 1984. Njegove drame se uglavnom bave savremenim socio-političkim temama. Pluća se bave roditeljstvom i ekološkom osvješćenošću, Ljudi, mjesta i stvari tretiraju bolesti zavisnosti i proces ozdravljenja, Svaka divna stvar preispituje temu depresivnosti i samoubistva.
U ovom komadu uz Mekmilana potpisan je i Džoni Donahju.
Reditelj predstave je prvak Narodnog pozorišta Sombor Ninoslav Đorđević, koji ovu interaktivnu kamernu predstavu igra uz Leu Jevtić i učešće malog gudačkog ansambla. Pretvaramo dolazak u pozorište u neobično iscjeljujuće iskustvo. Ne možemo dovoljno da preporučimo!!!
U završnici maratona, ugostićemo predstavu “Dve žene i jedan rat” fascinantnu priču o dvije srpske dobrotvorke iz vremena Velikog rata.
Komad koji se izvodi u beogradskoj kulturnoj ustanovi “Dom Jevrema Grujića” progovara o prijateljskom odnosu dva naroda, srpskog i američkog, a koja se ogleda kroz sudbinu dvije žene, koje su višegodišnjim, strastvenim zalaganjem za Srbiju širile diplomatsku misiju širom svijeta. Jedna je Amerikanka – Mabel Grujić zvana „srpska Jovanka Orleanka“, udata za diplomatu Slavka Grujića, a druga Srpkinja – Jelena Lozanić, kasnije udata za najvećeg američkog dobrotvora srpskog naroda Džona Frotingama.
Po tekstu Jelene Кajgo i u režiji Aleka Conića, uloge tumače Vjera Mujović, Marija Bergam i Danilo Babović.
Ulaznice za sve predstave se mogu kupiti na blagajni Dvorane PARK u periodu od 9 do 20 časova, radnim danima i subotom.
Cijene ulaznica za predstave:
“Luckasti klovnovi” 4 eura, “Suton u javorovom vrtu” 5 eura, “Svaka divna stvar” 7 eura i “Dve žene i jedan rat” 7 eura.
Izražavajući solidarnost sa svim ženama koje žive u zonama sukoba, ali i sa onima u Crnoj Gori, koje trpe nasilje u porodici, aktivistkinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje „Anima“ iz Kotora održale su ćuteći antiratni-feministički protest u crnini “Za život bez nasilja i rata“.
Okupljene ispod Kule od Sata – na Trgu od oruižja povodom 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, poslale su poruke mira i nenasilja i time se pridružile protestima aktivističkog pokreta „Žena u crnom“ na ulicama Rima, Verone, Padove, Torina, Udina, Madrida, Toleda, Beograda, Tuzle.
Prepoznajući se u vezama sestrinstva, feminističkog aktivizma, internacionalističke solidarnosti, aktiviskinje „Anime“ su izrazile empatiju prema ženama Gaze koje proživljavaju ratni pakao, rađaju na ulici, među ruševinama, sa izraelskim ženama koje uništava nasilje Hamasa, sa ženama u Izraelu i Palestini, ženama u Ukrajini i Rusiji i onima u Avganistanu, djevojkama i ženama u Iranu koje koje se bore protiv fundamentalističkog režima , sa izbjeglicama i migrantkinjama koje odbacuju logiku granica. Solidarisale su se i sa ženama koje su svjesne da je „zaborav zločina – zločin“ i u svojim zemljama se bore za pravdu nakon rata, ratnih zločina, silovanja i genocida.
-Nasilje nad ženama u Crnoj Gori uzima sve dramatičnije dimenzije. Širi se lista područja u kojima se ženski resursi destruiraju, iskorištavaju i zloupotrebljavaju. U periodu od 1. januara 2001. do 28 feburara 2017. u Crnoj Gori su se dogodila najmanje 73 femicida. U periodu od 2018. do kraja 2021. godine ubijeno je 12 žena, a do jula 2022. još dve žene. Lista nije potpuna jer se pretpostavlja da femicidi nisu prepoznati ili prijavljeni. U kontinuitetu vladajuće institucije verbalno daju podršku borbi protiv nasilja nad ženama ali u realnosti zločinci/zlostavljači ostaju nekažnjeni ili neadekvatno kažnjeni dok je sve prisutnije i intenzivnije nasilje.
ANIMA – foto M.D.P.
Uprkos diskriminaciji, teškim okolnostima potlačenosti i negacije njihovih prava, žene na svim meridijanima, pružaju otpor, grade i jačaju odnose solidarnosti, odbacujući da budu žrtve i da budu podređene seksističkim i autoritarnim režimima, poručile su iz Anime povodom Međunarodog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Vrtić u Kijevu nakon napada Foto: Valentyn Ogirenko / REUTERS
Rusija je tokom noći izvela najveći napad dronovima na Ukrajinu od početka rata. Na glavni grad Kijev ispaljeno je sedamdesetak bespilotnih letjelica, a ranjeno je više osoba. Napad je izveden na dan kada se Ukrajinci prisjećaju Gladomora – razdoblja u kojem su sovjetske vlasti namjerno izazvale glad i usmrtile više milijuna Ukrajinaca.
Tutnjava protuzračne obrane i višestruke eksplozije probudile su Kijevljane u ranu zoru. Šestosatni napadi bespilotnim letjelicama provodili su se u valovima. Sa sjevera i istoka.
– Krov je uništen i sada nam očajnički treba pomoć. Najbolja je vijest da ovog jutra niko nije ozlijeđen, rekla je Lilja Kosjančuk, ravnateljica dječjeg vrtića.
– Sve je uništeno, pogledajte, cijeli život radimo… Evo što su učinili, rekla je Svietlana.
S obzirom na sve manje zalihe raketa, dronovi u ruskoj vojsci sve su češća i jeftinija alternativa iako su sporiji i manje razorni od balističkih projektila.
Proteklih tjedana stanovnici su upozoravani na opasnost od ruskih napada na energetski sustav, poput onog prošle zime kada su milijuni ljudi bili bez struje i grijanja.
Najveći napad dronovima u protekla 22 mjeseca od početka rata dogodio se na dan sjećanja na Gladomor – genocid koji je početkom 30-ih godina prošloga stoljeća provela staljinistička vlast. Namjerno izazivanje gladi Ukrajince i kavkaske narode stajalo je najmanje 6 milijuna života.
– Svi su uživo vidjeli za što je sposobna moderna Rusija koja sebe naziva nasljednicom SSSR-a, nasljednicom najgorih zločina toga doba. Zlo nije zaustavljeno, nije okajano. Ovo je vrijeme povijesne odgovornosti za ubojice i one koji su odlučili biti njihovi sljedbenici i koji djeluju na isti način kao prije, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Na bojišnici dugoj 1500 kilometara nema drastičnih promjena. Obje strane pripremaju se za zimu, i to treću od početka rata. Ukrajince od ruskih položaja u Sumijskoj regiji dijeli oko 3 kilometra.
– Malo je zahladnjelo, nema više zelenila pa se bolje vidi naš teritorij, rekao je Oleksandr Natzareko iz ukrajinske vojske.
– Ne pratimo samo kretanje neprijateljskog pješaštva i tehnike nego i dronove, rakete, zrakoplove i helikoptere. Javljamo koordinate, odakle i kamo lete, na kojoj su otprilike visini, rekao je Ivan Kravčenko iz ukrajinske vojske.
Rovovi su opremljeni pećima na drva i dok je mirno, prikuplja se ogrjev.
– Uistinu sam sretan. Za razliku od prošle zime, sad ipak imamo svjetiljke i u bunkeru smo, a ne u prokletoj vlažnoj rupi kao lani, rekao je “Blanco”, pripadnik 3. ukrajinske jurišne brigade.
Ruska vojska bez uspjeha pokušala je sredinom mjeseca vratiti područje nedaleko od Bahmuta, koje drže Ukrajinci. Nekadašnji rudarski grad bio je poprište najkrvavije bitke. Nakon višemjesečnih borbi, Rusi su ga zauzeli u svibnju.
Iduća godina i u Ukrajini trebala je biti godina velikih izbora. No, kako se sada čini, parlamentarnih, lokalnih i predsjedničkih izbora vjerojatno neće biti, poručili su iz vladajuće stranke Sluga naroda.
Pomorski fakultet Kotor i Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore najavljuju događaj koji će se održati u okviru treće međunarodne naučne konferencije iz oblasti pomorstva – 3rd Kotor International Maritime Conference (KIMC 2023).
Ovaj događaj je posvećen promociji istraživačkih aktivnosti na projektu “Morski ekološki kompoziti od otpada iz Jadranskog mora – SeaComp”, finansiranom kroz program “Grande Rilevanza”.
Glavni cilj projekta je razvoj inovativne klase pomorskih kompozita sa značajno smanjenim uticajem na životnu sredinu. Konkretno, nekonvencionalnom upotrebom morskog otpada nasukanog na jadranskim plažama i namijenjenom za deponiju morske trave (tj. Posidonia oceanica) i školjki dagnji (tj. Mitilus galloprovincialis ), razviće se nove klase kompozita za brodogradnju sa poboljšanim ekološkim karakteristikama.
Događaj će se održati u utorak, 28.11.2023. godine, u hotelu “Cattaro” u Kotoru (Stari grad), od 15:00 do 20:00 sati. Tokom ovog susreta, biće predstavljeni dosadašnji rezultati istraživanja i metodologija budućih aktivnosti s fokusom na promovisanje upravljanja morskim otpadom i proizvodnje ekološki održivih morskih kompozita. Ovi aspekti su od ključnog značaja za održivi razvoj sektora plave ekonomije.
Učesnici će imati priliku da aktivno učestvuju u razmjeni mišljenja i iskustava o nekonvencionalnoj upotrebi morskog otpada, kao i razvoju nove klase kompozita sa značajno smanjenim uticajem na životnu sredinu.
Pozivamo sve zainteresovane učesnike, predstavnike istraživačkih i razvojnih institucija, kao i privredni sektor, da se pridruže događaju i doprinesu uspješnoj realizaciji SeaComp projekta.
Ovaj događaj se organizuje uz finansijsku podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u sklopu programa Naučno-tehnološke saradnje Italija – Crna Gora.
Za potvrdu učešća i više informacija pišite na e-mail radmilag@ucg.ac.me
Jedrilica “Cristal river” koja je 1. oktobra napuštena u Jonskom moru, nakon što je italijanska obalska straža sa tog plovila spasila 55 migranata, nošena morskim strujama i talasima nasukala se na crnogorsku obalu, u blizini Rafailovića 11. novembra. To plovilo biće najvjerovatnije vlasništvo države Crne Gore, nakon što se završe sve zakonom predviđene aktivnosti, izjavio je za Radio Crne Gore, pomoćnik direktora Uprave Pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) Žarko Lukšić.
“Više od 450 kilometara i 40 dana plutala je, nošena talasima, turska jedrilica napuštena u Jonskom moru do Crnogorske obale. Da je nasukana na plaži u blizini Rafailovića uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, dobila je informaciju od građana, kaže pomoćnik direktora uprave Žarko Lukšić.
“Prema toj informaciji koju smo dobili od građana, odnosno marine Dukley u Budvi, 11. novembra, naši pripadnici su odmah pošli tamo, to je bilo ujutru negdje oko 9.00, i našli smo je na plaži blizu Rafailovića, kod plaže Kamenovo, i na njoj je pisalo 1. oktobar, oznaka plovila italijanske obalske straže. I odmah nam je ukazalo da se radi o plovilu na kojem je vršeno traganje spašavanja. Što smo mi uradili, kontaktirali smo odmah MRCC Rom, odnosno koordinacijski centar traganja spašavanja na Mediteranu, koji je glavni centar i kasnije smo dobili informaciju da se radi o plovilu, kao što smo rekli, da ga je spasilo talijanski costguard”, kazao je on u Emisiji za pomorce, koja se nedjeljom emituje na Radiju Crne Gore.
Zbog čega ni nakon dvije sedmice turska jedrilica nije odsukana sa obale.
“Trenutno plovilo se nalazi i dalje na plaži. Istražni organi, centar bezbjednosti Budva, inspekcija sigurnosti i bezbjednosti pomorske plovidbe, Ministarstva saobraćaja i pomorstva, sektor granične policije i JP Upravljanje morskim dobrom Crne Gore su u koordinaciji vezano za pravni status plovila. Plovilo je pod turskom zastavom, zna se vlasnik plovila jer su pronađeni svi papiri, odnosno dokumenti u samom plovilu i tužilaštvo je u procesu istrage vezano za uspostavljanje kontakta sa vlasnikom jer evidentno je da će ono pripasti državi Crne Gore, odnosno Upravi za nekretnine i imovinu i u samom procesu je taj pravni dio koji treba se riješiti da bi pristupili odsukanju i spremanju plovila, najvjerovatnije u luci Budva gdje je Javno preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je spremno da tu akciju podrži”, dodaje Lukšić.
Da li postoji mogućnost da vlasnik jedrilice Crystal River traži da mu Crna Gora vrati to plovilo?
“Treba uspostaviti kontakt sa vlasnikom, da li će to ići preko Interpola, preko Turske ambasade, to su normalno istražni organi zaduženi za taj dio posla jer ako bi država uzela u tom dijelu plovilo, kasnije ako se pojavi vlasnik on naravno moraće snositi sve troškove vezano za odsukanje i troškove koji su do tog momenta došli”, kazao je sagovornik Radija Crne Gore.
Uprava za pomorsku sigurnost, upravljanje lukama, dovršavanje svih zakonskih procedura nadzire konstantno jedrilicu Crystal River, zaključio je Lukšić.
